IZVJEŠĆE o provedbi Direktive 2005/36/EZ u pogledu reguliranja i potrebe za reformom profesionalnih usluga

12.12.2017 - (2017/2073(INI))

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
Izvjestitelj: Nicola Danti

Amandmani

• 001-001 (PDF - 264 KB)
• 001-001 (DOC - 49 KB)

OBRAZLOŽENJE – SAŽETI PREGLED ČINJENICA I REZULTATA ISTRAŽIVANJA

Postupak

Izvjestitelju je 11. svibnja 2017. povjeren zadatak sastavljanja izvješća o provedbi Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija u pogledu potrebe za reformom stručnih usluga u skladu s člankom 59. te Direktive.

Direktiva 2005/36/EZ – kontekst, područje primjene i prenošenje

Direktiva 2005/36/EZ primjenjuje se na sve regulirane profesije, osim na one koje su izrijekom isključene iz njezina područja primjene, poput javnih bilježnika.

Regulirane profesije predstavljaju važan element gospodarstva država članica. Propisi o reguliranim profesijama, kojima se zahtijeva specifična stručna kvalifikacija za obavljanje neke djelatnosti, donose se u svrhu zaštite ciljeva od općeg interesa kao što su javno zdravlje, zaštita potrošača, zaštita okoliša itd. U područjima u kojima pristup nekoj profesiji nije usklađen na razini EU-a svaka država članica može odlučiti hoće li je regulirati, u granicama načelâ nediskriminacije i proporcionalnosti.

U cilju olakšavanja slobodnog kretanja stručnjaka Direktivom 2005/36/EZ utvrđuju se pravila za automatsko priznavanje niza profesija na temelju usklađenih minimalnih uvjeta osposobljavanja te se uspostavljaju opći sustav priznavanja stručnih kvalifikacija, automatski sustav priznavanja stručnog iskustva i sustav prekograničnog pružanja usluga u kontekstu reguliranih profesija. Direktiva također sadržava niz odredbi o poznavanju jezika i o stručnim akademskim nazivima, administrativnoj suradnji, potrebnim dokumentima, itd.

Godine 2013., u članku 59. Direktive 2013/55/EU o izmjeni Direktive 2005/36/EZ uveden je takozvani postupak uzajamnog ocjenjivanja kojim se od država članica zahtijevalo da do 18. siječnja 2016. u bazu podataka kojom upravlja Komisija dostave popis svih reguliranih profesija, zajedno sa zahtjevima kojima se ograničava pristup profesijama ili njihovo obavljanje. Države članice su također morale ocijeniti jesu li ti zahtjevi prikladni za ostvarenje navedenog cilja i provjeriti da ne idu dalje od onoga što je potrebno za njegovo ostvarenje. Na taj je način u Direktivu 2005/36/EZ uključeno načelo proporcionalnosti, uspostavljeno u Ugovoru i sudskoj praksi Suda EU-a. Kad je riječ o novim zahtjevima, koji su uvedeni poslije 18. siječnja 2016., države članice moraju o njima poslati obavijest, uključujući razloge zbog kojih smatraju da su u skladu s načelom proporcionalnosti, u roku od šest mjeseci nakon njihova usvajanja. Najzad, svake dvije godine države članice moraju Komisiji poslati izvješće (nacionalni akcijski plan) u kojem će biti popisani svi zahtjevi koji su povučeni ili ublaženi na temelju analize propisa o profesijama i planiranih reformi u konkretnim slučajevima.

U skladu s člankom 59. stavkom 9. Komisija je do siječnja 2017. morala na temelju primljenih informacija poslati svoje konačne zaključke o pregledu nacionalnih propisa o reguliranim profesijama i zaključke o ocjenama proporcionalnosti koje su provele države članice, zajedno s prijedlozima za daljnje inicijative.

Kako bi nadopunila članak 59. Direktive 2005/36/EZ Komisija je u svojoj komunikaciji od 2. listopada 2013. (COM(2013)676) iznijela plan rada za postupak uzajamnog ocjenjivanja koji je počeo 2014. i u okviru kojeg su države članice morale svoje propise o profesijama unijeti u Komisijinu bazu podataka o reguliranim profesijama. Na temelju tih informacija države članice morale su preispitati opravdanost i proporcionalnost svojih propisa.

Više od 1200 nacionalnih nadležnih tijela dostavilo je informacije u bazu podataka o reguliranim profesijama kako bi zajamčili transparentnost propisa o profesijama širom Europe. Iako je navedena baza podataka o reguliranim profesijama poprilično modernizirana, još uvijek se radi na njezinoj interoperabilnosti s informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta (IMI), koja bi olakšala posao nacionalnim tijelima.

Na kraju dvogodišnjeg procesa, uzajamnim ocjenjivanjem otkriveno je da se države članice suočavaju s izazovima prilikom ocjene proporcionalnosti svojih propisa. Šest država članica nije svoje nacionalne akcijske planove dostavilo u roku.

Komisija je stoga svoje zaključke prezentirala u dva oblika: kao Komunikaciju Komisije o preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga od 10. siječnja 2017. i kao prijedlog Direktive o ispitivanju proporcionalnosti za regulirane profesije.

Preporuke koje se odnose na pojedine profesije

U Komunikaciji o preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga navode se konkretna područja u pogledu kojih se države članice pozivaju da razmotre mogućnost poboljšanja svojih propisa o pojedinim profesijama u sedam gospodarski važnih sektora, na temelju analize nacionalnog zakonodavstva i pritužbi građana EU-a. U Prilogu Komunikaciji iznose se detaljne informacije o propisima 28 država članica koji se odnose na arhitekte, inženjere građevinarstva, računovođe, odvjetnike, patentne zastupnike, posrednike za nekretnine i turističke vodiče.

Od Komisije se očekuje da prati provedbu preporuka i po potrebi predlaže mjere za uklanjanje preostalih prepreka, uključujući povrede propisa u slučajevima diskriminacije na osnovi nacionalnosti i mjesta boravka te u slučaju neproporcionalnih regulativa.

Komunikacija dopunjava Godišnji pregled rasta i Europski semestar.

Pokazatelj restriktivnosti

Komisija je izradila novi pokazatelj restriktivnosti propisa o profesijama. Prema Komisiji, regulatorne prepreke koje ulaze u taj pokazatelj nadovezuju se na pokazatelj reguliranosti tržišta dobara OECD-a i odražavaju sudsku praksu Suda EU-a. Pokazatelj nadopunjuje kvalitativnu analizu prepreka i umjesto usmjerenosti na mjere zasebno, uzima u obzir njihov akumulirani učinak. Komisija ističe da se pojedinačna ograničenja ne mogu analizirati odvojeno od svih postojećih mehanizama za zaštitu cilja od javnog interesa. Tim se holističkim pristupom želi procijeniti koliko je stručnjacima restriktivan određeni regulatorni okvir.

Obuhvaćene su sljedeće skupine ograničenja:

•  regulatorni pristup: isključive ili podijeljene rezervirane djelatnosti, zaštićeni stručni nazivi;

•  zahtjevi povezani s kvalifikacijama: godine obrazovanja i osposobljavanja, obvezni državni ispit, obveza stalnog stručnog usavršavanja itd.;

•  drugi zahtjevi, kao što su obvezno članstvo ili registracija kod stručnog tijela, ograničeni broj odobrenih licencija, ostali zahtjevi za izdavanje odobrenja itd.;

•  zahtjevi za bavljenje profesijom: ograničenje u pogledu pravnog oblika društava, zahtjevi povezani s vlasničkom strukturom, ograničenja povezana sa zajedničkim bavljenjem profesijom, nespojivost djelatnosti.

Komisija je istovremeno pokrenula studije o kvaliteti profesionalnih usluga.

Stajalište izvjestitelja

Izvjestitelj ističe ključnu ulogu koju profesije imaju u gospodarstvu EU-a i nadalje smatra da je kvaliteta profesionalnih usluga od iznimne važnosti za očuvanje europskog gospodarskog, socijalnog i kulturnog modela.

U okviru cjelokupne ocjene komunikacije Europske komisije izvjestitelj utvrđuje glavne aspekte primjene članka 59. Direktive 2005/36/EZ i podsjeća na važnost propisa o profesijama u zaštiti legitimnih ciljeva od javnog interesa.

Izvjestitelj nadalje analizira korisnost pokazatelja restriktivnosti koji je osmislila Europska komisija i potrebu za promicanjem visokokvalitetnih usluga u Europi. Važno je istaknuti da bi pokazatelj trebalo koristiti samo kao indikativni alat, a ako neki propis postigne visok rezultat, to ne znači automatski da je on neproporcionalan.

Štoviše, izvjestitelj smatra ključnim podsjetiti na to da analiza učinka propisa u državama članicama treba podlijegati ne samo kvantitativnoj, već i kvalitativnoj ocjeni koja obuhvaća ciljeve od općeg interesa i kvalitetu pružene usluge.

Izvjestitelj također ističe potrebu da se razmotri učinak znanstvenog napretka, inovacija i digitalizacije u području reguliranih profesija te da se pritom održe kvaliteta usluga, radna mjesta i da se jamči visoka kvaliteta zaštite za primatelje usluga, uključujući potrošače.

Izvori:

  radionica o reformi profesionalnih usluga, koja je u odboru održana 11. srpnja 2017.[1];

  sastanci sa sljedećim dionicima: Vijeće arhitekata Europe (ACE); Europska federacija nacionalnih udruga inženjera (FEANI); Europsko vijeće građevinskih inženjera (ECCE); organizacija Accountancy Europe (AE); Europska federacija poreznih savjetnika (ETAF); Europska federacija računovođa i revizora za MSP-ove (EFAA); Vijeće odvjetničkih komora Europe (CCBE); Europska udruga posrednika i upravitelja nekretninama (CEPI); Europska federacija nacionalnih udruga turističkih vodiča (FEG); Europska udruga turoperatora (ETOA); Europsko vijeće slobodnih profesija (CEPLIS); talijansko Nacionalno vijeće inženjera (CNI); talijansko Nacionalno vijeće industrijskih inženjera i diplomiranih industrijskih inženjera (CNPI); francusko Ministarstvo gospodarstva (Glavna uprava za poduzetništvo – Odjel za turizam, trgovinu, obrtništvo i usluge); Stalno predstavništvo Francuske pri Europskoj uniji; Stalno predstavništvo Danske pri Europskoj uniji; Sindikalna organizacija EUROCADRES; Komora arhitekata njemačke savezne zemlje Baden-Württemberg; organizacija BusinessEurope; Talijanska opća konfederacija poduzeća, profesija i samostalnog rada (CONFCOMMERCIO); Francusko udruženje fizioterapeuta; talijanska Nacionalna konfederacija obrtništva te malih i srednjih poduzeća (CNA) i Udruga privatnih tijela za socijalno osiguranje (ADEPP).

  Relevantne studije i ostali dokumenti:

bijela knjiga: „Inicijativa za digitalnu transformaciju. Sektor profesionalnih usluga”. (Svjetski gospodarski forum)

Izvješće: „Linije djelovanja za slobodne profesije: završno izvješće radne skupine” (Europska komisija)

OECD: „Prioriteti za dovršenje europskog jedinstvenog tržišta” (2016.)

Grupa Svjetske banke (2016.) „Redovito gospodarsko izvješće za EU – 3: rast, radna mjesta i integracija: usluge stižu u pomoć”

Brifing službe Europskog parlamenta za parlamentarna istraživanja

Studije resornog odjela:

– Uloga savjetnika i posrednika u sustavima otkrivenima u okviru Panamskih dokumenata

– Pravila o neovisnosti i odgovornosti u pogledu poreznih savjetnika i pravnih službi.

• [1]  http://www.europarl.europa.eu/committees/hr/events-workshops.html?id=20170607WKS00601

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi Direktive 2005/36/EZ u pogledu reguliranja i potrebe za reformom profesionalnih usluga

(2017/2073(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 45., 49. i 56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, posebice njezine članke 15. i 16.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija[1],

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. siječnja 2017. o preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga (COM(2016)0820),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. listopada 2013. o ocjenjivanju nacionalnih propisa o pristupu profesijama (COM(2013)0676),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. listopada 2015. naslovljenu „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća” (COM(2015)0550),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o strategiji jedinstvenog tržišta[2],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2017. o Europskom programu za ekonomiju suradnje[3],

–  Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o godišnjem izvješću o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2017.[4],

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017.[5],

–  uzimajući u obzir konačno priopćenje Radne skupine za podršku poslovanju slobodnih profesija,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0401/2017),

A.  budući da slobodno kretanje radnika, sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga unutar EU-a čine temelj jedinstvenog tržišta i donose mnogo koristi građanima i poduzećima;

B.  budući da, iako usluge čine 71 % BDP-a i 68 % ukupnog broja zaposlenih, puni potencijal jedinstvenog tržišta u pogledu usluga još uvijek nije iskorišten;

C.  budući da u nedostatku usklađenosti države članice mogu slobodno odlučivati o reguliranju profesija, pod uvjetom da su nacionalne mjere transparentne, nediskriminirajuće, opravdane i proporcionalne;

D.  budući da pametno donošenje propisa, opravdano zaštitom legitimnih ciljeva od javnog interesa, može imati pozitivne učinke na unutarnje tržište i osigurati visoku razinu zaštite potrošača i bolju kvalitetu usluga; budući da stoga deregulacija ne bi smjela biti sama sebi svrhom;

E.  budući da je reguliranje profesija u mnogim slučajevima opravdano, a neopravdane prepreke profesionalnim uslugama štetne za temeljna prava građana i gospodarstva država članica; budući da stoga reguliranje profesija mora biti redovito usklađivano kako bi se u obzir uzele tehnološka, društvena ili tržišna kretanja;

F.  budući da su Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija predviđeni automatsko priznavanje određenog broja profesija na temelju usklađenih minimalnih zahtjeva za osposobljavanja, opći sustav priznavanja stručnih kvalifikacija, automatski sustav priznavanja stručnog iskustva i novi sustav prekograničnog pružanja usluga u kontekstu reguliranih profesija;

G.  budući da je Direktiva 2005/36/EZ izmijenjena 2013. uvođenjem transparentnosti i uzajamne ocjene u članku 59. za sve regulirane profesije u državama članicama, neovisno o tome jesu li regulirane na osnovi nacionalnih propisa ili na osnovi propisa usklađenih na razini EU-a u cilju postizanja proporcionalnog regulatornog okvira opravdanog ciljevima od općeg interesa;

H.  budući da države članice još uvijek nisu u potpunosti provele sve odredbe Direktive 2005/36/EZ, a posebice članak 59., čak ni nakon isteka roka;

I.  budući da su države članice morale do 18. siječnja 2016. Komisiji podnijeti nacionalne akcijske planove s informacijama o odlukama o zadržavanju ili izmjeni propisa o profesijama; budući da šest država članica još uvijek nije dostavilo svoje nacionalne akcijske planove;

J.  budući da je u skladu s člankom 59. Direktive 2005/36/EZ Komisija trebala do 18. siječnja 2017. podnijeti zaključke o uzajamnoj ocjeni i, po potrebi, prijedloge za daljnje inicijative;

K.  budući da je 10. siječnja 2017. Komisija predstavila komunikaciju o potrebi za reformama u području profesionalnih usluga, u kojoj analizira propise o profesijama u sedam sektora djelovanja i daje preporuke državama članicama u tom pogledu;

L.  budući da je uzajamnim ocjenjivanjem otkriveno da se razina regulacije profesija znatno razlikuje među državama članicama; budući da su potrebna daljnja pojašnjenja, posebno u slučajevima kada države članice najave uvođenje novih oblika propisa o profesijama nakon završetka ocjenjivanja;

Propisi o profesijama u Europskoj uniji i stanje primjene članka 59. Direktive 2005/36/EZ

1.  ističe da regulirane profesije imaju temeljnu ulogu u gospodarstvu EU-a, znatno pridonoseći stopi zaposlenosti, kao i mobilnosti radne snage te dodanoj vrijednosti Unije; nadalje, smatra da su visoka kvaliteta profesionalnih usluga i djelotvorno regulatorno okruženje od najveće važnosti za očuvanje gospodarskog, socijalnog i kulturnog modela EU-a te za jačanje konkurentnosti EU-a u smislu rasta, inovacija i otvaranja radnih mjesta;

2.  podsjeća da više od 5 500 reguliranih profesija diljem EU-a, uz znatne razlike među državama članicama, čini 22 % radne snage u svim sektorima djelatnosti, kao što su zdravstvene i socijalne usluge, poslovne usluge, građevinarstvo, mrežne usluge, prijevoz, turizam, nekretnine, javne usluge i obrazovanje;

3.  pozdravlja inicijativu Komisije kojom se državama članicama daju smjernice u kontekstu uzajamnog ocjenjivanja, uključujući organizaciju temeljitih rasprava provedenih s nacionalnim tijelima, te kojom se naglašava potreba da nacionalna tijela uključe sve zainteresirane strane kako bi se prikupile relevantne informacije o učinku propisa;

4.  smatra da bi komunikacija Komisije od 10. siječnja 2017. mogla pomoći državama članicama da bolje reguliraju profesionalne usluge i da razmjenjuju najbolje prakse radi razumijevanja odluka o regulativi koje su donijele druge države članice, uzimajući u obzir činjenicu da neke države članice donose temeljitije propise o profesijama od drugih; međutim, ističe potrebu za ocjenom kvalitete propisa, s obzirom na to da su za sveobuhvatnu ocjenu funkcioniranja regulatornog okruženja u svakoj državi članici potrebni i elementi izvan puke gospodarske analize;

5.  žali što neke države članice nisu proslijedile informacije o profesijama koje reguliraju i zahtjevima za pristup tim profesijama; poziva države članice da znatno poboljšaju postupak obavješćivanja u kontekstu Direktive o stručnim kvalifikacijama;

6.  naglašava da bi se poboljšanjem transparentnosti i usporedivosti nacionalnih zahtjeva kojima se uređuje pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje mogla omogućiti veća profesionalna mobilnost te da bi prema tome i u skladu s Direktivom 2005/36/EZ svi nacionalni zahtjevi trebali biti proslijeđeni i objavljeni u bazi podataka o reguliranim profesijama na jasan i razumljiv način;

7.  prepoznaje poboljšanja koje je Komisija uvela u baze podataka o reguliranim profesijama, uključujući stvaranje interaktivne karte kojom se građanima omogućuje provjera zahtjeva za pristup profesiji diljem EU-a i jednostavniji vizualni prikaz reguliranih profesija u određenoj državi članici; poziva Komisiju na dodatno poboljšanje baze podataka o reguliranim profesijama kako bi se olakšalo pravovremeno i točno priopćavanje informacija od strane nadležnih tijela te tako povećala transparentnost za građane EU-a;

8.  napominje da postoje neujednačenosti među državama članicama u pogledu broja reguliranih profesija i područja djelatnosti obuhvaćenih sličnim profesijama, čime se objašnjavaju različiti oblici propisa o profesijama koje je odabrala svaka država članica; poziva Komisiju na poboljšanje usporedivosti različitih profesija i određivanje zajedničkog skupa djelatnosti za svaku profesiju navedenu u bazi podataka radi olakšavanja dobrovoljnog usklađivanja diljem EU-a;

9.  žali što određen broj država članica nije podnio nacionalni akcijski plan, kao što to zahtijeva Direktiva 2005/36/EZ, te poziva te države članice da to učine bez nepotrebnog odgađanja; napominje da se podneseni nacionalni akcijski planovi razlikuju u pogledu razine temeljitosti i detalja;

10.  poziva države članice da u potpunosti primijene članak 59. Direktive 2005/36/EZ i da pojačaju svoje napore za jamčenje veće transparentnosti svojih propisa o profesijama, što je ključno za mobilnost stručnjaka diljem EU-a, jer potpuna slika profesija reguliranih na nacionalnoj razini ili razini EU-a može biti dostupna samo uz potpune informacije od svih država članica;

11.  žali što se neke države članice nisu na odgovarajući način savjetovale s relevantnim dionicima za vrijeme pripreme nacionalnih akcijskih planova; smatra da je transparentan protok informacija između javnih institucija i dionika potreban radi djelotvornog rješavanja problema i izazova koji utječu na profesije; poziva na veće sudjelovanje svih dionika u budućnosti, ne samo u cilju izrade nacionalnih akcijskih planova nego i prije reforme propisa o profesijama, kako bi se svim dotičnim stranama omogućilo da izraze svoje mišljenje;

12.  ističe da bi djelotvorni propisi o profesijama trebali biti korisni i potrošačima i stručnjacima; podsjeća da države članice mogu slobodno uvesti nove propise ili izmijeniti postojeće propise kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, odražavajući svoju viziju za društvo i njihov socioekonomski kontekst, sve dok su opravdani ciljevima od javnog interesa; smatra da regulativa u području profesionalnih usluga koja je proporcionalna i prilagođena tržišnoj stvarnosti može dovesti do poboljšanja dinamike tržišta, nižih cijena za potrošače te poboljšanog i djelotvornijeg sektorskog funkcioniranja;

13.  smatra istovremeno da diskriminatorni, neopravdani i neproporcionalni zahtjevi mogu biti osobito nepravedni, posebno za mlade stručnjake, te mogu ometati tržišno natjecanje i imati negativan učinak na primatelje usluga, uključujući potrošače;

14.  uviđa ulogu reguliranja profesija u postizanju visoke razine zaštite ciljeva od javnog interesa, bilo onih izričito spomenutih u Ugovoru, kao što su javna politika, javna sigurnost ili javno zdravlje, bilo onih koji čine prevladavajuće razloge od javnog interesa, uključujući one koji su prihvaćeni u sudskoj praksi Suda, kao što su očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti, zaštita potrošača, primatelja usluga i radnika, jamstvo odgovarajuće sudske zaštite, pravednost trgovinskih transakcija, borba protiv prijevara, sprečavanje utaje ili izbjegavanja poreza, učinkovitost fiskalnog nadzora, sigurnost cestovnog prometa, jamčenje kvalitete obrtništva, promicanje istraživanja i razvoja, zaštita okoliša i urbanog okoliša, zdravlje životinja, intelektualno vlasništvo, zaštita i očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, ciljevi socijalne i kulturne politike; priznaje diskrecijsku ovlast država članica u utvrđivanju načina za postizanje navedenog, u skladu s načelima nediskriminacije i proporcionalnosti;

15.  primjećuje da u pogledu rizika za potrošače, stručnjake ili treće strane države članice mogu pridržati određene djelatnosti samo za kvalificirane stručnjake, osobito ako ne postoje manje ograničavajuća sredstva za postizanje istog rezultata; naglašava da se u takvim slučajevima propisima koji su specifični za određene profesije mora osigurati stvarni nadzor zakonitog obavljanja regulirane profesije i, po potrebi, njezinih etičkih pravila;

16.  potvrđuje u tom pogledu odnos između prijedloga za ispitivanje proporcionalnosti kojim se utvrđuju pravila o zajedničkom okviru za provođenje ocjena proporcionalnosti prije uvođenja novih ili izmjene postojećih mjera kojima se uređuju regulirane profesije i preporuka za reformu koje se temelje na ocjeni nacionalnih propisa u sedam sektora djelatnosti; poziva države članice da ocijene i, ako je to potrebno, prilagode svoje propise o profesijama u skladu s posebnim preporukama za reformu;

17.  ističe da preporuke za reformu ne mogu zamijeniti provedbene mjere te poziva Komisiju da kao čuvarica Ugovorâ poduzme mjere i pokrene postupke u pogledu povrede prava ako utvrdi diskriminatorne, neopravdane ili neproporcionalne propise;

Korisnost pokazatelja restriktivnosti i potreba za promicanjem visoke kvalitete usluga u Europi

18.  prima na znanje činjenicu da je Komisija izdala novi pokazatelj restriktivnosti te pozdravlja poboljšanje u odnosu na postojeći pokazatelj restriktivnosti regulacije tržišta dobara OECD-a putem detaljne analize dotičnih sektora;

19.  naglašava da bi se taj pokazatelj, kojim se ukazuje na opći regulatorni intenzitet u državama članicama samo na temelju kvantitativnih podataka povezanih s postojećim preprekama slobodnom kretanju, trebao smatrati isključivo indikativnim alatom, a ne alatom na temelju kojeg se mogu donositi zaključci o tome jesu li stroži propisi u nekim državama članicama neproporcionalni;

20.  podsjeća da opća analiza učinka propisa u državama članicama treba biti podložna ne samo kvantitativnoj, već i kvalitativnoj ocjeni koja obuhvaća ciljeve od općeg interesa i kvalitetu pružene usluge, uključujući moguće neizravne koristi za građane i tržište rada; napominje da je pokazatelj restriktivnosti popraćen dodatnom analizom kojom se pružaju dodatne informacije o stvarnom stanju na terenu te potiče države članice da razmotre taj pokazatelj, zajedno s kvalitativnim podatcima kako bi se usporedio njihov učinak u odabranim sektorima djelatnosti;

Budućnost reguliranih profesija

21.  naglašava potrebu ne samo za učinkovitim regulatornim okvirom u EU-u i državama članicama, nego i za učinkovitim i usklađenim politikama usmjerenima na podupiranje stručnjaka u EU-u te jačanje konkurentnosti, inovacijskih sposobnosti i kvalitete profesionalnih usluga u EU-u;

22.  ističe da stručnjaci mogu obavljati regulirane profesije bilo kao fizičke, bilo kao pravne osobe u obliku profesionalnog društva te da je sagledavanje iz obiju perspektiva važno pri provedbi novih politika; u tom smislu uvjeren je da bi se ekonomski alati trebali kombinirati s politikama usmjerenima na jačanje poduzetništva i ljudskog kapitala u profesionalnim uslugama;

23.  poziva Komisiju i države članice da zajedno s profesionalnim organizacijama u svojim područjima nadležnosti na odgovarajući način odgovore na preporuke Radne skupine za podršku poslovanju slobodnih profesija;

24.  naglašava važnost obrazovanja, razvoja vještina i izobrazbe u području poduzetništva kako bi se osiguralo da stručnjaci u EU-u ostanu konkurentni i sposobni suočiti se s korjenitim promjenama koje utječu na slobodne profesije kao posljedica inovacija, digitalizacije i globalizacije; ističe usku povezanost između znanja stručnjaka i kvalitete pružene usluge; napominje važnu ulogu koju u tom pogledu trebaju imati visoko obrazovanje i istraživačke institucije, uključujući kroz projekte u području digitalne pismenosti;

25.  ističe da je potrebna bolja usporedivost razine profesionalnih kvalifikacija kako bi se povećala ujednačenost dokaza formalnih kvalifikacija diljem EU-a te tako stvorili ravnopravniji uvjeti za mlade s fakultetskom diplomom koji ulaze u profesije, čime se olakšava njihova mobilnost diljem EU-a;

26.  poziva države članice da provedu odgovarajuću analizu tržišta u cilju osiguravanja brže prilagodbe pružatelja usluga potrebama tržišta te da razviju politike kojima će se profesionalne usluge u EU-u u narednim desetljećima učiniti konkurentnima na globalnoj razini;

Inovacije i digitalizacija u profesionalnim uslugama

27.  primjećuje da znanstveni napredak, tehnološke inovacije i digitalizacija imaju znatan učinak na profesionalne usluge, s obzirom na to da su stvorili nove prilike za stručnjake, ali i nove izazove za tržište rada i kvalitetu usluga;

28.  pozdravlja činjenicu da je Komisija prepoznala potrebu za razmatranjem učinaka novih tehnologija na profesionalne usluge, osobito u pravnom i računovodstvenom sektoru u kojima bi se postupci mogli unaprijediti; osobito napominje da treba posvetiti posebnu pozornost rizicima proizašlima iz takve promjene za primatelje usluga, uključujući potrošače, koji ne smiju biti isključeni iz novih tehnologija;

29.  ističe da je malo vjerojatno da će u donošenju etičkih i moralnih odluka nove tehnologije zamijeniti ljude; u tom pogledu ističe da bi pravila o organizaciji profesija, uključujući pravila o nadzoru koji provode javna tijela ili profesionalna udruženja, mogla imati važnu ulogu i pridonijeti pravednijoj podjeli koristi od digitalizacije; napominje da se u nekim područjima mehanizmima koji se temelje na tržištu, kao što su povratne informacije od potrošača, također može pridonijeti poboljšanju kvalitete određene usluge;

30.  ističe da propisi o profesionalnim uslugama moraju odgovarati svojoj svrsi te da ih je potrebno redovito preispitivati kako bi se u obzir uzele tehničke inovacije i digitalizacija;

31.  poziva Komisiju da nastavi redovito obavještavati Parlament o stanju u pogledu usklađenosti država članica s Direktivom 2005/36/EZ;

°

°  °

32.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te parlamentima i vladama država članica.

• [1]  SL L 255, 30.9.2005., str. 22.
• [2]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0237.
• [3]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0271.
• [4]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0040.
• [5]  Još nije objavljeno u Službenom listu.

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	4.12.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	32 2 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Pascal Arimont, Dita Charanzová, Sergio Gaetano Cofferati, Lara Comi, Daniel Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Pascal Durand, Evelyne Gebhardt, Sergio Gutiérrez Prieto, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Antonio López-Istúriz White, Nosheena Mobarik, Jiří Pospíšil, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Biljana Borzan, Birgit Collin-Langen, Kaja Kallas, Roberta Metsola, Lambert van Nistelrooij, Sabine Verheyen
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Jonathan Bullock, Rupert Matthews, Bogdan Brunon Wenta, Flavio Zanonato

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

32	+
ALDE ECR EFDD PPE   S&D   Verts/ALE	Dita Charanzová, Kaja Kallas Daniel Dalton, Rupert Matthews, Nosheena Mobarik, Anneleen Van Bossuyt Marco Zullo Pascal Arimont, Birgit Collin-Langen, Lara Comi, Antonio López-Istúriz White, Roberta Metsola, Jiří Pospíšil, Andreas Schwab, Ivan Štefanec, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Lambert van Nistelrooij Biljana Borzan, Sergio Gaetano Cofferati, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Sergio Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Catherine Stihler, Flavio Zanonato Pascal Durand, Igor Šoltes

2	-
EFDD ENF	Jonathan Bullock Mylène Troszczynski

2	0
EFDD GUE	Robert Jarosław Iwaszkiewicz Dennis de Jong

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani