IZVJEŠĆE o ženama, rodnoj ravnopravnosti i pravednoj klimatskoj politici

18.12.2017 - (2017/2086(INI))

Odbor za prava žena i jednakost spolova
Izvjestiteljica: Linnéa Engström

Postupak : 2017/2086(INI)

Faze dokumenta na plenarnoj sjednici

Odabrani dokument :

A8-0403/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0403/2017

Rasprave :

PV 15/01/2018 - 18
CRE 15/01/2018 - 18

Glasovanja :

PV 16/01/2018 - 5.5
CRE 16/01/2018 - 5.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0005

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove
MIŠLJENJE Odbora za razvoj
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o ženama, rodnoj ravnopravnosti i klimatskoj pravdi

(2017/2086(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima donesenu 10. prosinca 1948. te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove fakultativne protokole,

– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

– uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju iz 1995. i Platformu za djelovanje u okviru Četvrte svjetske konferencije o ženama, a posebno kritično područje K (Žene i okoliš),

– uzimajući u obzir Demografsko istraživanje za prilagodbu klimatskim promjenama (DECA) koje je izradio Fond Ujedinjenih naroda za stanovništvo (UNFPA), u kojem se spajaju podaci o stanovništvu sa zemljopisnim značajkama klimatskih nepogoda, čime se osigurava politički instrument za smanjenje rizika od nastanka katastrofa,

– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije koja je stupila na snagu u prosincu 1996., osobito članak 5. njezinih Općih odredbi,

– uzimajući u obzir 18. konferenciju stranaka (COP 18) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), koja je održana u Dohi (Katar) od 26. studenog do 8. prosinca 2012. (Odluka 23/CP.18),

– uzimajući u obzir 20. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP 20), održanu u Limi (Peru) od 1. do 12. prosinca 2014., a posebno Program rada u području roda iz Lime (Odluka 18/CP.20),

– uzimajući u obzir 21. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP 21), održanu u Parizu (Francuska) od 30. studenog do 11. prosinca 2015.,

– uzimajući u obzir članak 8. Pariškog sporazuma,

– uzimajući u obzir 22. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP 22), održanu u Marakešu (Maroko) od 7. do 18. studenog 2016. te njezinu odluku o rodu i klimatskim promjenama kojom se proširuje Program rada u području roda iz Lime iz 2014. (Odluka 21/CP.22),

– uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., koji je donesen u rujnu 2015. i stupio na snagu 1. siječnja 2016., a posebno ciljeve održivog razvoja 1., 4., 5. i 13.,

– uzimajući u obzir Rezoluciju br. 35/20 Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava od 22. lipnja 2017. o ljudskim pravima i klimatskim promjenama,

– uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavke 2. i 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

– uzimajući u obzir članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 25. lipnja 2012. o rodnoj ravnopravnosti i okolišu: unaprjeđenje donošenja odluka, kvalifikacija i konkurentnosti u području politike ublažavanja klimatskih promjena u EU-u,

– uzimajući u obzir Akcijski plan za ravnopravnost spolova za razdoblje 2016. – 2020., koji je Vijeće donijelo 26. listopada 2015.,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenog 2014. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2014. – COP 20 u Limi u Peruu[1],

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. listopada 2015. „Put prema novom međunarodnom sporazumu o klimi u Parizu”[2],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. travnja 2012. o ženama i klimatskim promjenama (2011/2197)[3],

– uzimajući u obzir „Stajalište o novom sporazumu o klimi iz 2015.” koje je 1. lipnja 2015. objavila organizacija Women and Gender Constituency[4],

– uzimajući u obzir izvješće koje je 26. siječnja 2017.objavio Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) pod nazivom „Rodni aspekti u području okoliša i klimatskih promjena”[5],

– uzimajući u obzir Sporazum iz Ženeve o ljudskim pravima u klimatskim aktivnostima,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova te mišljenja Odbora za vanjske poslove i Odbora za razvoj (A8-0403/2017),

A. budući da do klimatskih promjena dolazi na svjetskoj razini, ali da one imaju veći razarajući utjecaj na države i zajednice koje su najmanje odgovorne za globalno zagrijavanje; budući da je njihov utjecaj veći na stanovništvo koje se za osiguravanje sredstava za život najviše oslanja na prirodne izvore i/ili koje ima najmanji kapacitet za odgovor na elementarne nepogode kao što su suše, odroni tla, poplave i uragani; budući da će oni s manje financijskih sredstava za prilagodbu biti najviše pogođeni i najviše trpjeti učinke klimatskih promjena;

B. budući da muškarci i žene različito doživljavaju utjecaj klimatskih promjena; budući da su žene ugroženije te suočene s većim rizicima i opterećenjem iz različitih razloga, od nejednakog pristupa resursima, obrazovanju, mogućnostima zapošljavanja i pravima na zemljište do društvenih i kulturnih normi te njihovih različitih intersekcijskih iskustava;

C. budući da su žene posebno ugrožene zbog klimatskih promjena koje na njih djeluju neproporcionalno zbog njihovih društvenih uloga, kao što su osiguranje vode, hrane i loživih materijala za obitelj te skrb za druge; budući da su žene odgovorne za više od 70 % poslova vezanih uz vodu i upravljanje vodom diljem svijeta; budući da u regijama najviše pogođenima klimatskim promjenama 70 % svih žena radi u poljoprivrednom sektoru, a ipak rijetko sudjeluju u izradi klimatskih politika;

D. budući da je prema procjenama UN-a 781 milijun osoba u dobi od 15 godina ili više i dalje nepismeno, a gotovo dvije trećine njih su žene[6], dok je pristup informacijama i obrazovanju putem odgovarajućih komunikacijskih kanala ključan da bi se zajamčila autonomnost žena, osobito tijekom prirodnih katastrofa;

E. budući da u poljoprivrednom sektoru u Africi žene proizvode više od 90 % osnovnih prehrambenih namirnica, dok istodobno posjeduju samo oko 1 % obradivog zemljišta;

F. budući da katastrofe imaju veliki utjecaj na obrazovanje, zdravlje, strukturno siromaštvo i raseljavanje stanovništva;

G. budući da UN procjenjuje da žene čine 70 % od 1,3 milijarde ljudi diljem svijeta koji žive u siromaštvu; budući da siromašno stanovništvo češće živi u rubnim područjima izloženima poplavama, porastu razine mora i olujama; budući da je tijekom prirodnih nepogoda vjerojatnost smrtnosti 14 puta veća za žene i djecu nego za muškarce;

H. budući da se utjecajima klimatskih promjena pogoršava rodna nejednakost povezana s diskriminacijom, prijetnjama zdravlju, gubitkom sredstava za život, raseljavanjem, migracijom, siromaštvom, trgovanjem ljudima, nasiljem, seksualnim iskorištavanjem, nesigurnošću opskrbe hranom te pristupom infrastrukturi i temeljnim uslugama; budući da postoji potreba za rodno osviještenim pristupom kojim bi se analiza klimatskih utjecaja povezala s kritičkim razmišljanjem o obrascima potrošnje i njihovu učinku na klimatske promjene;

I. budući da se nejednakim sudjelovanjem žena u postupcima donošenja odluka i na tržištu rada povećavaju nejednakosti te ženama često onemogućava potpuno sudjelovanje u donošenju politika u području klime, njihovom planiranju i provedbi te doprinošenje tom procesu; budući da žene nisu samo žrtve, nego i nosioci promjena pri izradi strategija ublažavanja i prilagodbe u svojim zajednicama i na pozicijama na kojima se donose odluke te im se stoga takvo djelovanje mora omogućiti;

J. budući da se Pekinškom platformom za djelovanje iz 1995. (BPfA) jasno utvrdila veza između roda, okoliša i održivog razvoja te se potvrdilo da žene imaju stratešku ulogu u razvoju održivih i ekološki prihvatljivih obrazaca potrošnje i proizvodnje, uključujući potrebu da žene ravnopravno sudjeluju u donošenju odluka o okolišu na svim razinama;

K. budući da je u članku 5. Općih odredbi Konvencije o suzbijanju dezertifikacije prepoznata uloga žena u ruralnim zajednicama i regijama koje su u najvećoj mjeri pogođene dezertifikacijom i sušom te se potiče jednako sudjelovanje muškaraca i žena u borbi protiv dezertifikacije i posljedica suše;

L. budući da ostvarenje ravnoteže spolova i konstruktivnog sudjelovanja žena u bilo kojem procesu u konačnici ovisi o ispravljanju strukturalnih temelja rodno uvjetovane nejednakosti;

M. budući da su stranke UNFCCC-a na 18. konferenciji (COP 18) odlučile (Odluka 23/CP.18) usvojiti cilj ravnoteže spolova u tijelima uspostavljenim u skladu s Konvencijom i Kyotskim protokolom kako bi se povećalo sudjelovanje žena, zajamčila učinkovitija politika za klimatske promjene kojom se u jednakoj mjeri odgovara na potrebe žena i muškaraca te kako bi se pratio napredak u postizanju cilja ravnoteže spolova u promicanju rodno osviještene klimatske politike;

N. budući da su žene još uvijek nedovoljno zastupljene u tijelima nadležnim za odlučivanje o klimatskim promjenama na nacionalnoj razini u državama članicama EU-a, ali ne i u odgovarajućim glavnim upravama Komisije, kao što su GU za klimatsku politiku i GU za energetiku, u kojima 40 % funkcija u svakom od njih obnašaju žene;

O. budući da se Programom rada u području roda, koji je donesen na 20. konferenciji stranaka UNFCCC-a (COP 20) u Limi (Odluka 18/CP.20), stranke poziva da poboljšaju ravnotežu spolova u svom zastupanju i promiču rodnu osjetljivost u izradi i provedbi klimatske politike; budući da se stranke potiče da podupiru osposobljavanje i podizanje svijesti muških i ženskih delegata o pitanjima povezanima s ravnotežom spolova i klimatskim promjenama;

P. budući da se Pariškim sporazumom (COP 21) utvrđuje da stranke trebaju uvažavati svoje obveze, među ostalim u pogledu ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, pri poduzimanju mjera za suzbijanje klimatskih promjena u okviru provedbe Sporazuma;

Q. budući da će mehanizmi za financiranje mjera prilagodbe i ublažavanja radi ublažavanja gubitka i štete ili raseljavanja uzrokovanog klimom biti učinkovitiji ako obuhvate potpuno sudjelovanje žena u procesima izrade, donošenja i provedbe odluka, uključujući sudjelovanje lokalnih žena; budući da se uvažavanjem znanja žena, uključujući njihovo poznavanje lokalnih i autohtonih sredina, može ostvariti napredak u upravljanju nepogodama, povećati biološka raznolikost, poboljšati upravljanje vodama, povećati sigurnost opskrbe hranom, spriječiti dezertifikacija, zaštititi šume, osigurati brz prelazak na tehnologije koje koriste energiju iz obnovljivih izvora i pružiti podrška javnom zdravstvu;

R. budući da su stranke Pariškog sporazuma priznale da su klimatske promjene razlog zabrinutosti cijelog čovječanstva; budući da bi stranke pri poduzimanju mjera u borbi protiv klimatskih promjena trebale poštovati, promicati i uzimati u obzir svoje obveze u pogledu ljudskih prava, prava na zdravlje, prava autohtonih naroda, lokalnih zajednica, migranata, djece, osoba s invaliditetom i ugroženih društvenih skupina, pravo na razvoj te rodnu ravnopravnost, osnaživanje žena i međugeneracijsku pravičnost;

S. budući da se klimatskom pravdom povezuju ljudska prava i razvoj, štite prava najugroženijih skupina te jamči pravedna podjela opterećenja i koristi koje donose klimatske promjene i njihovih posljedica;

T. budući da se u ciljevima održivog razvoja UN-a potvrđuje veza između postizanja rodne ravnopravnosti i ostvarivanja svih ciljeva održivog razvoja, uključujući cilj 13. o klimatskim promjenama, te da se osigurava mogućnost borbe protiv glavnih uzroka slabijeg socioekonomskog položaja žena, čime se jača njihova otpornost na klimatske promjene;

U. budući da bi do 2030. utjecaj klimatskih promjena u regijama kao što su supsaharska Afrika i južna Azija mogao uzrokovati ekstremno siromaštvo više od 100 milijuna ljudi, čime bi se potpirilo sukobe i povećalo raseljavanje; budući da bi prema Konvenciji o suzbijanju dezertifikacije 135 milijuna ljudi moglo do 2045. biti raseljeno zbog dezertifikacije; budući da Međunarodna organizacija UN-a za migracije u svojoj procjeni dokaza navodi da se do 2050. broj osoba raseljenih zbog klimatskih promjena mogao varirati između 25 milijuna do milijarde osoba, s tim da se najčešće spominje procijenjena brojka od 200 milijuna ljudi;

V. budući da su rodna ravnopravnost, socijalna pravda i pravo na razvoj svojstveni pojmu klimatske pravde; budući da su žene konkretno najozbiljnije ugrožene raseljavanjem zbog klimatskih promjena premda teret klimatskih promjena snosi društvo kao cjelina;

W. budući da klimatske promjene povećavaju intenzitet i učestalost elementarnih nepogoda koje mogu dovesti do gubitka imovine, gubitka gospodarskih djelatnosti kojima se ostvaruje prihod, gubitka pristupa ključnim zdravstvenim uslugama i povećane opasnosti od rodno uvjetovanog nasilja; budući da se prevladavajućim nejednakostima često smanjuje sposobnost žena da se nose s posljedicama elementarnih nepogoda; budući da je zbog klimatskih promjena izglednije pogoršanje takvih nejednakosti, što vodi do daljnje ugroženosti i raseljavanja;

X. budući da se mnogi utjecaji još uvijek mogu spriječiti provedbom brzog, uključivog i rodno osviještenog razvojnog plana usmjerenog na ublažavanje promjena klimatskih uvjeta i prilagodbu na njih;

Y. budući da se predviđa da će zbog utjecaja klimatskih promjena doći do većeg raseljavanja ljudi koje se ne uklapa u parametre trenutnih međunarodnih okvira; budući da će odgovor na raseljavanje uzrokovano klimom biti iznimno važan izazov koji zahtijeva složenu i sveobuhvatnu globalnu strategiju utemeljenu na poštovanju ljudskih prava;

Z. budući da je činjenica da je Vijeće UN-a za ljudska prava 2017. usvojilo dokument „Ključne poruke o ljudskim pravima i klimatskim promjenama” važan iskorak u bavljenju štetnim utjecajima na potpuno i učinkovito uživanje ljudskih prava; budući da Program održivog razvoja do 2030. i Pariški sporazum svjetskim vođama nude međusektorski normativni temelj za razvoj okvira kojim se može učinkovito odgovoriti na raseljavanje zbog klime oslanjajući se na postojeće instrumente UN-a;

AA. budući da EU ima jasan zakonodavni okvir kojim se zahtijeva poštovanje i promicanje rodne ravnopravnosti te ljudskih prava u unutarnjim i vanjskim politikama EU-a; budući da klimatska politika EU-a može znatno utjecati na zaštitu ljudskih prava i promicanje rodno osjetljivih klimatskih politika na svjetskoj razini;

AB. budući da u EU može, u skladu s ovlastima koje su mu dodijeljene Ugovorima, učinkovito poboljšati pravno i političko okruženje radi potpore klimatskoj pravdi i aktivno sudjelovati u razvoju međunarodnog okvira za zaštitu ljudskih prava osoba koje su raseljene zbog klimatskih uvjeta; konstatira da su se EU i države članice obvezale na uključivanje rodne perspektive u budući globalni pakt o sigurnoj, propisnoj i zakonitoj migraciji;

AC. budući da Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. ne sadrži kategoriju „klimatskih izbjeglica”;

1. uviđa da je rodna ravnopravnost preduvjet održivog razvoja i učinkovitog upravljanja klimatskim izazovima; ističe da žene nisu samo žrtve, već i snažne nositeljice promjena, koje uz potpuno sudjelovanje mogu oblikovati i provesti učinkovite klimatske strategije i/ili rješenja povezana s prilagodbom i ublažavanjem te ojačati otpornost na klimatske promjene jer imaju različita područja iskustva i praktično međusektorsko znanje, od poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do energetske infrastrukture i održivih gradova;

2. napominje da sudjelovanje žena na tržištu rada u ruralnim područjima uključuje širok spektar radnih mjesta koja nadilaze tradicionalnu poljoprivredu i u vezi s tim naglašava da žene u ruralnim područjima mogu biti nositeljice promjene u prelasku na održivu i ekološku poljoprivredu te da mogu imati važnu ulogu u stvaranju zelenih poslova;

3. poziva Komisiju da uvede programe zahvaljujući kojima prijenos suvremenih tehnologija te znanja i vještina može pomoći zajednicama i regijama u razvoju da se prilagode klimatskim promjenama, uz sudjelovanje žena koje predstavljaju do 70 % poljoprivredne radne snage u zemljama s učestalim nepogodama;

4. uvjeren je da je osnaživanje žena u ruralnim područjima u pogledu pristupa zemljištu, kreditima i održivim metodama uzgoja ključno za jačanje otpornosti na klimatske promjene, uključujući zaštitu ekosustava, vodnih resursa i plodnosti tla; poziva Komisiju i države članice da u svojim razvojnim politikama štite te aspekte, među ostalim planovima javnog ulaganja i odobravanjem odgovornih privatnih ulaganja uz korištenje okvira poput Vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima iz Globalnog sporazuma UN-a i Akcijskog plana UNCTAD-a za ulaganje u ciljeve održivog razvoja;

5. uviđa da žene i djevojčice najbolje poznaju vlastite okolnosti i potrebe te da se stoga s njima treba savjetovati u vezi sa svim pitanjima koja se na odnose na njih; shvaća da se prema EIGE-u žene statistički više brinu za klimatske promjene; prepoznaje da su žene kao nositeljice novih ideja, čelnice, organizatorice, odgajateljice i njegovateljice stoljećima pronalazile načine da se brinu za svoje obitelji i zadovolje njihove potrebe u teškim situacijama te da imaju veliki potencijal da i u budućnosti budu inovativne;

6. poziva Komisiju da vodi računa o socijalnim i okolišnim učincima svoje trgovinske politike i vanjske razvojne politike, uključujući učinak svojih mjera na žene; također poziva Komisiju da ustraje na obvezujućem statusu društvenih i okolišnih normi sadržanih u poglavljima o održivom razvoju trgovinskih sporazuma o kojima pregovara i da primijeni sankcije u slučaju njihova nepridržavanja;

7. prepoznaje da su razvojne politike u područjima zdravstva, obrazovanja i osnaživanja, uz politiku zašite okoliša, temelj održivog razvoja i, u konačnici, rješavanja klimatskih promjena; prepoznaje da će način na koji su te politike uključene u rješavanje rastućih trendova, primjerice urbanizacije, imati velik učinak na klimatske promjene;

8. ističe da se u cilju održivog razvoja br. 13 („poduzeti hitne mjere za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka”) spominje sudjelovanje žena u klimatskim mjerama u okviru cilja (13.b) koji glasi: „promicanje mehanizama za jačanje sposobnosti učinkovitog planiranja i upravljanja u svezi s klimatskim promjenama u najnerazvijenijim zemljama, što podrazumijeva i fokusiranje na žene i mlade te lokalne i marginalizirane zajednice”;

9. žali zbog toga što su svi doprinosi stranaka UNFCCC-a radu na rodnim pitanjima dobrovoljni; poziva Komisiju da zajedno s državama članicama ponovo istakne potporu za razvoj, donošenje i financiranje akcijskog plana UNFCCC-a za ravnopravnost spolova (GAP), koji treba nadopuniti sveobuhvatnim višegodišnjim programom rada koji obuhvaća financiranje, prioritetna područja djelovanja, rokove, ključne pokazatelje postignuća, određivanje odgovornih dionika te mehanizme praćenja i preispitivanja;

10. poziva Komisiju i države članice da posluže kao primjer i donesu ciljeve i rokove za ostvarenje cilja ravnoteže spolova u delegacijama pri UNFCCC-u;

11. ističe potrebu za poduzimanjem posebnih privremenih mjera radi poticanja ostvarivanja cilja ravnoteže spolova u formalnim i neformalnim tijelima uspostavljenima u skladu s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Kyotskim protokolom te radi provedbe mehanizma za sankcioniranje regionalnih i interesnih skupina koje ne poštuju načelo pariteta pri imenovanjima;

12. poziva Komisiju i države članice da u skladu s obvezama EU-a u pogledu rodne ravnopravnosti i ljudskih prava osiguraju da daljnji nacionalno utvrđeni doprinosi EU-a uključuju dosljedno izvješćivanje o dimenzijama rodne ravnopravnosti i ljudskih prava;

13. poziva države članice da poštuju Odluku 21/CP.22 o rodu i klimatskim promjenama, kojom se „stranke pozivaju na određivanje kontaktne točke na nacionalnoj razini za pitanja roda u okviru pregovora o klimatskim promjenama, njihovoj provedbi i praćenju”, te da pruže podršku kontaktnim točkama za pitanja roda u trećim i partnerskim zemljama;

14. prepoznaje da žene koje ne obavljaju samo većinu neplaćenih poslova u kućanstvu i skrbe o obitelji, već ujedno donose većinu svakodnevnih potrošačkih odluka te stoga mogu, ako im se daju točne informacije i mogućnost izbora, svojim odlukama utjecati na održivost; konstatira da su, na primjer, istraživanja pokazala da odabirom lokalnih prehrambenih namirnica potrošači mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova do 5 %;

15. podsjeća na svoju rezoluciju od 16. studenog 2011. o konferenciji o klimatskim promjenama u Durbanu (COP 17)[7] i obvezu preuzetu tom rezolucijom da „teži zastupljenosti žena s najmanje 40 % u svim relevantnim tijelima” za financiranje borbe protiv klimatskih promjena;

16. poziva Komisiju i države članice da zauzmu rodno osviješten pristup temeljen na ljudskim pravima u radu Varšavske radne skupine za borbu protiv raseljavanja, koja je u okviru 22. konferencije stranaka (COP 22) UNFCCC-a zadužena za izradu preporuka za integrirane pristupe u cilju sprječavanja, smanjivanja i rješavanja pitanja raseljavanja povezanog sa štetnim utjecajima klimatskih promjena i koja potvrđuje da žene i djevojčice pripadaju najugroženijim skupinama raseljenima zbog klimatskih promjena i da su stoga posebno izložene riziku trgovanja ljudima i rodno uvjetovanog nasilja;

17. poziva Komisiju da klimatske promjene uključi u sve razvojne programe na svim razinama; nadalje, traži veću uključenost žena iz ruralnih i autohtonih zajednica u postupke odlučivanja, planiranje, provedbu i oblikovanje politika i razvojnih programa koji se odnose na klimatske promjene;

18. poziva Komisiju da zajedno s državama članicama osigura rodno osjetljiv pristup u okviru svojeg rada na platformi o raseljavanju u slučaju katastrofe (inicijativa Nansen) i u svom „Planu za zaštitu osoba koje su raseljene u drugu državu u kontekstu katastrofe i klimatskih promjena”;

19. stoga poziva Komisiju i države članice da potiču nove, povećane oblike financiranja i dodatna financijska sredstva, osobito u pogledu mjera prilagodbe koje izravno pogoduju ženama, osjetljivijima na posljedice klimatskih promjena;

20. poziva Komisiju i države članice da izrade pokazatelje i prikupljaju podatke razvrstane po spolu pri planiranju, provedbi, praćenju i ocjeni politika, programa i projekata u području klimatskih promjena primjenom alata poput rodne analize, procjena utjecaja na spolove, rodne ravnopravnosti pri izradi proračuna te indeksa za rodna pitanja i okoliš (EGI), među ostalim i putem ojačanog Europskog instituta za ravnopravnost spolova;

21. poziva Komisiju i države članice da daju doprinos globalnom paktu za sigurne, propisne i zakonite migracije u cilju zaštite klimatske pravde tako da se klimatske promjene prepoznaju kao uzrok migracije, da se daje doprinos temeljen na ljudskim pravima i rodna ravnopravnost uključi u cijeli pakt, u skladu s potrebama osoba raseljenih zbog klimatskih promjena;

22. podsjeća na temeljnu obvezu br. 4, kao jednu od obveza EU-u preuzetih na Svjetskom sastanku na vrhu o humanitarnoj pomoći, da se osigura rodna osviještenost pri izradi humanitarnih programa; poziva Komisiju da osigura uključivanje te obveze u provedbu Programa ECHO-a za pripravnost u slučaju katastrofe i provedbu Akcijskog plana za otpornost u zemljama sklonim krizama (2013. – 2020.) i u pokazatelj otpornosti;

23. strogo osuđuje uporabu seksualnog nasilja nad raseljenim ženama i ženama migranticama; smatra da osobitu pozornost treba posvetiti ženama i djevojčicama migranticama koje su bile izložene nasilju tijekom putovanja, osiguravajući im pristup službama za psihološku i medicinsku pomoć;

24. poziva Komisiju i države članice da relevantne programe usmjere na područja pogođena nesrećama, da pojačaju svoje napore za pružanje pomoći tim regijama i da rade na rješavanju problema koje su ondje prouzročile nesreće, a da istodobno posebnu pozornost posvete položaju žena i djece koji su najviše pogođeni posljedicama nesreća;

25. poziva sve dionike da potiču osnaživanje žena i njihovu osviještenost poboljšanjem njihova znanja o zaštiti prije, tijekom i nakon nesreća povezanih s klimatskim promjenama, uz njihovo aktivno uključivanje u predviđanje nesreća, sustave ranog upozoravanja i sprečavanje rizika jer je to važan dio njihove uloge u jačanju otpornosti za slučaj prirodne nepogode;

26. poziva Komisiju i države članice da u suradnji s organizacijama civilnog društva na terenu podupru, jačaju i provode mehanizme praćenja u centrima za prihvat raseljenih osoba i migranata, u kojima ne vladaju uvijek potrebni minimalni uvjeti za sprečavanje nasilja seksualne naravi, i to kako bi se zaustavila svaka vrsta uznemiravanja žena i djevojčica;

27. poziva Komisiju da u okviru svoje politike vanjskog djelovanja surađuje s organizacijama civilnog društva i organizacijama za zaštitu ljudskih prava kako bi se osiguralo poštovanje ljudskih prava izbjeglica i raseljenih osoba u prihvatnim centrima, posebno kada je riječ o ranjivim ženama i djevojčicama;

28. prepoznaje mogućnosti objedinjavanja ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama s ciljevima gospodarskog osnaživanja žena, osobito u zemljama u razvoju; poziva Komisiju i države članice da u odgovarajućim projektima i mehanizmima, primjerice u programu UN-a za smanjenje emisija povezanih s krčenjem šuma (UN-REDD), istraže kako bi se ženama mogle ponuditi plaćene prilike za poslove obavljanja usluga u području okoliša koje trenutačno obavljaju na dobrovoljnoj osnovi, kao što su pošumljavanje ili ponovno pošumljavanje iskrčenog zemljišta i očuvanje prirodnih resursa;

29. poziva EU i države članice da s ciljem daljnjeg unapređenja zastupljenosti žena u pregovorima o UNFCCC-u osiguraju financijska sredstva za osposobljavanje i sudjelovanje ženskih delegata; poziva Komisiju da olakša i podrži umrežavanje ženskih organizacija i aktivnosti civilnog društva u pogledu osmišljavanja i provedbe politika u vezi s klimatskim promjenama; poziva Komisiju da se pobrine da žene budu ravnopravne sudionice i korisnice svih savjetovanja, programa i financiranja u vezi s klimatskim promjenama koji se na nacionalnim i lokalnim razinama organiziraju uz potporu EU-a;

30. poziva Komisiju i glavne uprave zadužene za rodnu ravnopravnost, razvoj, energetiku i klimu da na strukturiran i sustavan način uključe rodnu ravnopravnost u svoju politiku u vezi s klimatskim promjenama i energetsku politiku za EU te da se ne usmjeravaju isključivo na vanjsku dimenziju; poziva posebno Glavnu upravu za pravosuđe i zaštitu potrošača (JUST) te Glavnu upravu za međunarodnu suradnju i razvoj (DEVCO) da povećaju razinu osviještenosti o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena i da rade na njima zato što su te teme povezane s klimatskom pravdom; ističe da Glavna uprava za klimatsku politiku (CLIMA) treba dodijeli sredstva kako bi se popunilo radno mjesto kontakt osobe za rodna pitanja; poziva EU i države članice da razviju načelo „klimatske pravde”; naglašava činjenicu da bi najveća nepravda koja bi proizišla iz našeg neuspjeha da učinkovito riješimo pitanje klimatskih promjena bile štetne posljedice za siromašne zemlje i stanovništvo, a osobito žene;

31. poziva Komisiju i države članice da u svojim izvješćima u sklopu općeg periodičnog pregleda koje podnose Vijeću UN-a za ljudska prava izvješćuju o učincima na rodna pitanja i ljudska prava te o klimatskom djelovanju;

32. napominje da su se financijske obveze EU-a povezane s rodnom ravnopravnošću i osnaživanjem žena povećale, ali da se nije povećala sposobnost ljudskih resursa da se nose sa sve većim opsega posla; ističe da EU mora pokazati snažnu institucionalnu posvećenost rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena u vezi s klimatskim promjenama, prije svega kako je utvrđeno sveobuhvatnim politikama kojima se uređuje razvojna suradnja, tj. ciljevima održivog razvoja i Akcijskim planom EU-a za ravnopravnost spolova (GAP);

33. žali zbog toga što rodna ravnopravnost i klimatske promjene nisu prioritetno područje u akcijskom planu EU-a GAP II. o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena; konstatira da rodno osjetljivi pokazatelji nisu na odgovarajući način razvijeni ni uključeni u izvješćivanje o rezultatima te da unutarnja odgovornost za rezultate povezane s rodnom ravnopravnošću i osnaživanjem žena te njihovo financiranje i dalje slabi; primjećuje da je najmanji napredak ostvaren u pogledu cilja 20. akcijskog plana EU-a GAP II. koji se odnosi na jednaka prava žena na sudjelovanje u postupcima donošenja odluka o klimatskim pitanjima i pitanjima zaštite okoliša te utjecaja na njih i poziva Komisiju da poveća napore za provedbu tog cilja; podsjeća na to da akcijski plan EU-a GAP II. osigurava program vanjske politike EU-a s četiri stupa, uključujući vodoravni stup o promjenama institucijske kulture službi Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) u smjeru učinkovitijeg ispunjavanja obveza EU-a, uz puno poštovanje načela ravnopravnosti žena i muškaraca;

34. uviđa da samo poboljšanje tehničkih smjernica neće biti dovoljno da se promijeni učinkovitost EU-a u pogledu rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena;

35. poziva na daljnje uvođenje koncepta klimatske pravde u smislu globalnih kvota za emisije CO₂, po osobi koje se prate uz plan i mehanizam za kompenzaciju između onih koji premašuju svoje kvote i onih koji nedovoljno koriste svoje kvote;

36. poziva Komisiju da preuzme inicijativu za izradu sveobuhvatne komunikacije naslovljene „Rodna ravnopravnost i klimatske promjene – jačanje otpornosti i promicanje klimatske pravde u strategijama ublažavanja i prilagodbe” kako bi se bavilo pitanjem posvećenosti institucija rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena te postojećim nedostacima međuinstitucijske koordinacije;

37. poziva svoje parlamentarne odbore da jačaju rodno osviještenu politiku pri radu u svojim područjima nadležnosti za međusektorska pitanja o klimatskim promjenama, održivom razvoju i ljudskim pravima;

38. ističe da financiranje prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja njihovih učinaka mora odražavati rodnu dimenziju; pozdravlja nedavni napredak u pogledu rodne politike u području višestranih mehanizama financiranja; pozdravlja, usto, inicijative privatnog sektora kojima se nastoji povećati društveno odgovorno poslovanje uvođenjem premije za projekte koji zadovoljavaju kriterije održivosti, uključujući promicanje sredstava za život i prilika za obrazovanje žena; međutim, dodaje da se prema Programu UN-a za razvoj (UNDP) samo 0,01 % cjelokupnog svjetskog financiranja dodjeljuje projektima koji se ujedno bave klimatskim promjenama i pravima žena; poziva EU i njegove države članice da osiguraju da njihovi programi za klimatske promjene zadovoljavaju najviše međunarodne standarde o ljudskim pravima i ne dovode u pitanje rodnu ravnopravnost;

39. smatra da se trima financijskim mehanizmima iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), odnosno Zelenim klimatskim fondom, Globalnim fondom za okoliš i Fondom za prilagodbu, treba omogućiti pristup dodatnom financiranju za klimatsku ulagačku politiku koja bolje odražava rodnu dimenziju;

40. osobito potiče EU da razvojnu pomoć uvjetuje uključivanjem kriterija koji se temelje na ljudskim pravima te da uspostavi nove rodno osjetljive kriterije za politike u području klimatskih promjena;

41. poziva da se mjerama u pogledu rodne osjetljivosti zajamči da se žene ne smatraju samo korisnicama mjera borbe protiv klimatskih promjena, nego poduzetnicama u području tehnologija koje se koriste čistom energijom; pozdravlja poziv Komisije na podnošenje prijedloga o ženama i održivoj energiji, za koji se na raspolaganje stavlja 20 milijuna EUR za provedbu aktivnosti kojima se promiče žensko poduzetništvo u sektoru održive energije u zemljama u razvoju te potiče Komisiju da u budućnosti poveća taj iznos;

42. poziva na osposobljavanje za službenike EU-a usmjereno na rodnu ravnopravnost, osobito za one koji se bave razvojnim i klimatskim politikama;

43. zahtijeva da se ozbiljno shvati raseljavanje potaknuto klimatskim promjenama; otvoren je za raspravu o uvođenju odredbe o „klimatskim migracijama”; poziva da se sazove stručno povjerenstvo kako bi se to pitanje razmotrilo na međunarodnoj razini i poziva da se pitanje klimatskih migracija uvrsti u međunarodne rasprave; poziva na snažniju međunarodnu suradnju kako bi se zajamčila otpornost na klimatske promjene;

44. pozdravlja vodeće programske inicijative organizacije UN Women te projekte i programe Globalnog saveza za borbu protiv klimatskih promjena kojima se stvara horizontalna veza između roda i klimatskih promjena;

45. pozdravlja rad posebnog predstavnika UN-a za ljudska prava i okoliš te Vijeća UN-a za ljudska prava u tom području te poziva Komisiju i države članice da pruže potporu tim naporima, među ostalim i pružanjem financijske pomoći;

46. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

[1] SL C 289, 9.8.2016., str. 27.
[2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0359.
[3] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0145.
[4] http://womengenderclimate.org/wp-content/uploads/2015/06/WGC_FINAL_1June.pdf
[5] http://eige.europa.eu/rdc/eige-publications/gender-environment-and-climate-change
[6] Ujedinjeni narodi, „The World's Women 2015” (Žene u svijetu 2015.), https://unstats.un.org/unsd/gender/chapter3/chapter3.html
[7] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0504.

MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove (21.11.2017)

upućeno Odboru za prava žena i jednakost spolova

o ženama, jednakosti spolova i klimatskoj pravdi
(2017/2086(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Pier Antonio Panzeri

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za prava žena i jednakost spolova da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948.,

– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i Pekinšku platformu za djelovanje,

– uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o međunarodnom raseljavanju iz 1998. i činjenicu da je Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava u studenom 2016. imenovalo posebnog izvjestitelja za ljudska prava interno raseljenih osoba,

– uzimajući u obzir Rezoluciju br. 35/20 Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava od 22. lipnja 2017. o ljudskim pravima i klimatskim promjenama,

– uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima,

– uzimajući u obzir Deklaraciju iz Stockholma, donesenu 1972. na Konferenciji UN-a o ljudskom okolišu, te Deklaraciju UN-a iz Rija o okolišu i razvoju iz 1992.,

– uzimajući u obzir Sporazum iz Ženeve o ljudskim pravima u klimatskim aktivnostima,

– uzimajući u obzir zajedničku strategiju Afrike i EU-a,

– uzimajući u obzir akcijski plan za ravnopravnost spolova za razdoblje 2016. – 2020., donesen 26. listopada 2015.,

– uzimajući u obzir doktrinu UN-a o „odgovornosti za pružanje zaštite”;

A. budući da štetni učinci klimatskih promjena mogu dovesti do migracija; budući da se ne posvećuje dovoljno pozornosti zaštiti osoba koje su interno raseljene zbog razloga povezanih s okolišem; budući da će se učinak klimatskih promjena snažnije osjetiti u najmanje razvijenim zemljama, u najugroženijim zajednicama i osjetljivim otočnim regijama u kojima sredstva za život u najvećoj mjeri ovise o prirodnim resursima ili koje imaju najmanje kapaciteta i nedostatne alate za prilagodbu na klimatske promjene, iako, povijesno gledano, odgovornost za klimatske promjene snose najbogatije zemlje svijeta;

B. budući da su žene ugroženije klimatskim promjenama te da je među 1,2 milijarde osoba koje zarađuju manje od jednog dolara dnevno 70 % žena; budući da klimatske promjene pogoršavaju nejednakost među spolovima, među ostalim i u pogledu trgovine ljudima; budući da ograničen pristup i kontrola žena nad proizvodnim resursima i njihova ograničena prava pružaju manje prilika za oblikovanje odluka i utjecanje na politiku, što je i službeno prepoznato u međunarodnim pregovorima o klimatskim promjenama još od 13. konferencije (COP 13) održane 2007. na Baliju;

C. budući da su klimatske promjene i njihov učinak na uništavanje okoliša, sigurnost opskrbe hranom i vodom, pristup prirodnim resursima, zdravlje ljudi i migracije izravno povezani te da spomenute pojave izravno ili neizravno prijete potpunom uživanju ljudskih prava, uključujući pravo na život, vodu, sanitarne usluge, hranu, zdravstvene usluge i stanovanje; budući da klimatske promjene mogu dovesti do gospodarske katastrofe te političke i društvene nestabilnosti koja može biti povod sukobima te raseljavanju i bijegu potaknutom klimatskim promjenama; budući da ekstraktivni projekti u prirodnim područjima od posebnog značaja mogu ugroziti lokalne zajednice i druge ugrožene skupine, među kojima su i žene, te pogoršati klimatske promjene;

D. budući da negativne posljedice klimatskih promjena ugrožavaju razvojne mogućnosti određenih zemalja te da se njima pogoršavaju već postojeće (socioekonomskim, institucionalnim, kulturnim i političkim čimbenicima uvjetovane) rodne razlike; budući da se klimatske promjene mogu smatrati katalizatorom okolišnih i humanitarnih problema jer su njihovi štetni učinci izravno povezani s uništavanjem okoliša;

E. budući da je ravnopravnost žena i muškaraca jedno od temeljnih načela Europske unije i njezinih država članica, a poticanje te ravnopravnosti jedan od glavnih ciljeva Unije; budući da su klimatske aktivnosti jedan od vodećih prioriteta, pri čemu si donositelji odluka ne mogu priuštiti zanemarivanje intelektualnog i aktivnog doprinosa žena; budući da klimatska politika izravno utječe na jednakost spolova i osnaživanje žena i da su žene ključne za pronalazak rješenja za ublažavanje klimatskih izazova i prilagodbu njima;

F. budući da bi prema podacima Međunarodne organizacije UN-a za migracije do 2050. godine 200 milijuna ljudi moglo biti raseljeno zbog klimatskih promjena; budući da su prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama Afrika i njezino stanovništvo posebno osjetljivi na štetne učinke izloženosti klimatskim promjenama;

G. budući da Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. ne sadrži kategoriju „klimatskih izbjeglica”;

1. ističe da klimatske promjene pogoršavaju postojeće nejednakosti i da su žene i djevojčice među skupinama najsnažnije zahvaćenima klimatskim promjenama; ističe da su u tom smislu posebno ugrožene osobe iz ruralnih područja u zemljama u razvoju, a osobito žene, s obzirom na to da one često ovise o prirodnim resursima baveći se poljoprivrednim poslovima, posebno proizvodnjom hrane te prikupljanjem vode i ogrjeva za obitelj, i da veliki dio neplaćenih poslova potrebnih kućanstvima i zajednicama najčešće obavljaju žene; ističe da je poljoprivreda izravno povezana sa stanjem u okolišu; naglašava da su žene najizloženije nepravdi i siromaštvu;

2. smatra da inovacije u poljoprivredi mogu doprinijeti uzgoju poljoprivrednih kultura otpornijih na klimatske promjene, što bi dovelo do boljih i predvidljivijih prinosa te više razine dohotka za poljoprivrednike, kućanstva i lokalne zajednice;

3. ističe da se na klimatske promjene mora pružiti rodno osviješten odgovor temeljen na ljudskim pravima; poziva na stvarno sudjelovanje žena u postupcima donošenja odluka na svim razinama, uključujući i tijekom međunarodnih pregovora o klimi, kako bi se radi rješavanja temeljnih nejednakosti razvio rodno osviješten odgovor; ističe da je za otvaranje gospodarskih mogućnosti od presudne važnosti da se djevojkama i ženama pruže prilike za obrazovanje u različitim stručnim područjima te da je potrebno osigurati financijska sredstva za sudjelovanje žena u međunarodnim procesima donošenja odluka;

4. ističe da je osnaživanje svih žena i djevojčica eksplicitan cilj koji valja postići u svim ciljevima održivog razvoja; u tom smislu inzistira da se Komisija i države članice aktivno založe za snažniji ulogu žena u tim pregovorima; poziva međunarodnu zajednicu da prilikom financiranja inicijativa i podupiranja novih tehnologija za nošenje s klimatskim promjenama uzima u obzir rodnu perspektivu i specifične prioritete žena; u tom smislu u potpunosti podržava pokrenute poduzetničke programe usmjerene na punu participaciju žena;

5. ističe potrebu za time da žene budu uključene u provedbu i izvršenje politike okoliša na nacionalnoj i lokalnoj razini, uzimajući u obzir da se znanje i iskustvo žena na lokalnoj razini može iskoristiti kako bi se zajamčila učinkovitost politike;

6. sa zabrinutošću napominje da su u raseljavanju stanovništva uzrokovanom klimatskim promjenama žene s djecom i djevojke najosjetljivije skupine koje su izložene kršenjima svojih temeljnih prava; zahtijeva da se raseljavanje potaknuto klimatskim promjenama shvati ozbiljno; otvoren je raspravi u pogledu uvođenja odredbe o „klimatskim migracijama”; poziva da se sazove stručno povjerenstvo kako bi se to pitanje razmotrilo na međunarodnoj razini i poziva na to da pitanje klimatskih migracija postane prioritet međunarodne zajednice; poziva na snažniju međunarodnu suradnju kako bi se zajamčila otpornost na klimatske promjene;

7. poziva Komisiju da zauzme rodno osviješten pristup kojim se osigurava da se pravima žena, promociji jednakosti spolova i klimatske pravde sustavno posvećuje pažnja u nacionalnim i regionalnim strateškim programima, akcijskom planu za ljudska prava i demokraciju te u dijalozima o ljudskim pravima koje vodi s trećim zemljama i poziva na to da se rod uvrsti kao opći i horizontalni cilj u sve politike u području klimatskih promjena;

8. pozdravlja vodeće programske inicijative organizacije UN Women te projekte i programe Globalnog saveza za borbu protiv klimatskih promjena kojima se stvara horizontalna veza između roda i klimatskih promjena;

9. pozdravlja rad posebnog predstavnika UN-a za ljudska prava i okoliš te Vijeća UN-a za ljudska prava u tom području te poziva Komisiju i države članice da pruže potporu tim naporima, među ostalim i pružanjem financijske pomoći;

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

Datum usvajanja	21.11.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	44 5 5
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Michèle Alliot-Marie, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Bas Belder, Mario Borghezio, Victor Boştinaru, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Lorenzo Cesa, Javier Couso Permuy, Georgios Epitideios, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Janusz Korwin-Mikke, Eduard Kukan, Ryszard Antoni Legutko, Barbara Lochbihler, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, Alex Mayer, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Michel Reimon, Jean-Luc Schaffhauser, Alyn Smith, Jordi Solé, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, Charles Tannock, László Tőkés, Ivo Vajgl, Geoffrey Van Orden, Hilde Vautmans
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Asim Ademov, Laima Liucija Andrikienė, Jo Leinen, Urmas Paet, Miroslav Poche, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Marietje Schaake, Janusz Zemke
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Ivica Tolić

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

44	+
ALDE	Hilde Vautmans, Ivo Vajgl, Marietje Schaake, Petras Auštrevičius, Urmas Paet
GUE/NGL	Javier Couso Permuy
PPE	Asim Ahmedov Ademov, Cristian Dan Preda, Dubravka Šuica, David McAllister, Eduard Kukan, Elmar Brok, Francisco José Millán Mon, Ivica Tolić, Jaromír Štětina, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Julia Pitera, Laima Liucija Andrikienė, Lorenzo Cesa, László Tőkés, Manolis Kefalogiannis, Michael Gahler, Michèle Alliot-Marie, Ramona Nicole Mănescu, Sandra Kalniete, Tunne Kelam
S&D	Alex Mayer, Andrejs Mamikins, Demetris Papadakis, Eugen Freund, Francisco Assis, Ioan Mircea Paşcu, Janusz Zemke, Jo Leinen, Miroslav Poche, Pier Antonio Panzeri, Tonino Picula, Victor Boştinaru
VERTS/ALE	Alyn Smith, Barbara Lochbihler, Jordi Solé, Klaus Buchner, Michel Reimon, Tamás Meszerics

5	-
EFDD	James Carver
ENF	Jean-Luc Schaffhauser, Mario Borghezio
NI	Georgios Epitideios, Janusz Korwin-Mikke

5	0
ECR	Anna Elżbieta Fotyga, Bas Belder, Charles Tannock, Geoffrey Van Orden, Ryszard Antoni Legutko

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

MIŠLJENJE Odbora za razvoj (21.11.2017)

upućeno Odboru za prava žena i jednakost spolova

o ženama, rodnoj ravnopravnosti i pravednoj klimatskoj politici
(2017/2086(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Florent Marcellesi

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za prava žena i jednakost spolova da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da su se ugovorne strane Pariškog sporazuma (sklopljenog na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2015. (COP 21)) obvezale na poštovanje i promicanje ljudskih prava, osobito rodne ravnopravnosti i jačanja položaja žena, pri poduzimanju mjera u borbi protiv klimatskih promjena;

1. podsjeća da su žene zbog sociokulturnih i gospodarskih prepreka (poput pristupa zemljištu, kreditu, javnim uslugama i tehnologiji), siromaštva i ovisnosti o prirodnim resursima za osiguranje sredstava za život izloženije štetnim učincima klimatskih promjena; sa zabrinutošću primjećuje da, primjerice, klimatsko opterećenje na vodne i šumske resurse često nerazmjerno pogađa svakodnevne aktivnosti žena, čime se ograničava njihova gospodarska perspektiva; podsjeća da su osamostaljivanje žena i smanjenje diskriminatornih praksi od temeljne važnosti za svladavanje izazova u pogledu klimatskih promjena i za razvoj učinkovite otpornosti; zbog toga rodno uvjetovana razmatranja, kao i programi za klimatske promjene, moraju imati središnje mjesto u politikama i programima zemalja u razvoju;

2. sa zabrinutošću primjećuje da je, prema studiji UN-a, uloga žena kao nositelja promjene u donošenju odluka povezanih s klimom i ulaganjem, te ostvarivanju koristi od istih, zasad vrlo skromna[1]; osobito žali zbog činjenice da žene nisu dovoljno zastupljene u ključnim sektorima znanosti povezanima s klimatskim promjenama, kao što su energetika, inženjering, prijevoz, informacijska tehnologija (IT) i računalne znanosti kao kvalificirani radnici, stručnjaci i donositelji odluka; smatra da je potrebno promijeniti paradigmu i rodna pitanja staviti u središte napora za upravljanje klimom i ulaganja u tom području; smatra da u donošenju odluka o klimi i ulaganjima trebaju sudjelovati svi dijelovi društva, posebno žene i druge ranjive društvene skupine;

3. ističe da financiranje prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja njihovih učinaka mora odražavati rodnu dimenziju; pozdravlja nedavni napredak u pogledu rodne politike u području višestranih mehanizama financiranja; pozdravlja, usto, inicijative privatnog sektora kojima se nastoji povećati korporativna društvena odgovornost uvođenjem premije za projekte koji zadovoljavaju kriterije održivosti, uključujući promicanje sredstava za život i prilika za obrazovanje žena; međutim, dodaje da se, prema Programu UN-a za razvoj (UNDP), samo 0,01 % cjelokupnog svjetskog financiranja dodjeljuje projektima koji se bave klimatskim promjenama i pravima žena; poziva EU i njegove države članice da osiguraju da njihovi programi za klimatske promjene zadovoljavaju najviše međunarodne standarde o ljudskim pravima i ne dovode u pitanje rodnu ravnopravnost;

4. poziva države da rodnu perspektivu uključe u razvoj, provedbu, praćenje, ocjenjivanje i izvješća o nacionalnim politikama zaštite okoliša te da osiguraju puno i jednako sudjelovanje žena u odlučivanju na svim razinama, osobito kada je riječ o strategijama povezanim s klimatskim promjenama; poziva, osim toga, da žene također sudjeluju u upravljanju i donošenju odluka u pogledu dodjele sredstava za sprečavanje prirodnih katastrofa;

5. smatra da se trima financijskim mehanizmima u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), odnosno Zelenim klimatskim fondom, Globalnim fondom za okoliš i Fondom za prilagodbu, treba omogućiti pristup dodatnom financiranju za klimatsku ulagačku politiku koja bolje odražava rodnu dimenziju;

6. ističe potrebu za utvrđivanjem i promicanjem programatskih pristupa koji dokazano odražavaju rodnu dimenziju, kao što su programi za stanovništvo, zdravlje i okoliš, među ostalima, u okviru kojih se donose integrirana rješenja za izazove u području zdravlja, rodne politike i okoliša, uključujući odgovor na klimatske promjene, i kojima se pridonosi postizanju ciljeva održivog razvoja;

7. podsjeća da je jačanje položaja žena ključno za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja; sa zabrinutošću primjećuje da u međunarodnom i nacionalnom oblikovanju politika u području klimatskih promjena postoje rodno uvjetovane prepreke; ističe da je potrebno zajamčiti sudjelovanje žena u postupcima odlučivanja, planiranja i provedbe; potiče EU i države članice da više rade na uključivanju rodne dimenzije u svoje klimatske politike i razvojnu suradnju, uključujući sve trgovinske i ulagačke okvire; osobito potiče EU da razvojnu pomoć uvjetuje uključivanjem kriterija koji se temelje na ljudskim pravima te da uspostavi nove rodno osjetljive kriterije za politike u području klimatskih promjena;

8. podsjeća da je prikupljanje podataka iskazanih po spolu i rodna statistika prvi korak prema provođenju prave rodne analize o klimatskim promjenama; primjećuje, međutim, da u brojnim zemljama ne postoji rodna statistika o okolišu; poziva EU da unaprijedi izgradnju kapaciteta u nacionalnim statističkim sustavima zemalja u razvoju radi prikupljanja rodne statistike o okolišu kako bi se bolje procijenila i pronašla rješenja za različite posljedice klimatskih promjena; osobito poziva Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) da poboljša prikupljanje podataka (primjerice o otpornosti i ranjivosti nakon katastrofe) te da provede daljnje rodne analize mehanizama Kyotskog protokola i njegovih učinaka;

9. poziva na stvaranje ekološkog pokazatelja kojim će se omogućiti analiza modela rasta, načina potrošnje i načina života te njihova utjecaja na klimatske promjene;

10. podsjeća da ekonomska neovisnost žena pretpostavlja pristup socijalnom osiguranju, zemlji, osnovnim socijalnim uslugama i javnim službama; međutim, sa zabrinutošću primjećuje da, prema podacima UNDP-a, žene posjeduju manje od 20 % zemljišta iako prevladavaju u svjetskoj proizvodnji hrane (50 do 80 %); također primjećuje da sve veći komercijalni zahtjevi za zemljištem također stvaraju probleme siromašnim ženama u stjecanju ili zadržavanju sigurnog i pravednog pristupa zemljištu;

11. ističe ranjivost žena u ruralnom sektoru, koji je posebno pogođen klimatskim promjenama; naglašava da je potrebno odgovoriti na rodno diferencirane investicijske rizike u održivoj poljoprivredi; poziva EU da zemljama u razvoju pomogne reformirati zakone i ukloniti diskriminirajuće prakse kojima se ograničava vlasništvo žena i njihov pristup proizvodnim resursima i sredstvima, savjetodavnim ili financijskim uslugama;

12. podsjeća da je donošenjem ciljeva održivog razvoja usklađenost politika u interesu razvoja stavljena u središte Programa održivog razvoja do 2030.; potiče EU da u skladu s tim načelima izradi okvir za svoju energetsku politiku; sa zabrinutošću primjećuje da su mjere EU-a usmjerene na smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i emisijama iz prometa u EU-u dovele do povećane potražnje za biogorivima, koja se može zadovoljiti samo uvozom tih goriva iz zemalja u razvoju; naglašava da je to rezultiralo promjenama u uporabi zemljišta, što utječe na ranjive osobe, osobito žene; poziva EU da rješava ta pitanja u okviru aktualne reforme Direktive o energiji iz obnovljivih izvora (Direktiva 2009/28/EZ);

13. pozdravlja činjenicu što Pariški sporazum sadržava upućivanja na rodnu ravnotežu te ustraje u tome da će potpora zemljama u provedbi njihovih ciljeva u pogledu klime ili u njihovim predviđenim doprinosima utvrđenima na nacionalnoj razini u okviru COP-a 21 biti moguća samo ako iskoristimo poznavanje, predviđanje, sudjelovanje i djelovanje svih segmenata naših društava, osobito žena;

14. podsjeća da šume pridonose sredstvima za život 1,6 milijardi ljudi, da predstavljaju 80 % sve kopnene bioraznolikosti i pomažu u apsorpciji 30 % emisija ugljika;

15. podsjeća na ključnu ulogu šuma u očuvanju biološke raznolikosti, ublažavanju klimatskih promjena, pružanju usluga ekosustava te očuvanju sredstava za život; međutim, primjećuje da, iako žene u zajednicama ovisnima o šumama značajno pridonose održivom upravljanju šumama, često ne ostvaruju koristi od ulaganja u vezi sa šumama i isključene su iz postupka donošenja odluka u tom pogledu; poziva na osnaživanje autohtonih naroda, osobito žena pripadnica autohtonih naroda; naglašava ključnu ulogu rodne ravnopravnosti i jačanja položaja žena u dugoročnom uspjehu programa REDD+; smatra da bi se u okviru djelovanja programa REDD+ trebalo riješiti pitanje strukturnih nejednakosti u vezi s posjedovanjem zemljišta i šuma; posebno naglašava da je potrebno uhvatiti se ukoštac s nedostatkom jasnoće i sigurnosti prava posjeda u zemljama u razvoju, posebno u pogledu žena, koje često samo imaju pravo plodouživanja zemljišta, što utječe na njegovu ovlast donošenja odluka o upravljanju ili koji imaju koristi od programa REDD +;

16. podsjeća da dezertifikacija i gubitak vodnih resursa imaju velik utjecaj na svakodnevni život žena, osobito žena na selu; poziva da se ženama zajamče prava vlasništva i uporabe zemljišta, osobito u okviru programa poljoprivredne reforme;

17. podsjeća da decentralizirane tehnologije za održivu energiju sve više postaju najisplativije energetske opcije za siromašne osobe; poziva na podupiranje ženskog poduzetništva u energetskom sektoru kako bi se smanjilo vrijeme koje žene posvećuju neplaćenom radu u kućanstvu i pružanju skrbi;

18. podsjeća na potrebu da se zaštite i priznaju vlasnici malih gospodarstava, osobito žene, kao ključni gospodarski dionici čija se prava upotrebe i posjedovanja zemlje moraju zaštititi od otimanja zemlje obvezujućim pravnim mehanizmima;

19. podsjeća da, iako u većini zemalja u razvoju žene najviše upravljaju energijom u kućanstvima, često doživljavaju energetsko siromaštvo, na primjer svakodnevnom uporabom goriva sa sporim sagorijevanjem ili materijala koji predstavljaju opasnost za zdravlje, što ima negativan učinak na njihove izglede u pogledu zdravstvene skrbi, pristupa pitkoj vodi, poljoprivredi, mogućnostima zapošljavanja i tako dalje; naglašava da je u vezi s time potrebno odgovoriti na rodno diferencirane investicijske rizike u području energije kako bi se ubrzao univerzalni pristup energiji; podsjeća da je pružanje poticaja za elektrifikaciju obnovljivim izvorima energije u zemljama u razvoju način na koji se klimatskim sporazumima može doprinijeti smanjenju siromaštva; u tom smislu smatra da žene mogu biti snažan pokretač promjena u prelasku na održivu energiju; općenito, poziva zemlje u razvoju da donesu politike kojima će se omogućiti pristup pristupačnim, pouzdanim i suvremenim energetskim izvorima, u skladu sa sedmim ciljem održivog razvoja te naglašava potrebu uključivanja rodno osviještenih politika u energetske politike i programe kako bi se poboljšala njihova djelotvornost i učinkovitost;

20. poziva da se mjerama u pogledu rodne osjetljivosti zajamči da se žene ne smatraju samo korisnicama mjera borbe protiv klimatskih promjena, nego poduzetnicama u području tehnologija čiste energije; pozdravlja poziv Komisije na podnošenje prijedloga o ženama i održivoj energiji i 20 milijuna EUR dostupnih za provedbu aktivnosti kojima se promiče žensko poduzetništvo u sektoru održive energije u zemljama u razvoju te potiče Komisiju da u budućnosti poveća taj iznos;

21. podsjeća da su žene općenito u većoj mjeri pogođene klimatskim katastrofama od muškaraca i da takve katastrofe pogoršavaju rodne nejednakosti, uključujući u dodjeli skloništa; ističe potrebu za pružanjem odgovarajućeg odgovora na gospodarske, medicinske i psihološke potrebe žena u kriznim situacijama i situacijama nakon katastrofa; općenito, ponavlja da države članice imaju obvezu, u skladu s Konvencijom UN-a o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, poduzeti konkretne korake kako bi riješile problem rodno uvjetovanih dimenzija katastrofa u okviru klime koja se mijenja, među ostalim donošenjem ciljanih politika, strategija, zakonodavstva i proračuna prilagođenih pojedinim zemljama;

22. naglašava potrebu za suradnjom u postojećim okvirima za financiranje borbe protiv klimatskih promjena na svim razinama kako bi se osiguralo da se rodne perspektive uključe u nastojanja za smanjenje rizika od katastrofa i za prilagodbu.

23. poziva na utvrđivanje i jačanje određenih rodno osjetljivih strategija kojima se podržavaju upućivanja na rodne i socijalne dimenzije globalnog nadležnog tijela za klimu, odnosno Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC), uključujući dobrovoljno obiteljsko planiranje na temelju prava kao potencijalnu strategiju prilagodbe;

24. naglašava važnost prijenosa tehnologija prihvatljivih za okoliš i potrebe da se poštuju financijske obveze preuzete osobito u okviru COP-a 21 i Zelenog klimatskog fonda kako bi zemlje u razvoju mogle prijeći na politiku rasta bez ugljika;

25. poziva na osposobljavanje za službenike EU-a usmjereno na rodnu ravnopravnost, osobito za one koji se bave razvojnim i klimatskim politikama;

26. poziva Komisiju da promiče rodnu ravnopravnost u okviru klimatske pravde u regionalnim programima potpore, u Akcijskom planu za ljudska prava i demokraciju te u dijalozima s trećim zemljama.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	21.11.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	18 1 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Ignazio Corrao, Mireille D’Ornano, Enrique Guerrero Salom, Maria Heubuch, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Maurice Ponga, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Eleftherios Synadinos, Eleni Theocharous, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Thierry Cornillet, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Brian Hayes, Florent Marcellesi, Paul Rübig

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

18	+
ALDE	Paavo Väyrynen, Thierry Cornillet
EFDD	Ignazio Corrao
GUE/NGL	Lola Sánchez Caldentey
PPE	Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Anna Záborská, Bogdan Brunon Wenta, Brian Hayes, Frank Engel, Maurice Ponga
S&D	Arne Lietz, Elly Schlein, Enrique Guerrero Salom, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon
VERTS/ALE	Florent Marcellesi, Maria Heubuch

1	-
EFDD	Mireille D’Ornano

3	0
ECR	Eleni Theocharous
NI	Eleftherios Synadinos
PPE	Paul Rübig

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

[1] Vodič UN-a Žene pod naslovom „Leveraging co-benefits between gender equality and climate action for sustainable development. Mainstreaming Gender Considerations in Climate Change Projects”(Ostvarivanje dodatnih koristi od rodne ravnopravnosti i klimatskog djelovanja za održivi razvoj. Uključivanje rodne osviještenosti u projekte povezane s klimatskim promjenama).

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	4.12.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	21 1 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Daniela Aiuto, Maria Arena, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Hedh, Mary Honeyball, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Florent Marcellesi, Angelika Mlinar, Maria Noichl, Marijana Petir, Ángela Vallina, Anna Záborská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Stefan Eck, Sirpa Pietikäinen, Evelyn Regner, Marc Tarabella, Mylène Troszczynski, Julie Ward
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Max Andersson, Jakop Dalunde, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Lambert van Nistelrooij

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

21	+
ALDE	Angelika Mlinar
EFDD	Daniela Aiuto
GUE/NGL	Stefan Eck, Ángela Vallina
PPE	Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Marijana Petir, Sirpa Pietikäinen, Lambert van Nistelrooij, Anna Záborská
S&D	Maria Arena, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Hedh, Mary Honeyball, Maria Noichl, Evelyn Regner, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Marc Tarabella, Julie Ward
VERTS/ALE	Max Andersson, Jakop Dalunde, Florent Marcellesi

1	-
ENF	Mylène Troszczynski

0	0

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti