IZVJEŠĆE o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama

21.12.2017 - (2017/2039(INI))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja
Izvjestiteljica: Romana Tomc

Amandmani

• 001-001 (PDF - 269 KB)
• 001-001 (DOC - 49 KB)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama

(2017/2039(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006[1],

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/779 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1304/2013 u pogledu dodatnog iznosa početnog predfinanciranja koji se isplaćuje za operativne programe koji dobivaju potporu iz Inicijative za zapošljavanje mladih[2],

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi programa Jamstvo za mlade[3],

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. listopada 2016. naslovljenu „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladihˮ (COM(2016)0646),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 3/2015 iz ožujka 2015. naslovljeno „Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje”,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 5/2017 Europskog revizorskog suda iz ožujka 2017. naslovljeno: „Nezaposlenost mladih – donose li politike EU-a promjene? Procjena programa „Garancija za mlade” i Inicijative za zapošljavanje mladih”,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od [xx-xx-2017] o kontroliranju trošenja i praćenje troškovne učinkovitosti programa Jamstva za mlade EU-a[4],

–  uzimajući u obzir dubinsku analizu svojeg resornog odjela za proračunska pitanja od 3. veljače 2016. naslovljenu „Ocjena Inicijative za zapošljavanje mladih”,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. za preporuku Vijeća o uspostavi programa Jamstvo za vještine (COM(2016)0382),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. svibnja 2012. o Inicijativi o mogućnostima za mlade[5],

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 10. ožujka 2014. o kvalitativnom okviru za pripravništvo,

–  uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju, njezin Dodatni protokol i revidiranu verziju koja je stupila na snagu 1. srpnja 1999.,

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja, a posebno cilj br. 8 koji glasi „promovirati uključiv i održiv gospodarski rast, punu zaposlenost i dostojanstven rad za sve”, koje je 2015. godine usvojio UN i koji se odnose na cijeli svijet, uključujući EU,

–  uzimajući u obzir izvješće kojem je autor Jean-Claude Juncker, u bliskoj suradnji s Donaldom Tuskom, Jeroenom Dijsselbloemom, Marijem Draghijem i Martinom Schulzom od 22. lipnja 2015. o dovršavanju europske gospodarske i monetarne unije („Izvješće petorice predsjednika”), dokument Komisije za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe od 26. travnja 2017. i 31. svibnja 2017. o produbljivanju europske monetarne unije te Bijelu knjigu Komisije od 1. ožujka 2017. o budućnosti Europe,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. travnja 2017. o uspostavi europskog stupa socijalnih prava (COM(2017)0250 i Preporuku Komisije (EU) 2017/761 od 26. travnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava[6],

–  uzimajući u obzir rad i istraživanje Eurofounda, Cedefopa, Međunarodne organizacije rada, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj, Europske konfederacije sindikata, Europskog sindikalnog instituta, Konfederacije europske poslovne zajednice (BusinessEurope), Europskog udruženja obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, Europskog centra za poduzeća u javnom vlasništvu i od općeg gospodarskog interesa, mreže Eurocities i Europskog foruma mladih,

–  uzimajući u obzir govor predsjednika Junckera o stanju Unije održan 13. rujna 2017., Smjernice za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju (nacrt Programa rada Komisije do kraja 2018.) i pismo namjere Komisije upućeno Antoniju Tajaniju i estonskom premijeru Jüriju Ratasu od 13. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za prava žena i jednakost spolova(A8-0406/2018),

A.  budući da se zbog financijske i gospodarske krize i naknadnih mjera štednje stopa nezaposlenosti mladih popela s 15 % u 2008. godini na najvišu vrijednost od 24 % početkom 2013. i da ta prosječna stopa prikriva velike razlike među državama članicama i regijama; budući da su stope nezaposlenosti mladih u 2013. ostale blizu 10 % u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj, a u Italiji, Španjolskoj, Hrvatskoj i Grčkoj dosegle su najviše vrijednosti blizu ili znatno više od 40 %;

B.  budući da su mjere za borbu protiv krize usmjerene na smanjenje javne potrošnje u zemljama pogođenima krizom već pokazale negativan utjecaj, posebice na mlade zbog rezova u obrazovanju, obučavanju, stvaranju radnih mjesta i službama za pružanje potpore;

C.  budući da su politike koje pogađaju mlade razvijane bez uključivanja dotičnih mladih osoba i njihovih predstavnika;

D.  budući da se zbog dugih razdoblja nezaposlenosti mladi mogu osjećati marginalizirani, izolirani, odsječeni od društva te da nezaposlenost mladih može imati „učinak s trajnim posljedicama”, što znači da postoji veća vjerojatnost da će ponovno postati nezaposleni, da će imati niže prihode i slabije izglede u karijeri u svojem radnom vijeku; budući da zanemarivanje mladih predstavlja ogroman gubitak javnih i privatnih ulaganja te vodi sveopćoj nesigurnosti zaposlenja i gubitku vještina, s obzirom na neiskorišten i oslabljen ljudski potencijal koji je s tim povezan;

E.  budući da je 2012. trećina zaposlenih u Europi bila ili prekvalificirana ili nedovoljno kvalificirana za svoj posao[7] i budući da su mladi zaposleni često formalno prekvalificirani, a istodobno, češće nego stariji radnici, imaju poslove koji ne odgovaraju njihovim vještinama;

F.  budući da mladim radnicima prijeti viši rizik od toga da se nađu na nesigurnom radnom mjestu; budući da su izgledi radnog odnosa s više negativnih strana dvostruko veći za radnike mlađe od 25 godina, nego za radnike u dobi od 50 godina ili starije[8];

G.  budući da uspješan prijelaz iz škole na radno mjesto i iz neaktivnosti na radno mjesto te pronalazak prvog pravog posla osnažuju i motiviraju mlade ljude, a to im pomaže i da razviju osobne i profesionalne vještine kako bi postali neovisni, samosvjesni građani i da dobro započnu svoje karijere;

H.  budući da je stopa nezaposlenosti mladih u 28 država članica EU-a, nakon dostizanja najviše vrijednosti od 24 % u 2013., bila u konstantnom padu i pala na razinu ispod 17 % u 2017.; budući da je razina nezaposlenosti mladih ostala visoka te da je ta razina niža od 11 % u samo nekoliko država članica (Austrija, Češka, Nizozemska, Malta, Mađarska i Njemačka) te da među državama članicama vladaju ozbiljne razlike;

I.  budući da analiza raščlanjivanja po spolovima rada na puno i nepuno radno vrijeme diljem Europe otkriva da je u razdoblju 2007. do 2017. razlika između spolova ostala ista te da muškarci i dalje čine oko 60 % zaposlenih na puno radno vrijeme u dobi od 15 do 24 godine, ali čine samo oko 40 % iste dobne skupine zaposlenih na nepuno radno vrijeme;

J.  budući da je, nažalost, kao statistička činjenica stopa nezaposlenosti mladih općenito otprilike dvaput veća od prosječne opće stope nezaposlenosti, i tijekom razdoblja gospodarskog rasta i za vrijeme recesija;

Inicijativa za zapošljavanje mladih i Garancija za mlade

K.  budući da je 22. travnja 2013. Vijeće u obliku preporuke uspostavilo Garanciju za mlade, kojom se države članice obvezuju da će mladima omogućiti kvalitetno zaposlenje, nastavak školovanja, naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od gubitka zaposlenja ili završetka formalnog obrazovanja;

L.  budući da bi mnoge države članice, s obzirom na to da nisu imale mnogo uspjeha s regulativama i prilikama koje su dosad bile dostupne u borbi protiv nezaposlenosti mladih, trebale staviti veći naglasak na učinkovitu upotrebu financijskih sredstava i alata dostupnih u okviru Europskog socijalnog fonda;

M.  budući da je u veljači 2013. Vijeće pristalo uspostaviti Inicijativu za zapošljavanje mladih koja je pokrenuta kao glavni proračunski instrument EU-a povezan s Europskim socijalnim fondom i to kako bi se pomoglo određenim regijama u državama članicama u kojima su stope nezaposlenosti mladih posebno visoke, ponajprije uvođenjem programa u okviru Garancije za mlade;

N.  budući da je provođenje programa Garancije za mlade obveza preuzeta na razini EU-a, dok je Inicijativa za zapošljavanje mladih usmjerena na one države članice i regije u kojima stope nezaposlenosti iznose više od 25 %, za što uvjete ispunjava 20 država članica, bilo djelomice ili potpuno;

O.  budući da se zbog potrebe za brzom mobilizacijom sredstava uplate u proračun Inicijative za zapošljavanje mladih za 2014. i 2015. koncentrirale na početku tog razdoblja kako bi se maksimizirao učinak mjera financiranih iz Inicijative za zapošljavanje; budući da je zbog kašnjenja u provedbi na nacionalnoj i regionalnoj razini pojačano financiranje na početku razdoblja kao mjera nije postiglo dovoljan učinak; budući da je 2015. stopa predfinanciranja uvjetno povećana s 1 % na 30 % te da je većina država članica koje su ispunjavale uvjete tu mjeru uspješno primijenila;

P.  budući da je glavna ambicija Inicijative za zapošljavanje mladih i Jamstva za mlade doprijeti do mladih ljudi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju se (skupina NEET) koji su u najvećoj opasnosti od isključivanja te istovremeno uzeti u obzir činjenicu da su izrazom „NEET” obuhvaćene razne podskupine mladih ljudi s različitim potrebama;

Q.  budući da je Garancija za mlade osmišljena kako bi se skupina NEET učinkovito uključila na tržište rada tako što će se ponuditi individualizirani pristupi koji vode kvalitetnim ponudama za zaposlenje i unapređenju zapošljivosti mladih te kako bi se u širem kontekstu podržalo mlade u prijelazu iz škole na posao te riješio problem neusklađenosti dostupnih vještina s potrebama tržišta rada; budući da su odgovarajuće strategije informiranja koje se provode u državama članicama u tom pogledu potrebne;

R.  budući da je Međunarodna organizacija rada u 2015. procijenila da je trošak provedbe Garancije za mlade u 28 država članica EU-a 45 milijardi EUR; budući da je Garanciji za mlade u programskom razdoblju 2014. – 2020. dodijeljen skroman proračun od 6,4 milijardi EUR kako bi se nadopunila, a ne zamijenila nacionalna financijska sredstva;

S.  budući da je Komisija predložila povećanje proračuna Inicijative za zapošljavanje mladih za 1 milijardu EUR koju bi popratila 1 milijarda EUR odobrenih sredstava iz ESF-a, u okviru revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2017. – 2020.; budući da je, nakon postizanja dogovora između Parlamenta i Vijeća, ta brojka povećana na 1,2 milijardi EUR; budući da je 5. rujna 2017. Parlament usvojio nacrt izmjene proračuna br. 3/2017 kako bi se u 2017. osiguralo dodatnih 500 milijuna EUR za Inicijativu za zapošljavanje mladih financiranih iz globalne marže za obveze te izrazio žaljenje zbog kašnjenja u proračunskom postupku 2017. uzrokovanom blokadom i kasnim odobrenjem revizije VFO-a u sredini razdoblja u Vijeću;

T.  budući da je Europski revizorski sud u svom prvom tematskom izvješću o Garanciji za mlade izrazio zabrinutost u pogledu primjerenosti financiranja (i na nacionalnoj razini i na razini EU-a), definicije „kvalitetne ponude”, nedostatka strategije s jasnim etapama i ciljevima te praćenja rezultata programa i izvještavanja o njima; budući da je isto tako izrazio zabrinutost zbog nedovoljnog uspjeha partnerskog pristupa u razvoju Garancije za mlade sadržanom u Preporuci Vijeća od 22. travnja 2013.;

U.  budući da su istinski učinkoviti mehanizmi potrebni za raspravu o poteškoćama u primjeni programa Jamstva za mlade i njihovo rješavanje te da je potrebno da se države članice čvrsto obvežu da će provoditi Jamstvo za mlade u njegovu punom opsegu, uzimajući u obzir posebno lokalne uvjete i omogućavanje razvoja vještina i uspostavljanje primjerenih struktura za evaluaciju;

V.  budući da su u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda o Garanciji za mlade prepoznati neki zajednički kriteriji „kvalitetne ponude” te da je Slovačka svoju definiciju koja sadrži odredbe o minimalnom radnom vremenu i održivosti zaposlenja nakon prestanka potpore iz Inicijative za zapošljavanje mladih učinila pravno obvezujućom te uzimajući u obzir zdravstveno stanje primatelja;

W.  budući da je Europski revizorski sud u svojem drugom nedavno objavljenom tematskom izvješću o Inicijativi za zapošljavanje mladih i Garanciji za mlade, sastavljenom na temelju uzorka od sedam država članica, istaknuo zabrinutost time što je teško doći do potpunih podataka te što je napredak u provedbi Garancije za mlade ograničen i što rezultati nisu ispunili početna očekivanja; budući da su Inicijativa za zapošljavanje mladih i Garancija za mlade jedni od najinovativnijih i najambicioznijih političkih odgovora na nezaposlenost mladih nakon gospodarske krize i da bi stoga njihova provedba u nadolazećim godinama trebala uživati daljnju financijsku i političku podršku EU-a, nacionalnih i regionalnih institucija;

X.  budući da se troškovna učinkovitost Inicijative za zapošljavanje mladih i konačni cilj Garancije mladih da mladi zasnuju održiv radni odnos mogu postići samo ako se operacije pravilno nadziru na temelju pouzdanih i usporedivih podataka, ako su programi usmjereni na rezultate i ako se prilagodbe vrše u slučajevima u kojima se otkriju neučinkovite i skupe mjere;

Y.  budući da je potrebno više napora od strane država članica kako bi se ciljano podržalo mlade ljude najudaljenije ili potpuno odvojene od tržišta rada, poput mladih ljudi s invaliditetom;

Z.  budući da bi Inicijativa za zapošljavanje mladih i Garancija za mlade trebali igrati središnju ulogu u ostvarenju ključnih načela Europskog stupa socijalnih prava;

AA.  budući da predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker u svojem govoru o stanju Unije za 2017. nije spomenuo stanje nezaposlenosti mladih u Europi koje je i dalje alarmantno; budući da je u pismu namjere priloženom govoru o stanju Unije za 2017. prepoznata uloga Garancije za mlade kao pomoći za otvaranje radnih mjesta u EU-u; budući da bi borba protiv nezaposlenosti, a posebice nezaposlenosti mladih trebala ostati prioritet za djelovanje EU-a;

AB.  budući da su prijavljena kašnjenja u isplatama u okviru mjera financiranih iz Inicijative za zapošljavanje mladih koja su često uzrokovana prekasnim osnivanjem upravljačkih tijela ili nedovoljnim upravnim kapacitetima nacionalnih ili regionalnih tijela;

AC.  budući da bi mjere iz Inicijative za zapošljavanje mladih i Garancije za mlade poput stažiranja i naukovanja trebale pomoći u olakšavanju prijelaza na tržište rada te nikad ne bi trebale biti zamjena za redovite ugovore o radu;

AD.  budući da, kad je riječ o mladim ženama u ruralnim područjima, nezakonito zapošljavanje ili neprijavljivanje statusa nezaposlene osobe dovodi do nepreciznih statističkih podataka i do razlika u mirovinama; budući da ta praksa negativno utječe na društvo u cjelini, a posebno na dobrobit žena, te na druge oblike socijalnog osiguranja i mogućnosti za promjene karijere ili buduće mogućnosti zapošljavanja;

AE.  budući da je 16 milijuna osoba iz skupine NEET sudjelovalo u programu Garancija za mlade, a Inicijativom za zapošljavanje mladih pružena je izravna potpora za više od 1,6 milijuna mladih ljudi u EU-u;

AF.  budući da su u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih države članice donijele više od 132 mjere za tržište rada koje su usmjerene na mlade osobe;

AG.  budući da je 75 % ukupnog proračuna Inicijative za zapošljavanje mladih odobreno, a 19 % su države članice već uložile, zbog čega je stopa izvršenja proračuna Inicijative za zapošljavanje mladih najviša među europskim strukturnim i investicijskim fondovima;

AH.  budući da više izvješća o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih pokazuje da se, unatoč zabrinutosti u pogledu dostatnosti financiranja i procjene ukupnih potrebnih ulaganja, raspoloživa sredstva uspješno usmjeravaju prema zadovoljavanju regionalnih potreba te da su usmjerena na konkretne regije i skupine korisnika;

AI.  budući da Komisija od uspostave europske strategije zapošljavanja 1997. podupire niz mjera osmišljenih za poboljšanje mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja za mlade[9]; budući da su od krize napori EU-a posebno usmjereni na Garanciju za mlade i Inicijativu za zapošljavanje mladih;

AJ.  budući da se Garancija za mlade financira iz ESF-a, nacionalnih proračuna i Inicijative za zapošljavanje mladih, dok se Inicijativom za zapošljavanje mladih mogu financirati izravno otvaranje radnih mjesta, naukovanje, stažiranje i daljnje obrazovanje za ciljane skupine Inicijative za zapošljavanje mladih u regijama koje za to ispunjavaju uvjete; budući da za mjere Inicijative za zapošljavanje mladih rok trajanja nije unaprijed definiran, dok se u okviru Garancije za mlade zahtijeva da se ponuda da u roku od četiri mjeseca;

AK.  budući da je Garancija za mlade dovela do provedbe strukturnih reformi u državama članicama kako bi, ponajprije, modeli obrazovanja i osposobljavanja bili prilagođeniji tržištu rada u cilju ostvarivanja njezinih ciljeva;

AL.  budući da vanjski čimbenici poput konkretne gospodarske situacije ili modela proizvodnje svake pojedinačne regije utječu na postizanje ciljeva utvrđenih u Garanciji za mlade;

Uvod

1.  vjeruje da Garancija za mlade mora biti prvi korak prema pristupu potrebama za poslom mladih osoba utemeljenom na pravima; podsjeća da poslodavci imaju obvezu sudjelovati u procesu osiguravanja pristupačnih programa strukovnog obrazovanja, početničkih poslova i kvalitetnih stažiranja;

2.  ističe da aspekt kvalitete pristojnih radnih mjesta za mlade osobe ne smije nikada biti doveden u pitanje; ističe da temeljni radni standardi i drugi standardi povezani s kvalitetom rada poput radnog vremena, minimalne plaće, socijalne sigurnosti te zdravlja i sigurnosti na poslu moraju biti u središtu pri poduzimanju napora;

3.  prima na znanje znatne razlike u gospodarskim rezultatima u smislu i gospodarskog rasta i povećanja zaposlenosti u 28 država članica EU-a, što zahtijeva odlučan politički odgovor; primjećuje da određene države članice zaostaju u provedbi potrebnih strukturnih reformi; napominje da se radna mjesta stvaraju provođenjem zdravih gospodarskih politika, kao i politika zapošljavanja i ulaganja, koje su u konačnici u nadležnosti država članica; izražava svoju zabrinutost zbog dugoročnog učinka gospodarskog razvoja regija u kojima dolazi do odljeva mozgova;

4.  podsjeća da u sklopu provedbenih pravila za Inicijativu za zapošljavanje mladih države članice moraju birati između različitih načina provedbe programa (namjenski program, prioritetne osi u okviru postojećeg operativnog programa ili dio nekoliko različitih prioritetnih osi); ističe da je, s obzirom na različite mogućnosti provedbe te na temelju dobivenih rezultata, potrebna razmjena najboljih praksi u cilju njihovog uključivanja u buduće faze programa;

5.  sa zabrinutošću napominje da se u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda br. 5/2017 navodi da postoji rizik da financijska sredstva EU-a jednostavno zamjenjuju nacionalna financijska sredstva, a da ne stvaraju dodanu vrijednost; podsjeća na to da je u skladu s načelom dodatnosti cilj Inicijative za zapošljavanje mladih nadopuniti nacionalna financijska sredstva, a ne zamijeniti politike i financijska sredstva država članica za borbu protiv nezaposlenosti mladih; ističe da se samo proračunom Inicijative za zapošljavanje mladih ne može ostvariti ambicija da se svim mladim ljudima ponudi kvalitetno zaposlenje, nastavak školovanja, naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca nakon gubitka posla i završetka formalnog obrazovanja, niti je taj program ikada bio tako zamišljen;

6.  naglašava kako je potrebno da Inicijativa za zapošljavanje mladih bude pokretač u prvom redu reformi politika, a onda i bolje koordinacije u područjima zapošljavanja i obrazovanja, prije svega u državama članicama koje se suočavaju s visokim stopama nezaposlenosti mladih, s ciljem osiguravanja da te države članice uvedu integrirane, sveobuhvatne i dugoročne pristupe rješavanju nezaposlenosti mladih koji bi povećali zapošljivost mladih, dali im bolje prilike i doveli do održivog zapošljavanja, a ne da provode niz fragmentiranih (postojećih) politika; smatra da su Inicijativa za zapošljavanje mladih i Garancija za mlade moćni alati u borbi protiv socijalne isključenost skupina najmarginaliziranijih mladih osoba; vjeruje da je važno raditi na postizanju ciljeva strategije Europa 2020. u pogledu zapošljavanja, stope prekida školovanja i socijalne isključenosti;

7.  podsjeća da je u skladu s Preporukom Vijeća o uspostavi programa Jamstvo za mlade definirano šest smjernica na kojima bi se trebali temeljiti programi Garancije za mlade: izgradnja partnerskih pristupa, mjere rane intervencije i aktivacije, mjere potpore s ciljem uključivanja u tržište rada, korištenje sredstava Unije, procjena i stalno poboljšanje reformi i inicijativa[10]; ističe da je, prema izvješćima o ocjeni, vrlo malo država članica dalo podatke o tim aspektima i njihovoj punoj ocjeni;

8.  ističe da bi trebalo uložiti više i u domaću i u prekograničnu mobilnost kako bi se smanjila stopa nezaposlenosti mladih te riješio problem neusklađenosti vještina; poziva na bolje usklađivanje ponude posla i vještina sa zahtjevima tako što će se olakšati mobilnost među regijama (uključujući prekogranične regije); prepoznaje da države članice moraju posvetiti posebnu pozornost osiguravanju bolje povezanosti sustava obrazovanja s tržištem rada u prekograničnim regijama, primjerice promicanjem obrazovanja na jezicima susjednih zemalja;

9.  podsjeća da je visoka stopa nezaposlenosti mladih uzrokovana: učincima svjetske gospodarske krize na tržišta rada, ranim napuštanjem školovanja bez dovoljnih kvalifikacija, nedostatkom relevantnih vještina i radnog iskustva, sve većom prisutnošću nesigurnih oblika kratkoročnog zaposlenja nakon čega slijede razdoblja nezaposlenosti, ograničenim mogućnostima osposobljavanja i nedovoljnim ili neadekvatnim aktivnim programima tržišta rada;

10.  smatra da praćenje Inicijative za zapošljavanje mladih mora biti podržano pouzdanim podacima; smatra da su trenutačno dostupni podaci o praćenju i rezultatima nedovoljni za sveobuhvatnu procjenu provedbe i postignutih rezultata Inicijative za zapošljavanje mladih kao glavnog financijskog instrumenta Garancije za mlade, posebice zbog početnih kašnjenja u uspostavi operativnih programa u državama članicama i činjenice da se još uvijek nalaze u relativno ranim fazama provedbe; ustraje u tome da je potrebno zadržati zaposlenost mladih kao jedan od prioriteta djelovanja EU-a; međutim, zabrinut je zbog podataka o učincima Inicijative za zapošljavanje mladih i Garancije za mlade kao politika Unije za rješavanja problema nezaposlenosti mladih iznesenih u nedavnom izvješću Europskog revizorskog suda, ali pritom uzima u obzir ograničeno teritorijalno i vremensko područje primjene tih programa;

11.  stajališta je da bi strategija za povećanje zaposlenosti mladih, kako bi bila istinski učinkovita, trebala uključivati okrugle stolove na kojima bi sudjelovali zainteresirane strane, uzimati u obzir teritorijalni kontekst u kojem bi se strategija trebala provoditi i osigurati ciljano osposobljavanje koje ispunjava potrebe poduzeća, a istovremeno je uravnoteženo s nastojanjima i vještinama mladih osoba; ističe da bi se istom strategijom trebalo osigurati visokokvalitetno osposobljavanje i potpuna transparentnost u dodjeli financijskih sredstava agencijama za osposobljavanje te da bi se korištenje tih sredstava trebalo pomno nadzirati;

12.  žali zbog činjenice što su se države članice na spomenuto odlučile obvezati samo u obliku neobvezujućeg instrumenta Preporuke Vijeća; ističe da je cilj Garancije za mlade u mnogim državama članicama još daleko od ostvarenja;

Dopiranje do najisključenijih mladih osoba

13.  napominje da mlade osobe s invaliditetom nisu obuhvaćene niti područjem primjene Inicijative za zapošljavanje mladih niti Garancije za mlade; poziva Komisiju i države članice da prilagode svoje operativne programe kako bi osigurale da mjere Inicijative za zapošljavanje mladih i Garancije za mlade budu stvarno dostupne svim osobama s invaliditetom, da osiguraju jednakost pristupa mladim osobama s invaliditetom i ispune potrebe pojedinaca;

14.  ističe da su za dopiranje do skupine NEET potrebni snažni i kontinuirani napori nacionalnih tijela i međusektorska suradnja jer je skupina NEET heterogena, a njezini pripadnici imaju različite potrebe i vještine; stoga naglašava potrebu za točnim i sveobuhvatnim podacima o svim pripadnicima skupine NEET s ciljem njihovog registriranja i učinkovitijeg dopiranja do njih jer bi se pomoću raščlanjenih podataka, uključujući podatke po regijama, moglo prepoznati koje bi skupine trebale biti ciljne i kako bi se inicijative za zapošljavanje mogle bolje prilagoditi primateljima;

15.  smatra da se nezaposlenost među mladim ljudima ne može reduktivno pripisati problemu neusklađenosti vještina, jer se korijen tog problema može pronaći u pojavama poput izostanka novih radnih mjesta, uslijed deindustrijalizacije Europe, eksternaliziranja poslova i spekuliranja, a to su stanje dodatno pogoršale krizne politike i politike štednje; vjeruje da samo obrazovanje i osposobljavanje mogu riješiti problem nezaposlenosti mladih;

16.  vjeruje da Garancija za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih nisu zamjene za korištenje makroekonomskih instrumenata i drugih politika za poticanje zaposlenosti mladih; dodaje da je pri procjeni provedbe i učinka Garancije za mlade važno imati na umu različite da u državama članicama vladaju različite makroekonomske klime i stanja proračuna; smatra da je potrebno iscrtati dugoročan program strukturnih reformi za Garanciju za mlade ako će se produživati njegovo trajanje; naglašava jasnu potrebu za učinkovitijom koordinacijom među različitim državama članicama;

17.  podržava razvoj jedinstvenih kontaktnih točaka kako bi se osiguralo da su sve usluge i smjernice lako dostupne i besplatne za mlade ljude te da se nalaze na jednom mjestu;

18.  zabrinut je zbog početnih primjedbi da je potrebno poboljšati registraciju i dopiranje do svih pripadnika skupine NEET, posebice onih neaktivnih i onih za koje se pokazalo da ih je teško ponovno integrirati; poziva države članice da uspostave prikladne i prilagođene strategije dopiranja do svih pripadnika skupine NEET te da provode integriran pristup u smjeru individualiziranije pomoći i usluga dostupnih za podupiranje mladih ljudi koji se suočavaju s višestrukim preprekama; poziva države članice da obrate posebnu pozornost na potrebe ugroženih pripadnika skupine NEET te da uklone negativne stavove pune predrasuda prema njima;

19.  ističe potrebu da se mjere prilagode lokalnim potrebama kako bi se povećao njihov učinak; poziva države članice da provedu posebne mjere zapošljavanja mladih u ruralnim područjima;

20.  poziva države članice da brzo poboljšaju priopćavanje informacija o postojećim programima potpore mladim osobama, a posebice skupinama najudaljenijima od tržišta rada, i to kampanjama za podizanje osviještenosti, koristeći se i tradicionalnim i modernim medijskim kanalima poput socijalnih mreža;

Osiguravanje kvalitete ponuda u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih

21.  prima na znanje pozive na definiranje pojma kvalitetne ponude u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih; ističe potrebu za izradom sveobuhvatne, usuglašene definicije kojom bi se u obzir uzeto rad Odbora za zapošljavanje Vijeća u suradnji s Komisijom, Međunarodne organizacije rada i relevantnih dionika; ističe da je kvalitetna ponuda višedimenzionalna mjera koja vodi održivoj, dobro prilagođenoj integraciji sudionika na tržištu rada koja se postiže razvijanjem vještina te da bi trebala odgovarati razini kvalifikacija i profilu sudionika te uzimati u obzir potrebe za zapošljavanjem; poziva države članice da osiguraju da se relevantna socijalna zaštita, pravila o radnim uvjetima i razine naknada primjenjuju na sve sudionike; skreće pozornost na standarde kvalitete navedene u Smjernicama za evaluaciju Inicijative za zapošljavanje mladih koje je Komisija izdala 2015. i u kojima se utvrđuju značajke ponuda za zapošljavanje, njihova relevantnosti za potrebe sudionika, ishodi za tržište rada nakon dobivanja ponuda te udio ponuda koje nisu prihvaćene ili su prijevremeno napuštene kao relevantni pokazatelji za procjenu kvalitete zaposlenja;

22.  podsjeća da Međunarodna organizacija rada „dostojanstven rad” definira kao „rad koji je produktivan i koji nudi pravedan prihod, uz sigurno radno mjesto i socijalnu zaštitu, bolje izglede za osobni razvoj i socijalnu integraciju, slobodu ljudi u vezi s izražavanjem vlastitih problema, organiziranjem i sudjelovanjem u odlukama koje utječu na njihov život te jednake prilike za sve žene i muškarce” te da ti minimalni standardi u slučaju zaposlenih mladih osoba nisu ispunjeni;

23.  smatra da bi mlade osobe isto tako trebale sudjelovati u praćenju kvalitete ponuda;

24.  ističe da se u kvalitetnom pripravničkom ugovoru mora poštovati kvalitetna okvirna ponuda sljedećih jamstava: pripravništvo se mora temeljiti na pisanom ugovoru u kojem su sadržane transparentne informacije o pravim i obvezama ugovornih strana te definirani konkretni ciljevi i značajke visokokvalitetnog osposobljavanja mora biti postavljen mentor ili nadzornik koji će ocjenjivati rezultate pripravnika po završetku pripravništva pripravništvo mora imati određeno trajanje, duljina trajanja pripravništva kod istog poslodavca mora biti ograničena, a ugovor bi trebao sadržavati jasne odredbe o pokriću socijalnim osiguranjem te o naknadi;

25.  potiče države članice da postupno ažuriraju i revidiraju operativne programe Inicijative za zapošljavanje mladih uz uključivanje socijalnih partnera i organizacija mladih kako bi dodatno poboljšale svoje djelovanje na temelju stvarnih potreba mladih osoba i tržišta rada;

26.  ističe da je moguće utvrditi troši li se dobro proračun Inicijative za zapošljavanje mladih i postiže li se cilj Garancije za mlade da mladi zasnuju održiv radni odnos samo ako se operacije pomno i transparentno nadziru na temelju pouzdanih i usporedivih podataka te ako se državama članicama koje nisu postigle nikakav napredak na to ambicioznije skrene pozornost; poziva države članice da hitno unaprijede praćenje, izvješćivanje i kvalitetu podataka te da zajamče prikupljanje pouzdanih i usporedivih podataka i brojki o trenutnom stanju provedbe Inicijative za zapošljavanje mladih te ih pravovremeno stave na raspolaganje, i to češće nego što se to zahtijeva u okviru njihove godišnje obveze izvješćivanja definirane u članku 19. stavku 2. Uredbe o ESF-u; poziva Komisiju da revidira svoje smjernice o prikupljanju podataka u skladu s preporukama Europskog revizorskog suda i kako bi se smanjio rizik od precjenjivanja rezultata;

27.  napominje prijedlog različitih vrsta programa koji su osmišljeni u državama članicama u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih; smatra da su u nekim državama članicama nacionalni propisi dvosmisleni u pogledu ciljeva i pristupa te nejasno sročeni te da je preko njih ponuđen ograničen izbor mogućnosti za promicanje zapošljavanja; smatra da su njihovo znatno diskrecijsko pravo i izostanak jasnih mehanizama nadzora povremeno dovodili do zamjene radnih mjesta ponudama u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih;

28.  zabrinut je zbog dojava o neprimjerenoj uporabi mjera financiranih iz Inicijative za zapošljavanje mladih, uključujući kašnjenje u isplati naknada mladim osobama i zloupotrebe pripravništava tj. njihovo prekomjerno korištenje; izražava svoju spremnost za borbu protiv takvih praksi; smatra da se opetovano korištenje Garancije za mlade ne bi trebalo kositi s namjerom aktivacije tržišta i ciljem trajnijeg uključivanja mladih u tržište rada;

29.  poziva Komisiju i države članice da prepoznaju, razmjenjuju i šire najbolje prakse usmjerene na uzajamno učenje politika koje doprinose osmišljavanju i provedbi politika utemeljenih na dokazima; ističe da promjene na tržištu rada i u digitalizaciji gospodarstva pozivaju na novi pristup politikama zapošljavanja mladih; ističe da je u sklopu Inicijative za zapošljavanje mladih potrebno poraditi na učinkovitim alatima za smanjivanje nezaposlenosti mladih te se ne bi trebale reciklirati neučinkovite politike zapošljavanja;

30.  ponavlja da se u Preporuci Vijeća o uspostavi programa Jamstvo za mlade partnerski pristup smatra ključnim problemom u provedbi programa Garancija za mlade i dopiranja do pripadnika skupine NEET; poziva države članice da primjenjuju partnerski pristup tako da aktivno utvrđuju i uključuju relevantne dionike i da učinkovitije promiču program Garancija za mlade među poduzećima, posebice MSP-ovima i manjim obiteljskim poduzećima; ističe da iskustva iz država članica koje su već usvojile pristupe slične Garanciji za mlade prije uvođenja tog programa pokazuju da je uspješan pristup uz sudjelovanje dionika važan za njegovu uspješnu provedbu;

31.  ističe važnost organizacija mladih kao posrednika između mladih osoba i javnih službi za zapošljavanje; u tom kontekstu potiče države članice da blisko surađuju s organizacijama mladih na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini pri objašnjavanju, planiranju, provedbi i ocjenjivanju Inicijative za zapošljavanje mladih;

32.  ističe važnost vještih i moderniziranih javnih službi za zapošljavanje u pružanju prilagođenih usluga osobama iz skupine NEET; poziva države članice da pri provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih na razini EU-a bolje koordiniraju svoje javne službe za zapošljavanje u okviru Europske mreže javnih službi za zapošljavanje; potiče razvoj daljnjih sinergija između javnih i privatnih poslodavaca, poduzeća i obrazovnih sustava; potiče široku upotrebu usluga e-uprave kako bi se smanjila birokracija;

33.  poziva Komisiju da izradi procjenu godišnjih troškova učinkovite provedbe Garancije za mlade po državama članicama, uzimajući u obzir procjenu Međunarodne organizacije rada (ILO);

34.  ističe da je ključno povećati broj pripravništava dostupnih u okviru Garancije za mlade jer čine samo 4,1 % dosad prihvaćenih ponuda;

Završne primjedbe

35.  ističe potrebu za strategijom preoblikovanja Inicijative za zapošljavanje mladih iz protukriznog instrumenta u stabilniji financijski instrument EU-a za rješavanje problema nezaposlenosti mladih u razdoblju nakon 2020., osiguravajući pritom brzu i jednostavnu mobilizaciju sredstava i zahtjev za sufinanciranje kako bi se istaknula primarna odgovornost država članica; napominje da bi se proširenjem Inicijative za zapošljavanje mladih trebale uzeti u obzir napomene Europskog revizorskog suda; ističe da je ukupni cilj programa održiva integracija mladih osoba na tržište rada; naglašava potrebu za postavljanjem jasnih mjerljivih ciljeva; ističe da bi se o tim elementima trebalo raspravljati u kontekstu sljedećeg VFO-a kako bi se osigurali kontinuitet, troškovna učinkovitost i dodana vrijednost;

36.  ponavlja svoju podršku Inicijativi za zapošljavanje mladih; ističe da su apsolutno nužni daljnji napori te nastavak političkih i financijskih obveza za rješavanje nezaposlenosti mladih; posebice podsjeća na važnost osiguravanja financijskih sredstava u iznosu od najmanje 700 milijuna EUR za Inicijativu za zapošljavanje mladih u razdoblju od 2018. do 2020., kao što je dogovoreno u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja; također poziva na dodjelu dostatnih odobrenih sredstava za plaćanje kako bi se osigurala pravilna i pravovremena provedba Inicijative za zapošljavanje mladih;

37.  naglašava potrebu za poboljšanjem kvalitete ponuda u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih i Garancije za mlade te poziva na buduću raspravu o prihvatljivim dobnim skupinama;

38.  smatra da je potrebno postići napredak u smjeru donošenja preporuke s pravnom osnovnom u člancima 292. i 153. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te poduzeti niz informativnih mjera poput stvaranja lako dostupnih mrežnih stranica koje se ažuriraju s relevantnim informacijama o pravilima koja se odnose na pripravništva u svakoj državi članici kako bi okvir za kvalitetu zapošljavanja mladih postao operativan;

39.   uviđa da je Inicijativa za zapošljavanje mladih financijski instrument namijenjen nadopunjavanju inicijativa država članica za borbu s visokim razinama nezaposlenosti mladih i da bi države članice trebale uložiti veće napore kako bi bolje povezala obrazovne sustave i tržišta rada da bolje uključe mlade osobe na tržišta rada na održiv način; pozdravlja mjere i politike uvedene kako bi se riješio problem postojećih neusklađenosti vještina; prepoznaje da korištenje vještina i dalje predstavlja izazov diljem Europe i stoga smatra da je potrebno osigurati bolju usklađenost traženih i dostupnih vještina;

40.  smatra da su Inicijativa za zapošljavanje mladih i Garancija za mlade ključne za učinkovitu provedbu ključnih principa europskog stupa socijalnih prava, posebice br. 1 o obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju, br. 4 o aktivnoj potpori zapošljavanju, br. 5 o sigurnom i prilagodljivom zaposlenju, br. 6 o plaćama, br. 8 o socijalnom dijalogu i uključenosti radnika, br. 10 o zdravom, sigurnom i dobro prilagođenom radnom okruženju te zaštiti podataka, br. 12 o socijalnoj zaštiti, br. 13. o naknadi za nezaposlene, i br. 14. o minimalnom dohotku,

41.  poziva Komisiju i države članice da udvostruče napore koje poduzimaju zajedno s Međunarodnom organizacijom rada kako bi pružile prilagođene informacije i izgradile nacionalne kapacitete za provedbu i procjenu programa Garancije za mlade u sljedećim aspektima: osiguravanju pune i održive provedbe inicijative, poboljšanju njezine mogućnost da dopre do neregistriranih pripadnika skupine NEET te mladih ljudi s niskim razinama vještina, izgradnji kapaciteta i poboljšanju kvalitete ponuda;

42.  napominje da je, u očekivanju da Komisija objavi konačne podatke koje su joj dostavile države članice, broj mladih ljudi koji su završili program u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih krajem 2015. procijenjen na 203 000, što predstavlja 4 % sudionika; izražava zabrinutost zbog visokog broja sudionika u Inicijativi za zapošljavanje mladih koji nisu dovršili program u nekim državama članicama; vjeruje da je važno ojačati poticaje kako bi se osiguralo da mlade osobe Inicijativu za zapošljavanje mladih smatraju korisnom;

43.  podsjeća da bi se kroz Inicijativu za zapošljavanje mladih trebala pružiti financijska potpora za mjere kojima se potiče uključivanje pripadnika skupine NEET na tržište rada, uključujući plaćena pripravništva, stažiranja i naukovanja, ali da to ne bi trebala postati zamjena za stvarni plaćeni radni odnos;

44.  predlaže uvođenje dežurne telefonske linije za kršenja prava mladih osoba na razini EU-a kako bi izravno Komisiji mogle prijaviti bilo kakvo negativno iskustvo sa sudjelovanjem u Inicijativi za zapošljavanje mladih i Garancijom za mlade, omogućavajući prikupljanje informacija i istraživanje dojava o praksama zloupotrebe u provedbi politika koje financira EU;

45.  pozdravlja prijedlog osnivanja europskog nadzornog tijela za rad, koje je predsjednik Juncker spomenuo u svom govoru o stanju Unije za 2017., kako bi se ojačala suradnja među tijelima za nadzor tržišta rada na svim razinama i bolje rješavalo prekogranične situacije, kao i ostale inicijative za potporu pravičnoj mobilnosti;

46.  uviđa uspjeh Inicijative za zapošljavanje mladih u smanjenju stopa nezaposlenosti mladih, a posebno u osiguranju ravnoteže spolova, s obzirom na to da je ta inicijativa obuhvatila oko 48 % muškaraca i 52 % žena;

47.  poziva na potpunu provedbu Direktive 2000/78/EZ o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja i Direktive 2010/41/EU o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih;

48.  smatra neophodnim da Komisija i države članice iznesu pozitivne mjere kako bi se osiguralo da mlade žene i djevojke dobiju kvalitetne ponude za zaposlenje te da se ne zapošljavaju ili ne budu zaglavljene na nesigurnim, potplaćenim i privremenim radnim mjestima na kojima imaju ograničena radnička prava ili ih uopće nemaju;

49.  poziva države članice da prikupe statističke podatke razvrstane po spolu kako bi Komisija mogla pokrenuti procjenu učinka Inicijative za zapošljavanje mladih i njezina utjecaja na ravnotežu spolova, u cilju temeljite evaluacije i analize njezine provedbe;

50.  poziva države članice da iznađu načine pružanja podrške mladim ženama koje se žele ponovno uključiti na tržište rada ili u sustav obrazovanja osiguravanjem rodne ravnopravnosti pri zapošljavanju, napredovanja u karijeri, usklađenosti poslovnog i privatnog života te usluga skrbi za djecu i odrasle osobe, kao i promicanjem jednake plaće za rad jednake vrijednosti;

51.  poziva države članice da ulože više truda u poboljšavanje mjera u okviru obrazovnih sustava kako bi pomogle ugroženim mladim osobama da ostanu zaštićene;

52.  sa zabrinutošću primjećuje da se u najnovijim izvješćima o procjeni[11] ističe da je u prvoj fazi provedbe Inicijative za zapošljavanje mladih fokus uglavnom bio na visokoobrazovanim mladim osobama iz skupine NEET, a ne na niskokvalificiranim, neaktivnim osobama koje nisu registrirane u javnim službama za zapošljavanje;

53.  poziva države članice da odgovore na taj veliki nedostatak u provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih tako što će razviti, između ostalog, posebne naknadne mjere u cilju provedbe politika za mlade koje su u većoj mjeri utemeljene na dokazima, učinkovitije i kontinuirane;

54.  poziva države članice da se pobrinu da njihovo zakonodavstvo omogućava svim mladim ljudima iz utvrđene dobne skupine da se registriraju i zaista sudjeluju u Inicijativi za zapošljavanje mladih[12];

55.  skreće pozornost na to da nema pravila o transparentnosti zapošljavanja, trajanja i priznavanja ponuda za stažiranje na otvorenom tržištu te ističe da je samo nekoliko država članica utvrdilo minimalne kriterije kvalitete, pa i za potrebe praćenja programa Garancija za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih;

56.  uviđa da je ulaganjima iz proračuna EU-a u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih postignut namjeravani učinak i da se ubrzalo proširenje tržišta rada za mlade ljude; smatra da Inicijativa za zapošljavanje mladih predstavlja jasnu dodanu vrijednost EU-a s obzirom na to da se mnogi programi za zapošljavanje mladih ne bi mogli primijeniti bez angažmana EU-a;

57.  primjećuje da su prvotno dodijeljena sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih unutar višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. iznosila 6,4 milijarde EUR, od čega 3,2 milijarde iz namjenske proračunske linije, a preostali, jednaki iznos iz Europskog socijalnog fonda;

58.  ističe da je, u kontekstu revizije VFO-a u sredini programskog razdoblja, dodatni iznos od 1,2 milijarde EUR za razdoblje 2017. – 2020. za Inicijativu za zapošljavanje mladih dobio političku potporu, dok će jednak iznos biti osiguran iz Europskog socijalnog fonda; međutim, ističe da će se konačna odobrena sredstva za taj program odrediti tijekom predstojećeg godišnjeg proračunskog postupka;

59.  pozdravlja činjenicu da je na zahtjev Europskog parlamenta rezultat postupka mirenja za proračun EU-a za 2018. bio odluka da se prvotno predložena posebna sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih povećaju novim odobrenim sredstvima u iznosu od 116,7 milijuna EUR, zbog čega ukupna sredstva iznose 350 milijuna EUR u 2018.; prima na znanje jednostranu obvezu Komisije da predloži daljnje povećanje financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih izmjenom proračuna ako apsorpcijska sposobnost Inicijative za zapošljavanje mladih omogući povećanje;

60.  smatra da ukupni proračun za Inicijativu za zapošljavanje mladih nije dovoljan za zadovoljavanje stvarne potražnje i ne pruža sredstva koja su potrebna kako bi se osiguralo da se programom dopre do ciljane publike; podsjeća da je u prosjeku sudjelovalo samo 42 % mladih iz skupine NEET, a u nekim državama članicama ta je brojka bila manja od 20 %; stoga poziva na znatno povećanje sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih u okviru sljedećeg VFO-a i da države članice u svojim nacionalnim proračunima osmisle programe za zapošljavanje mladih;

61.  poziva Komisiju da osigura dosljednost u ulaganjima za zapošljavanje mladih poticanjem sinergija između dostupnih izvora i donošenjem dosljednih pravila prikupljenih u sveobuhvatnom vodiču u cilju jamčenja većeg učinka, sinergija, učinkovitosti i pojednostavljenja na terenu; podsjeća da je prioritet smanjiti administrativno opterećenje za upravna tijela; ističe važnost izvješća po državama članicama o financiranju aktivnosti vezanih uz program Garancija za mlade kojima se također prati sinergija između nacionalnih proračuna i proračuna EU-a, kao potrebe za boljom koordinacijom i tješnjom suradnjom među ključnim dionicima u procesu;

62.  poziva Komisiju da poboljša planiranje ulaganja za zapošljavanje mladih nakon 2020. tako što će u potpunosti primjenjivati pristup koji se upotrebljava u planiranju fondova ESI, pri čemu financiranje podliježe sveobuhvatnom preliminarnom planiranju i ex ante procjeni nakon kojih slijedi zaključivanje partnerskog sporazuma; smatra da takav pristup povećava učinak proračuna EU-a; prima na znanje uspješnu provedbu Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama s namjenskim operativnim programima i značajnim doprinosima iz nacionalnih i regionalnih proračuna;

63.  nadalje, poziva Komisiju da preoblikuje sadašnji mehanizam fokusirajući se na jednoobrazne rezultate i reviziju učinkovitosti tijekom godišnjeg i završnog izvješćivanja kako bi se bolje nadzirao učinak proračuna EU-a; poziva na primjenu zajedničkih pokazatelja u cijelom EU-a, poput udjela sudionika Inicijative za zapošljavanje mladih koji zahvaljujući mjerama koje financira EU ulaze na primarno tržište rada;

64.  naglašava, međutim, da zbog reformiranog planiranja i izvješćivanja ne bi trebalo doći ni do kašnjenja u izvršenju proračuna ni do prekomjernog administrativnog opterećenja upravljačkih tijela, a posebno krajnjih korisnika;

65.  priznaje da se postojećim administrativnim opterećenjem ugrožava ulagački kapacitet proračuna EU-a, posebno u slučaju instrumenata s kraćim razdobljem provedbe kao što je Inicijativa za zapošljavanje mladih; stoga poziva da se postupci javnih natječaja pojednostavne te da naglasak bude na bržoj pripremi javnih natječaja i kraćim postupcima za žalbu na odluke; primjećuje pozitivan učinak upotrebe opcija pojednostavljenog financiranja u rashodima Inicijative za zapošljavanje mladih; poziva da se u cijelom EU-u za projekte Inicijative za zapošljavanje mladih uvedu opcije pojednostavljenog financiranja kako bi se smanjila birokracija i značajno ubrzalo izvršenje proračuna.

66.  ističe da je Inicijativa za zapošljavanje mladih odsad najuspješniji među svim europskim strukturnim i investicijskim fondovima u pogledu financijske provedbe;

67.  pozdravlja činjenicu da je mjerama Inicijative za zapošljavanje mladih pružena potpora više od 1,6 milijuna mladih te da je došlo do konsolidacije aktivnosti država članica u iznosu od više od 4 milijarde EUR;

68.  napominje da nedostatak informacija o potencijalnim troškovima provedbe programa u državi članici može rezultirati razinom financiranja koja nije dovoljna da bi se program proveo i da bi ispunio svoje ciljeve; poziva države članice da provedu ex ante analizu i izrade pregled troškova provedbe Garancije za mlade;

69.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere za uspostavu modernijeg sustava praćenja preostalog financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih koji neće uzrokovati toliko administrativnog opterećenja;

70.  poziva da se pozornost usmjeri na rezultate Inicijative za zapošljavanje mladih, i to utvrđivanjem konkretnih pokazatelja u obliku novih usluga i mjera potpore tržištu rada uspostavljenih programom u državama članicama te broja ponuđenih ugovora na neodređeno vrijeme;

71.  vjeruje da bi se radi ocjenjivanja uspješnosti programa trebali ocijeniti svi aspekti, uključujući financijsku isplativost programa; prima na znanje ranije procjene Međunarodne organizacije rada i Eurofounda i traži od Komisije da potvrdi ili ažurira te procjene;

72.  poziva Komisiju i države članice da postave realne i ostvarive ciljeve, da ocijene razinu nejednakosti, da analiziraju tržište prije provedbe programa, da poboljšaju sustave nadzora i obavješćivanja;

°

°  °

73.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

• [1]  SL L 347, 20.12.2013., str. 470.
• [2]  SL L 126, 21.5. 2015., str. 1.
• [3]  SL C 120, 26.4.2013, str. 1.
• [4]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0390.
• [5]  SL C 264 E, 13.9.2013., str. 69.
• [6]  SL L 113, 29.4.2017, str. 56.
• [7]  Izvješće Komisije naslovljeno „Razvoj na području zapošljavanja i socijalne politike u Europi 2013.” iz prosinca 2013.
• [8]  Izvješće Eurofounda iz kolovoza 2014. naslovljeno „Strukovni profili i radni uvjeti: skupine u višestruko nepovoljnom položaju”.
• [9]  Ostale mjere uključuju inicijativu „Mladi u pokretu” pokrenutu u rujnu 2010., „Inicijativu o mogućnostima za mlade” pokrenutu u prosincu 2011. i akcijske timove za mlade uspostavljene u siječnju 2012.
• [10]  SL C 120, 26.4.2013, str. 1.
• [11]  Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 5/2017 o provedbi Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih. Konačno izvješće Glavnoj upravi Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje iz lipnja 2016. o prvim rezultatima Inicijative za zapošljavanje mladih. Komunikacija Komisije od 4. listopada 2016. o temi „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladihˮ (COM(2016)0646). Dubinska analiza EPRS-a iz lipnja 2016. naslovljena „Incijativa za zapošljavanje mladih: europska evaluacija provedbe”.
• [12]  Zakonodavni okvir nekih država neke mlade ljude, posebno one s teškim invaliditetom, smatra „nesposobnima za rad”. Oni se ne mogu registrirati u javnim službama za zapošljavanje te stoga ne mogu sudjelovati u Inicijativi za zapošljavanje mladih.

OBRAZLOŽENJE

Uvod

Financijska i gospodarska kriza koja je počela 2008. dovela je do naglog porasta broja nezaposlenih. Mlade ljude koji su tada tražili prvi posao, imali ugovore na određeno vrijeme ili koji su prvi izgubili posao jer su se posljednji zaposlili to je posebno snažno pogodilo. Stopa nezaposlenosti mladih porasla je s 15 % u 2008. godini na najvišu vrijednost od 24 % početkom 2013. i ta prosječna stopa prikriva velike razlike među državama članicama i regijama. Stope nezaposlenosti mladih u 2013. ostale su blizu 10 % u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj, a u Italiji, Španjolskoj, Hrvatskoj i Grčkoj dosegle su najviše vrijednosti blizu ili znatno više od 40 %. Osim toga, kriza je dovela do nesudjelovanja mladih na tržištu rada, a broj mladih koji su nezaposleni, nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (skupina NEET) u 2013. dosegao je 7,3 milijardi (13 % svih mladih ljudi u dobi od 15 do 24).

Suočeno s takvim stanjem i kako bi odgovorilo na prijedlog Komisije i opetovane pritiske na hitno djelovanje koji su dolazili iz Parlamenta Vijeće je u obliku preporuke uspostavilo Garanciju za mlade u kojoj se države članice obvezuju da će mladima omogućiti kvalitetno zaposlenje, nastavak školovanja, naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od gubitka zaposlenja ili završetka formalnog obrazovanja. Europsko Vijeće je usporedno s tim u veljači 2013. pristalo uspostaviti Inicijativu za zapošljavanje mladih koja je pokrenuta kao glavni proračunski instrument EU-a povezan s Europskim socijalnim fondom kako bi pomogla određenim regijama u državama članicama u kojima su stope nezaposlenosti mladih posebno visoke, i to ponajprije uvođenjem programa u okviru Garancije za mlade.

Proračun Inicijative za zapošljavanje mladih za programsko razdoblje 2014. – 2020. iznosio je 6,4 milijardi EUR, i to 3,2 milijarde EUR iz posebne nove proračunske linije EU-a koje je pratio isti iznos od 3,2 milijarde EUR iz nacionalnih sredstava dodijeljenih u okviru ESF-a. Zbog namjere da se brzo riješi problem nezaposlenosti mladih, uplate odobrenih sredstava namijenjenih proračunu Inicijative za zapošljavanje mladih za 2014. i 2015. bila su koncentrirane na početku provedbe programa.

Regije koje su ispunjavale uvjete za financiranje u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih regije su sa stopom nezaposlenosti mladih većom od 25 % za mlade ljude u dobi od 15 do 24 godine te države članice u kojima je stopa nezaposlenosti mladih veća od 20 % i države članice koje bilježe porast te stope iznad 30 % u 2012. Dok je Garancija za mlade obveza preuzeta na razini EU-a, Inicijativa za zapošljavanje usmjerena je samo na one države članice i regije u kojima vladaju najviše stope nezaposlenosti mladih, za što uvjete ispunjava 20 država članica, bilo djelomice ili potpuno. Inicijativa za zapošljavanje mladih usmjerena je na mlade ljude do 24. godine života, a države članice imaju mogućnost (koju je deset država već iskoristilo) produžiti tu dobnu granicu do 29. godine života.

Cilj je ovog izvješća o provedbi ocijeniti provedbu Inicijative za zapošljavanje mladih kao glavnog instrumenta financiranja EU-a za ostvarivanje ciljeva postavljenih u Garanciji za mlade, kao i dati političke preporuke o tome kako poboljšati njezino funkcioniranje u budućnosti, uzimajući u obzir stečeno iskustvo i podatke prikupljene u prve tri godine od pokretanja Inicijative.

U pripremi ovog izvješća izvjestiteljica je svoje zaključke temeljila ponajprije na: Komunikaciji Komisije od 4. listopada 2016. naslovljenoj „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladihˮ[1] svim relevantnim tematskim izvješćima Europskog revizorskog suda studijama koje su naručili resorni odjeli Parlamenta evaluaciji provedbe izrađenoj u EPRS-u i izvješćima koja je izradio Odbor za zapošljavanje Vijeća (EMCO). U postupku sastavljanja izvješća, izvjestiteljica se sastala s raznim dionicima, uključujući predstavnike mladih, socijalne partnere, akademske stručnjake i nacionalna tijela uključena u Inicijativu za zapošljavanje mladih/Garanciju za mlade te je išla na službena putovanja, uključujući posjete za utvrđivanje činjenica Sloveniji i Hrvatskoj.

Zaključci

S obzirom na nagli porast nezaposlenosti mladih glavna je ambicija Inicijative za zapošljavanje mladih omogućavanje brze mobilizacije financijskih sredstava u najpogođenijim regijama. Kako bi se omogućilo brza provedba, financiranje projekata Inicijative za zapošljavanje mladih postalo je moguće od 1. rujna 2013., a proračun Inicijative primio je najviše sredstava na početku razdoblja za 2014. i 2015. Komisija je primijetila naznake da provedba u praksi možda neće ispuniti očekivanja te je u veljači 2015. predložila značajno povećanje predfinanciranja sa stope od 1 % do 1,5 % na stopu od 30 %, čime je odmah oslobođena 1 milijarda EUR. Na temelju danas dostupnih podataka potrebno je primijetiti da je ambicija brze mobilizacije sredstava ispunjena samo u pet država članica (Grčka, Italija, Francuska, Portugal i Španjolska). Formuliranje i provedba politika, uključivanje relevantnih dionika u okviru partnerskog pristupa i drugi uvodni koraci možda su trajali dulje nego što je bilo očekivano, a mnoge države članice zakasnile su u imenovanju tijela potrebnih za traženje financijskih sredstava.

Glavna ambicija Inicijative za zapošljavanje mladih i Garancije za mlade je doprijeti do pripadnike skupine NEET, čak i ako oni aktivno ne traže posao. Dosad dostupne procjene upućuju na to da se države članice suočavaju s poteškoćama u prepoznavanju i odabiru članova skupine NEET (posebice onih neaktivnih), zbog čega se možda usmjeravaju na nezaposlene mlade ljude koji su vidljivi i lakše ih je uključiti na tržište rada. U zadnjem izvješću Revizorskog suda koje se temelji na reviziji uspješnosti u sedam država članica (pet u slučaju Inicijative za zapošljavanje mladih) izražena je ozbiljna zabrinutost oko strategija koje se koriste za identificiranje ciljne populacije Inicijative za zapošljavanje mladih („površne i općenite”).

Opći cilj Garancije za mlade učinkovito je uključivanje skupine NEET na tržište rada, utvrđivanje individualiziranih pristupa koji bi trebali voditi kvalitetnim ponudama za zaposlenje i unapređenju zapošljivosti mladih te, u širem kontekstu, rješavanje problema neusklađenosti dostupnih vještina s potrebama (regionalnog) tržišta rada. Svi ti uvjeti nužni su kako bi financiranje Inicijative za zapošljavanje mladih bilo djelotvorno i učinkovito. Komisija je priopćila kako su sva upravljačka tijela izvijestila da izrađuju personalizirane akcijske planove za svakog korisnika Inicijative za zapošljavanje mladih. Nasuprot tome, Revizorski sud izvješćuje da samo jedna država članica sustavno uzima u obzir neusklađenost vještina te da sve države članice (u kojima je provedena revizija) provode neku vrstu profiliranja pripadnika skupine NEET, ponekad koristeći postojeće sustave, a ponekad uvodeći nove. Nekoliko država članica uvelo je definiciju kvalitetne ponude. U ranijem izvješću Revizorskog suda Komisiji i Odboru za zapošljavanje Vijeća preporučuje se izrađivanje standarda za kvalitetnu ponudu, što samo po sebi upućuje na to da je trenutačno nemoguće utvrditi kvalitetu ponuda u sklopu Garancije za mlade koja se (djelomice) financira u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih.

Međunarodna je organizacija rada u 2015. procijenila da je trošak provedbe Garancije za mlade u 28 država članica EU-a otprilike 45 milijardi EUR godišnje. Valja napomenuti da je cilj Inicijative za zapošljavanje mladih, kojoj su dodijeljena sredstva u iznosu od 6,4 milijarde EUR za programsko razdoblje 2014. – 2020., nadopuniti nacionalna financijska sredstva, a ne zamijeniti ih. Unatoč tome, na temelju podataka o izvršenju Revizorski sud ukazuje na rizik od toga da sredstva Inicijative za zapošljavanje mladih zamijene nacionalna financijska sredstva, ističući primjerice da je u državama članicama koje su bile dio uzroka većina mjera koje primaju sredstva Inicijative za zapošljavanje mladih već postojala prije uvođenja Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih. Sud nadalje primjećuje da postojanje operativnih programa samo djelomično opravdava dodjelu sredstava i dodatno povećava poteškoće u procjeni dodane vrijednosti financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih.

Na pitanje jesu li sredstva za financiranje Inicijative EU-a dobro potrošena te pomaže li se istinski mladima odvojenima od tržišta rada da se održivo zaposle moguće je odgovoriti samo ako se operacije pomno prate i prikupljaju pouzdani podatci. Budući da je povezana s Europskim socijalnim fondom, Inicijativa za zapošljavanje mladih podliježe detaljnim zahtjevima za praćenje aktivnosti i izvješćivanje država članica, uključujući zahtjev za sastavljanje neposrednih i dugoročnih pokazatelja postignutih rezultata. Komisija je dala dodatne praktične smjernice kako bi se osiguralo dosljedno i učinkovito izvještavanje. Europski revizorski sud na temelju spomenutog uzorka izražava zabrinutost zbog (pravodobnosti) dostupnih podataka i njihove kvalitete, čiji nedostatak onemogućuje pravilnu procjenu pouzdanosti izvješćivanja.

Gledišta izvjestiteljice

Inicijativa za zapošljavanje mladih uspostavljena kako bi pružila pomoglo mladim nezaposlenim osobama pružanjem financijske potpore regijama koje se bore s iznimno visokim stopama nezaposlenosti i neaktivnošću mladih . Time je problem nezaposlenosti mladih postao zajednički politički prioritet EU-a, a to bi trebao ostati i u budućnosti.

Postoje ogromne razlike u nezaposlenosti mladih među državama članicama. Stoga je nezaposlenost mladih još uvijek velik izazov u EU-u. Izvjestiteljica vjeruje da je od ključne važnosti ulagati kontinuirane napore u rješavanje tog problema.

Bez obzira na činjenicu da je rješavanje problema nezaposlenosti mladih hitan prioritet i da se na to troše značajna sredstva EU-a i nacionalna sredstva, potrebno je naglasiti da se prve ocjene provedbe temelje samo na ograničenoj količini dostupnih informacija.

S obzirom na neravnomjernu provedbu Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama, postupak nadzora i evaluacije pokazao se kao velik izazov. Zabilježen je nedostatak transparentnosti kada je riječ o dokazanim rezultatima i ishodima Inicijative za zapošljavanje mladih. Izvjestiteljica izražava žaljenje zbog nedosljednosti u praćenju, što dovodi do manjka vidljivih rezultata.

Kada je riječ o troškovnoj učinkovitosti Inicijative za zapošljavanje mladih, njezin uspjeh teško je izmjeriti. Stoga se predlaže da se u okviru sustava praćenja i izvješćivanja naglasi i unaprijedi transparentnost načina na koji se novac troši. Izvjestiteljica posebno poziva države članice da zajamče pružanje informacija o praćenju programa kako bi se procijenila dugoročna održivost rezultata. Nadalje, izvjestiteljica predlaže da se zahtjevi za izvješćivanje provode na način da svaka država članica može izraditi usporediva, iscrpna i potkrijepljena izvješća.

No izvjestiteljica zastupa mišljenje da Inicijativa za zapošljavanje mladih u svojstvu pokretača promjena politika počinje davati mnoge pozitivne rezultate u smislu borbe protive nezaposlenosti mladih te da to tako mora i ostati. Zahvaljujući Inicijativi za zapošljavanje mladih javna su tijela postala inovativnija te su počela stavljati sve veći naglasak na individualizirane pristupe u pogledu mjera zapošljavanja mladih. Izvjestiteljica vjeruje da još uvijek postoji i više nego dovoljno prostora da Inicijativa za zapošljavanje mladih postigne svoj puni potencijal.

Izvjestiteljica predlaže da se Inicijativa za zapošljavanje mladih usmjeri na dugoročnu nezaposlenost mladih jer ona može dovesti do izolacije i oslabiti osjećaj pripadnosti među mladima. Izvjestiteljica je zabrinuta što zbog nezaposlenosti mladih dolazi do vrlo značajnih gubitaka javnih i privatnih ulaganja zbog neiskorištenog ljudskog kapitala mladih nezaposlenih ljudi.

Informacije koje su dostupne kada je riječ o pokriću Inicijative za zapošljavanje mladih općenito pokazuju da ona dopire tek do malog postotka pripadnika populacije NEET. Izvjestiteljica predlaže da države članice ulože veće napore u pronalaženje načina za prepoznavanje neaktivnih i administrativno isključenih pripadnika skupine NEET i da osmisle odgovarajuće strategije informiranja. Inicijativa za zapošljavanje mladih trebala bi biti pristupačnija za sve mlade osobe, a posebno niskokvalificirane osobe i osobe pogođene dugoročnom nezaposlenošću. Izvjestiteljica poziva na intenzivniji kontakt s mladima koji su najudaljeniji od tržišta rada, primjerice mladi s invaliditetom. Izvjestiteljica u tom kontekstu ističe važnost razmjene najboljih praksi među državama članicama. Na temelju prekogranične i međukulturne razmjene iskustava države članice mogu učiti jedna od druge, što može pozitivno utjecati na učinkovitost aktivacije ranjivih skupina na tržištu rada. Sve mjere u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih trebale bi biti u skladu s nacionalnim sustavima socijalne skrbi.

Prema prvim podacima o provedbi, kvaliteta radnih mjesta u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih/Garancije za mlade često je upitna. Isto tako, tržišta rada neprestano se mijenjaju, što uzrokuje nedostatak stabilnih i stalnih poslova. Potrebno je uspostaviti minimalne standarde za definiranje kvalitete ponude. Kao što Revizorski sud preporučuje, ponude za koje se smatra da su dobre kvalitete uvijek bi se trebale podudarati i s profilom sudionika i potražnjom na tržištu rada. Samo je tako moguće postići održivo uključivanje na tržište rada.

Izvjestiteljica predlaže veću ciljanost financijskih sredstava kako bi se nastavio trend snižavanja nezaposlenosti mladih. Izvjestiteljica stoga predlaže da se istraži bi li promjena u načinu mjerenja nezaposlenosti s trenutne razine regija NUTS2 na manje regije razine NUTS3 dovela do preciznije i korisnije raspodjele financiranja. 

Izvjestiteljica također smatra da je raznolikost financiranja ključna, što znači da je problem potrebno riješiti holistički na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini financiranja. Razine ne bi smjele biti uzajamno isključive jer je decentralizacija ključna kako bi se izravnije doprlo do mladih ljudi i kako bi im se pomoglo. Financijska sredstva bi u okviru takve strukture trebala biti pristupačnija.

Inicijativa za zapošljavanje mladih trebala bi ostati usmjerena na pomaganje mladima u prihvatljivim regijama u stjecanju početnog radnog iskustva jer je prvi posao obično najteže pronaći. Inicijativa za zapošljavanje mladih i dalje je usmjerena na aktivno pružanje prelaska u stalno zaposlenje.

Izvjestiteljica napominje da je Inicijativa za zapošljavanje mladih jedan od instrumenata koji bi se trebali koristiti kada gospodarstva EU-a ne ostvaruju dobre rezultate te bi se stoga na tu vrstu instrumenta trebalo gledati kao na pomoć i dodatno poticanje na postizanje pozitivnog učinka na otvaranje radnih mjesta. Inicijativa za zapošljavanje mladih ne bi ni na koji način trebala zamijeniti nacionalna financijska sredstva i postojeće nacionalne mjere niti bi trebala dovesti u pitanje činjenicu da se rast zaposlenosti može postići samo zdravim gospodarskim politikama. Inicijativa za zapošljavanje mladih trebala bi ostati povezana s temeljnim ekonomskim principima i duhom aktivacije tržišta rada i stoga mora ispunjavati potrebe tržišta rada.

Izvjestiteljica smatra da bi očekivanja u pogledu financiranja nacionalnim sredstvima i sredstvima EU-a trebala biti realističnija, a ciljevi ostvarivi. Izvjestiteljica isto tako vjeruje da bi se tekuće mjere i razdoblje provedbe trebali produžiti i na razdoblje nakon 2020., a to i preporučuje.

• [1]  COM(2016)0646.

MIŠLJENJE Odbora za proračune (24.11.2017)

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama
(2017/2039(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Andrey Novakov

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je 16 milijuna osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) sudjelovalo u programu Garancija za mlade, a Inicijativom za zapošljavanje mladih (YEI) pružena je izravna potpora za više od 1,6 milijuna mladih ljudi u EU-u; primjećuje da je i dalje nezaposlen neprihvatljivo visok broj mladih, 16,6 % u državama skupine EU-28 te 18,7 % u europodručju;

B.  budući da je nezaposlenost mladih u EU-u smanjena s 23,7 % 2014. godine na manje od 17 % u drugom tromjesečju 2017., odnosno da je više od 1,8 milijuna nezaposlenih mladih osoba te više od milijun osoba iz kategorije NEET našlo zaposlenje;

C.  budući da su zbog Inicijative za zapošljavanje mladih države članice donijele više od 132 mjere za tržište rada koje su usmjerene na mlade ljude;

D.  budući da je 75 % ukupnog proračuna Inicijative za zapošljavanje mladih odobreno, a 19 % su države članice već uložile, zbog čega je stopa izvršenja proračuna Inicijative za zapošljavanje mladih najviša među europskim strukturnim i investicijskim fondovima;

E.  budući da više izvješća o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih pokazuje da se, unatoč zabrinutosti u pogledu dostatnosti financiranja i procjene ukupnih potrebnih ulaganja, raspoloživa sredstva uspješno dodjeljuju za zadovoljavanje regionalnih potreba te da su usmjerena na konkretne regije i skupine korisnika;

1.  uviđa da je ulaganjima iz proračuna EU-a u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih postignut namjeravani učinak i da se ubrzalo proširenje tržišta rada za mlade ljude; smatra da Inicijativa za zapošljavanje mladih predstavlja jasnu dodanu vrijednost EU-a s obzirom na to da se mnogi programi za zapošljavanje mladih ne bi mogli primijeniti bez angažmana EU-a;

2.  napominje da su prvotno dodijeljena sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih unutar višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. iznosila 6,4 milijarde EUR, od čega su 3,2 milijarde došle iz namjenske proračunske linije, a preostali, jednaki iznos, iz Europskog socijalnog fonda; podsjeća da je zbog hitne potrebe da se uhvati u koštac s pitanjem nezaposlenosti mladih odlučeno da se cijeli iznos unaprijed isplati tijekom 2014. i 2015. godine;

3.  ističe da je, u kontekstu revizije VFO-a u sredini programskog razdoblja, dodatni iznos od 1,2 milijarde EUR za razdoblje 2017. – 2020. za Inicijativu za zapošljavanje mladih dobio političku potporu, dok će jednak iznos biti osiguran iz Europskog socijalnog fonda; međutim, ističe da će se konačna odobrena sredstva za taj program odrediti tijekom predstojećeg godišnjeg proračunskog postupka;

4.  pozdravlja činjenicu da je na snažan zahtjev Europskog parlamenta rezultat mirenja za proračun EU-a za 2018. bio odluka da se prvotno predložena posebna sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih povećaju novim odobrenim sredstvima u iznosu od 116,7 milijuna EUR, slijedom čega ukupan iznos iznosi 350 milijuna EUR u 2018.; prima na znanje jednostranu obvezu Komisije da predloži daljnje povećanje financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih izmjenom proračuna ako apsorpcijska sposobnost Inicijative za zapošljavanje mladih omogući povećanje;

5.  stoga poziva na znatno povećanje iznosa za Inicijativu za zapošljavanje mladih u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira; podsjeća da je u prosjeku sudjelovalo samo 42 % mladih iz skupine NEET, a u nekim državama članicama ta je brojka bila manja od 20 %; stoga poziva na znatno povećanje sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih u okviru sljedećeg VFO-a i da države članice u svojim nacionalnim proračunima osmisle programe za zapošljavanje mladih; smatra da je Inicijativa za zapošljavanje mladih dopunska mjera za nacionalne programe i smatra da bi trebala biti nadopunjena mjerama za potporu rastu i posebnim aktivnostima u državama članicama;

6.  smatra da bi se, kako bi se razvio Europski okvir za kvalitetna i učinkovita naukovanja i tako potaknula borba protiv nezaposlenosti mladih, strukturni fondovi trebali mobilizirati tako da budu usmjereniji na financiranje centara za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, kao i na svaku mjeru koja se poduzima kako bi se poduprlo naukovanje; smatra da bi, ovisno o stupnju regionalnog razvoja, ta potpora trebala zauzimati istaknutije mjesto među investicijskim prioritetima Europskog socijalnog fonda (za kompenzaciju rada naučnika i socijalno osiguranje) te Europskog fonda za regionalni razvoj kad je riječ o osiguranju infrastrukture i opreme za centre za strukovno obrazovanje i osposobljavanje;

7.  poziva Komisiju da osigura dosljednost u ulaganjima za zapošljavanje mladih poticanjem sinergija između dostupnih izvora i donošenjem dosljednih pravila prikupljenih u sveobuhvatnom vodiču u cilju jamčenja većeg učinka, sinergija, učinkovitosti i pojednostavljenja na terenu; podsjeća da je prioritet smanjiti administrativno opterećenje za upravna tijela; ističe važnost izvješća po državama članicama o financiranju aktivnosti vezanih uz program Garancija za mlade kojima se također prati sinergija između nacionalnih proračuna i proračuna EU-a, kao potrebe za boljom koordinacijom i tješnjom suradnjom među ključnim dionicima u procesu;

8.  poziva Komisiju da poboljša planiranje ulaganja za zapošljavanje mladih nakon 2020. tako što će u potpunosti primjenjivati pristup koji se upotrebljava u planiranju fondova ESI, pri čemu financiranje podliježe sveobuhvatnom preliminarnom planiranju i ex ante procjeni nakon koje slijede partnerski sporazumi; smatra da takav pristup povećava učinak proračuna EU-a; prima na znanje uspješnu provedbu Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama s namjenskim operativnim programima i značajnim doprinosima iz nacionalnih i regionalnih proračuna;

9.  smatra da bi se financiranje zapošljavanja mladih trebalo realizirati tako da se zadrži prava ravnoteža između financijskih instrumenata i nepovratnih doprinosa;

10.  nadalje, poziva Komisiju da preoblikuje sadašnji mehanizam evaluacije fokusirajući se na jednoobrazne rezultate i reviziju učinkovitosti tijekom godišnjeg i završnog izvješćivanja kako bi se pratio učinak proračuna EU-a s perspektive poboljšanja; poziva na primjenu zajedničkih pokazatelja u cijelom EU-a, poput udjela sudionika Inicijative za zapošljavanje mladih koji zahvaljujući mjerama koje financira EU ulaze na primarno tržište rada;

11.  naglašava, međutim, da zbog reformiranog planiranja i izvješćivanja ne bi trebalo doći do kašnjenja u izvršenju proračuna i prekomjernog administrativnog opterećenja upravljačkih tijela, te posebno krajnjih korisnika;

12.  priznaje da se postojećim administrativnim opterećenjem ugrožava ulagački kapacitet proračuna EU-a, posebno u slučaju instrumenata s kraćim razdobljem provedbe kao što je Inicijativa za zapošljavanje mladih; stoga poziva da se postupci javnih natječaja pojednostavne te da naglasak bude na bržoj pripremi javnih natječaja i kraćim postupcima za žalbu na odluke; primjećuje pozitivan učinak upotrebe opcija pojednostavljenog financiranja u rashodima Inicijative za zapošljavanje mladih; poziva da se u cijelom EU-u za projekte Inicijative za zapošljavanje mladih uvedu opcije pojednostavljenog financiranja kako bi se značajno smanjila birokracija i ubrzalo izvršenje proračuna.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	22.11.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	29 5 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Nedzhmi Ali, Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, Manuel dos Santos, José Manuel Fernandes, Jens Geier, Esteban González Pons, Ingeborg Gräßle, Iris Hoffmann, Monika Hohlmeier, John Howarth, Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Siegfried Mureşan, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Urmas Paet, Răzvan Popa, Paul Rübig, Jordi Solé, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Inese Vaidere, Daniele Viotti, Tiemo Wölken, Marco Zanni
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Jean-Paul Denanot, Andrey Novakov
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Jonathan Bullock, Javi López

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

29	+
ALDE	Gérard Deprez, Nedzhmi Ali, Urmas Paet
ECR	Zbigniew Kuźmiuk
GUE/NGL	Liadh Ní Riada
PPE	Andrey Novakov, Esteban González Pons, Inese Vaidere, Ingeborg Gräßle, Jan Olbrycht, José Manuel Fernandes, Lefteris Christoforou, Monika Hohlmeier, Patricija Šulin, Paul Rübig, Reimer Böge, Siegfried Mureşan
S&D	Daniele Viotti, Iris Hoffmann, Javi López, Jean-Paul Denanot, Jens Geier, John Howarth, Manuel dos Santos, Răzvan Popa, Tiemo Wölken, Vladimír Maňka
VERTS/ALE	Indrek Tarand, Jordi Solé

5	-
ECR	Bernd Kölmel, Richard Ashworth
EFDD	Jonathan Bullock
ENF	Marco Zanni
NI	Eleftherios Synadinos

0	0

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor (28.11.2017)

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama
(2017/2039(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Derek Vaughan

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da Komisija od uspostave europske strategije zapošljavanja 1997. podupire niz mjera osmišljenih za poboljšanje mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja za mlade[1]; budući da su od krize napori EU-a posebno usmjereni na Garanciju za mlade i na Inicijativu za zapošljavanje mladih;

B.  budući da je Inicijativa za zapošljavanje mladih inicijativa za pružanje potpore mladima koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju, dugoročno nezaposlenim mladim osobama i onima koji nisu registrirani kao osobe koje traže posao, a žive u regijama u kojima je nezaposlenost mladih 2012. bila veća od 25 %;

C.  budući da Garancija za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih obuhvaćaju različite aktivnosti s obzirom na to da je Garancija za mlade namijenjena poticanju strukturnih reformi u obrazovanju, dok je Inicijativa za zapošljavanje mladih instrument financiranja koji služi kao kratkoročna mjera za borbu protiv nezaposlenosti mladih; budući da se Garancija za mlade financira iz ESF-a, nacionalnih proračuna i Inicijative za zapošljavanje mladih, dok se Inicijativom za zapošljavanje mladih mogu financirati izravno otvaranje radnih mjesta, naukovanje, stažiranje i daljnje obrazovanje za ciljane skupine Inicijative za zapošljavanje mladih u regijama koje za to ispunjavaju uvjete; budući da se Garancija za mlade primjenjuje na svih 28 država članica, ali samo 20 država članica ispunjava uvjete za primanje pomoći u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih; budući da, u konačnici, za mjere Inicijative za zapošljavanje mladih rok trajanja nije unaprijed definiran, dok se u okviru Garancije za mlade zahtijeva da se ponuda da u roku od četiri mjeseca; napominje da ni u jednoj zemlji nije bilo moguće zajamčiti da svi mladi ljudi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju se imaju priliku da prihvate ponudu u roku od četiri mjeseca, uglavnom zbog proračunskih deficita;

D.  budući da je Garancija za mlade dovela do provedbe strukturnih reformi u državama članicama kako bi, ponajprije, modeli obrazovanja i osposobljavanja bili prilagođeniji tržištu rada u cilju ostvarivanja njezinih ciljeva;

E.  budući da je 2015. donesena odluka o povećanju sredstava dostupnih za pretfinanciranje Inicijative za zapošljavanje mladih u iznosu od 1 milijarde EUR radi ubrzanja mobilizacije aktivnosti Inicijative, što je predstavljalo povećanje od prvotnih 1 – 1,5 % na 30 % za države članice koje ispunjavaju uvjete;

F.  budući da vanjski čimbenici poput konkretne gospodarske situacije ili modela proizvodnje svake pojedinačne regije utječu na postizanje ciljeva utvrđenih u Garanciji za mlade;

G.  budući da se provedbom Garancije za mlade dosad nisu ostvarili ujednačeni rezultati te da je u nekim situacijama bilo teško utvrditi i procijeniti njezin doprinos;

1.  primjećuje da su stopa nezaposlenosti mladih, a osobito udio mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju se, u nekim državama članicama i dalje neprihvatljivo visoki; stoga pozdravlja produženje trajanja Inicijative za zapošljavanje mladih do 2020.; smatra da bi se problem nezaposlenosti mladih trebao uzeti u obzir u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) kako bi se osigurao kontinuitet i analiza troškovne učinkovitosti programa;

2.  naglašava da su glavni ciljevi Inicijative za zapošljavanje mladih potaknuti otvaranje radnih mjesta za mlade i pomoći državama članicama u uspostavljanju odgovarajućih sustava za utvrđivanje potreba mladih i pružanje odgovarajuće potpore; naglašava, stoga, da se učinkovitost Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih ubuduće treba ocjenjivati na temelju dostignuća povezanih s uspostavom i poboljšavanjem sustava država članica kojima se pruža potpora mladima tijekom prijelaza iz škole na radno mjesto; smatra da je za pravilno funkcioniranje Garancije za mlade potrebno da lokalni zavodi za zapošljavanje također funkcioniraju učinkovito;

3.  pozdravlja činjenicu da je za Inicijativu za zapošljavanje mladih za 2014. i 2015. izvršeno pojačano financiranje na početku razdoblja kao i povećanje prvotnog pretfinanciranja osmišljeno kako bi se osigurala brza mobilizacija sredstava; ističe da je Inicijativa za zapošljavanje mladih trenutno najuspješniji među svim europskim strukturnim i investicijskim fondovima u pogledu financijske provedbe;

4.  pozdravlja činjenicu da je mjerama Inicijative za zapošljavanje mladih pružena potpora više od 1,4 milijuna mladih te da je došlo do konsolidacije aktivnosti država članica u iznosu od više od 4 milijarde EUR;

5.  prima na znanje da postoje kašnjenja u provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama zbog postupovnih razloga i zbog kasnog usvajanja aktualnog VFO-a, zakonodavnog okvira te posljedičnog zakašnjelog imenovanja nadležnih tijela; smatra da je to posljedica nedostatka pravne osnove Inicijative za zapošljavanje mladih koji države članice trebaju riješiti brzom provedbom uz pojačano financiranje na početku razdoblja;

6.  napominje da bi bilo poželjno da države članice koje to još nisu učinile utvrde definiciju „kvalitetne ponude”; poziva države članice i Komisiju da upotrijebe postojeće mreže kako bi radile na razvoju zajedno dogovorenih karakteristika za taj koncept, uzimajući u obzir različite postojeće izvore te u suradnji s relevantnim dionicima[2], na temelju karakteristika kao što su usklađenost ponude sa stupnjem kvalifikacija sudionika, njihovim profilom i potrebama tržišta rada, nudeći prilike za zaposlenje kojima će im se omogućiti zarada dostatna za život, socijalna zaštita i mogućnost razvoja, što će dovesti do održivog i dobro pogođenog uključivanja na tržište rada;

7.  primjećuje da neusklađenost između dostupnih vještina i zahtjeva tržišta rada i dalje predstavlja izazov u mnogim državama članicama; poziva Komisiju da u okviru Odbora Europske unije za zapošljavanje (EMCO) promiče razmjenu najboljih praksi između država članica i relevantnih dionika kako bi se riješio taj problem te da se usredotoči na inicijative koje će mladima olakšati prelazak u svijet rada;

8.  poziva da se u zavodima za zapošljavanje u državama članicama razviju specifična stručnost i kapaciteti kako bi se pružila potpora osobama koje u roku od četiri mjeseca od gubitka zaposlenja ili završetka formalnog obrazovanja ne uspiju naći posao;

9.  napominje da nedostatak informacija o potencijalnim troškovima provedbe programa u državi članici može rezultirati razinom financiranja koja nije dovoljna da bi se program proveo i da bi ispunio svoje ciljeve; stoga naglašava potrebu za utvrđivanjem niza pokazatelja i mjera kojima će se ocijeniti i pratiti uspješnost javnih programa za zapošljavanje i Garancije za mlade s obzirom na to da još uvijek postoje mnogi nedostaci usprkos tome što su od početka stvoreni uvjeti za takav sustav; poziva države članice da naprave ex ante analizu i provedu pregled troškova provedbe Garancije za mlade;

10.  zabrinut je zbog toga što su podaci o korisnicima, uspjehu i rezultatima Inicijative za zapošljavanje mladih oskudni i često nedosljedni; poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere za uspostavu modernijeg sustava praćenja preostalog financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih koji neće uzrokovati toliko administrativnog opterećenja;

11.  poziva da se pozornost usmjeri na rezultate ostvarene u sklopu programa Inicijative za zapošljavanje mladih i to utvrđivanjem konkretnih pokazatelja u obliku novih usluga i potpornih mjera na tržištu rada u državama članicama dobivenih u okviru programa te broja ponuđenih ugovora na neodređeno vrijeme;

12.  vjeruje da bi se radi ocjenjivanja uspješnosti programa trebali ocijeniti svi aspekti, uključujući financijsku isplativost programa; prima na znanje ranije procjene Međunarodne organizacije rada i Eurofounda i traži od Komisije da potvrdi ili ažurira te procjene;

13.  primjećuje da većina reformi na razini država članica još nije u potpunosti provedena i da su dugoročno potrebni značajni napori te nacionalna i europska financijska sredstva kako bi se postigli ciljevi Garancije za mlade;

14.  poziva da se financijska sredstva za razdoblje nakon 2020. godine osiguraju u okviru sljedećeg VFO-a;

15.  poziva Komisiju i države članice da postave realne i ostvarive ciljeve, da ocijene razinu nejednakosti, da analiziraju tržište prije provedbe programa, da poboljšaju sustave nadzora i obavješćivanja te da poboljšaju kvalitetu podataka kako bi se rezultati mogli učinkovito mjeriti.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	28.11.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	12 1 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Zigmantas Balčytis, Martina Dlabajová, Ingeborg Gräßle, Jean-François Jalkh, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Bart Staes, Marco Valli, Derek Vaughan
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Caterina Chinnici, Julia Pitera, Miroslav Poche

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

12	+
EPP S&D ALDE VERTS/ALE EFDD	Ingeborg Gräßle, Julia Pitera, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt Zigmantas Balčytis, Caterina Chinnici, Georgi Pirinski, Miroslav Poche, Derek Vaughan Martina Dlabajová Bart Staes Marco Valli

1	-
EFDD	Jean-François Jalkh

0	0

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

• [1]  Ostale mjere uključuju inicijativu „Mladi u pokretu” pokrenutu u rujnu 2010., „Inicijativu o mogućnostima za mlade” pokrenutu u prosincu 2011. i akcijske timove za mlade uspostavljene u siječnju 2012.
• [2]  Poput europskog kvalitativnog okvira za pripravništvo, zajedničke izjave europskih socijalnih partnera naslovljene „Prema zajedničkoj viziji naukovanja” i sudske prakse Suda Europske unije o nesigurnim radnim mjestima.

MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje (23.11.2017)

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama
(2017/2039(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Momchil Nekov

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe ključnu ulogu Inicijative za zapošljavanje mladih u olakšavanju provedbe programa Garancija za mlade, a samim time u rješavanju pitanja nezaposlenosti mladih na razini Unije, koja se procjenjuje da je dvostruko veća od prosječne ukupne stope nezaposlenosti; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da je broj nezaposlenih mladih osoba, usprkos sporoj provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih, do listopada 2016. znatno smanjen;

2.  podsjeća da je glavni cilj te Inicijative doprijeti do svih mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju (NEET), te stoga apelira na države članice da ulože više napora u poboljšanje mjera u okviru obrazovnih sustava kako bi mladi ljudi kojima prijeti rizik i dalje bili zaštićeni, te da konkretnim i učinkovitim mjerama identificiraju cjelokupnu populaciju skupine NEET i da se usmjere na nju, posebno na najugroženije mlade osobe poput osoba s invaliditetom, uzimajući u obzir njihove posebne potrebe; poziva države članice da pruže personaliziranu potporu kako bi se doprlo do svih pripadnika skupine NEET i registriralo ih se; nadalje ističe potrebu da se procijene konkretne potrebe i prepreke svake ciljane skupine kako bi se donijele prilagođene mjere;

3.  naglašava u tom pogledu važnu ulogu koju organizacije mladih imaju u ostvarivanju kontakata s najugroženijim mladim ljudima te njihovu sposobnost da budu posrednici između mladih i javnih službi za zapošljavanje;

4.  ponavlja da postoji potreba za pokretanjem sveobuhvatnih komunikacijskih strategija poput kampanja za podizanje razine osviještenosti pomoću i tradicionalnih i modernih medijskih kanala kao što su društvene mreže;

5.  sa zabrinutošću primjećuje da najnovija izvješća o procjeni[1] pokazuju da je u prvoj fazi provedbe Inicijative za zapošljavanje mladih fokus uglavnom bio na visokoobrazovanim mladima iz skupine NEET, a ne na niskokvalificiranim, neaktivnim osobama koje nisu registrirane u javnim službama za zapošljavanje; prima za znanje da je prema podacima Revizorskog suda broj nezaposlenih osoba iz skupine NEET pao, dok se broj neaktivnih osoba nije promijenio; stoga podsjeća da postoji potreba za suradnjom s lokalnim dionicima kao što su organizacije mladih, nevladine udruge i socijalni partneri kako bi se izradile konkretne učinkovite mjere boljim usmjeravanjem na skupinu NEET i dopiranjem do neaktivnih osoba iz te skupine;

6.  u tom pogledu ističe važnost sinergija s Europskim socijalnim fondom u pružanju visokokvalitetnih poslijediplomskih programa usavršavanja, kojima će se omogućiti efektivna provedba Inicijative za zapošljavanje mladih u svim državama članicama;

7.  naglašava poteškoće u ispravnoj procjeni rezultata provedbe Inicijative za zapošljavanje mladih zbog nedostatka funkcionalnih sustava za praćenje i izvještavanje, te stoga poziva države članice da se pozabave tim značajnim nedostatkom tako što će između ostalog razviti konkretne mjere praćenja provedbe kako bi se provodile učinkovitije, trajnije politike za mlade koje se u većoj mjeri temelje na dokazima; u tom kontekstu potiče države članice da na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini blisko surađuju s organizacijama mladih i lokalnim nevladinim organizacijama;

8.  poziva Komisiju da utvrdi i proširi primjere dobre prakse u pogledu praćenja i izvješćivanja na temelju pregleda postojećih sustava u državama članicama;

9.  traži od država članica da uspostave pregled troškova provedbe programa Garancija mladih kako bi se zajamčilo odgovarajuće financiranje i bolje postigli ciljevi tog programa;

10.  poziva države članice da uspostave učinkovite i lako dostupne jedinstvene kontaktne točke kako bi na jednom mjestu pružali visokokvalitetne usluge i smjernice za mlade; ponavlja da je potrebno da sve mjere budu dostupne svima, i to preko svih raspoloživih sredstava komunikacije;

11.  poziva države članice da se pobrinu da njihovo zakonodavstvo omogućava svim mladim ljudima iz utvrđene dobne skupine da se registriraju i zaista sudjeluju u Inicijativi za zapošljavanje mladih[2];

12.  podsjeća da je važno poboljšati kvalitetu ponuda; naglašava, nadalje, potrebu da se riješi pitanje kvalitete u smislu mentorstva i podučavanja, kvalitete i adekvatnosti postojećih individualnih obuka, usavršavanja ili poslova, kao i kvalitete rezultata prema zadanim ciljevima; u tom pogledu ističe potrebu da se u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih osigura primjena već postojećih okvira za kvalitetu, kao što je europski kvalitativni okvir; smatra da bi mladi ljudi isto tako trebali sudjelovati u praćenju kvalitete ponuda; podsjeća da je potrebno proširiti dobnu granicu za korisnike s 25 na 29 godina kako bi se bolje odražavalo stvarno stanje, tj. činjenica da su mnoge mlade osobe koje su tek diplomirale i osobe koje tek ulaze na tržište rada u svojim kasnim dvadesetima;

13.  smatra da je nužno uvesti bolje mehanizme kako bi se zajamčilo da mladi dobivaju ponude visoke kvalitete; skreće pozornost na to da nema pravila o transparentnosti zapošljavanja, trajanja i priznavanja ponuda za stažiranje na otvorenom tržištu te ističe da je samo nekoliko država članica utvrdilo minimalne kriterije kvalitete, pa i za potrebe praćenja programa Garancija za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih;

14.  naglašava da je potrebno produljiti Inicijativu za zapošljavanje mladih na razdoblje nakon 2020. i osigurati odgovarajuće i neprekidno financiranje za sljedeći VFO, uzimajući u obzir stvarne potrebe i resurse za postizanje ciljeva inicijative i održivih rezultata;

15.  isto tako naglašava da je u okviru sljedećeg VFO-a potrebno osigurati odgovarajuće financiranje Europskog socijalnog fonda.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	22.11.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	26 0 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, Mircea Diaconu, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Rupert Matthews, Morten Messerschmidt, Luigi Morgano, Momchil Nekov, John Procter, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Ian Hudghton, Monika Smolková

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

26	+
ALDE	Mircea Diaconu, María Teresa Giménez Barbat, Yana Toom
ECR	Rupert Matthews, Morten Messerschmidt, John Procter
ENF	Dominique Bilde
GUE/NGL	Nikolaos Chountis, Curzio Maltese
PPE	Andrea Bocskor, Svetoslav Hristov Malinov, Michaela Šojdrová, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver
S&D	Silvia Costa, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Krystyna Łybacka, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Monika Smolková, Julie Ward
Verts/ALE	Jill Evans, Ian Hudghton

-	-

1	0
EFDD	Isabella Adinolfi

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

• [1]  Europski revizorski sud: tematsko izvješće br. 5/2017 o provedbi Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih prvi rezultati Inicijative za zapošljavanje mladih - konačno izvješće Europska komisija: Inicijativa za zapošljavanje mladih: Procjena provedbe na europskoj razini, listopad 2016.; EPRS, detaljna analiza, Jan Tymowski, lipanj 2017.
• [2]  Zakonodavni okvir nekih država neke mlade ljude, posebno one s teškim invaliditetom, smatra „nesposobnima za rad”. Oni se ne mogu registrirati u javnim službama za zapošljavanje te stoga ne mogu sudjelovati u Inicijativi za zapošljavanje mladih.

MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova (9.11.2017)

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama
(2017/2039(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Vilija Blinkevičiūtė

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da su mladi, a posebice mlade žene, bili najteže pogođeni nedavnom financijskom i gospodarskom krizom koja je snažno utjecala ne samo na jačanje gospodarskog položaja žena i zaposlenost mladih, nego i na njihovo psihičko i fizičko zdravlje, kao i općenito na njihovo radno okruženje, demografsku situaciju, životne uvjete te pristup obrazovanju i osposobljavanju;

B.  budući da su diljem EU-a žene i dalje u velikoj mjeri nedovoljno zastupljene na tržištu rada i na rukovodećim razinama te da je ukupna stopa zaposlenosti žena i dalje gotovo 12 % niža od stope zaposlenosti muškaraca;

C.  budući da je smanjenje razlike među spolovima u plaćama, prihodima i mirovinama, a time i borba protiv siromaštva žena, jedno od prioritetnih područja koje je Komisija utvrdila u svojem dokumentu naslovljenom „Strateško djelovanje za ravnopravnost spolova 2016. – 2019.ˮ;

D.  budući da u EU-u 31,5 % zaposlenih žena radi na nepuno radno vrijeme u usporedbi s 8,2 % zaposlenih muškaraca te budući da tek nešto više od 50 % žena radi na puno radno vrijeme u usporedbi sa 71,2 % muškaraca, što je razlika u stopi zapošljavanja na puno radno vrijeme od 25,5 %;

E.  budući da ravnoteža spolova nije primjereno obuhvaćena kao jedan od pokazatelja u sklopu ciljeva Inicijative za zapošljavanje mladih;

F.  budući da, u skladu s člancima 9. i 10. UFEU-a, pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti Unija mora osigurati uključivo i integrirano tržište rada koje može odgovoriti na ozbiljan utjecaj nezaposlenosti i zajamčiti visoku razinu zaposlenosti; budući da EU mora osigurati pristojne uvjete rada diljem Unije, uključujući odgovarajuće plaće, te zajamčiti primjerenu socijalnu zaštitu u skladu s propisima o radu, kolektivnim pregovorima i načelom supsidijarnosti, kao i visoku razinu obrazovanja i osposobljavanja, te se boriti protiv diskriminacije na temelju spola, rase, etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije;

G.  budući da mlade žene i muškarci nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (tzv. skupina NEET) zbog različitih situacija i razloga;

H.  budući da poteškoće u postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života zbog nedostatne potpore u pogledu obiteljskih obveza i obveza povezanih s pružanjem skrbi, kao i razlike u pogledu očinskog dopusta te rodna pristranost na tržištu rada koje je posljedica toga, i dalje ograničavaju mogućnosti žena u pogledu obrazovanja, otežavaju njihovo sudjelovanje na tržištu rada i utječu na njihove odabire povezane s karijerom te na njihovu gospodarsku aktivnost; budući da, u tom kontekstu, u mnogim državama članicama žene čine veliku većinu radnika zaposlenih na nesigurnim radnim mjestima, na poslovima s ugovorom na nepuno radno vrijeme ili na mini poslovima; budući da sve navedeno negativno utječe na njihove buduće plaće i prihode od mirovine;

I.  budući da, kad je riječ o mladim ženama u ruralnim područjima, nezakonito zapošljavanje ili neprijavljivanje statusa nezaposlene osobe dovodi do nepreciznih statističkih podataka i do razlika u mirovinama; budući da ta praksa negativno utječe na društvo u cjelini, a posebno na dobrobit žena, te na druge oblike socijalnog osiguranja i mogućnosti za promjene karijere ili buduće mogućnosti zapošljavanja;

J.  budući da se broj mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju smanjuje, iako se zasluge za to ne mogu u potpunosti pripisati Inicijativi za zapošljavanje mladih;

K.  budući da je ta tzv. skupina NEET heterogena skupina osoba s različitim potrebama te je stoga krajnje važno poduzeti mjere kako bi se žene, djevojke te aspekt spola učinili vidljivima u okviru ažurirane Inicijative za zapošljavanje mladih;

L.  budući da prema nacionalnim evaluacijama Inicijative za zapošljavanje mladih u nekim državama članicama postoje poteškoće pri uključivanju ranjivih mladih osoba; budući da su, prema anketi upravljačkih tijela provedenoj krajem 2015., u prvoj fazi provedbe u Inicijativu za zapošljavanje mladih najčešće bile uključene osobe iz mlađe dobne skupine između 15 i 24 godina (77 %), mladi muškarci (51 %), osobe s barem srednjoškolskim obrazovanjem (75 %) i nezaposlene osobe (77 %), a ne neaktivne osobe;

1.  pozdravlja činjenicu da se od 2013. u EU-u smanjio broj nezaposlenih mladih osoba i mladih koji pripadaju skupini NEET; međutim, ističe činjenicu da je nezaposlenost mladih i dalje jedan od ključnih problema u mnogim državama članicama;

2.  ističe potrebu za dvojnom strategijom i metodologijom utemeljenom na rodno osviještenoj politici koja se horizontalno provodi u okviru svih inicijativa, politika i mjera EU-a u kontekstu Inicijative za zapošljavanje mladih, uz davanje posebne pozornosti mladim ženama i djevojkama;

3.  ističe da je krajnje važno uspostaviti i osigurati minimalne standarde u pogledu kvalitete radnih mjesta koja se nude u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih, da ih je potrebno osigurati za sve mlade koji (ponovno) ulaze na tržište rada i da bi se u sklopu njih trebalo voditi računa ne samo o profesionalnom/strukovnom profilu tih osoba i potražnji na tržištu rada, već bi oni trebali uključivati i zapošljavanje na temelju ugovora, dostojne radne i životne uvjete, dostojne plaće, socijalnu sigurnost i mirovinska prava, dostupnost ustanova za skrb o djeci, dopuste, praznike i trajno zaposlenje;

4.  uviđa uspjeh Inicijative za zapošljavanje mladih u smanjenju stopa nezaposlenosti mladih, a posebno u osiguranju ravnoteže spolova, s obzirom na to da je ta inicijativa obuhvatila oko 48 % muškaraca i 52 % žena;

5.  poziva na potpunu provedbu Direktive 2000/78/EZ o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja i Direktive 2010/41/EU o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni, u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih;

6.  smatra neophodnim da Komisija i države članice iznesu pozitivne mjere kako bi se osiguralo da mlade žene i djevojke dobiju kvalitetne ponude za zaposlenje te da se ne zapošljavaju ili ne budu zaglavljene na nesigurnim, potplaćenim i privremenim radnim mjestima na kojima imaju ograničena radnička prava ili ih uopće nemaju;

7.  pohvaljuje usredotočen, ciljani pristup i jači naglasak na individualiziranoj pomoći, koji su doprinijeli općem uspjehu Inicijative za zapošljavanje mladih, a posebno uspjehu u pogledu jamčenja ravnoteže spolova, što snažnije utječe na sudjelovanje žena na tržištu rada; potiče promicanje rodne osviještenosti pri usmjeravanju i cjeloživotnom učenju, uz osiguravanje javnih službi za zapošljavanje kako bi se održalo sudjelovanje žena u radnoj snazi i njihov povratak na tržište rada nakon prekida u karijeri;

8.  poziva države članice da prikupe statističke podatke razvrstane po spolu kako bi Komisija mogla pokrenuti procjenu učinka Inicijative za zapošljavanje mladih i njezina utjecaja na ravnotežu spolova, u cilju temeljite evaluacije i analize njezine provedbe;

9.  poziva države članice, istovremeno naglašavajući važnost nevladinih organizacija i drugih relevantnih aktera u tom pogledu, da razviju nove, inovativne i pojedincima prilagođenije načine na koje se može doprijeti do neaktivnih mladih iz skupine NEET, koji se suočavaju s preprekama poput siromaštva, socijalne isključenosti, invaliditeta ili višestruke diskriminacije; također ih poziva da znatno poboljšaju komunikaciju koja se mora moći lako prilagoditi različitim ciljnim skupinama i da iznađu načine pružanja podrške mladim ženama koje se žele ponovno uključiti na tržište rada ili u sustav obrazovanja osiguravanjem rodne ravnopravnosti pri zapošljavanju, napredovanja u karijeri, usklađenosti poslovnog i privatnog života te usluga skrbi za djecu i odrasle osobe, kao i promicanjem jednake plaće za rad jednake vrijednosti;

10.  podsjeća na to da je djelotvorna borba protiv rodnih stereotipa od ključne važnosti za povećanje sudjelovanja žena u svim segmentima tržišta rada; poziva Uniju da bude predvodnik u suočavanju s rodnim stereotipima, posebno u području obrazovanja, rada i daljnjeg osposobljavanja;

11.  naglašava da je potrebno usredotočiti se na kvalitetu i održivost ponuda; potiče inicijative usmjerene na rješavanje problema rodne segregacije u obrazovanju, osposobljavanju i na tržištu rada; ističe da je važno na osnovi ciljanih politika podržavati uključivanje djevojaka i mladih žena u sve sektore gospodarstva, uključujući znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (STEM) te poduzetništvo; poziva države članice da osiguraju programe, tečajeve osposobljavanja i obrazovanje kojima bi se potaknuli e-kapacitet i digitalne vještine mladih, posebno žena i osoba koje žive u ruralnim ili udaljenim područjima, kako bi im se pomoglo da ostvare dugoročnu, održivu ekonomsku neovisnost i postanu aktivni stvaratelji mogućnosti za zapošljavanje;

12.  ističe činjenicu da su se programi kao što su Garancija za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih pojavili kao reakcija na posebno nepovoljne okolnosti; međutim napominje da se ti programi ne mogu smatrati zamjenom za sustavna rješenja kako bi se riješio problem visokih razina nezaposlenosti mladih u državama članicama;

13.  poziva države članice da nastave provoditi Inicijativu za zapošljavanje mladih, da poprave njezine nedostatke i da zajamče nastavak financiranja te inicijative tijekom sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO);

14.  ističe potrebu da države članice pri provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih uvedu rodne kvote jer je ta pozitivna mjera jedno od dokazano najdjelotvornijih sredstava za rješavanje problema nejednakosti, diskriminacije i rodne neravnoteže;

15.  poziva države članice da međusobno razmjenjuju najbolje prakse kako bi učile jedne od drugih u cilju postizanja najboljeg učinka Inicijative za zapošljavanje mladih;

16.  poziva države članice i Komisiju da detaljno ocijene i razmotre buduće financiranje Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih s obzirom na njihovu dodanu vrijednost za dugoročno održivo povećanje zapošljavanja mladih;

17.  poziva države članice da promiču individualno prilagođena rješenja ovisno o konkretnim predmetnim regijama i da izbjegavaju neproduktivna univerzalna rješenja;

18.  poziva Komisiju da iznese ažurirani prijedlog za povećanje proračuna za Inicijativu za zapošljavanje mladih i Garanciju za mlade s obzirom na to da se države članice zbog trenutačne europske i ekonomske krize te s njom povezanog usporavanja gospodarstva i dalje bore s visokim razinama nezaposlenosti, javnim dugom, niskom stopom rasta i nedovoljnim ulaganjima, kao i rezovima u javnoj potrošnji;

19.  poziva države članice da se angažiraju u kampanjama za podizanje razine osviještenosti koje bi bile usmjerene na sve interesne skupine, posebno one u udaljenim ili ruralnim područjima u kojima je manje vjerojatno da će biti primjereno osposobljene i informirane.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	6.11.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	19 0 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Maria Arena, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Maria Corazza Bildt, Arne Gericke, Mary Honeyball, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Florent Marcellesi, Angelika Niebler, Marijana Petir, Terry Reintke, Michaela Šojdrová, Anna Záborská, Jana Žitňanská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Kostadinka Kuneva, Edouard Martin, Evelyn Regner, Jordi Solé, Marc Tarabella, Mylène Troszczynski, Julie Ward
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Ulrike Müller, Gabriele Preuß

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

19	+
ALDE	Ulrike Müller
GUE/NGL	Malin Björk, Kostadinka Kuneva
PPE	Anna Maria Corazza Bildt, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Angelika Niebler, Marijana Petir, Michaela Šojdrová, Anna Záborská
S&D	Maria Arena, Vilija Blinkevičiūtė, Mary Honeyball, Edouard Martin, Gabriele Preuß, Marc Tarabella, Julie Ward
VERTS/ALE	Florent Marcellesi, Jordi Solé, Terry Reintke

0	-

3	0
ECR	Arne Gericke, Jana Žitňanská
ENF	Mylène Troszczynski

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	4.12.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	37 1 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Enrique Calvet Chambon, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Arne Gericke, Marian Harkin, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Kostadinka Kuneva, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Dominique Martin, Elisabeth Morin-Chartier, Georgi Pirinski, Robert Rochefort, Claude Rolin, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Georges Bach, Krzysztof Hetman, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Rory Palmer, Anne Sander, Sven Schulze, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Tom Vandenkendelaere
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Olle Ludvigsson, Norica Nicolai, Tibor Szanyi, Lola Sánchez Caldentey

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

37	+
ALDE	Enrique Calvet Chambon, Martina Dlabajová, Marian Harkin, Norica Nicolai, Robert Rochefort, Yana Toom
EFDD	Tiziana Beghin
ENF	Dominique Martin
GUE/NGL	Rina Ronja Kari, Kostadinka Kuneva, Paloma López Bermejo, Lola Sánchez Caldentey
PPE	Georges Bach, Krzysztof Hetman, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Elisabeth Morin-Chartier, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Romana Tomc, Tom Vandenkendelaere
S&D	Guillaume Balas, Brando Benifei, Ole Christensen, Agnes Jongerius, Jan Keller, Javi López, Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Rory Palmer, Georgi Pirinski, Jutta Steinruck, Tibor Szanyi, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Marita Ulvskog

1	-
NI	Lampros Fountoulis

2	0
ECR	Arne Gericke, Ulrike Trebesius

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani