IZVJEŠĆE o ubrzavanju inovacija u području čiste energije
23.1.2018 - (2017/2084(INI))
Odbor za industriju, istraživanje i energetiku
Izvjestitelj: Jerzy Buzek
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o ubrzavanju inovacija u području čiste energije
Europski parlament,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. studenog 2016. naslovljenu „Ubrzavanje inovacija u području čiste energije” (COM(2016)0763),
– uzimajući u obzir Pariški sporazum donesen u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koji je Europska unija ratificirala 4. listopada 2016.,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. rujna 2015. naslovljenu „Ususret integriranom strateškom planu za energetsku tehnologiju: ubrzavanje preobrazbe europskog energetskog sustava” (C(2015)6317),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. veljače 2015. naslovljenu „Okvirna strategija za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom” (COM(2015)0080) i svoju rezoluciju od 15. prosinca 2015. naslovljenu „Ususret europskoj energetskoj uniji”[1],
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. prosinca 2011. naslovljenu „Energetski plan 2050.” (COM(2011)0885) i svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o Energetskom planu do 2050. – energetska budućnost[2],
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),
– uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe od 30. studenog 2016. o upravljanju energetskom unijom, a posebno dimenziji energetske unije koja se tiče „istraživanja, inovacija i konkurentnosti”, osobito članak 22. o „Integriranom izvješćivanju o istraživanju, inovacijama i konkurentnosti” (COM(2016)0759),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.)[3],
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. srpnja 2017. naslovljenu „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast” (COM(2017)0376),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenog 2016. naslovljenu „Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzećaˮ COM(2016)0733,
–
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam i Odbora za regionalni razvoj (A8-0005/2018),
A. budući da istraživanje, razvoj i inovacije čine zasebnu dimenziju energetske unije EU-a te da istraživanje, razvoj i inovacije u području energije na ključan način doprinose vodećoj industrijskoj ulozi EU-a, njegovoj globalnoj konkurentnosti, održivom rastu, otvaranju radnih mjesta, kao i cjelokupnoj energetskoj sigurnosti država članica i Unije jer se zahvaljujući njima smanjuje ovisnost o uvozu energije i potiče učinkovita i održiva uporaba svih izvora energije;
B. budući da EU i dalje na globalnoj razini prednjači u energetskim inovacijama visoke kvalitete i niskih emisija, među ostalim i u energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije i novim čistim tehnologijama, što Uniji daje čvrste temelje za daljnji napredak u istraživanju i inovacijama povezanima s čistom energijom, uključujući i razvoj baterija za e-mobilnost i skladištenje energije; budući da ambiciozna i ciljana klimatska i energetska politika, posebno u sklopu okvira klimatske i energetske politike do 2030. i energetskog plana do 2050., na ključan način doprinose toj vodećoj ulozi; budući da je u tom smislu Pariškim sporazumom znatno povećana globalna ambicioznost kao i konkretne obaveze potpisnica u području ublažavanja klimatskih promjena; budući da EU i dalje mora biti ambiciozan u svojim politikama i instrumentima kako bi slao odgovarajuće signale za ulagače te kako ne bi izgubio svoju ulogu globalnog tržišnog predvodnika kada je riječ o istraživanju i inovacijama povezanima s čistom energijom;
C. budući da su napredak u području inovacija temeljenih na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima te napredak u području istraživanja i razvoja ključni čimbenici buduće konkurentnosti EU-a, uključujući europsku industriju; budući da će EU samo uvođenjem troškovno učinkovitih inovacija i povećanim naporima u pogledu istraživanja i razvoja u tom konkretnom sektoru postati „broj jedan u svijetu u području obnovljivih izvora energije” ; budući da se provedba načela „energetska učinkovitost na prvome mjestu” treba temeljiti na snažnoj inovacijskoj politici na europskoj razini, osobito u vezi s integracijom sustava;
D. budući da je potpuno funkcionalno i konkurentno unutarnje energetsko tržište s odgovarajućim regulatornim okvirom i infrastrukturom ključno za daljnje poticanje istraživanja, razvoja i inovacija i maksimizaciju tržišne primjene novih čistih tehnologija u svim regijama EU-a te da pruža ekonomiju razmjera kao i regulatornu i ulagačku sigurnost, omogućujući na taj način Uniji da u potpunosti iskoristi potencijal tehnološki neutralnih energetskih inovacija kojima se potiče učinkovitost, održiva uporaba energetskih izvora s niskim emisijama i decentralizirana rješenja i tehnologije za proizvodnju, skladištenje i prijevoz;
E. budući da bi inovacije u području čiste energije trebale doprinositi i cjenovno prihvatljivoj opskrbi energijom za europske potrošače time što će im omogućiti niže tarife energije, veći nadzor nad potrošnjom i proizvodnjom energije te im ponuditi proizvode i usluge s manjom energetskom potrošnjom;
F. budući da bi energetska politika i financijski instrumenti EU-a i njegovih država članica, uključujući i relevantna javna ulaganja, trebali biti osmišljeni na način da se njima u potpunosti iskoristi sve brži tehnički napredak te da bi prvenstveno trebali biti usmjereni na postupan prijelaz na čiste i visoko učinkovite energetske sustave s niskim emisijama; budući da je financiranje iz privatnog sektora često nedovoljno ili nedostupno zbog tržišne, tehnološke ili znanstvene nesigurnosti; budući da EU treba slati snažne i dosljedne signale i stvarati poticaje kako bi se omogućila sigurnost ulagača i potaknula privatna ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj te stavljanje na tržište u području čiste energije;
G. budući da inovacije ponajprije pokreću inovatori i potražnja na tržištu; budući da bi Komisija svoje napore trebala usmjeriti prvenstveno na uspostavu poticajnog okvira za inovatore, koji obuhvaća mjere od pojednostavljenja pristupa financiranju istraživanja do pretvaranja znanja u komercijalno održive proizvode; budući da u tom pogledu mogu biti korisna partnerstva istraživača i relevantnih partnera u području industrije;
H. budući da energetske subvencije utječu na tržišne cijene te da se njima prikrivaju stvarni troškovi energije iz različitih izvora i stvarni trošak tehnologija povezanih s energijom, što se negativno odražava na uvjete za istraživanje i ulaganje u inovacije u području čiste energije, kao i na njezino kasnije uvođenje; budući da bi se subvencije, iako bi ih trebalo postupno ukinuti, u međuvremenu trebale ograničiti na privremene instrumente usmjerene na stvaranje jednakih uvjeta i konkurentnog tržišta, čime će se potaknuti primjena novih čistih tehnologija, posebno u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije;
I. budući da bi procjenu životnog ciklusa emisija stakleničkih plinova iz energetskih izvora, distribucijskih mreža i tehnologija trebalo uzeti kao referencu prilikom rješavanja pitanja konkretnih politika i poticaja na razini EU-a kojima je cilj zalaganje za čista i energetski učinkovita rješenja i tehnologije s niskim emisijama, uključujući održivu nabavu sirovina i minerala; budući da bi naglasak trebalo staviti na inovacije u području čiste energije koje su izravno važne za građane i proizvođače-potrošače i koje im omogućuju da sudjeluju u energetskoj tranziciji, a i sam tu tranziciju čine pristupačnijom;
J. budući da su u sklopu 7. Okvirnog programa i programa Obzor 2020. istraživanje i inovacije povezani s energijom prepoznati kao jedan od prioriteta te da bi to tako trebalo biti i u sklopu 9. Okvirnog programa ako se u obzir uzmu obveze Unije u okviru energetske unije i Pariškog sporazuma, a s ciljem da se na učinkovitiji način poveća javno i privatno financiranje istraživanja i razvoja te da se smanje ulagački rizici najperspektivnijih inovacija u području čiste energije, posebno kada je riječ o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije;
K. budući da prometni sektor predstavlja jednu trećinu potrošnje energije u EU-u, ima golem potencijal kada je riječ o energetskoj učinkovitosti i smanjenju emisija ugljika te bi stoga trebao imati ključnu ulogu u prijelazu na nova energetska rješenja i društvo s niskim razinama emisija ugljika;
1. pozdravlja komunikaciju Komisije kojom se uspostavlja okvir za ubrzavanje inovacija EU-a u području čiste energije; ističe potrebu za regulatornim i financijskim okvirom za energetske inovacije koji bi bio usklađen s energetskim planom EU-a do 2050. i obvezama EU-a u okviru Pariškog sporazuma te kojim bi se poticala učinkovita i održiva uporaba svih izvora energije, što bi rezultiralo energetskim uštedama i širom koristi, među ostalim u području zdravlja, sigurnosti te kvalitete vode i zraka, a istovremeno bi se osigurala industrijska konkurentnost Unije, sigurnost njezine opskrbe energijom i usklađenost s obvezama iz Ugovora o EU-u, kao i sveobuhvatan odgovor na pitanja povezana sa zaštitom okoliša; prepoznaje da je okvir za ubrzanje inovacija EU-a u području čiste energije sastavni dio šireg niza zakonodavnih prijedloga iz paketa „Čista energija za sve Europljane” te da bi se zahvaljujući tom okviru stoga pojačali njegovi brojni elementi, obveze Unije u skladu s Pariškim sporazumom te šire zakonodavstvo i načela energetske unije, posebno ona koja su vidljiva u klimatskom i energetskom okviru do 2030. i Energetskom planu do 2050., uz poštovanje odredbi iz članaka 191. i 194. UFEU-a;
2. uviđa da je uspješno uvođenje energetskih inovacija višedimenzionalan izazov kojim su obuhvaćena pitanja povezana s lancem vrijednosti i na strani opskrbe i na strani potražnje, ljudskim kapitalom, dinamikom tržišta, regulativom, inovacijama i industrijskom politikom; ističe da hvatanje u koštac s tim izazovom iziskuje angažiranost građana, i to i potrošača i proizvođača-potrošača, kao i širi ekosustav dionika, uključujući akademsku zajednicu, organizacije u području istraživanja i tehnologije, MSP-ove, start-up poduzeća, energetska i građevinska poduzeća, pružatelje usluga mobilnosti, pružatelje usluga, proizvođače opreme, poduzeća u području informacijske tehnologije i telekomunikacija, financijske institucije, vlasti na razini Unije kao i nacionalna, regionalna i lokalna tijela, zajednice energije iz obnovljivih izvora, nevladine organizacije, edukatore i kreatore javnog mnijenja; ističe vrijednost novih poslovnih modela koji upotrebljavaju inovativnu digitalnu tehnologiju za, među ostalim, optimizaciju vlastite proizvodnje, skladištenja, razmjene i potrošnje vlastite čiste energije na licu mjesta te povećavanje pristupa obnovljivim izvorima energije, među ostalim za kućanstva koja su pogođena energetskim siromaštvom;
3. smatra da troškovno učinkovita energetska tranzicija na sustave koji su ekološki prihvatljivi, usmjereni na potrošača te digitaliziraniji i decentraliziraniji, s aktivnim proizvođačima-potrošačima i zajednicama proizvođača-potrošača zahtijeva istraživanje i primjenu inovacija u svim sektorima energetskog sustava, uključujući sistemska rješenja koja nisu specifična za određenu tehnologiju, među ostalim ona koja su usmjerena na učinkovitost i decentraliziranu proizvodnju energije; uviđa da ta tranzicija potiče nove organizacijske modele, osobito u proizvodnji, prijenosu, distribuciji i skladištenju energije, elektromobilnosti, poslovnom upravljanju i upravljanju potrebama te u uslugama pružanja energije; prepoznaje potrebu za zajedničkim standardima u cilju poticanja povezanog i digitaliziranog energetskog sustava; ističe ulogu koju veliki održivi pilot-projekti, uključujući i one na razini zajednice, mogu imati u primjeni sistemskih energetskih inovacija;
4. podsjeća da bi energetska učinkovitost trebala biti transverzalan i horizontalan prioritet u okviru politike istraživanja i inovacija EU-a i primjenjivati se na sve sektore, da se ne bi trebala ograničavati na projekte povezane s energijom te da bi trebala sustavno promicati i poticati proizvodnju energetski učinkovitijih postupaka, usluga i proizvoda, kao i to da bi se načelo „energetska učinkovitost na prvome mjestu” trebalo primjenjivati u cijelom energetskom lancu, što uključuje proizvodnju, prijenos, distribuciju i krajnju potrošnju energije;
5. prepoznaje važnost daljnje liberalizacije europskih energetskih tržišta, osobito uklanjanjem prepreka slobodnom određivanju cijena i postupnim ukidanjem energetskih subvencija u cilju lakšeg stvaranja novih inovacija i uvođenja novih tehnologija koje vode k održivijoj potrošnji energije te kojima se potiče sve veća opskrba energijom iz obnovljivih izvora, kao i u cilju ostvarivanja jednakih uvjeta i konkurentnog tržišta koje može pružiti bolju ponudu energije za potrošače, proizvođače-potrošače, zajednice i poduzeća;
Dosljednost djelovanja EU-a
6. smatra da istraživanje, razvoj i inovacije u području čiste energije na ključan način ovise o stabilnom tržištu te predvidljivosti i sigurnosti regulatornog okvira, za što su potrebni ambiciozna i ostvariva dugoročna politička vizija koja uključuje ciljeve i obveze povezane s energijom i klimom, trajni ciljani poticaji i strpljiv poduzetnički kapital kako bi se postigli jednaki uvjeti za sve tehnologije i na taj način poticala inovativnost, olakšala opskrba energijom, smanjile prepreke ulasku na tržište i inovacijama u području čiste energije olakšalo da dosegnu kritičnu masu potrebnu za stavljanje na tržište; pozdravlja i potiče usmjerenost na ključne tehnologije, kako je potvrđeno u Strateškom planu za energetsku tehnologiju i komunikaciji Komisije; ponavlja odredbe članka 194. UFEU-a i napominje da se one moraju odražavati u političkim i financijskim instrumentima za potporu inovacijama u području čiste energije; naglašava, međutim, da je potrebno veću važnost pridati transverzalnim, međusektorskim, sistemskim inovacijama u području energije, kao i promicanju obrazovanja i poduzetništva jer tehnologija nije jedini pokretač inovacija; ističe da se tim sustavnim pristupom na učinkovit način moraju moći integrirati različita dostupna rješenja ili rješenja u procesu razvoja, posebno u pogledu energetske učinkovitosti i integracije obnovljivih izvora energije; poziva na korištenje europskih tehnoloških i inovacijskih platformi kako bi se utvrdile potencijalne inovacije u području čiste energije koje zaslužuju ciljanu potporu;
7. potiče Komisiju i države članice te, po potrebi, regionalne vlasti da uspostave mehanizme za koordinaciju istraživačkih programa i programa energetske inovacije na razini EU-a, na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se stvorile sinergije i izbjeglo udvostručavanje i na taj način zajamčila najdjelotvornija moguća upotreba postojećih resursa i infrastrukture te izvora energije koji su dostupni u državama članicama, u cilju maksimizacije tržišne primjene novih tehnologija i inovacija i promicanja novih poslovnih modela diljem EU-a; smatra da uključivanje relevantnih informacija u integrirane nacionalne energetske i klimatske planove može doprinijeti ostvarenju tog cilja; u tom kontekstu ističe važnost promicanja najbolje prakse i razmjene informacija kao i pojednostavljenja pravila o sudjelovanju u programima energetske inovacije za sve organizacije, poduzeća, sveučilišta i institute, i iz EU-a i iz trećih zemalja;
8. pozdravlja predanost Komisije daljnjem financiranju temeljnih istraživanja u okviru programa Obzor 2020. i Europskog istraživačkog vijeća; ističe potrebu za dodatnim povećanjem financiranja suradničkih istraživanja u okviru društvenih izazova koji su u sklopu programa Obzor utvrđeni za područje energije, ali i za pojednostavljenjem energetskih inovacija u okviru ostalih društvenih izazova; prima na znanje prijedlog Komisije za jačanje inovacija koje omogućuju osnivanje tržišta uspostavom Europskog vijeća za inovacije, uz Inicijativu za novoosnovana i rastuća poduzeća, čime se doprinosi generiranju revolucionarnih inovacija koje mogu osvojiti i s pomoću kojih se mogu osnivati nova tržišta; smatra da uspostava tržišnih instrumenata financiranja (kao što su zajmovi i vlasnički kapital) ne bi trebala biti na štetu bespovratnih sredstava kojima se neprofitnim i javnim dionicima, kao što su akademska zajednica, sveučilišta i civilno društvo, omogućuje da sudjeluju u transnacionalnim europskim projektima visoke vrijednosti;
9. zabrinut je zbog mnogobrojnosti i složenosti postojećih financijskih instrumenata i ističe potrebu za većom dosljednosti među relevantnim fondovima, uključujući strukturne fondove, koji su posvećeni projektima čiste energije i za time da postojeći financijski instrumenti na razini EU-a i država članica budu sveobuhvatniji; poziva Komisiju da popiše različite izvore i instrumente financiranja u vrijednosnom lancu i smatra da bi trebalo razmotriti mogućnost objedinjavanja raznih instrumenata, pri čemu se mora voditi računa o tome da se ne ugrozi komplementarnost; nadalje smatra da neke države članice nisu u stanju razviti mjere potpore za inovacije povezane s energijom, posebno kroz nacionalne programe financijske potpore te u tom pogledu poziva Komisiju da ojača te kapacitete i istodobno zajamči usklađen i pojednostavljen financijski okvir EU-a za inovacije u području čiste energije;
10. poziva Komisiju da provede evaluaciju uspješnosti svojih financijskih instrumenata i sredstava povezanih s energijom te da brzo reagira kako bi se ti instrumenti poboljšali ako se utvrde konkretni zastoji, nedosljednosti ili potreba za poboljšanjem te da navedene instrumente i sredstva prilagodi novim energetskim ciljevima EU-a;
11. poziva Komisiju da u okviru industrijske politike Unije predloži fokusiranu, dugoročnu i tehnološki neutralnu energetsku dimenziju utemeljenu na velikoj energetskoj učinkovitosti, daljnjoj liberalizaciji tržišta i većoj transparentnosti kako bi se izbjegla izgubljena ulaganja; ističe da bi ta dimenzija trebala biti sastavni dio strategije Unije za industrijsku politiku i njezina akcijskog plana; ističe ulogu inovativnih procesa i tehnologija u poboljšanju emisijskih vrijednosti energetski intenzivnih industrija; poziva Komisiju da u području istraživanja i inovacija prednost da učinkovitom iskorištavanju energije i resursa te potiče države članice da prihode s dražbi u okviru sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova odgovorno ulažu u energetsku učinkovitost i održive tehnologije s niskim razinama emisija; naglašava osnivanje fonda za inovacije radi potpore inovacijama u području tehnologija i procesa s niskom razinom emisija ugljika tijekom IV. faze sustava za trgovanje emisijskim jedinicama (ETS); ključnim smatra promicanje sustava otvorenih inovacija u kojemu industrija i poduzeća udružuju svoje raznovrsno stručno znanje i zajedno razvijaju visokokvalitetna održiva rješenja; prepoznaje ulogu Foruma za industrijsku konkurentnost čiste energije u uvođenju ključnih energetskih inovacija, pa tako i u sektorima fotonaponskih ćelija i energije vjetra, ali po mogućnosti i među ostalim i za rješenja za skladištenje energije, hvatanje i skladištenje ugljika te bioprocese u kojima nastaje energija; pozdravlja činjenicu da se Komisija zalaže za i podupire inicijative koje industrijski sektor poduzima kako bi promicao vodeću svjetsku ulogu EU-a kada je riječ o rješenjima za čistu energiju i tehnologiju s niskim emisijama;
12. podsjeća da fotonaponska industrija mora biti u središtu europske industrijske politike kako bi se odgovorilo na potražnju na rastućem svjetskom tržištu u okolnostima u kojima se najveći dio fotonaponskih ćelija i modula danas proizvodi izvan Europske unije, uglavnom u Kini; ističe potrebu da EU u cijelosti bude integriran u novi investicijski ciklus kako bi zadržao vodstvo kad je riječ o istraživanju i razvoju u području strojeva za proizvodnju fotonaponskih ćelija i nekim drugim segmentima kao što su inverteri, sirovine, fotonaponske ćelije ugrađene u zgrade, funkcioniranje i održavanje te pri uravnoteženju sustava; dodatno naglašava potrebu da se zadrži vlastita stručnost u integraciji sustava, kao što su rješenja malih razmjera u području fotonaponskih ćelija za zemlje u razvoju;
13. potiče Komisiju i države članice da pri razmatranju energetskog sektora i drugih srodnih sektora povećaju napore da se podupru inovacije u području održive nabave sirovina, boljeg dizajniranja proizvoda, recikliranja, oporabe i kaskadne upotrebe postojećih metala i materijala u kontekstu kružnoga gospodarstva i ušteda energije;
14. uviđa veze između digitalizacije, IT tehnologija te istraživanja i inovacija u području energije, osobito u pogledu poboljšanog prikupljanja podataka, interoperabilnosti i s time povezane sigurnosti podataka i jamstava privatnosti; smatra da tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, kao što je sustav blockchain, mogu imati ulogu u poboljšanju učinkovitosti procesa povezanih s energijom i poticanju građana da se uključe u transformaciju energetskog sustava, uključujući putem uzajamne trgovine energijom; s tim ciljem poziva Komisiju da potiče tu inicijativu, poboljša svoj regulatorni okvir i zajamči dosljednost među povezanim aspektima energetske unije, jedinstvenog digitalnog tržišta, strategija kibersigurnosti i europskog okvira za zaštitu podataka kako bi se ojačala sposobnost Unije da bude predvodnik u tom novom trendu;
15. poziva Komisiju da osnuje tim s posebnim zadatkom sastavljen od članova različitih službi koji bi između ostalog:(a)
omogućio planiranje nove zajedničke politike za istraživanja i inovacije u cilju osiguravanja dosljednosti, usklađenosti i izbjegavanja čestih promjena prioriteta;
(b) identificirao relevantne dionike u širim ekosustavima energetske inovacije u EU-u, na svim razinama i u svim sektorima, uključujući tehnologije temeljene na energiji vjetra na moru i ostale tehnologije temeljene na obnovljivim izvorima energije;
(c) utvrdio postojeće forume dionika za istraživanje i inovacije u području energije, osobito energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije; promicao uspostavu klastera, integraciju u međunarodne mreže za stvaranje vrijednosti, ulaganja i inovacije; pružio alate za međusektorske, međudisciplinarne i međuregionalne razmjene, među ostalim o projektima energetskih inovacija, nacionalnim i lokalnim dugoročnim inovacijskim politikama u području energije, mogućnostima zajedničkog ulaganja, uključivanju građana u energetsku tranziciju i lokalnim inicijativama;
(d) potaknuo javna tijela na svim razinama da osmisle planove za prikupljanje kapitala i ponude poticaje za inovacije u području čiste energije u cilju jačanja povjerenja ulagača i mobilizacije privatnog kapitala;
(e) uspostavio zbirku najboljih praksi, političkih i financijskih instrumenata u području energije, uključujući javno-privatna partnerstva, javnu nabavu i porezne poticaje, mehanizama razmjene i informiranja, komunikacijskih instrumenata i kampanja, kao i operativne smjernice i tehničku potporu za mobilizaciju inovacija u području čiste energije, primjenu i uključivanje proizvođača potrošača kako bi se zajamčilo da EU može na odgovarajući način podržati sve faze inovacijskog ciklusa i u konačnici ponuditi praktičan skup alata državama članicama, lokalnim tijelima i dionicima;
(f) razmotrio načine za sastavljanje pojednostavljenih i fleksibilnih pravila koja pogoduju inovacijama za sudjelovanje u 9. okvirnom programu i odredbama o europskim strukturnim i investicijskim fondovima, a pri tome se usmjerio na postizanje većeg dugoročnog učinka, kako bi se bolje uskladila pravila, izbjeglo trošenje resursa podnositelja zahtjeva te promicala izvrsnost u inovacijama u cijeloj Europi;
(g) uspostavio mehanizam radi potpore transnacionalnom energetskom ekosustavu za start-up poduzeća, uključujući europski sustav inkubatora, kako bi se zajamčilo da se uvođenjem energetskih inovacija i poslovnih modela na tržište prebrodi „dolina smrti” u inovacijskom ciklusu;
(h) povećao sinergiju s Obzorom 2020. i ostalim financijskim inicijativama kako bi se ojačala izgradnja kapaciteta za istraživanje i inovacije u manje uspješnim regijama u EU-u;
(i) savjetovao europske institucije o dosljednim praksama javne nabave, potičući tako veću primjenu energetskih inovacija; pomogao definirati konkretne ciljeve u javnoj nabavi inovativnih rješenja na europskoj razini;
(j) sastavio konkretne prijedloge u cilju uspostave efektivnih savjetodavnih struktura za inovatore po sustavu „sve na jednom mjestu” na temu financiranja energetskih inovacija s pomoću fondova i instrumenata dostupnih na razini EU-a, država članica i Europske investicijske banke te iz ostalih potencijalnih privatnih izvora; poboljšao tehničku pomoć objedinjavanjem informacija o mogućnostima privatnog i javnog financiranja i usmjerio podnositelje zahtjeva prema najprimjerenijem mehanizmu financiranja, posebno u području energetske učinkovitosti gdje je združivanje malih projekata u veće portfelje neophodno;
(k) utvrdio načine uvođenja inicijativa za promicanje inovativnih rješenja u području energije u javnom sektoru u zakonodavstvo EU-a o javnoj nabavi;
16. ističe da javna nabava može biti pokretač inovacija i potaknuti održiviji rast, kako je prepoznato i u ciljevima održivog razvoja; ukazuje na to da je izbor održivih proizvoda, usluga i javnih radova ključan i da može stvoriti vodeća ili nova tržišta za inovativne proizvode; pozdravlja inicijativu Komisije da u okviru inicijative za novoosnovana i rastuća poduzeća uvede mjere o javnoj nabavi u EU-u kako bi, među ostalim, potaknula države članice da postavljaju ambiciozne ciljeve u pogledu nabave inovacija; dodatno ističe ulogu koju lokalna i regionalna tijela mogu imati u pružanju dobrog primjera i sudjelovanju u razmjeni dobrih praksi u forumima kao što je Sporazum gradonačelnika;
17. potiče Komisiju da ojača komponentu inovacijskog kapaciteta u okviru provjere konkurentnosti u procjenama učinka i da primijeni instrument za istraživanje i razvoj na sve nove prijedloge energetske politike i reviziju postojećeg zakonodavstva, ne ugrožavajući pritom učinkovitost zakonodavstva;
18. zahtijeva da Komisija zajamči da njezino djelovanje u području inovacija s jedne strane, i standarda i interoperabilnosti s druge strane, u cijelosti bude povezano kako bi EU postao globalni predvodnik u postavljanju standarda u sektorima čiste energije integriranima u „internet stvari”; u tom kontekstu kao primjer pozdravlja razvoj novog europskog standarda za pametne uređaje (Saref), kojim bi se mogla stvoriti nova referentna terminološka osnova za podatke o energiji na razini EU-a, čime bi se omogućila razmjena informacija između kućanskih uređaja i bilo kojeg sustava za upravljanje energijom;
19. podsjeća da politike u području energetskih inovacija moraju biti usklađene s obvezom EU-a da sačuva i poveća ponore CO2 uz istodobno očuvanje bioraznolikosti, osobito u šumama, na kopnu i u moru;
20. potiče relevantne države članice da na odgovarajući način doprinesu ostvarenju cilja EU-a da 3 % BDP-a ulaže u istraživanje i razvoj; napominje da bi ukupno povećanje na 3 % dodatno donijelo više od 100 milijardi EUR godišnje za istraživanje i inovacije u Europi; podsjeća da se očekuje kako će dvije trećine sredstava za istraživanje i razvoj doći iz privatnog sektora;
Dugoročna sigurnost financiranja
21. ponavlja svoj poziv da se ukupni proračun za 9. okvirni program poveća na najmanje 120 milijardi EUR i potiče Komisiju da razmjer financiranja za održive energetske projekte s niskim emisijama u okviru 9. okvirnog programa poveća za barem 50 % iznad odgovarajućih iznosa u programu Obzor 2020. kako bi se osigurala dostatna sredstva za potporu energetskoj tranziciji EU-a i efektivnoj provedbi energetske unije; osobito poziva na jačanje financijskih sredstava u okviru 9. okvirnog programa radi poticanja otkrića i inovacija kojima se stvaraju tržišta, posebno među malim i srednjim te start-up poduzećima; naglašava koliko su snažni kriteriji izvrsnosti važni da bi se EU pretvorilo u globalni centar za inovacije, istraživanje i vodeće tehnologije, uključujući pionirsko istraživanje bez unaprijed utvrđenog cilja („blue sky” istraživanje); upućuje na rezultate privremene evaluacije Obzora 2020. koji pokazuju da je program 1. siječnja 2017. bio ispod zadanog cilja kad je riječ o rashodima za klimu i održivost; pozdravlja to što su u proračunu za 2018. povećana sredstva za društvene izazove u području energije u programu Obzor 2020., ali je i dalje ozbiljno zabrinut zbog smanjenja sredstava za energetske projekte u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, što smatra neusklađenošću s ciljevima energetske unije;
22. ponovno ističe potrebu za poboljšanjem kvalitete ulaganja koja se financiraju iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) te za posebnim naglaskom na poticajima za bolju geografsku raspodjelu, uzimajući u obzir trenutačnu neravnotežu u geografskoj pokrivenosti EFSU-a i posebne potrebe manje razvijenih regija i regija u tranziciji; prepoznaje potrebu suradnje s nacionalnim promocijskim razvojnim bankama, platformama za ulaganja te financijskim posrednicima koji ispunjavaju uvjete preko mogućeg delegiranja upotrebe jamstva EU-a; poziva na znatno jačanje uloge i kapaciteta Europskog savjetodavnog centra za ulaganja, posebno lokalnom prisutnošću i aktivnom ulogom u pripremi projekata;
23. smatra da bi se 9. okvirnim programom trebale podupirati inicijative kao što su „100 % obnovljivi gradovi”, koje uključuju gradove i lokalne uprave i čiji je cilj znatno povećanje kapaciteta energije iz obnovljivih izvora za električnu energiju, mobilnost, grijanje i hlađenje u gradovima s pomoću inovacijskih projekata, što bi moglo uključivati napredne mreže, upravljanje energetskim sustavom, aktivnosti koje omogućuju povezivanje sektora i potiču uporabu električnih vozila itd.;
24. uviđa ulogu strateškog plana za energetsku tehnologiju (plan SET), zajednice znanja i inovacija (KIC) InnoEnergy i relevantnih zajedničkih tehnoloških inicijativa u pokretanju energetskih inovacija; ističe potrebu za boljim povezivanjem tih raznih okvira među ostalim s inicijativom InnovFin, EFSU-om i predloženim Paneuropskim krovnim fondom/fondovima poduzetničkog kapitala kao dio koordinirane i fokusirane strategije ulaganja u inovacije povezane s čistom energijom koja bi pomogla projektima koji se nalaze u ranoj fazi, start-up poduzećima i MSP-ovima da uspješno prevladaju razdoblje zvano „dolina smrti” i postignu razinu tržišne zrelosti potrebnu za globalnu ekspanziju; smatra da bi djelotvorni poticaji za ulaganja u energetske inovacije, putem nacionalnih investicijskih fondova i mirovinskih fondova, mogli imati ključnu ulogu u mobilizaciji potrebnog vlasničkog kapitala;
25. podsjeća da su pionirski projekti (first of a kind, FOAK) vrlo riskantni te da su uloženi vlasnički kapital i dug na mnogo nižim razinama nego kad se financiraju provjerene tehnologije s niskim emisijama ugljika; s tim ciljem poziva Komisiju da ukloni postojeće regulatorne prepreke i predloži uspostavu vlasničkog fonda SET-FOAK;
26. prepoznaje ulogu koju bi Europsko vijeće za inovacije (EIC) moglo imati u pomaganju poduzećima u ranoj fazi razvoja da pronađu financijska sredstva te kao ulogu predlaže koordiniranje raznih komponenti dosljedne strategije ulaganja u inovacije u području čiste energije; zahtijeva dodatne informacije o strukturi EIC-a i njegovoj dosljednosti s postojećim instrumentima kojima se podržavaju inovacije;
27. smatra da energetske inovacije koje potiču građani nailaze na manje prepreke pri ulasku na tržište i otvaraju neiskorištene mogućnosti za financiranje inovacija; poziva Komisiju da istraži djelotvorne načine za promicanje energetskih inovacija, među ostalim, masovnim financiranjem putem interneta te da razmotri mogućnost uspostave skupnog vlasničkog fonda za inovacije povezane s čistom energijom; smatra da postojeće načine financiranja treba nadopuniti i upotpuniti novim i raznolikih načinima;
28. ističe da je važno unapređivati tehnologiju naprednih mreža te promicati i integrirati decentraliziranu proizvodnju odozdo prema gore, među ostalim, klasterima i programima suradnje; poziva Komisiju da financijskim mehanizmima pruži potporu tim područjima inovacija povezanih s čistom energijom, uključujući one mehanizme kojima se ublažava rizik za privatna ulaganja i smanjuje opterećenje za javna ulaganja u modernizaciju energetskih sustava; štoviše, pozdravlja namjeru Komisije da u većoj mjeri upotrebljava motivacijske nagrade kao dragocjen instrument za poticanje revolucionarnih inovacija odozdo prema gore;
29. ističe da je u cilju poticanja pristupa inovacijama odozdo prema gore potrebno promicati prihvaćanje primjene malih razmjera (npr., među ostalim, NegaWatt, proizvodnja energije na licu mjesta, lokalno skladištenje) i poticati njihovo objedinjavanje i agregiranje kako bi se privuklo više ulaganja i povećala cjenovna dostupnost, s posebnim naglaskom na kućanstvima s niskim prihodima i zgradama s više stanova;
Globalna vodeća pozicija EU-a
30. podsjeća na ciljeve Pariškog sporazuma pri jačanju globalnih napora za ubrzane inovacije u području čiste energije; naglašava potrebu da se nastavi financirati istraživanje klimatskih promjena i prikupljanje informacija o njima; poziva Komisiju da u skladu s ciljevima održivog razvoja istraži različite načine kako zemljama u razvoju i gospodarstvima u usponu pomoći pri energetskoj tranziciji, među ostalim, mjerama za jačanje kapaciteta, pružanjem pomoći za smanjenje kapitalnih troškova projekata za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, intenziviranjem mogućeg prijenosa tehnologije i rješenjima za razvoj pametnih gradova, kao i udaljenih i ruralnih zajednica, čime se jačaju ekosustavi energetskih inovacija u zemljama u razvoju i pomaže tim zemljama da ispune svoje obveze iz Pariškog sporazuma; u tom pogledu pozdravlja novoosnovani Europski fond za održivi razvoj;
31. poziva Komisiju da iskoristi sav potencijal inicijative Misija za inovacije kako bi njezini članovi mogli ispoštovati i ispuniti svoju obvezu da udvostruče godišnje izdatke za istraživanje i razvoj u području čiste energije između 2015. i 2020.; ističe važnost traženja sinergija s drugim globalnim inicijativama, kao što su, između ostalog, Koalicija za revolucionarna energetska istraživanja (Breakthrough Energy Coalition), te s globalnim vlasničkim i investicijskim fondovima; u tom smislu pozdravlja vodeću poziciju Unije u inovacijskom izazovu pretvorbe sunčeve svjetlosti te inovacijskom izazovu ekonomičnog grijanja i hlađenja zgrada; u tom kontekstu poziva da se istraži mogućnost koordinirane podjele rada na energetskoj inovaciji na svjetskoj razini;
32. poziva Komisiju da izradi sveobuhvatnu strategiju izvoza tehnologija i sistemskih rješenja za održivu i čistu energiju, među ostalim s pomoću namjenskih instrumenata za potporu i ciljane pomoći izaslanstava EU-a u trećim zemljama; u tom kontekstu ističe ulogu koju produbljena i sveobuhvatna područja slobodne trgovine (DCFTA) mogu imati u provedbi takve strategije;
33. poziva Komisiju i države članice da detaljno ispitaju postupke registracije patenata i zahtijeva da se uklone nepotrebne administrativne prepreke koje usporavaju prodiranje inovativnih proizvoda na tržište i utječu na ulogu EU-a kao predvodnika u prelasku na čistu energiju;
Energetske inovacije koje potiču građani
34. smatra da je za ubrzanje inovacija u području čiste energije potrebno da Europljani promijene mentalitet i s puke osviještenosti o energetskim pitanjima prijeđu na dublje razumijevanje potrebnih promjena u ponašanju, osobito ušteda energije i novih obrazaca proizvodnje i potrošnje koji su potrebni da bi se odgovorilo na hitne izazove povezane s održivim rastom i iskoristile prednosti digitalne revolucije i inovacija u svim područjima te tako u konačnici uspješno ostvarila energetska tranzicija; napominje da inovacije mogu građanima omogućiti aktivniju ulogu u proizvodnji energije, među ostalim predavanjem energije koju su sami proizveli u mrežu, kao i ulogu u doprinosu učinkovitijoj uporabi energije zahvaljujući smanjenju potrošnje u kućanstvu, čime se smanjuju i emisije i računi;
35. ističe potrebu za jačanjem baze znanja u Europi i smanjenjem rascjepkanosti s pomoću promicanja izvrsnosti u znanosti i obrazovanju u svrhu osnivanja istraživačkih centara s vodećim međunarodnim položajem u akademskoj izvrsnosti; ističe potrebu da se izradi strategija koja će Europi omogućiti da privlači strane talente, a istodobno održava odnose s najvećim europskim talentima u inozemstvu; prepoznaje da kvalificirana radna snaga Europi osigurava veliku prednost i da je glavni pokretač razvoja ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije;
36. prepoznaje važnost potpuno demokratske uključenosti europskih građana i zajednica, koju smatra ključnim dijelom uspješne energetske tranzicije; istovremeno ističe da djelotvorna provedba te transformacije zahtijeva otvorenost, transparentnost i jednake uvjete za sve te da se mora temeljiti na poštenom tržišnom natjecanju;
37. vjeruje da inovacije u području čiste energije i energetske učinkovitosti mogu stvoriti nova i bolja radna mjesta; smatra da je za uspješan prelazak na održivo i dekarbonizirano gospodarstvo potrebno zajamčiti da tržišta rada mogu na ispravan način odgovoriti na nove zahtjeve inovativnih sustava u području čiste energije;
38. poziva Komisiju da u svojim inicijativama za istraživanja i razvoj veću pozornost usmjeri na povezanost inovacija u energetskim sustavima te novih stručnih profila, obrazovnih potreba, novih radnih mjesta i zahtjeva za osposobljavanje;
39. uviđa potrebu za sistemskim programima obrazovanja i angažiranja osmišljenima na način da se društvu omogući potpuno sudjelovanje u pretvorbi energetskog sustava i da se Europljanima svih dobnih skupina omogući da postupno napreduju s osviještenosti i razumijevanja na aktivno sudjelovanje i preuzimanje odgovornosti; poziva Komisiju, države članice, regionalna i lokalna tijela te privatni sektor da promiču informirane odluke potrošača i uključivanje građana u pitanja energije, među ostalim kampanjama za podizanje svijesti, sveobuhvatnim i dostupnim informacijama o računima za električnu energiju i alatima za usporedbu cijena, promicanjem vlastite proizvodnje, programa za reagiranje na potražnju i kooperativnih programa zajedničkog korištenja, participativnim proračunima i masovnim financiranjem ulaganja povezanih s energijom, poreznim i investicijskim poticajima, kao i usmjeravanjem tehnoloških rješenja i inovacija; poziva Komisiju, države članice i relevantna tijela da utvrde najbolje prakse u traženju rješenja za kućanstva pogođena energetskim siromaštvom;
40. smatra da regije i gradovi imaju ključnu ulogu u unapređivanju održivih energetskih modela; prepoznaje važnu ulogu regija, većih i manjih gradova u promicanju odgovornosti za energetsku tranziciju i davanju poticaja inovacijama povezanima s klimom i energijom od samog dna; napominje da su regije i gradska područja najpogodniji za testiranje i primjenu integriranih rješenja uz izravno uključivanje građana; u tom smislu ističe ulogu Sporazuma gradonačelnika, kojim se nastoji potaknuti globalna razmjena najboljih praksi i moguće objedinjavanje resursa i ulaganja; napominje da i u ruralnim područjima ima prostora za inovacije kojima se mogu prevladati izazovi poput udaljenosti ili demografskih promjena, kao i za pružanje novih usluga;
41. potiče Komisiju i države članice da pomognu regionalnim i lokalnim tijelima da poduzmu koordinirane mjere za poticanje energetskih inovacija na lokalnoj i transregionalnoj razini u cilju razvijanja usklađenih strategija; ističe da će energetska tranzicija imati drastičan učinak na zaposlenost u nekim regijama Europske unije te, u tom kontekstu, naglašava da bi se trebalo posebno fokusirati na regije koje se suočavaju s izazovima postupnog ukidanja proizvodnje energije iz lignita, ugljena i drugih krutih fosilnih goriva i na rudarsku industriju kao odgovor na odluku države članice, lokalnog tijela vlasti ili industrije, ili kao odgovor na druge okolnosti; ističe potrebu da se tim regijama pruži pomoć pri razvijanju uključivih, lokalnih i pravednih strategija tranzicije i suočavanju sa društvenim, socioekonomskim i ekološkim posljedicama, uz prenamjenu područja; ističe financijske mogućnosti za pružanje takve potpore djelomičnom upotrebom prihoda od dražbe u okviru ETS-a, kao i Fondom za modernizaciju koji se treba osnovati za razdoblje 2021. – 2030.; smatra da se u okviru uključivih procesa u kojima sudjeluju dionici trebaju osmisliti najbolji načini da se privuku alternativna inovativna poduzeća, start-up poduzeća i industrije radi izgradnje održivog regionalnog gospodarstva, jačanja ljudskog dostojanstva i pomoći da se kapaciteti za proizvodnju električne energije zamijene rješenjima temeljenima na obnovljivim izvorima ili energetskoj učinkovitosti; poziva na to da se politike istraživanja i inovacija usredotoče na oživljavanje dotičnih regija u smislu održivog zapošljavanja i mogućnosti za rast, osobito ondje gdje je napuštanje kapaciteta za proizvodnju energije iz lignita, ugljena ili drugih krutih fosilnih goriva povezano s rudarskim aktivnostima;
42. poziva Komisiju da pomogne pri osnaživanju lokalnih i regionalnih tijela da se koriste inovacijama u području čiste energije, kao što su pametni gradovi, e-mobilnost te napredne mreže i mikromreže, kao i pri širem uvođenju obnovljivih izvora energije na tržište, ovisno o njihovom stupnju zrelosti, te da tim tijelima pomogne da se suoče s izazovima pri poticanju energetske tranzicije, kao što je uključenost građana; potiče razmjenu najboljih praksi, objedinjavanje ulaganja i bolju procjenu unovčivosti projekata te razvoj strategija financiranja, kao što su poslovni slučajevi, korištenje javne nabave i zajmova;
43. smatra da prometni sektor ima golem potencijal i da bi trebao imati ključnu ulogu u tranziciji te potiče Komisiju da podupre postojeće financiranje za uvođenje infrastrukture za električna vozila; poziva Komisiju da nastavi podržavati i razvijati daljnje inicijative kao što su paneuropska inicijativa za elektromobilnost i Zajedničko poduzeće za gorive ćelije i vodik;
44. potiče Komisiju da uvidi koristi mobilnosti na bazi vodika, kao i povezivanja prometnog sektora i sektora električne energije, te da stvori poticaje za nove poslovne modele u sličnim područjima, kao što su pametno punjenje i uređaji za spajanje vozila s mrežom (V2G), koji bi vlasnicima električnih vozila omogućili da fleksibilno prodaju električnu energiju mreži; poziva Komisiju da zajamči financiranje inovacija usmjerenih na izradu rješenja za skladištenje vodika i napredna dugoročna rješenja skladištenja za potrebe električnih vozila, razvoj infrastrukture za punjenje vodikom, kao i infrastrukture i rješenja za priključivanje, uključujući infrastrukturu za punjenje električnih vozila; potiče države članice i lokalna tijela da pokrenu daljnje inicijative, kao što su fiskalni poticaji u vezi s prodiranjem električnih vozila i vozila s pogonom na vodik na tržište, smanjenje poreza i izuzimanje vlasnika električnih vozila i vozila s pogonom na vodik te različite druge inicijative povezane s promicanjem uporabe električnih vozila, kao što su smanjenje cijena, bonusi i premije za kupce električnih vozila te gradnja besplatnih parkirnih mjesta za električna vozila;
45. primjećuje da su u sklopu programa EU-a za istraživanje i razvoj Obzor 2020. ulažu veliki napori da bi se ostvario cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u sektoru prometa do 2050. godine za 60 % u odnosu na razinu iz 1990. godine[4]; podsjeća da programi EU-a za istraživanje i inovacije imaju ključnu ulogu u tržišnoj primjeni inovacija u području energije, IKT-a i pametnih transportnih sustava; poziva Komisiju da dostupna sredstva u budućnosti preciznije usmjeri na međupovezane strateške prioritete kao što su mobilnost s niskom razinom emisija, infrastruktura za punjenje za alternativna goriva i integrirani gradski prometni sustavi, pri čemu je posebnu pozornost potrebno usmjeriti na sve emisije onečišćivača, smanjenje buke, sigurnost na cestama, prometnu zagušenost i uska grla, poštujući pritom načelo tehnološke neutralnosti; također ukazuje na važnost razvoja naprednih biogoriva, povećanja udjela željezničkog prijevoza i prijevoza biciklom;
46. pozdravlja činjenicu da će Komisija podržati tržišnu primjenu inovativnih rješenja za čistu energiju s pomoću javne nabave i revizije Direktive o čistim vozilima te prepoznaje potencijalnu korist za tijela i operatere javnog prijevoza, proizvođače autobusa, industrijske dobavljače, isporučitelje energije, nacionalna i međunarodna udruženja te istraživačke centre; poziva Komisiju da hitno izradi prijedloge u tu svrhu;
47. potiče uspostavu Strateškog programa za istraživanje i inovacije u prometu, koji bi sadržavao stručne planove izrađene uz savjetovanje s državama članicama, Komisijom, regionalnim i lokalnim zajednicama te operaterima, kao i odgovarajući upravljački mehanizam kako bi se poduprla prijeko potrebna istraživanja, inovacije i primjena novih tehnologija u prometnom sektoru te potakla mobilnost s niskom razinom emisija; poziva da se zaključci tih planova uvrste u godišnji program rada Europske komisije;
48. poziva na integrirani i koordinirani pristup kojim će se uzeti u obzir urbana dimenzija politika i zakonodavstva EU-a te nacionalnih politika i zakonodavstva, te poziva na razvoj planova održive gradske mobilnosti kako bi se države članice potaknule i ohrabrile odnosno kako bi im se omogućilo da poboljšaju zdravlje i kvalitetu života građana i stanje okoliša u urbanim područjima; potiče razvoj kooperativnih inteligentnih prometnih sustava (C-ITS) i autonomnih vozila te uvođenje komunikacijske infrastrukture kako bi se zajamčio velik kapacitet i niska latencija za mrežu 5G; poziva na aktivno djelovanje kako bi se smanjile razlike i poboljšala suradnja između gradskih i ruralnih područja te između razvijenijih i slabije razvijenih regija u pogledu kvalitete infrastrukture;
49. uviđa važnost novog Europskog konsenzusa o razvoju koji je potpisan u lipnju 2017. i koji predstavlja zajedničku viziju i okvir EU-a i njegovih država članica za djelovanje u području razvojne suradnje; napominje da je 17 ciljeva održivog razvoja i s njima povezanih postignuća koja se trebaju ostvariti do 2030. prvi put univerzalno primjenljivo na sve zemlje, u skladu s obvezom EU-a da preuzme vodeću ulogu u njihovoj provedbi; konstatira da se Konsenzusom razvojna politika Unije usklađuje s Programom za održivi razvoj do 2030. te se utvrđuju važne mjere u području održivih izvora energije i klimatskih promjena;
50. podsjeća da je u članku 8. Uredbe o zajedničkim odredbama utvrđeno da se „ciljevi ESI fondova ostvaruju u skladu s načelom održivog razvoja”, u skladu s ciljem EU-a da se očuva, zaštiti i unaprijedi kvaliteta okoliša te u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma;
51. podsjeća na to da su sporazumi o partnerstvu i programi u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama namijenjeni za promicanje učinkovite upotrebe resursa, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima te horizontalnih načela partnerstva, višerazinskog upravljanja, nediskriminacije i rodne ravnopravnosti;
52. smatra da bi sinergije među politikama EU-a trebalo osnažiti jedinstvenim i dosljednim stajalištem EU-a o antidampinškim mjerama kako bi se osiguralo da proizvodna industrija iskoristi sve prednosti energetske tranzicije;
53. prepoznaje ključnu ulogu regija i gradova u promicanju odgovornosti za energetsku tranziciju diljem svijeta i poticanju inovacija odozdo prema gore povezanih s klimom i energijom; poziva na primjenu jednakih okolišnih standarda kvalitete na svu energetsku tehnologiju koja ulazi na tržište EU-a; izražava zabrinutost zbog očuvanja gradskih zelenih površina;
o
o o
54. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0444.
- [2] SL C 36, 29.1.2016., str. 62.
- [3] SL L 347, 20.12.2013., str. 104.
- [4] Kako je navedeno u bijeloj knjizi Komisije od 28. ožujka 2011. naslovljenoj „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144).
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
Moderna gospodarstva prolaze kroz duboku tranziciju u načinu na koji proizvode, prenose, skladište i koriste energiju. Ta se tranzicija temelji na tri elementa: najvažnija je potreba za cjenovno pristupačnom, pouzdanom i sigurnom energijom koja će podržati naš gospodarski rast; dugoročno je za stalni gospodarski rast potrebno sve održivije korištenje dostupnih resursa; na koncu, nove tehnologije, uključujući odnedavno one potaknute digitalnom revolucijom, nude goleme nove prilike za restrukturiranje čitavih energetskih sustava.
Europska unija globalni je predvodnik u toj energetskoj tranziciji koja je za EU i dalje ključ izgradnje njezine globalne komparativne prednosti. To se od 2005. odražava u nekoliko strateških dokumenata, nakon kojih su zaključci Vijeća i napori Komisije doveli do usvajanja klimatskog i energetskog paketa do 2020. Šire socioekonomske implikacije energetske tranzicije EU-a obuhvaćene su strategijom Europa 2020. te okvirom EU-a za klimatsku i energetsku politiku do 2030. i energetskom strategijom EU-a do 2050. Sa sveobuhvatnim prijedlogom okvira energetske unije i povezanim zakonodavstvom iz 2016. i 2017. koje se provodi ili je u postupku usvajanja, EU je uspostavio potrebne temelje za uspješan prelazak kroz ovu duboku energetsku tranziciju.
U tom kontekstu u kojem sve više gospodarstava prihvaća i traži prednosti koje donosi energetska tranzicija, sposobnost EU-a da ubrza inovacije u području čiste energije ima izuzetnu važnost. To je jasno u trenutku u kojem Unija nastoji osigurati svoju globalnu industrijsku konkurentnost, održivi rast i radna mjesta visoke vrijednosti za svoje građane, istovremeno provodeći tranziciju na gospodarstvo visoke učinkovitosti i s niskim razinama emisija i jačajući svoju cjelokupnu energetsku sigurnost i neovisnost o uvozu.
Temelji su čvrsti. Na globalnom indeksu inovacija poduzeća Cleantech za 2017. godinu (2017 Global Cleantech Innovation Index) pet država članica EU-a nalazi se među prvih deset u pogledu novih inovacija u području čiste tehnologije. Taj se omjer ugrubo održava kroz cijelu ljestvicu te se 11 država članica EU-a nalazi među prvih 20, odnosno 20 država članica EU-a nalazi se u skupini 40 zemalja analiziranih diljem svijeta. Globalna vodeća uloga EU-a kad je riječ o izumima visoke vrijednosti u tehnologijama povezanima s ublažavanjem klimatskih promjena također se odražava u podacima koje objavljuje Europski patentni ured. Istovremeno, dostupne statistike pokazuju da je samo pet država članica EU-a zaslužno za 80 % patentiranih inovacija u tom području. Kad je riječ o energiji iz obnovljivih izvora, prema podacima iz 2016. koje je objavila Međunarodna agencija za obnovljivu energiju, EU čini gotovo 21 % globalnog kapaciteta energije iz obnovljivih izvora, po čemu je predvodnik na svjetskoj razini ako se uzme omjer po glavi stanovnika, a u apsolutnom smislu samo je Kina bolja. Međutim, osobito azijska gospodarstva u usponu brzo dostižu Europu i već je danas EU iza mnogih glavnih konkurenata i ispod globalnog prosjeka u pogledu faktora kapaciteta energije iz obnovljivih izvora. Sve to jasno pokazuje dio neiskorištenog potencijala koji EU ima u cjelini za značajan iskorak prema jačanju svojeg vodećeg položaja u inovacijama u području čiste energije.
Uviđajući te horizontalne implikacije i energetsko okruženje koje se mijenja, izvjestitelj pozdravlja Komunikaciju Europske komisije o ubrzavanju inovacija u području čiste energije, koja ja objavljenja kao dio paketa „Čista energija za sve Europljane”. Izvjestitelj smatra da su EU-u za postizanje značajnog napretka u istraživanju u području energije i uspješnu primjenu inovacija potrebne politike i instrumenti koji nisu preopterećujući i koji mogu odgovoriti na okruženje koje se brzo mijenja, a osobito tehnologije u nastanku, ali koji istovremeno stvaraju predvidljivost i dugoročnu sigurnost za mobilizaciju potrebnih ulaganja. Htio bi istaknuti da je potpuno funkcionalno unutarnje energetsko tržište ključno za daljnje stimuliranje istraživanja povezanog s energijom i uspješnu primjenu inovacija.
II. Glavne točke koje je utvrdio izvjestitelj
II.1. Dosljednost djelovanja EU-a
Izvjestitelj uviđa potrebu za procjenom životnog ciklusa (u proizvodnji, prijenosu, distribuciji, skladištenju, upotrebi te reciklaži ili drugom obliku upotrebe ostataka) izvora energije i tehnologija prilikom odgovora na konkretne politike i poticaje usmjerene na rješenja s niskim razinama emisija na razini EU-a. Uviđajući dalekosežne pozitivne implikacije ciljanih djelovanja u području energetske učinkovitosti kao i održive tehnološki neutralne uporabe svih lokalnih izvora dostupnih u EU-u, od obnovljivih izvora do tehnologija čistog ugljena, izvjestitelj smatra da bi veću prednost trebalo dati horizontalnim, sistemskim inovacijama u području energije, koje se protežu kroz sve sektore energetskog sustava. To je potrebno kako bi se ispunili ciljevi EU-a u pogledu održivog razvoja navedeni u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji i kako bi se efektivno zajamčilo pravo država članica da odrede vlastitu kombinaciju energetskih izvora, kao što je navedeno u članku 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Taj se pristup odražava kroz cijelo izvješće.
Izvjestitelj smatra da je jamčenje opće dosljednosti politički transverzalnog regulatornog okvira jedan od ključnih čimbenika poticanja energetskih inovacija. Riječ je o stabilnoj, dugoročnoj političkoj viziji koja objedinjuje različite komponente, uključujući strukturne fondove, i privatne sustave. Također su ključne bolje usluge savjetovanja i financijskog savjetovanja za inovatore. Izvjestitelj je također uvjeren da je potrebna efektivna koordinacija programa EU-a i nacionalnih programa kako bi se izbjeglo udvostručavanje i zajamčila najdjelotvornija moguća uporaba postojeće istraživačke infrastrukture i resursa.
II.2. Dugoročna sigurnost financiranja
Izvjestitelj uviđa ključnu ulogu koju će idući okvirni program (2021. – 2027.) imati u ubrzavanju tehnološki neutralnih inovacija u području čiste energije. U tom kontekstu ponavlja poziv Parlamenta za većim ukupnim proračunom 9. okvirnog programa u iznosu od 120 milijardi EUR i nadalje predlaže povećanje financiranja povezanog s energijom za 50 % u usporedbi s programom Obzor 2020. Na taj bi se način zapravo trebalo više nego udvostručiti ulaganja EU-a u istraživanje i inovacije u području energije u sklopu okvirnog programa. Taj prijedlog mora biti popraćen većom usklađenošću i kombiniranjem postojećih investicijskih instrumenata EU-a, kao i privatnog vlasničkog kapitala, gdje bi trebalo razmotriti izravno sudjelovanje građana.
II.3. Globalna vodeća pozicija EU-a
Koordinacijski napori s globalnim partnerima, preko inicijative „Misija za inovacije” i ostalih koalicija i inicijativa mobiliziranih Pariškim sporazumom, važan su element osiguranja vodeće pozicije EU-a u energetskim inovacijama na globalnoj razini. Izvjestitelj je uvjeren da je potrebno višestruko povećati ulaganja u energetske inovacije, među ostalim razmatranjem mogućnosti podjele posla među vodećim zemljama u tom području te promicanjem izvoza tehnologija stvorenih u EU-u u području čiste energije.
II.4. Energetske inovacije koje potiču građani
Izvjestitelj u potpunosti podržava gledište da građani moraju imati središnju ulogu u energetskoj transformaciji i u pokretanju inovacija. Kako su energetski sustavi sve raspršeniji i fokusirani na proizvođače potrošače, tako energetsko okruženje općenito postaje demokratičnije. To ne vrijedi samo za proizvodnju i potrošnju već i za nove usluge i rješenja, kao i za osmišljavanje i primjenu energetskih inovacija. Izvjestitelj smatra da će napori koje EU ulaže u ubrzavanje inovacija u području čiste energije biti uspješni samo ako se njima u potpunosti prihvati promjena mentaliteta koju će Europljani morati napraviti. Ne radi se više o boljoj osviještenosti i razumijevanju politika i postupaka. Budući da IT tehnologije i digitalizacija potiču decentralizaciju sustava i otvaraju nove načine angažiranja građana, Europljani svih dobnih skupina postupno će aktivnije sudjelovati u usmjeravanju energetske inovacije. Kao i svi društveni procesi i ovaj će biti dugotrajan te mu treba pristupiti na odgovarajući način s pomoću sustavnog obrazovanja i programâ za angažiranje. Zajednica znanja i inovacija InnoEnergy pri Europskom institutu za inovacije i tehnologiju već je započela s radom u području društvenog prisvajanja energije i izvjestitelj je čvrsto uvjeren da će taj proces imati sve važniju ulogu u nadolazećim godinama te bi ga stoga trebalo prihvatiti i u potpunosti podržati.
Energetski sustav vitalan je za brojne ljudske aktivnosti. Učinci te transformacije neće biti ograničeni na ekonomiju. Mobilizacija jedinstvenog potencijala EU-a za inoviranje diljem svih energetskih sektora, a posebno u sistemskim rješenjima, nudi najbolju mogućnost da se izazovi duboke energetske transformacije pretvore u odskočnu dasku za siguran i održiv rast, vodeći globalni položaj EU-a u tom sektoru te u kamen temeljac angažiranog društva budućnosti utemeljenog na znanju. Još izrazitije, u cilju energetske tranzicije EU-a, to može biti europski doprinos budućnosti kakvu želimo za buduće generacije Europljana.
MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (25.10.2017)
upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku
o ubrzavanju inovacija u području čiste energije
(2017/2084(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Stefan Eck
PRIJEDLOZI
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
1. smatra da je Europska unija jedan od globalnih predvodnika i najvećih javnih ulagača u području čiste energije; smatra da su s više od 10 milijardi EUR ulaganja u to područje istraživanje i inovacije ključni da bi se podržala globalna konkurentnost Europe i vodeći položaj u pogledu naprednih energetskih tehnologija i rješenja za energetsku učinkovitost;
2. smatra da su građani, kao potrošači, proizvođači i ponuditelji, glavni kanal preko kojeg društvo prihvaća inovativna rješenja s niskim emisijama ugljika, koja imaju velik utjecaj na razine potrošnje zelene energije; stoga poziva Komisiju i države članice da ulože više napora kako bi olakšali i poboljšali pristup građana takvim rješenjima, među ostalim na nacionalnoj razini te osobito na razini zajednice; u tom pogledu podržava namjeru Komisije da do 2050. dekarbonizira stambeni fond EU-a jer je on sam odgovoran za više od 40 % krajnje potražnje Unije za energijom; izražava zabrinutost zbog alata i financijske potpore za prevladavanje tog velikog izazova koji se navode u komunikaciji Komisije;
3. pozdravlja činjenicu da Komisija potvrđuje svoju želju da se ubrza prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika sveobuhvatnom strategijom o poticajima za privatna ulaganja, prilagođenim financijskim instrumentima i financiranjem istraživanja i inovacija; u tom pogledu pozdravlja odluku Komisije da uloži više od 2 milijarde EUR iz ukupnih sredstava radnog programa Obzor za razdoblje 2018. – 2020. u istraživanja i inovacije u području čiste energije, elektromobilnost, dekarbonizaciju stambenog fonda i integraciju obnovljivih izvora energije;
4. ističe da istraživanja i inovacije doprinose tome da Europa postane bolje mjesto za život i rad te da se njima promiče konkurentnost te potiču rast i stvaranje radnih mjesta; smatra da treba snažno poticati djelovanja usmjerena na ubrzavanje inovacija u području čiste energije, i to promicanjem javnih i privatnih ulaganja i industrijske konkurentnosti EU-a te ublažavanjem društvenog učinka prijelaza na čistu energiju;
5. ističe ključnu ulogu politika u području klime i čiste energije kao pokretača inovacija u realnom gospodarstvu; podsjeća da su obvezujući standardi i ciljevi ojačali vodeću ulogu EU-a u pogledu ekoinovacija i zabrinut je zbog toga što bez veće ambicioznosti aktualnih politika u području klime i čiste energije EU već gubi vodeći položaj na tržištu kada je riječ o novim tehnologijama i konceptualnim inovacijama;
6. potvrđuje da će povećanje sredstava za istraživačke projekte dovesti do smanjenja troškova i veće konkurentnosti europske industrije skladištenja energije; potiče države članice da radi poboljšanja suradnje među ključnim europskim dionicima u istraživanju udruže resurse za provođenje velikih projekata koji obuhvaćaju niskougljične inovacije; smatra da će to ubrzati usklađivanje među tim dionicima i učiniti ih konkurentnijima;
7. naglašava potencijal hvatanja i skladištenja ugljikova dioksida kao inovativnog rješenja za učinkovito smanjenje emisija koje nastaju pri upotrebi energije iz fosilnih goriva u industrijskim procesima;
8. podsjeća na to da su regulatorna kvaliteta i integritet javnog sektora dvije dimenzije javnog upravljanja koje su od ključne važnosti za ulaganja u inovacije i infrastrukturu u području čiste energije; podržava intenzivniju primjenu različitih financijskih instrumenata za veće prihvaćanje inovativnih rješenja u području čiste energije, i u javnim i u privatnim organizacijama; konstatira raskorak u privatnom financiranju inovativnih tehnologija i poziva na bolju upotrebu javnih sredstava kako bi se poboljšala ulazeća privatna ulaganja;
9. ističe važnost plana EU-a za gradove te pozdravlja politička kretanja kojima se lokalne i regionalne vlasti potiču na „zelena” ulaganja, čime se olakšava suradnja u tom području; naglašava važnost Globalnog sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju s obzirom na ključnu ulogu općina i regija u realizaciji prijelaza na gospodarstvo bez ugljika;
10. napominje da su naša mora i oceani golem izvor obnovljive energije, osobito duž atlantske obale, te da imaju velik potencijal da postanu važni izvori ekološki proizvedene energije; smatra da morski obnovljivi izvori energije, osobito vjetar s mora i sam ocean, Europskoj uniji pružaju mogućnosti za poticanje gospodarskog rasta i stvaranje radnih mjesta, jačanje sigurnosti opskrbe energijom i poticanje konkurentnosti s pomoću tehnoloških inovacija;
11. ističe da javne usluge opskrbe vodom i odvodnje otpadnih voda troše mnogo energije te također doprinose emisijama stakleničkih plinova iz netretiranih otpadnih voda; smatra da u okviru kružnoga gospodarstva treba promicati dosljedne politike, osobito s obzirom na ključnu važnost okosnice energija – voda, i to učinkovitijom uporabom vode, smanjenjem energetske potrošnje i stavljanjem vrijednih materijala na tržište, uvođenjem novih sustava automatizacije i učinkovitih i dostupnih sustava podataka te poticanjem inovacija i novih tehnologija;
12. naglašava da je važno pobrinuti se za to da u budućnosti prijelaz na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika u Europi bude vođen interesima svih te da prvenstveno bude usmjeren na potrebe potrošača, malih i srednjih poduzeća te javnih usluga; potiče javnu nabavu inovativnih niskougljičnih rješenja;
13. preporučuje da se povećaju napori za ulaganje u istraživanje i inovacije, obrazovanje učenika i studenata o tehnologiji i zdravlju te u suradnju unutar trokuta znanja (obrazovanje, znanost i poslovni svijet), među ostalim u vezi s obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitošću te njihovim učinkom na okoliš i zdravlje građana;
14. smatra da se europske javne politike u području vode i energije trebaju međusobno povezati i da se na taj način treba poticati suradnja i integracija u odnosu na druge industrijske sektore, promicati inovativne modele financiranja te koristiti više obnovljivih izvora energije umjesto fosilnih goriva u urbanom vodnom ciklusu, bez narušavanja pouzdanosti i učinkovitosti procesa;
15. ističe da cijenu uništavanja okoliša, onečišćenja zraka i zdravstvenih troškova koje uzrokuje vađenje i izgaranje fosilnih goriva trebaju snositi svi dionici; smatra da subvencije za fosilna goriva predstavljaju veliku prepreku inovacijama u području čiste energije i ustraje na preusmjeravanju takvih sredstava na financiranje inovacija u području čiste energije i njihova prihvaćanja; poziva Komisiju i države članice da zajednički izrade plan u skladu s koji bi se do 2020. postupno ukinule subvencije za fosilna goriva koje bi bile zamijenjene razmjernim subvencijama za domaće projekte i projekte zajednica povezane s čistom energijom, uz stroge rokove i rezultate koji su specifični za pojedinu zemlju i mjerljivi;
16. napominje da je Komisija 30. studenoga 2016. predstavila zakonodavni paket pod nazivom „Čista energija”, kojim se uvodi regulatorni okvir za obnovljive izvore energije i unutarnje tržište energije kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe energijom i energetska učinkovitost u Europskoj uniji u razdoblju nakon 2020.; međutim, žali zbog toga što su u tom paketu zadržane subvencije za fosilna goriva i nuklearnu energiju te zbog toga što u njemu nisu utvrđena pravila za internalizaciju vanjskih troškova koji proizlaze iz tih aktivnosti;
17. naglašava važnost uštede energije i energetske učinkovitosti u kontekstu inovacija u području čiste energije; ističe da o energetskoj učinkovitosti treba voditi računa i pri proizvodnji goriva/energije i pri njihovoj upotrebi;
18. podsjeća da su se stranke Pariškog sporazuma obvezale na očuvanje i poboljšanje šumskih ponora te prima na znanje ograničeni potencijal bioenergije jer njezina upotreba može rezultirati negativnim utjecajem na klimu, na usluge ekosustava i na okoliš;
19. uviđa važnost novog Europskog konsenzusa o razvoju koji je potpisan u lipnju 2017. i koji predstavlja zajedničku viziju i okvir EU-a i njegovih država članica za djelovanje u području razvojne suradnje; napominje da je 17 ciljeva održivog razvoja i s njima povezanih postignuća koja se trebaju ostvariti do 2030. prvi put univerzalno primjenljivo na sve zemlje, u skladu s obvezom EU-a da preuzme vodeću ulogu u njihovoj provedbi; smatra da je riječ o konsenzusu kojim se razvojna politika Unije usklađuje s Programom za održivi razvoj do 2030. te kojim se utvrđuju važne mjere u području održivih izvora energije i klimatskih promjena;
20. prepoznaje važnost prerade stajskog gnojiva, biofermentacije i boljeg iskorištavanja hranjivih tvari za poljoprivredno gospodarstvo i energetsku tranziciju u Uniji i državama članicama, na primjer proizvodnjom zelenog plina, električne i toplinske energije, te važnost rezultirajućih ušteda energije, poboljšanja kvalitete zraka i tla te smanjenja emisija;
21. naglašava da energetsko siromaštvo pogađa gotovo 54 milijuna europskih građana (10,8 % stanovništva EU-a), koji 2012. nisu mogli adekvatno grijati svoja kućanstva; apelira na Komisiju da promiče ambicioznu politiku energetske učinkovitosti zgrada s obzirom na to da su zgrade najveći potrošači energije u EU-u (40 %) na način da podupire obnovu zgrada, imajući u vidu dugoročni cilj dekarbonizacije europskog stambenog fonda, koji je trenutačno energetski vrlo neučinkovit.
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI
|
Datum usvajanja |
12.10.2017 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
55 1 3 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Marco Affronte, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Mark Demesmaeker, Stefan Eck, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Jo Leinen, Peter Liese, Norbert Lins, Rupert Matthews, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Julia Reid, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Ivica Tolić, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean, Damiano Zoffoli |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Herbert Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Elena Gentile, Merja Kyllönen, Ulrike Müller, Christel Schaldemose, Bart Staes, Keith Taylor |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
John Howarth, Răzvan Popa, Sven Schulze |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI
|
55 |
+ |
|
|
ALDE |
Catherine Bearder, Gerben-Jan Gerbrandy, Valentinas Mazuronis, Ulrike Müller, Nils Torvalds |
|
|
ECR |
Mark Demesmaeker, Arne Gericke, Julie Girling, Urszula Krupa, Rupert Matthews |
|
|
EFDD |
Piernicola Pedicini |
|
|
GUE/NGL |
Lynn Boylan, Stefan Eck, Luke Ming Flanagan, Kateřina Konečná, Merja Kyllönen |
|
|
EPP |
Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, Herbert Dorfmann, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Peter Liese, Norbert Lins, Annie Schreijer-Pierik, Sven Schulze, Renate Sommer, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean |
|
|
S&D |
Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Elena Gentile, Jytte Guteland, John Howarth, Karin Kadenbach, Jo Leinen, Susanne Melior, Gilles Pargneaux, Răzvan Popa, Christel Schaldemose, Daciana Octavia Sârbu, Damiano Zoffoli |
|
|
VERTS/ALE |
Marco Affronte, Benedek Jávor, Bart Staes, Keith Taylor |
|
|
1 |
- |
|
|
EFDD |
Julia Reid |
|
|
3 |
0 |
|
|
ENF |
Sylvie Goddyn, Jean-François Jalkh |
|
|
NI |
Zoltán Balczó |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam (24.11.2017)
upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku
o ubrzavanju inovacija u području čiste energije
(2017/2084(INI))
Izvjestiteljica za mišljenje: Isabella De Monte
PRIJEDLOZI
Odbor za promet i turizam poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
A. budući da prometni sektor predstavlja jednu trećinu potrošnje energije u EU-u, ima golem potencijal kada je riječ o energetskoj učinkovitosti i smanjenju emisija ugljika te bi stoga trebao imati ključnu ulogu u prijelazu na nova energetska rješenja i društvo s niskim razinama emisija ugljika; budući da su, kako bi se to postiglo, kao potpora poduzećima u turizmu i uslugama pametne mobilnosti, posebno malim i srednjim poduzećima, novoosnovanim poduzećima i novim poslovnim modelima u prometnom sektoru, potrebna napredna inovativna rješenja u pogledu skladištenja i infrastrukture, primjerice, alternativna goriva i digitalne inovacije;
B. budući da prometni sektor ima ključnu ulogu kada je riječ o provedbi Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i cilju da se globalni porast temperature snizi na znatno manje od 2°C; budući da dekarbonizacija prometnog sektora ovisi o daljnjem korištenju obnovljivih izvora energije te da je stoga potrebna snažna povezanost energije i prometa te istinska integracija europske industrije i znanstvenih istraživanja kako bi se postigla sektorska integracija uz puno poštovanje načela tehnološke neutralnosti;
C. budući da će se povećanim promicanjem i podržavanjem energetske učinkovitosti, tehnologije obnovljive energije i električne mobilnosti, zajedno s digitalizacijom, inteligentnim prometnim sustavima i inteligentnom infrastrukturom kojom se optimizira proizvodnja energije, ubrzati prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisije ugljika, potpora radnim mjestima, rastu i ulaganjima te dati poticaj europskim gospodarstvima;
1. pozdravlja komunikaciju Komisije[1] i djelovanja koja su u njoj predložena, uključujući Instrument za čišći promet, koji Komisija i Europska investicijska banka namjeravaju uspostaviti, poput postojećeg Instrumenta za zeleni pomorski promet, radi potpore uvođenju i razvoju novih prometnih rješenja na alternativne izvore energije te inovacijama u tom pogledu; također pozdravlja ulogu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u mobiliziranju privatnih ulaganja u tom području; ističe da bi javno-privatna partnerstva i zajednička poduzeća u području istraživanja, razvoja i inovacija (kao što su zajedničke tehnološke inicijative za gorivne ćelije i vodik) mogla smanjiti faktor rizika, čime bi se stvorili pravi poticaji i uvjeti za privlačenje ulagača u čistu energiju;
2. poziva Komisiju da ocijeni potrebe u pogledu infrastrukture za uvođenje alternativnih goriva kako bi se rješavali svi konkretni energetski izazovi u raznim prometnim sektorima, uključujući željeznice, laka i teška cestovna vozila, zrakoplovstvo, pomorski prijevoz i prijevoz unutarnjim plovnim putovima;
3. snažno vjeruje da za ostvarenje ciljeva EU-a za uvođenje obnovljive energije tvorci politika trebaju hitno poboljšati uvjete za ulaganje, ne samo u pogledu politike ulaganja već i politike u području konkurentnosti, trgovine i financijskog tržišta; podsjeća da su uvjeti za ulaganje jedan od glavnih čimbenika koji koče ulaganje i inovacije u području obnovljive energije te da se općim ulagačkim okruženjem ne bi smjela sputavati ulaganja i inovacije u području obnovljive energije;
4. ističe važnost podupiranja i poticanja najperspektivnijih inovacija i najnovijih tehnologija u Europi u okviru interdisciplinarnog pristupa koji kreće od najnižih razina i koji je usmjeren na korisnika i tehnički neutralan, na kojima se susreću energija, prometna industrija i digitalne tehnologije, a posebno one tehnologije kojima se ostvaruju znatne uštede emisija stakleničkih plinova iz perspektive životnog ciklusa (što uključuje i vozila na vodik i električna vozila); pozdravlja ulogu Europskog istraživačkog vijeća u području temeljnih istraživanja i inicijativu Komisije za osnivanje Europskog vijeća za inovacije; smatra da je potrebno osnažiti sinergije između transeuropskih prometnih i telekomunikacijskih mreža te mreža obnovljive energije u okviru budućeg višegodišnjeg financijskog okvira;
5. primjećuje da su u sklopu programa EU-a Obzor 2020. za istraživanje i razvoj uloženi znatni napori u pogledu ostvarivanja cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova u sektoru prometa do 2050. godine za 60 % u odnosu na razinu iz 1990. godine[2]; podsjeća da programi EU-a za istraživanje i inovacije imaju ključnu ulogu u tržišnoj primjeni inovacija u području energije, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i transportnih sustava; poziva Komisiju da dostupna sredstva u budućnosti preciznije usmjeri na međupovezane strateške prioritete kao što su mobilnost s niskom razinom emisije, infrastruktura za punjenje za alternativna goriva i integrirani gradski prometni sustavi, pri čemu je pozornost potrebno prije svega usmjeriti na sve emisije onečišćivača, smanjenje buke, sigurnost na cestama, prometnu zagušenost i uska grla, poštujući pritom načelo tehnološke neutralnosti; također ukazuje na važnost razvoja naprednih biogoriva, povećanja udjela željezničkog prijevoza i prijevoza biciklom;
6. pozdravlja činjenicu da će Komisija podržati tržišnu primjenu inovativnih rješenja za čistu energiju s pomoću javne nabave i revizije Direktive o čistim vozilima te prepoznaje potencijalnu korist za tijela i operatere javnog prijevoza, proizvođače autobusa, industrijske dobavljače, pružatelje energetskih usluga, nacionalna i međunarodna udruženja te istraživačke centre; poziva Komisiju da hitno izradi prijedloge u tu svrhu;
7. potiče uspostavu Strateškog programa za istraživanje i inovacije u prometu, koji bi sadržavao stručne planove izrađene uz savjetovanje sa državama članicama, Europskom komisijom, ali i regionalnim i lokalnim zajednicama te operaterima, kao i odgovarajući upravljački mehanizam kako bi se poduprla prijeko potrebna istraživanja, inovacije i primjena novih tehnologija u prometnom sektoru te potakla mobilnost s niskom razinom emisije; poziva da se zaključci tih planova uvrste u godišnji program rada Europske komisije;
8. ističe da je potrebno razmjenjivati i proširiti najbolje prakse i razmjenu informacija među državama članicama o pametnim, održivim i uključivim urbanim projektima; isto tako naglašava koristi strožih normi za CO2 nakon 2020./2021. u skladu s ciljevima EU-a u pogledu dekarbonizacije radi poticanja inovacija i učinkovitosti; poziva na integrirani i koordinirani pristup kojim će se uzeti u obzir urbana dimenzija politika i zakonodavstva EU-a te nacionalnih politika i zakonodavstva, te poziva na razvoj planova održive gradske mobilnosti kako bi se države članice potaknule i ohrabrile odnosno kako bi im se omogućilo da poboljšaju zdravlje i kvalitetu života građana i stanje okoliša u urbanim područjima; potiče razvoj kooperativnih inteligentnih prometnih sustava (C-ITS) i autonomnih vozila te uvođenje komunikacijske infrastrukture kako bi se zajamčile potrebe za velikim kapacitetom i niskom latencijom za mrežu 5G; poziva na aktivno djelovanje kako bi se smanjile razlike i poboljšala suradnja između gradskih i ruralnih područja te između razvijenijih i slabije razvijenih regija u pogledu kvalitete infrastrukture;
9. napominje da gotovo četvrtina emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji potječe iz prometa i da je on glavni uzrok onečišćenja zraka u gradovima; napominje da su autobusi važan dio svih sustava javnog prijevoza, da u mnogim gradovima EU-u čine jedini način javnog prijevoza i da elektrifikacija autobusa zajedno s brojnim drugim rješenjima povezanima s alternativnim gorivima predstavlja obećavajuću priliku za smanjenje ugljičnog otiska usluga javnog prijevoza u Europskoj uniji;
10. ističe da, ako želimo imati čist prijevoz, moramo biti u stanju proizvesti čistu električnu energiju. smatra da električna vozila koja se pokreću energijom dobivenom iz elektrana na ugljen zasigurno nisu dio koncepta gospodarstva bez emisija ugljika;
11. ističe da svako ulaganje u istraživanje i razvoj budućih tehnologija potrebnih za čistu mobilnost bez emisija ugljika mora biti popraćeno temeljnim zahtjevom za promjenom potrošnje energije;
12. podržava glavne ciljeve koje je utvrdila Komisija, a posebice potrebu da energetska učinkovitost bude prioritet, što obuhvaća i jedinstvenu pametnu elektroenergetsku mrežu EU-a, da se pruža veća financijska potpora, posebno malim i srednjim poduzećima te turističkom sektoru, te da se usvoje politike za čistu energiju i porezna rješenja za ubrzavanje prijelaza na alternativne izvore energije s niskim razinama emisija; potiče države članice da se pridruže inicijativi Misija za inovacije i da idućih godina povećaju javnu potrošnju za istraživanja o čistoj energiji; potiče Komisiju da također ulaže u ciljane komunikacijske kampanje kojima se želi podići razina osviještenosti o ciklusu proizvodnje energije, izazovima s kojima se istraživanje suočava u tom području i rizicima povezanima s neodrživim modelom potrošnje;
13. napominje da je kad je riječ o prijevozu jasno da je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora i drugih alternativnih i održivih izvora energije obećavajuća zamjena za fosilna goriva; naglašava, međutim, da će biti potrebna znatna ulaganja za razvoj potrebne infrastrukture; podsjeća da je važno priznati da će neki sektori imati više poteškoća od drugih pri zamjeni čišćim energetskim rješenjima ili prijelazu na njih; naglašava potrebu za jačanjem istraživanja u području inovativnih sustava obnovljivih izvora energije u prometu, na primjer upotrebom energije sunca i vjetra za brodove i povezivanjem obnovljivih izvora energije s električnom željezničkom mrežom i, iako je izgledno da će zrakoplovstvo ostati ovisno o tekućim ugljikovodičnim gorivima u doglednoj budućnosti, u rješenja koja obuhvaćaju cjelokupni vrijednosni lanac u zrakoplovstvu, što bi moglo pomoći smanjivanju utjecaja proizvodnje i inovacija na okoliš.
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Datum usvajanja |
23.11.2017 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
33 2 5 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Georges Bach, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Gabriele Preuß, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Jill Seymour, Pavel Telička, Wim van de Camp, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Jakop Dalunde, Mark Demesmaeker, Jill Evans, Maria Grapini, Peter Kouroumbashev, Jozo Radoš, Olga Sehnalová |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Juan Fernando López Aguilar |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
33 |
+ |
|
|
ALDE GUE/NGL
EPP
S&D
Verts/ALE |
Gesine Meissner, Jozo Radoš, Dominique Riquet, Pavel Telička Merja Kyllönen Georges Bach, Deirdre Clune, Andor Deli, Dieter-Lebrecht Koch, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Massimiliano Salini, Luis de Grandes Pascual, Wim van de Camp, Lucy Anderson, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Maria Grapini, Peter Kouroumbashev, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Juan Fernando López Aguilar, Gabriele Preuß, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Olga Sehnalová, Janusz Zemke Michael Cramer, Jakop Dalunde, Jill Evans |
|
|
2 |
- |
|
|
EFDD |
Peter Lundgren, Jill Seymour |
|
|
5 |
0 |
|
|
ECR ENF |
Mark Demesmaeker, Jacqueline Foster, Roberts Zīle, Kosma Złotowski Marie-Christine Arnautu |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
- [1] COM(2016)0763.
- [2] Kao što je navedeno u Bijeloj knjizi Komisije pod nazivom „Prema konkurentnoj i održivoj prometnoj politici” (COM(2011)0144).
MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj (8.12.2017)
upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku
o ubrzavanju inovacija u području čiste energije
(2017/2084(INI))
Izvjestiteljica za mišljenje: Monika Smolková
PRIJEDLOZI
Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
1. podsjeća da je u članku 8. Uredbe o zajedničkim odredbama utvrđeno da se „ciljevi ESI fondova ostvaruju u skladu s načelom održivog razvoja”, u skladu s ciljem EU-a da se očuva, zaštiti i unaprijedi kvaliteta okoliša te u skladu s obvezama koje je EU preuzeo u okviru Pariškog sporazuma; u tom smislu ističe potrebu za većom usklađenošću sektorskih politika EU-a i njegovih politika financiranja; poziva Komisiju i države članice da uključe gradove, regije i civilno društvo tako što će im dati aktivnu ulogu u sastavljanju i provedbi konkretnih mjera;
2. podsjeća na to da su sporazumi o partnerstvu i programi u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama namijenjeni za promicanje učinkovite upotrebe resursa, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima te horizontalnih načela partnerstva, višerazinskog upravljanja, nediskriminacije i rodne ravnopravnosti;
3. podsjeća na to da europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi) pružaju znatne mogućnosti za energetske inovacije i njihovo uvođenje na tržište te tako mogu imati važnu ulogu u energetskoj tranziciji u Europi; pozdravlja namjeru Komisije da uvede ciljane financijske instrumente kako bi se uspostavila odgovarajuća ravnoteža između bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata te ističe da bi se javno-privatnim partnerstvima i zajedničkim poduzećima u području istraživanja, razvoja i inovacija mogla potaknuti ulaganja privatnog sektora u čistu energiju; ističe da se u okviru ESI fondova mora ojačati potpora za regije i gradove u području energetske tranzicije; posebno ističe da je potrebno povećati ekonomsku potporu i sredstva za provedbu lokalnih programa energetske obnove; potiče države članice i Komisiju da zaustave izravnu ili neizravnu potporu za subvencije kojima se narušava tržište ili su ekološki štetne kako bi se financijski tokovi preusmjerili u istraživanje u području čiste energije; podsjeća na zalaganje EU-a u okviru strategije Europa 2020. da se prednost da energetskoj učinkovitosti i inicijativama koje se temelje na obnovljivim izvorima;
4. skreće pozornost na ukupni napredak u ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. u pogledu prelaska na energiju iz obnovljivih izvora; međutim ističe da se rezultati znatno razlikuju među državama članicama; ističe da bi se većim ulaganjima u znanstvene napore povezane s čistom energijom moglo pridonijeti ostvarenju postavljenih zadaća i postizanju konkretnih rezultata; podsjeća da se obvezujućim standardima i ciljevima mogu riješiti pitanja klimatskih promjena i zaštite okoliša, zajamčiti održiva sigurnost opskrbe i očuvati konkurentska prednost EU-a u području klimatski prihvatljivih energetskih tehnologija; ističe da većina tehnologija čiste energije koje se trenutačno upotrebljavaju (npr. energija vjetra i solarna energija) uvelike ovise o promjenjivim prirodnim čimbenicima koji mogu ugroziti stabilnost opskrbe energijom u zasebnim regijama ili čak državama članicama te stoga poziva da se odgovarajuća pozornost posveti povezivosti elektroenergetskih mreža, uravnoteženju rezervi energije, skladištenju i ostalim mjerama potrebnima za uspostavu potpuno funkcionalnog zajedničkog tržišta energije; poziva na to da se ulaganja u istraživačke i inovacijske projekte usmjere osobito na zadruge za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, inicijative za decentralizaciju i vlastitu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te inovacijsko djelovanje MSP-ova; osim toga ističe da je važno zadržati teritorijalnu ravnotežu u EU-u i pružiti opsežniju potporu regijama i gradovima koji su u tom pogledu manje razvijeni;
5. smatra da bi trebalo dalje razviti pristup pametne specijalizacije (koji je doveo do više od 120 istraživačkih i inovacijskih strategija za pametnu specijalizaciju) utvrđen reformiranom kohezijskom politikom za razdoblje 2014. – 2020.; u tom kontekstu potiče i uspostavu međuregionalnih partnerstava, među ostalim u području energetike, pri čemu bi se posebna pozornost posvećivala projektima prekogranične suradnje; ističe potrebu za poboljšanjem informacija za korisnike na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi se zajamčila najveća moguća uključenost malih i srednjih poduzeća aktivnih u tom području, kao i mladih poduzetnika, te suradnja sa sveučilištima radi jamčenja brze provedbe inovativnih rješenja; ističe da je u razdoblju nakon 2020. potrebna stalna i osnažena kohezijska politika kako bi se ostvarili ciljevi EU-a povezani s čistom energijom;
6. ističe posebne značajke određenih područja kao što su najudaljenije regije i mogućnosti koje one pružaju za inovacije u području čiste energije; u tom kontekstu ističe da je potrebna dodatna potpora za manje razvijene, udaljene i ruralne regije kako bi se zajamčila konvergencija energije u svim regijama EU-a;
7. ustraje u tome da je multidisciplinarni i tehnološki neutralan pristup „odozdo prema gore” koji uključuje sve relevantne dionike – lokalna, regionalna i nacionalna tijela, sveučilišta te mala i srednja poduzeća – vrlo važan za poticanje istraživanja, razvoja i inovacija u smislu tehnologije i partnerstava u okviru Europskog vijeća za inovacije koje može doprinijeti s pomoću inovacijskih proizvoda, osobito preko mjera za osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća; ističe da bi radi jamčenja uspješne energetske tranzicije u ranoj fazi postupka oblikovanja politika trebala sudjelovati regionalna i lokalna tijela te dionici, uključujući i one manje;
8. zabrinut je zbog raznovrsnosti i složenosti postojećih financijskih instrumenata (Obzor 2020., ESI fondovi, Europski fond za održivi razvoj, Europski fond za strateška ulaganja itd.), koji bi se mogli koristiti kao dodatni alat samo u onim sektorima u kojima su se za postizanje ciljeva kohezijske politike pokazali prikladnijima od bespovratnih sredstava, te ustraje u tome da se poduzmu napori u cilju pojednostavljenja i koordinacije tih instrumenata kako bi se regionalnim i lokalnim vlastima te malim promotorima projekata omogućio lakši pristup izvorima financiranja i time doprinijelo cjelokupnoj ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji; ističe da bi instrumenti trebali biti prilagođeni konkretnim potrebama različitih regija; ističe da je za poboljšanje sinergija i ublažavanje komplementarnosti fondova EU-a potrebno dodatno razviti savjetodavni alat u obliku jedinstvene kontaktne točke i Europski portal projekata ulaganja u cilju usmjeravanja potencijalnih ulagača prema odgovarajućim instrumentima financiranja; ističe da pojednostavljenje i jačanje financijskih instrumenata EU-a mobilizacijom isključivo privatnih ulaganja neće biti dovoljno te će biti potrebno javno financiranje EU-a kako bi se obuhvatili nužni i ambiciozni infrastrukturni projekti, s obzirom na poteškoće u vezi s pristupom financijskim instrumentima i složenost postupaka, koje korisnici navode kao ključne prepreke; napominje da ne bi trebao postojati obvezni cilj za upotrebu financijskih instrumenata u kohezijskoj politici nakon 2020.; podupire povećanje potrošnje povezane s klimom u kohezijskoj politici nakon 2020.;
9. ističe da je za razvoj inovacijskih projekata potrebno stabilno, održivo, transparentno i predvidivo regulatorno okružje s tematskom i geografskom dodjelom sredstava i izravnijim širenjem inovacija među građanima; smatra da države članice imaju ključnu ulogu u području energetske tranzicije te ističe potrebu za koordiniranjem istraživačkih i inovacijskih mjera usmjerenih na energetsku tranziciju na razini EU-a kako bi se ispunili energetski ciljevi EU-a; ističe važnost ulaganja većih napora u tranziciju manje razvijenih regija kako bi mogle iskoristiti potencijal čiste energije i kružnog gospodarstva u cilju jamčenja brze kohezije; potiče države članice da se pridruže inicijativi Misija za inovacije i povećaju rashode za istraživanja; vjeruje da bi buduće planiranje ESI fondova trebalo biti bolje integrirano u nacionalne energetske i klimatske planove za 2030.;
10. smatra da je Plan EU-a za gradove važan instrument za angažiranje gradova i promicanje energetske tranzicije u EU-u te ističe važnost poticanja inovacija u području energetske učinkovitosti zgrada kako bi se potrošnja energije 2050. smanjila na minimalnu razinu; poziva na uvođenje fleksibilnog, prilagođenog pristupa provedbi Plana za gradove, pri čemu će se davati poticaji i smjernice kako bi se potpun iskoristio potencijal gradova; napominje da su regije i gradska područja najpogodniji za testiranje i primjenu integriranih energetskih rješenja u izravnoj vezi s građanima; smatra da bi sinergije među politikama EU-a trebalo osnažiti jedinstvenim i dosljednim stajalištem EU-a o antidampinškim mjerama kako bi se osiguralo da proizvodna industrija iskoristi sve prednosti energetske tranzicije;
11. pozdravlja predstojeću reviziju Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada; no poziva države članice da pokrenu dodatne inicijative u cilju poboljšanja uvjeta za kućanstva pogođena energetskim siromaštvom; smatra da se većom energetskom učinkovitošću pruža mogućnost za stvaranje novih radnih mjesta, osobito u građevinskom sektoru; stoga preporučuje promicanje biogospodarstva, posebno među mladim poduzetnicima koji djeluju u tom sektoru;
12. ističe da je potrebno što više proširiti Plan ulaganja za Europu na financiranje malih i srednjih poduzeća te ga prilagoditi njihovim zahtjevima;
13. smatra da građani trebaju biti u središtu energetske tranzicije te da je više decentraliziran energetski sustav u okviru kojega se primjenjuje pristup „odozdo prema gore”, koji je usredotočen na korisnike i u kojemu potrošači, lokalne energetske zajednice, gradovi i mala novoosnovana poduzeća mogu sudjelovati i poticati dodatni budući razvoj i inovacije, pokretač inovacija; stoga pozdravlja napore da se podrži i uskladi obrazovanje djece i mladih u EU-u u području tehnologije; skreće pozornost na važnost administrativnih kapaciteta i građanske svijesti u pogledu ciljeva i mogućnosti sudjelovanja u prelasku na čistu energiju;
14. ističe važnost prepoznavanja i borbe protiv prekomjerne birokracije i nepoštene tržišne prakse, s obzirom na njihov negativan učinak u ranim fazama revolucionarnih tehnologija u nastajanju;
15. prepoznaje ključnu ulogu regija i gradova u promicanju odgovornosti za energetsku tranziciju diljem svijeta i poticanju inovacija odozdo prema gore povezanih s klimom i energijom; poziva na primjenu jednakih okolišnih standarda kvalitete na svu energetsku tehnologiju koja ulazi na tržište EU-a; izražava zabrinutost u pogledu očuvanja gradskih zelenih područja.
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Datum usvajanja |
7.12.2017 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
30 1 0 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Pascal Arimont, Victor Boştinaru, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, John Flack, Michela Giuffrida, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Konstantinos Papadakis, Stanislav Polčák, Fernando Ruas, Monika Smolková, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Ángela Vallina, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Joachim Zeller |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Viorica Dăncilă, Andor Deli, Tunne Kelam, Norica Nicolai, Bronis Ropė, Claudia Schmidt, Milan Zver |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
30 |
+ |
|
|
ALDE |
Ivan Jakovčić, Iskra Mihaylova, Matthijs van Miltenburg, Norica Nicolai |
|
|
ECR |
John Flack, Ruža Tomašić |
|
|
EFDD |
Rosa D’Amato |
|
|
GUE/NGL |
Ángela Vallina |
|
|
EPP |
Pascal Arimont, Andor Deli, Krzysztof Hetman, Tunne Kelam, Lambert van Nistelrooij, Andrey Novakov, Stanislav Polčák, Fernando Ruas, Claudia Schmidt, Ramón Luis Valcárcel Siso, Joachim Zeller, Milan Zver |
|
|
S&D |
Victor Boştinaru, Andrea Cozzolino, Viorica Dăncilă, Michela Giuffrida, Constanze Krehl, Monika Smolková, Derek Vaughan, Kerstin Westphal |
|
|
VERTS/ALE |
Bronis Ropė, Monika Vana |
|
|
1 |
- |
|
|
NI |
Konstantinos Papadakis |
|
|
0 |
0 |
|
|
|
|
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
|
Datum usvajanja |
11.1.2018 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
55 3 2 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, David Borrelli, Jonathan Bullock, Reinhard Bütikofer, Jerzy Buzek, Edward Czesak, Fredrick Federley, Ashley Fox, Theresa Griffin, Hans-Olaf Henkel, Eva Kaili, Kaja Kallas, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri, Christelle Lechevalier, Janusz Lewandowski, Edouard Martin, Csaba Molnár, Nadine Morano, Aldo Patriciello, Miroslav Poche, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Sven Schulze, Patrizia Toia, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Martina Werner, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Michał Boni, Mario Borghezio, Jens Geier, Gerben-Jan Gerbrandy, Werner Langen, Morten Løkkegaard, Florent Marcellesi, Marian-Jean Marinescu, Rupert Matthews, Clare Moody, Răzvan Popa, Dennis Radtke, Michèle Rivasi, Sofia Sakorafa, Anneleen Van Bossuyt |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Max Andersson, Mihai Ţurcanu |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
|
55 |
+ |
|
|
ALDE |
Fredrick Federley, Gerben-Jan Gerbrandy, Kaja Kallas, Morten Løkkegaard, Lieve Wierinck |
|
|
ECR |
Edward Czesak, Ashley Fox, Hans-Olaf Henkel, Zdzisław Krasnodębski, Rupert Matthews, Anneleen Van Bossuyt |
|
|
EFDD |
David Borrelli |
|
|
ENF |
Barbara Kappel |
|
|
EPP |
Bendt Bendtsen, Michał Boni, Jerzy Buzek, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Werner Langen, Janusz Lewandowski, Marian-Jean Marinescu, Nadine Morano, Aldo Patriciello, Dennis Radtke, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Sven Schulze, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Hermann Winkler, Anna Záborská, Mihai Ţurcanu |
|
|
S&D |
José Blanco López, Jens Geier, Theresa Griffin, Eva Kaili, Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev, Miapetra Kumpula-Natri, Edouard Martin, Csaba Molnár, Clare Moody, Miroslav Poche, Răzvan Popa, Patrizia Toia, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho |
|
|
VERTS/ALE |
Max Andersson, Reinhard Bütikofer, Florent Marcellesi, Michèle Rivasi, Claude Turmes |
|
|
3 |
- |
|
|
EFDD |
Jonathan Bullock |
|
|
GUE/NGL |
Xabier Benito Ziluaga, Sofia Sakorafa |
|
|
2 |
0 |
|
|
ENF |
Mario Borghezio, Christelle Lechevalier |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani