Postupak : 2017/2067(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0036/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0036/2018

Rasprave :

PV 12/03/2018 - 19
CRE 12/03/2018 - 19

Glasovanja :

PV 13/03/2018 - 7.3
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0063

IZVJEŠĆE     
PDF 784kWORD 76k
23.2.2018
PE 610.712v02-00 A8-0036/2018

o Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave

(2017/2067(INI))

Odbor za promet i turizam

Izvjestitelj: István Ujhelyi

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave

(2017/2067(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. studenog 2016. o Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave, važan korak prema kooperativnoj, povezanoj i automatiziranoj mobilnosti (COM(2016)0766),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza(1), te proširenje vremenskog okvira mandata za donošenje delegiranih akata,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 11. listopada 2017. o kooperativnim inteligentnim prometnim sustavima(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017. o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europska strategija za kooperativne inteligentne prometne sustave, važan korak prema kooperativnoj, povezanoj i automatiziranoj mobilnosti”(3),

–  uzimajući u obzir izvješća Platforme za uvođenje kooperativnih inteligentnih prometnih sustava (C-ITS), osobito kad je riječ o politici o certifikatima i sigurnosti tog sustava,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenog 2017. naslovljenu „Spašavanje života: poboljšanje sigurnosti automobila u EU-u”(4),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Amsterdama od 14. travnja 2016. o suradnji u području umrežene i automatizirane vožnje,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2017. naslovljenu „Internetska povezivost za rast, konkurentnost i koheziju: europsko gigabitno društvo i 5G”(5),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam te mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0036/2018),

A.  budući da je Europska strategija za kooperativne inteligentne prometne sustave (Strategija) usko povezana s političkim prioritetima Komisije, posebno s Programom za radna mjesta, rast i ulaganja, stvaranjem jedinstvenog europskog prometnog prostora, jedinstvenim digitalnim tržištem, zaštitom klime i Strategijom energetske unije;

B.  budući da tijela država članica i industrijskog sektora moraju odgovoriti na hitnu potrebu da se promet učini sigurnijim, čistijim, učinkovitijim, održivijim, multimodalnim i pristupačnim za sve sudionike u cestovnom prometu, uključujući one najosjetljivije i osobe smanjene pokretljivosti;

C.  budući da se pozitivni trend u pogledu sigurnosti u cestovnom prometu u EU-u koji je obilježio posljednje desetljeće usporio te da je 92 % nesreća na cestama uzrokovano ljudskom pogreškom i da je uvođenje tehnologija C-ITS-a važno za učinkovito funkcioniranje nekih sustava za pomoć u vožnji; budući da je cestovni promet i dalje odgovoran za veći dio iskorištenosti gradskog prostora, nesreća i emisija prouzročenih prometom u obliku buke, stakleničkih plinova i tvari koje onečišćuju zrak;

D.  budući da će sustav kooperativnih inteligentnih prometnih sustava (C-ITS) omogućiti da sudionici u cestovnom prometu i upravitelji prometa djelotvornije dijele i upotrebljavaju informacije te koordiniraju svoje aktivnosti;

E.  budući da je kibersigurnost C-ITS-a ključan element njihove provedbe; budući da bi fragmentirana sigurnosna rješenja ugrozila interoperabilnost i sigurnost krajnjeg korisnika te da stoga postoji očita potreba za djelovanjem na razini EU-a;

F.  budući da odgovornost i transparentnost u vezi s algoritmima znači primjenu tehničkih i operativnih mjera kojima se osigurava transparentnost i nediskriminacijska priroda automatiziranog donošenja odluka te procesa izračunavanja vjerojatnosti ponašanja pojedinaca; budući da bi se transparentnošću pojedincima trebale omogućiti smislene informacije o korištenoj logici te značaju procesa i njegovim posljedicama; budući da to treba obuhvaćati informacije o podacima korištenima za osposobljavanje u području analize te pojedincima omogućiti da razumiju i nadziru odluke koje na njih utječu;

G.  budući da bi EU trebao poticati i dodatno razvijati digitalne tehnologije ne samo radi smanjenja ljudskih pogrešaka i drugih neučinkovitosti nego i radi smanjenja troškova i optimizacije upotrebe infrastrukture s pomoću rasterećenja prometa, čime bi se smanjile emisije CO2;

H.  budući da će taj kooperativni element zahvaljujući digitalnoj i mobilnoj povezanosti znatno poboljšati sigurnost u cestovnom prometu te njegovu učinkovitost, održivost i multimodalnost; budući da će se njime u isto vrijeme stvoriti golem gospodarski potencijal te smanjiti broj prometnih nezgoda i potrošnja energije; budući da su kooperativni inteligentni prometni sustavi (C-ITS) ključan element za razvoj autonomnih vozila i sustava vožnje;

I.  budući da povezana i automatizirana vožnja predstavlja važan digitalni napredak u prometnom sektoru i da je koordinacija sa svim novim tehnologijama koje se u tom sektoru koriste, kao što su europski globalni satelitski navigacijski sustavi GALILEO i EGNOS, dosegla visoku razinu tehnoloških kapaciteta;

J.  budući da je EU obvezan poštovati Povelju Europske unije o temeljnim pravima, posebno članke 7. i 8. o pravu na privatnost i zaštitu osobnih podataka;

K.  budući da nekoliko zemalja diljem svijeta (na primjer SAD, Australija, Japan, Koreja i Kina) sve brže napreduju prema uvođenju novih digitalnih tehnologija, te da su na tržištu već dostupna vozila i usluge C-ITS-a;

Opći okvir

1.  pozdravlja Komunikaciju Komisije o Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave i njezin intenzivni rad, u suradnji sa stručnjacima iz javnih i privatnih sektora, kojim su postavljeni temelji za komunikaciju; podržava rezultate i stoga poziva na hitno uvođenje interoperabilnih usluga C-ITS-a diljem Europe;

2.  ističe da je kako bi se poduprlo uvođenje kooperativnih inteligentnih prometnih sustava potreban jasan pravni okvir i pozdravlja budući delegirani akt u okviru Direktive o ITS-u (Direktiva 2010/40/EU) kojim će se zajamčiti kontinuitet usluga, omogućiti interoperabilnost i podržati povratna kompatibilnost;

3.  prima na znanje potencijal C-ITS-a za poboljšanje učinkovitosti goriva, smanjenje troškova osobnog prijevoza i negativnog učinka prometa na okoliš;

4.  naglašava potencijal digitalnih tehnologija i povezanih poslovnih modela u cestovnom prometu te prepoznaje Strategiju kao važan korak prema razvoju C-ITS-a i, u konačnici, prema potpuno povezanoj i automatiziranoj mobilnosti; primjećuje da kooperativna, povezana i automatizirana vozila mogu ojačati konkurentnost europske industrije, učiniti promet protočnim i sigurnijim, smanjiti gužvu, potrošnju energije i emisije iz prometa te poboljšati povezanost pojedinačnih načina prijevoza; u tom smislu ističe da treba utvrditi uvjete za infrastrukturu kako bi se zajamčilo da dotični sustavi mogu funkcionirati na siguran i djelotvoran način;

5.  napominje da bi industrije EU-a trebale iskoristiti svoj povoljni položaj na globalnoj sceni kad je riječ o razvoju i primjeni tehnologija C-ITS-a; naglašava da je hitno potrebno osmisliti ambicioznu strategiju EU-a kojom se koordiniraju nacionalni i regionalni napori, sprečava fragmentacija, ubrzava uvođenje tehnologija C-ITS-a za koje je dokazano da imaju sigurnosne prednosti i u najvećoj mogućoj mjeri povećava suradnja među različitim sektorima, kao što su promet, energija i telekomunikacije; apelira na Komisiju da predstavi poseban vremenski raspored s jasnim ciljevima koje EU treba postići između 2019. i 2029., da kao prioritet odredi uvođenje do 2019. onih usluga C-ITS-a koje imaju najveći potencijal za sigurnost kako je navedeno u popisu usluga koji je Platforma za C-ITS pripremila u svom izvješću o drugoj fazi te da osigura dostupnost tih usluga u svim novim vozilima diljem Europe;

6.  ističe da je potrebno uvesti usklađeni okvir socijalnih, ekoloških i sigurnosnih pravila u cilju ostvarivanja prava radnika i potrošača i jamčenja poštenog tržišnog natjecanja u prometnom sektoru;

7.  pozdravlja rezultate druge faze Platforme za C-ITS i ističe važnost rezultata(6);

8.  ističe da, premda komunikacija predstavlja važan korak prema razvoju Strategije EU-a o kooperativnim, povezanim i automatiziranim vozilima, ne bi smjelo doći do brkanja kooperativnih inteligentnih prometnih sustava i tih različitih koncepata;

9.  naglašava potrebu da se osigura da razvoj i uvođenje povezanih i automatiziranih vozila i C-ITS-a budu u potpunosti u skladu s ciljevima dekarbonizacije prometnih sustava i vizije prometa bez nesreća (tzv. vision zero) te da ih podupiru;

10.  podsjeća da su sustavi C-ITS-a sustavi koji omogućuju različitim postajama ITS-a (vozila, oprema na cesti, centri za kontrolu prometa i nomadski uređaji) da međusobno komuniciraju i dijele informacije s pomoću standardizirane komunikacijske arhitekture i da je stoga interoperabilnost pojedinačnih sustava od ključne važnosti;

11.  podsjeća da su povezana vozila ona vozila koja upotrebljavaju tehnologije C-ITS-a koje omogućuju svim cestovnim vozilima komunikaciju s drugim vozilima, prometnom signalizacijom te trajnom cestovnom i horizontalnom infrastrukturom, koju treba ojačati i prilagoditi, ali koja isto tako može omogućiti inovativne sustave punjenja u vožnji i sigurno komunicirati s vozilima, kao i s drugim sudionicima u cestovnom prometu; podsjeća da je 92 % nesreća na cestama uzrokovano ljudskom pogreškom i da je uvođenje tehnologija C-ITS-a važno za učinkovito funkcioniranje nekih sustava za pomoć u vožnji;

12.  podsjeća da su automatizirana vozila ona vozila koja su sposobna samostalno se kretati i manevrirati u stvarnim prometnim situacijama pri čemu je najmanje jedna primarna upravljačka naprava (upravljanje volanom, ubrzavanje, kočenje) automatizirana kroz duže vremensko razdoblje;

13.  naglašava važnost uključivanja zaštitnih sustava tijekom prijelazne faze istodobnog postojanja povezanih i automatiziranih vozila te tradicionalnih nepovezanih vozila, kako se ne bi ugrozila sigurnost na cestama; ističe da neke sustave za pomoć u vožnji treba dodatno razviti i obavezno ugrađivati u vozila;

14.  poziva Europsku komisiju da razmisli o načinu na koji se može riješiti pitanje istodobnog postojanja kooperativnih, povezanih i automatiziranih vozila te nepovezanih vozila i vozača, pritom uzimajući u obzir da zbog starosti voznog parka i preostalog udjela osoba koje ne koriste povezana vozila treba predvidjeti da i dalje znatan broj vozila neće biti dio sustava;

15.  izražava žaljenje zbog nepostojanja jasnog vremenskog rasporeda za preporučene manje hitne usluge, kao i nepostojanja potpune procjene učinka i preciznih podataka o inicijativama za uvođenje pri razvijanju usluga C-ITS-a i potencijalnom proširenju usluga;

16.  poziva Komisiju da dâ prioritet uslugama C-ITS-a koje nude najviši potencijal sigurnosti, kao i izradi potrebnih definicija i zahtjeva te hitnom ažuriranju Europske izjave o načelima sučelja čovjek-stroj za informacijske i komunikacijske sustave ugrađene u vozilo, s obzirom na važnost interakcije između vozača i stroja(7)

;

17.  ponovno ističe ključnu ulogu povezanih i automatiziranih vozila, C-ITS-a i novih tehnologija u ispunjavanju klimatskih ciljeva te potrebu da se osigura da njihov razvoj i uvođenje budu u potpunosti u skladu s ciljevima dekarbonizacije prometnog sustava te da ih podupiru; pozdravlja primjenu C-ITS-a kao sredstva za poboljšanje prometne učinkovitosti, smanjenje potrošnje goriva i utjecaja cestovnog prometa na okoliš (na primjer u pogledu emisija CO2) te optimizaciju korištenja gradske infrastrukture;

18.  naglašava potencijal inovativnih tehnologija, kao što su automatizirana vožnja i vožnja u konvoju (grupiranje različitih vozila) u cestovnom prijevozu tereta jer omogućuju bolje iskorištavanje zračne struje, čime se smanjuju potrošnja goriva i emisije; poziva da se dodatno podrže istraživanje i razvoj u tom području, prije svega u vezi s potrebnom digitalnom infrastrukturom;

19.  naglašava da je sudionicima u cestovnom prometu potrebno pružiti više izbora, više proizvoda koji su jednostavni za korištenje, cjenovno pristupačni i prilagođeni korisniku te više informacija; u tom pogledu potiče Komisiju da pojednostavni razmjenu najboljih praksi usmjerenih, među ostalim, na ostvarivanje ekonomske učinkovitosti; potiče sve države članice da se pridruže Platformi C-Roads s obzirom na to da bi ona trebala imati značajnu ulogu koordinatora u provedbi Strategije, pod uvjetom da se poštuje tehnološka neutralnost, koja je potrebna za poticanje inovacija; ističe da je potrebno osigurati opsežno i usklađeno uvođenje naprednih digitalnih alata u državama članicama, te da se njima obuhvaća i javni prijevoz; poziva proizvođače automobila da započnu s uvođenjem C-ITS-a u svrhu provedbe Strategije;

20.  potiče Komisiju da razvije statističke podatke kojima bi se nadopunili postojeći podaci kako bi se bolje ocijenio napredak digitalizacije u različitim područjima sektora cestovnog prometa; ističe važnost daljnjih ulaganja u istraživanja u području senzorskih sustava te naglašava da se pri razvoju C-ITS-a posebna pozornost treba posvetiti gradskom prometu, koji se uvelike razlikuje od izvangradskog prometa; napominje da gradski promet posebno odlikuje veća interakcija s motociklistima, biciklistima, pješacima i drugim osjetljivim sudionicima u cestovnom prometu, uključujući osobe s invaliditetom;

21.  potiče države članice da poduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi se strukovno osposobljavanje i sveučilišno obrazovanje prilagodilo potrebama za znanjem sektora u kojem će se razviti strategija za ITS; poziva na izradu prospektivnih analiza o novim zanimanjima i radnim mjestima povezanim s tim novim pristupom mobilnosti te na razmjenu najboljih praksi u području razvoja modela suradnje između poduzetnika i obrazovnog sustava usmjerenih na stvaranje integriranih prostora za osposobljavanje, inovaciju i proizvodnju;

22.  smatra da bi usluge C-ITS-a trebale biti uključene u Svemirsku strategiju za Europu s obzirom na to da se uvođenje C-ITS-a treba temeljiti na tehnologijama za utvrđivanje geografskog položaja, kao što je satelitsko određivanje položaja;

23.  ističe da bi države članice trebale uzeti u obzir uvođenje usluga C-ITS-a u okviru šire perspektive mobilnosti kao usluge (MaaS) i integracije s drugim načinima prijevoza, prije svega kako bi se izbjegli svi mogući povratni učinci, na primjer povećanje modalnog udjela cestovnog prometa;

Privatnost i zaštita podataka

24.  skreće pozornost na važnost primjene zakonodavstva EU-a u području privatnosti i zaštite podataka u vezi s podacima C-ITS-a i povezanih podataka ekosustava, zbog čega bi se ti podaci, kao prioritet, trebali upotrebljavati isključivo za svrhe C-ITS-a, a ne zadržavati niti primjenjivati u druge svrhe; naglašava da bi pametna vozila trebala u potpunosti biti u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i povezanim pravilima te da pružatelji usluga C-ITS-a moraju vozačima nuditi lako dostupne informacije i jasne uvjete te im tako omogućiti da daju dobrovoljni informirani pristanak, u skladu s odredbama i ograničenjima iz Opće uredbe o zaštiti podataka;

25.  ističe potrebu za mnogo većom transparentnošću i odgovornošću u vezi s algoritmima u pogledu obrade i analize podataka koju provode poduzeća; podsjeća na to da se Općom uredbom o zaštiti podataka predviđa pravo pojedinca da bude informiran o logici obrade podataka; nadalje, naglašava da ne smije postojati tzv. „sprečavanje vožnje”, što bi značilo da korisnici ne mogu voziti vlastiti pametni automobil ako odbiju dati pristanak; poziva da u pametnim automobilima bude dostupna opcija izvanmrežnog rada, čime bi se korisnicima omogućilo da isključe prijenos osobnih podataka na druge uređaje, a da pritom nema negativnih učinaka na njihovu mogućnost za vožnju automobila;

26.  skreće pozornost na činjenicu da se zaštita podataka i povjerljivost moraju uzeti u obzir tijekom cjelokupne obrade podataka; naglašava da bi provedba „ugrađene i standardne privatnosti i zaštite podataka” trebala biti polazište za oblikovanje aplikacija i sustava ITS-a; podsjeća na to da tehnike anonimizacije mogu povećati povjerenje korisnika u usluge koje koriste;

Kibersigurnost

27.  ističe važnost primjene visokih standarda kibernetičke sigurnosti u sprečavanju hakiranja i kibernapada u svim državama članicama, osobito u svijetlu ključne važnosti sigurnosti komunikacija C-ITS-a; primjećuje da je kibernetička sigurnost ključni izazov s kojim se treba uhvatiti u koštac s obzirom na to da prometni sustav postaje sve više digitaliziran i povezan; naglašava da automatiziranim i povezanim vozilima te bazama podataka u kojima se obrađuju i/ili pohranjuju podaci prijete kibernapadi, zbog čega treba isključiti sve slabe točke i rizike koji se mogu prepoznati i zamisliti u ovoj fazi razvoja s pomoću izrade zajedničke sigurnosne strategije, uključujući stroge sigurnosne standarde, te certifikacijsku politiku za uvođenje C-ITS-a;

28.  ističe da bi se u EU-u i svim državama članicama te u svim njihovim potencijalnim sporazumima o suradnji s trećim zemljama trebali primjenjivati jednako visoki i usklađeni sigurnosni standardi; također ističe da ti standardi, međutim, ne bi smjeli otežavati pristup servisera treće strane ugrađenim sustavima kako bi se vlasnicima vozila omogućilo da ne ovise o proizvođačima automobila pri obavljanju potrebnih pregleda i/ili popravljanju ugrađenog softvera;

Komunikacijske tehnologije i frekvencije

29.  smatra da je ispravan pristup tehnološki neutralne hibridne komunikacije kojim se osigurava interoperabilnost i retroaktivna usklađenost te se kombiniraju komplementarne komunikacijske tehnologije, a da je kombinacija hibridne komunikacije koja najviše obećava kombinacija bežične komunikacije kratkog dometa i mobilnih i satelitskih tehnologija, kojom će se osigurati najbolja moguća potpora za uvođenje osnovnih usluga C-ITS-a;

30.  prima na znanje spomenutu vezu između povezanih automobila i europskih sustava za satelitsku navigaciju EGNOS i GALILEO; stoga predlaže da se strategije usmjerene na povezane automobile uključe u svemirske tehnologije; smatra da je interoperabilnost od ključne važnosti i za sigurnost i za izbor potrošača te ističe da se sposobnost vozila za komunikaciju s mrežom 5G i sustavima za satelitsku navigaciju u budućnosti mora uključiti u kombinaciju hibridne komunikacije, kao što je navedeno u Akcijskom planu Komisije za mrežu 5G;

31.  potiče proizvođače automobila i telekomunikacijske operatere koji podupiru usluge C-ITS-a na suradnju, među ostalim radi neometanog uvođenja komunikacijske tehnologije za C-ITS, usluga naplate cestarina i usluga pametnog digitalnog tahografa bez smetnji među tim uslugama;

32.  poziva Komisiju i države članice da nastave ulagati napore u financiranje istraživanja i inovacija (Obzor 2020.), prije svega kako bi se omogućio dugoročan razvoj adekvatne infrastrukture za uvođenje C-ITS-a;

33.  ističe važnost sustava senzora pri pružanju podataka primjerice o dinamici vozila, zagušenju i kvaliteti zraka; poziva na veća i dobro koordinirana ulaganja država članica kako bi se osigurala potpuna interoperabilnost senzora koji se koriste i istražile mogućnosti njihove upotrebe u svrhe koje nisu povezane sa sigurnošću, kao što je daljinsko mjerenje emisija;

34.  poziva Komisiju da iznese prijedloge kako bi se osiguralo da se informacije o onečišćujućim emisijama koje se mogu dobiti s pomoću senzora ugrađenih u vozilima prikupljaju i stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima;

Zajednički europski pristup

35.  potiče države članice i lokalna tijela, proizvođače vozila, operatere u cestovnom prometu i industriju ITS-a na provedbu C-ITS-a do 2019. te preporučuje Komisiji, lokalnim tijelima i državama članicama da u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, europskih strukturnih i investicijskih fondova i Europskog fonda za strateška ulaganja izdvoje primjerena financijska sredstva za poboljšanje i održavanje buduće cestovne infrastrukture primjenom međusektorskog tematskog pristupa; poziva Komisiju i države članice da nastave ulagati napore u financiranje istraživanja i inovacija (Obzor 2020.) u potpunosti poštujući načelo transparentnosti i uz pružanje redovitih informacija o sufinanciranju EU-a;

36.  potiče države članice i Komisiju da podupru inicijative i aktivnosti kojima se promiču veća istraživanja i utvrđivanje činjenica o razvoju i utjecaju C-ITS-a u okviru prometne politike EU-a; smatra da bi, ako se do 2022. godine ne ostvari bitan napredak, moglo biti potrebno zakonodavno djelovanje kako bi se uvela „minimalna pravila” i u tom pogledu provela integracija;

37.  ističe važnost kvalitete fizičke cestovne infrastrukture koju bi trebalo postupno dopuniti digitalnom infrastrukturom; poziva na poboljšanje i održavanje buduće cestovne infrastrukture;

38.  ističe da istinski multimodalni prometni sustav treba stvoriti integracijom svih načina prijevoza u jedinstvenu uslugu mobilnosti koja će se temeljiti na informacijama u stvarnom vremenu, uzimajući u obzir usluge integriranog izdavanja karata i zajedničke mobilnosti te hodanje i vožnju biciklom, čime će se omogućiti nesmetan prijevoz ljudi i tereta od vrata do vrata i poboljšati ukupna učinkovitost, održivost i trajnost prometa; u tom pogledu poziva Komisiju da zajamči i promiče suradnju i ulaganja u digitalizaciju prometnog sektora na razini EU-a preko postojećih i novih fondova kako bi se pametni prometni sustavi integrirali u različite načine prijevoza (C-ITS, ERTMS, SESAR, RIS(8)); ističe važnost integriranog pristupa alatima za davanje informacija, rezervaciju i izdavanje karata pri uspostavi atraktivnih lanaca mobilnosti „od vrata do vrata”;

39.  poziva da se u tom procesu planiranja koristi vizija korisnika prijevoza putnika i robe kao osnovni izvor informacija kako bi se proširilo područje primjene C-ITS-a i stvorili poslovni modeli povezani s tim novim konceptom održive integrirane mobilnosti;

40.  potiče EU i države članice da pravilno provedu Povelju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i buduću direktivu o uvjetima u pogledu pristupačnosti proizvoda i usluga kako bi se svim građanima omogućio pristup C-ITS-u bez prepreka;

41.  preporučuje Komisiji da brzo uspostavi adekvatan pravni okvir za ostvarivanje prekogranične interoperabilnosti na razini cijelog EU-a, kao i okvir kojim se utvrđuju pravila o odgovornosti za korištenje različitih oblika povezanog prijevoza; poziva Komisiju da najkasnije do kraja ove godine objavi zakonodavni prijedlog o pristupu podacima i resursima u vozilu; preporučuje da se tim prijedlogom cijelom lancu vrijednosti automobilske industrije i krajnjim korisnicima omogući da imaju koristi od digitalizacije te da se svim trećim stranama zajamče jednaki uvjeti i najviša razina sigurnosti u pogledu pohranjivanja podataka u vozilu i pristupa njima, koji bi trebali biti pravedni, pravovremeni i neograničeni radi zaštite prava potrošača, promicanja inovacija i osiguravanja poštenog i nediskriminirajućeg tržišnog natjecanja na tom tržištu u skladu s načelom tehnološke neutralnosti; ističe potrebu da se doprinese modernizaciji cjelokupne urbane i ruralne infrastrukture povezane s uslugama javnog prijevoza; poziva Komisiju da zajamči da će u svim slučajevima osigurati potpuno poštovanje Opće uredbe o zaštiti podataka i da o svojem praćenju jednom godišnje izvješćuje Parlament;

42.  poziva Komisiju da usvoji globalan pristup tehničkom usklađivanju i standardizaciji podataka kako bi se zajamčila kompatibilnost C-ITS-a, ekonomija razmjera za proizvođače i boljeg osjećaja komfora potrošača;

43.  ističe važnost započinjanja dijaloga sa socijalnim partnerima i predstavnicima potrošača u ranoj fazi radi uspostave ozračja transparentnosti i povjerenja kako bi se uspostavila ravnoteža između pozitivnih i negativnih učinaka na socijalne uvjete i uvjete zapošljavanja te na prava potrošača; napominje da forum eSigurnost mora utvrditi plan za uvođenje C-ITS-a na jednak način kako je to učinjeno za sustav e-Poziv;

44.  ističe da je potreban sveobuhvatni zaokret prema gospodarstvu s niskom razinom emisija ugljika kako bi se ispunile međunarodne obveze u području klime i interni ciljevi EU-a; ističe da je stoga potrebno ponovno definirati kriterije za dodjelu sredstava iz raznih fondova EU-a kako bi se poticale mjere dekarbonizacije i energetske učinkovitosti, među ostalim i u C-ITS-u; smatra da se ni pod kojim okolnostima sredstva EU-a ne bi trebala dodjeljivati za projekte koji nisu u skladu s ciljevima i politikama smanjenja CO2;

45.  poziva proizvođače automobila da potrošačima pruže dovoljno jasnih informacija o njihovim pravima te o koristima i ograničenjima novih tehnologija C-ITS-a u pogledu sigurnosti; potiče upotrebu informativnih kampanja kako bi se trenutačni vozači upoznali s novim tehnologijama C-ITS-a, izgradilo potrebno povjerenje među krajnjim korisnicima i dobila potpora javnosti; smatra da se upotrebom C-ITS-a može poboljšati sigurnost i učinkovitost prometnog sustava te istodobno osigurati usklađenost s pravilima o zaštiti podataka i privatnosti;

°

°  °

46.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 207, 6.8.2010., str. 1.

(2)

COTER-VI/028

(3)

SL C 288, 31.8.2017., str. 85.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0423.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0234.

(6)

Završno izvješće o drugoj fazi Platforme za C-ITS: https://ec.europa.eu/transport/sites/transport/files/2017-09-c-its-platform-final-report.pdf

(7)

Preporuka Komisije od 26. svibnja 2008. naslovljena „Sigurni i učinkoviti informacijski i komunikacijski sustavi unutar vozila: ažuriranje Europske izjave o načelima sučelja čovjek-stroj”; SL L 216, 12.8.2008., str. 1.Dokument je dostupan na sljedećoj adresi: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A32008H0653

(8)

Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS); Istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR); Riječni informacijski servisi (RIS).


OBRAZLOŽENJE

Uvod

Pred svijetom se nalazi industrijska i digitalna revolucija koja napreduje velikim koracima i koja je na neki način već i zahvatila Europsku uniju, no ni europsko gospodarstvo ni europsko društvo nisu adekvatno pripremljeni za nju. Postoje velike razlike u razvijenosti i pripremljenosti država članica, a digitalizacija i tehnološki razvoj ne smiju povećati tu neravnotežu. Od suvremene industrijske revolucije i njezinih prednosti svaki europski građanin mora imati jednaku korist. Sektor prometa također se suočava s dramatičnom promjenom, a EU mora dati svoj doprinos pružanjem vlastitih smislenih i dugoročnih odgovora. Istodobno moramo ispuniti uvjete u pogledu sigurnosti, učinkovitosti i održivosti. Razvoj digitalnih tehnologija u prometnom sektoru omogućuje razmjenu podataka u stvarnom vremenu među različitim prijevoznim sredstvima, čime se, na primjer, smanjuje broj nesreća, racionaliziraju transportni sustavi i smanjuju emisije štetnih tvari. Nove tehnologije, kojima pripadaju i kooperativni inteligentni prometni sustavi (C-ITS) o kojima se raspravlja u ovom izvješću u isto su vrijeme i odraz dramatičnog napretka i pravi zadatak pri donošenju europskih odluka, među ostalim, u smislu usklađivanja zakonodavstva koje dosad nije bilo dobro organizirano te je neprestano stvaralo nove probleme. Sigurno je to da Komisija i europske institucije u tom području zaostaju i da ne mogu pratiti brzinu kojom napreduje tehnološka revolucija. Rješavanje tog pitanja realan je i hitan zadatak. Slično tome, moramo priznati da u području digitalnog razvoja prometnog sektora EU umjesto izoliranog natjecanja treba paralelnu suradnju jer se samo tako može suočiti s izazovima globalnog razvoja koje primjerice postavljaju Sjedinjene Američke Države i Kina, države koje prednjače u razvoju tehnologije C-ITS. Suvremena industrijska revolucija velika je prilika za razvoj sigurnosti naših transportnih sustava i njezino osiguravanje, ali istodobno zahtijeva odgovoran i kontinuiran regulatorni rad.

Kontekst

Komisija i Parlament već se gotovo 10 godina bave pitanjem inteligentnih transportnih sustava i vozila. Uvođenje inteligentnog automobila i sustava e-Poziv na europskoj razini također je važan dio tog procesa. Izvjestitelj podržava ovaj zakonodavni postupak zbog kojega Europski parlament daje mišljenje o povećanju sigurnosti automobila, vozačkim dozvolama i osposobljavanju vozača te o europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisija. Posebno je važna izmjena Direktive 2010/40/EU o produljenju primjene delegiranih akata. Tim se aktima dopunjuje strategija utvrđena u Komunikaciji Komisije o uvođenju inteligentnih prometnih sustava (COM(2016)0766).

Izvjestitelj smatra važnim da se niz programa EU-a za istraživanje i razvoj i inicijativa zajednice, kao što su programi C-Roads i GEAR 2030, vode istodobno. Posebno su važni rezultati ITS Platforme 2016. – 2017., u okviru koje je Komisija nedavno objavila rezultate rada osam radnih skupina.

Ključno je da svi industrijski sektori, telekomunikacijski, automobilski, energetski i prometni sektor, udruže snage kako bi se rezultati digitalnog razvoja mogli na odgovarajući način uvesti i primijeniti. Jednako je važna suradnja europskih institucija i sudjelovanje država članica. Izvjestitelj pozdravlja mišljenje Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora. Većina vozila koja se koriste na području EU-a stara su vozila i proizvedena su primjenom tehnologija koje ne podržavaju njihovo spajanje s najnovijim tehnologijama i digitalnim dijalogom. Isto vrijedi za cestovne sustave koji nisu dio transeuropskih mreža i nisu autoceste. Legitimno je zapitati se kako bismo trebali zajamčiti povezivost tih vozila i tko će platiti taj trošak.

Tko će platiti trošak?

Za financiranje uvođenja usluga „D1” C radi povezivanja oko 30 milijuna automobila potrebno je gotovo tri milijarde eura godišnje. Na raspolaganju su sredstva iz CEF-a, ESIF-a i EFSU-a za financiranje razvoja širokopojasnih mreža i prometne infrastrukture. Osim toga, u tijeku su istraživačko-razvojni projekti u okviru programa Obzor 2020. Izvjestitelj čvrsto vjeruje da se napredak odvija znatno brže nego što to prikazuju ciljani datumi strateškog planiranja. Zbog toga se moraju uključiti države članice i donijeti odluke o financiranju. Glavno pitanje je kako uzeti u obzir ulogu digitalnih tehnologija u sljedećem krugu financijskog planiranja.

Zaštita i sigurnost

Izvjestitelj podržava ambiciozne ciljeve i slaže se s prijedlogom Komisije da se dnevni protokol „D1” i „D1,5” te prvi paket uvedu 2019. godine. Istodobno žali zbog nepostojanja točnog rasporeda i studije izvedivosti potrebnih za ostvarivanje tog cilja. Podržava zaključak stručne radne skupine koja se bavi zaštitom i sigurnošću u drugoj fazi platforme C-ITS prema kojemu svako vozilo mora ispunjavati minimalne uvjete(1). Izvjestitelj je uvjeren da će ta tehnologija i automatizacija imati vrijednost samo ako svako vozilo bude povezano s prometnim sustavom. Mora se napredovati korak po korak. U prijelaznom razdoblju dok cijeli C-ITS ne postane dostupan iznimno je važno definirati sigurnosni protokol kojim se uzima u obzir ljudski faktor i daje dovoljno vremena za interakciju „čovjek-stroj”(2).

Sigurnost podataka

Brza razmjena podataka u stvarnom vremenu i širokom opsegu brzo napreduje i postaje standard, što otvara pitanje o korištenju odgovarajuće tehnologije i sigurnosti podataka. Iznimno je važno već postojeće europske propise proširiti i na područje automatizacije. Komisija je nedavno podnijela prijedlog o kibersigurnosti koji obuhvaća zadatak stvaranja novog europskog sustava certificiranja kako bi se zajamčilo sigurno korištenje digitalnih proizvoda i usluga. Izvjestitelj također smatra da je jedan od najvažnijih budućih zadataka točno određivanje pristupa podacima dobivenima kretanjem vozila i podacima „treće strane”. Moramo osigurati da se saslušaju mišljenja i prijedlozi svih sudionika i da se pronađu najbolja zajednička rješenja.

Pitanja komunikacijske tehnologije i frekvencije

Ako uzmemo u obzir cijelu Europsku uniju i istodobno programe koji su se odvijali tijekom posljednjih mjeseci, možemo vidjeti goleme razlike u provedbi. S jedne je strane stupanj pokrivenosti internetom 0 (nema WiFi-ja i maksimalna opća pokrivenost je 2G), a s druge strane nalaze se kamioni u automatiziranim konvojima („platooning”). Moramo biti vrlo oprezni da ne produbimo digitalnu podjelu. U pogledu tehnološkog pitanja postoji dogovor utoliko da nema isključivosti, tako da bi hibridna primjena postojećih tehnologija mogla biti rješenje. O tome se stalno usklađuju stručne organizacije i Komisija.

Ostala važna područja / napomene

Budućnost gradske mobilnosti još je jedan važan element automatizacije, a njezin napredak mora biti ključno pitanje. Ključni dio regionalnog razvoja je organiziranje gradskih centara i njihovih okolnih područja u inteligentnu prometnu mrežu. Stalno govorimo samo o povezivanju vozila i infrastrukture. No što je s takozvanim „ugroženim sudionicima” – pješacima, biciklistima, motociklistima? Kako njih možemo integrirati u inteligentne sustave koji međusobno komuniciraju? I ne zaboravimo, dok stremimo prema potpunoj automatizaciji, na koji će se način promijeniti odredbe za dobivanje vozačke dozvole i koje vještine moramo prenositi? Čime bi se osposobljavanje vozača trebalo dopuniti?

(1)

Završna druga faza platforme za C-ITS. https://ec.europa.eu/transport/sites/transport/files/2017-09-c-its-platform-final-report.pdf

(2)

Europska izjava Europske komisije (2008.) o načelima sučelja čovjek-stroj. https://goo.gl/zXSXHe


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (2.2.2018)

upućeno Odboru za promet i turizam

o Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave

(2017/2067(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Christel Schaldemose

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća na Europsku strategiju za mobilnost s niskom razinom emisije koja je donesena u srpnju 2016. i u kojoj se naglašava potencijal kooperativnih, povezanih i automatiziranih vozila za uspostavu ekosustava mobilnosti, a time i za smanjenje potrošnje energije i emisija iz cestovnog prometa koje i dalje čine većinu emisija iz prometa;

2.  poziva Komisiju da prizna sve veći značaj emisija tijekom cijelog životnog ciklusa, među ostalim u fazi opskrbe energijom i proizvodnje te na kraju životnog ciklusa, i to iznošenjem holističkih prijedloga kojima se proizvođači usmjeravaju na optimalna rješenja kako bi se osiguralo da emisije nastale prije i poslije korištenja ne ponište prednosti koje se povezuju s poboljšanim operativnim korištenjem povezanih i automatiziranih vozila;

3.  pozdravlja Europsku strategiju za kooperativne inteligentne prometne sustave (C-ITS) kao zajednički okvir za djelovanje; snažno podupire razvoj odgovarajućeg pravnog okvira EU-a za uvođenje C-ITS-a, među ostalim na teritorije EU-a koji nisu povezani s kontinentalnim dijelom Europe, te za olakšavanje ulaganja u potrebnu infrastrukturu; poziva Komisiju da s tim u vezi ispita mogućnosti Direktive o inteligentnim prometnim sustavima (2010/40/EU);

4.  poziva Komisiju da u strategiju za C-ITS uključi i gradski zračni promet i promet vodenim putovima s naglaskom na multimodalnosti i integraciji različitih načina prijevoza, zahvaljujući kojima prijevoz može postati učinkovitiji i održiviji;

5.  ističe da je prednost potrebno dati javnoj potpori za C-ITS zbog potencijala tog sustava za unapređenje skupnih načina prijevoza i zajedničkog prijevoza; u tom pogledu apelira na Komisiju i države članice da usko surađuju s lokalnim i regionalnim vlastima koje pružaju usluge javnog prijevoza kako bi se ispitale mogućnosti C-ITS u pogledu javnog i intermodalnog prijevoza za postizanje visoke razine integriranosti privatnog i javnog prijevoza s ciljem ostvarenja održivije mobilnosti;

6.  snažno je uvjeren da bi se u sklopu uvođenja C-ITS-a naglasak trebao staviti na korisnika i da bi građani trebali moći te sustave povezati sa svojim osobnim automobilom;

7.  pozdravlja potencijal C-ITS-a za poboljšanje provedbe pravila o sigurnosti u prometu i prometnih pravila; pozdravlja također prednosti komunikacije sustava C-ITS, zbog čega vožnja postaje sigurnija jer su vozači pravodobno i precizno informirani o stanju u prometu, rizičnim točkama i drugim problemima u njihovoj blizini, te činjenicu da centri za upravljanje prometom i informacijski centri tako mogu dobiti točne i sveobuhvatne informacije o trenutačnom stanju u prometu izravno iz vozila, što im omogućuje hitro i učinkovito upravljanje tokovima prometa, utjecaj na njih te poboljšanje sigurnosti;

8.  ističe da je razvoj C-ITS-a koji se temelji na komunikaciji (razmjeni podataka) ne samo između pojedinačnih vozila nego i između vozila i infrastrukture još jedan veliki izazov u području automobilske elektronike i ITS-a; naglašava da C-ITS vozilima omogućuje da međusobno izravno komuniciraju te da vozila i jedinice ITS-a šalju informacije prometnoj infrastrukturi, koja ih zatim prosljeđuje centrima za upravljanje prometom i informacijskim centrima, čime se pomaže u smanjenju utjecaja prometa na okoliš;

9.  poziva Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste potencijal C-ITS-a za poduzimanje preventivnih mjera protiv smoga i visokih razina koncentracije ozona te za smanjenje razine buke i čestica te emisija NOx i CO2;

10.  podsjeća da prihvaćanje alternativnih goriva od strane krajnjih korisnika uvelike ovisi o dostupnosti infrastrukture za opskrbu gorivom i punjenje te ističe da bi se stavljanjem na raspolaganje informacija o takvoj infrastrukturi (npr. o slobodnim mjestima za punjenje u blizini) mogla povećati potražnja; apelira na Komisiju da joj omogućivanje tih usluga bude prioritet;

11.  prima na znanje velik potencijal C-ITS-a za poboljšanje učinkovitosti goriva, smanjenje troškova osobnog prijevoza i negativnog učinka prometa na okoliš;

12.  ponovno ističe ključnu ulogu povezanih i automatiziranih vozila, C-ITS-a i novih tehnologija u ispunjavanju klimatskih ciljeva te potrebu da se osigura da njihov razvoj i uvođenje budu u potpunosti u skladu s ciljevima dekarbonizacije prometnog sustava; pozdravlja primjenu C-ITS-a kao sredstva za poboljšanje prometne učinkovitosti, smanjenje potrošnje goriva i utjecaja cestovnog prometa na okoliš (na primjer u pogledu emisija CO2) te za optimizaciju korištenja gradske infrastrukture;

13.  naglašava potencijal inovativnih tehnologija, kao što su automatizirana vožnja i vožnja u konvoju (grupiranje različitih vozila) u cestovnom prijevozu tereta jer omogućuju bolje iskorištavanje zračne struje, čime se smanjuju potrošnja goriva i emisije; poziva da se dodatno podrže istraživanje i razvoj u tom području, prije svega u vezi s potrebnom digitalnom infrastrukturom;

14.  ističe važnost interoperabilnosti i smatra da bi Komisija trebala olakšati interoperabilne sustave na tehnološki neutralan način;

15.  naglašava važnost sustava senzora za pružanje podataka primjerice o dinamici vozila, zagušenjima i kvaliteti zraka; poziva na veća i homogena ulaganja u državama članicama kako bi se osigurala potpuna interoperabilnost senzora koji se koriste i istražile mogućnosti upotrebe u svrhe koje nisu povezane sa sigurnošću kao što je daljinsko mjerenje emisija;

16.  poziva Komisiju da donese prijedloge kako bi se osiguralo da se informacije o onečišćujućim emisijama koje se mogu dobiti s pomoću senzora instaliranih u vozilima prikupljaju i stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima;

17.  ističe potencijal C-ITS-a u pogledu unapređenja integracije autonomnih vozila s ciljem da se riješi problem tzv. posljednjeg kilometra, odnosno udaljenosti između prometnog čvorišta i krajnjeg odredišta;

18.  ističe da se C-ITS-om može znatno poboljšati sigurnost prometa na cesti jer smanjuje mogućnost za ljudske pogreške, što je i dalje glavni uzrok prometnih nesreća;

19.  poziva Komisiju da javnim i privatnim sudionicima kao što su pružatelji usluga digitalnih karata i navigacije olakša pristup informacijama o prometu, s obzirom na to da su te usluge ključne za omogućivanje intermodalnog prijevoza, učinkovitijeg usmjeravanja i automatizirane vožnje; međutim, ističe da je povjerenje krajnjih korisnika u zaštitu osobnih podataka i privatnosti ključno za prihvaćanje razmjene pojedinačnih podataka; stoga podupire pristup Komisije utemeljen na „integriranoj i zadanoj zaštiti podataka” koji se navodi u strategiji za C-ITS;

20.  naglašava da je za razvoj i provedbu interoperabilnog i, po potrebi, usklađenog C-ITS-a diljem EU-a, među ostalim i na teritorijima EU-a koji nisu povezani s kontinentalnim dijelom Europe, od ključne važnosti suradnja na lokalnoj i regionalnoj razini;

21.  naglašava da je uspostava prekograničnog C-ITS-a jedan od ciljeva EU-a te da su mjere poduzete u skladu s tim ciljem temelj za korištenje C-ITS-a u cijeloj Europi; smatra da su tehnologije za kooperativne sustave razvijene u okviru europskih znanstveno-istraživačkih projekata te su prošle pilot-testiranja diljem Europe; ističe da su većinu potrebnih i prikladnih tehnologija za kooperativne sustave već standardizirali Europski odbor za normizaciju (CEN), Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI) i Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO);

22.  poziva Komisiju da u obzir uzme povratne informacije i rezultate pilot-projekata u okviru Instrumenta za povezivanje Europe;

23.  primjećuje da sustavna uspostava inteligentnog transportnog sustava kojim se stvaraju uvjeti za sigurno, neometano, ekonomično i ekološki prihvatljivo kretanje ljudi i robe predstavlja veliki izazov za današnje društvo; smatra da je jedan od mogućih odgovora na taj izazov stvaranje čvrstih i dugoročnih partnerstva između nadležnih europskih i nacionalnih tijela i istraživačkih institucija jer će se tako razvoj tehnologije i prometnih sustava dovesti do točke gdje će njihova svakodnevna uporaba moći doprinijeti ostvarivanju dugoročnih ciljeva politika EU-a;

24.  napominje da su na razini EU-a već na raspolaganju znatna sredstva za kooperativna, povezana i automatizirana vozila; poziva Komisiju i države članice da zajamče dodjelu sredstava neophodnih za dugoročno uvođenje C-ITS-a te da osiguraju usklađenost i interoperabilnost raznih sustava na međunarodnoj razini;

25.  ističe da je potreban sveobuhvatni zaokret prema gospodarstvu s niskom razinom emisija ugljika kako bi se ostvarile međunarodne obveze u području klime i interni ciljevi EU-a; ističe da je stoga potrebno redefinirati kriterije za dodjelu sredstava iz raznih fondova EU-a kako bi se poticale mjere dekarbonizacije i energetske učinkovitosti, među ostalim i u C-ITS-u; smatra da se ni pod kojim okolnostima sredstva EU-a ne bi trebala dodjeljivati za projekte koji nisu u skladu s ciljevima i politikama smanjenja CO2;

26.  poziva Komisiju da u okviru razvoja C-ITS-a potrebnu pozornost posveti zaštiti podataka, pravilima o odgovornosti i borbi protiv terorizma.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.1.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

50

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Seb Dance, Mark Demesmaeker, Stefan Eck, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Anneli Jäätteenmäki, Karin Kadenbach, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Jo Leinen, Peter Liese, Susanne Melior, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, John Procter, Julia Reid, Frédérique Ries, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Elena Gentile, Martin Häusling, Norbert Lins, Nuno Melo, Ulrike Müller, Christel Schaldemose, Bart Staes, Keith Taylor, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jiří Maštálka

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

50

+

ALDE

Gerben-Jan Gerbrandy, Anneli Jäätteenmäki, Ulrike Müller, Frédérique Ries

ECR

Mark Demesmaeker, Arne Gericke, Julie Girling, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha, John Procter, Jadwiga Wiśniewska

EFDD

Piernicola Pedicini

GUE/NGL

Stefan Eck, Jiří Maštálka

EPP

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Nuno Melo, Annie Schreijer-Pierik, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean

S&D

Simona Bonafè, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Seb Dance, Elena Gentile, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Jo Leinen, Susanne Melior, Gilles Pargneaux, Christel Schaldemose, Daciana Octavia Sârbu, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Damiano Zoffoli, Carlos Zorrinho

Verts/ALE

Marco Affronte, Martin Häusling, Bart Staes, Keith Taylor

1

-

EFDD

Julia Reid

1

0

PPE

Renate Sommer

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (5.12.2017)

upućeno Odboru za promet i turizam

o Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave

(2017/2067(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Matthijs van Miltenburg

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja Strategiju Komisije za kooperativne inteligentne prometne sustave (C-ITS); uviđa potencijal pametnijeg iskorištavanja podataka u prometnom sektoru i za korisnike, uključujući osobe s posebnim potrebama i invaliditetom, i za poduzeća; smatra da C-ITS većom energetskom učinkovitošću, smanjenim emisijama i manjim rizicima od prometnih nesreća daje vrijedan doprinos poboljšanju cestovnog prijevoza kada je riječ o njegovoj sigurnosti, učinkovitosti, ekološkoj prihvatljivosti, održivosti i prilagođenosti korisniku;

2.  apelira na Europsku uniju da radi gospodarskog rasta i konkurentnosti država članica EU-a promiče, većim standardima, vodeći položaj u svijetu u području C-ITS-ova; potiče sve dionike da ubrzaju uvođenje tehnologija C-ITS-a; u tom pogledu ističe potrebu za visokokvalitetnim, sigurnim, konkurentnim, pristupačnim, kontinuiranim i pouzdanim uslugama u cijeloj Uniji;

3.  smatra da je nužno od početka osigurati potpuno poštovanje prava potrošača na privatnost i na zaštitu njihovih osobnih podataka u skladu s pravnim okvirom EU-a za zaštitu podataka; stoga potiče Komisiju da osigura ispravnu provedbu Opće uredbe o zaštiti podataka; poziva proizvođače automobila da informiraju potrošače na ispravan i jasan način o njihovim pravima te o koristima i ograničenjima nove tehnologije C-ITS-a u smislu sigurnosti; nadalje, poziva proizvođače automobila da nikad ne prodaju, pohranjuju ili u bilo koju drugu svrhu obrađuju automobilske podatke bez njihova izričitog pristanka;

4.  ističe da se, kako bi se kooperativni inteligentni prometni sustavi uspješno razvijali i provodili, najveća pozornost mora posvetiti kibersigurnosti; naglašava da je potrebno izraditi zajedničku politiku o sigurnosti komunikacije u sustavu C-ITS, uključujući stroge sigurnosne standarde, kako bi se prometni sustav zaštitio od hakiranja i kibernapada;

5.  ističe važnost tehnološke neutralnosti, usklađenosti s prethodnim verzijama, tehničkog usklađivanja i standardizacije podataka i definicija povezanih s C-ITS-om, također kako bi se zajamčilo otvoreno tržište; nadalje, smatra da je interoperabilnost nužna i za sigurnost i za odabir potrošača; traži od Komisije da zajedno s nadležnim tijelima država članica osigura uspješno uvođenje i interoperabilnost na svim razinama;

6.  poziva Komisiju da usvoji globalan pristup tehničkom usklađivanju i, po potrebi, standardizaciji podataka kako bi se zajamčila kompatibilnost C-ITS-a, ekonomija razmjera za proizvođače i poboljšao osjećaj komfora potrošača;

7.  pozdravlja to što je u strategiji naglasak stavljen na sudjelovanje korisnika; potiče Komisiju da omogući lakšu razmjenu najboljih praksi; ističe potrebu za namjenskim prekograničnim pilot-projektima povezanima s C-ITS-ovima, za koje je potrebno odgovarajuće financiranje; potiče države članice da se hitno pridruže platformi C-Roads te da surađuju na interoperabilnosti;

8.  pozdravlja Prijedlog Komisije za proširenje vremenskog okvira mandata za donošenje delegiranih akata na temelju Direktive 2010/40/EU o inteligentnim prometnim sustavima;

9.  pozdravlja stupanje na snagu Uredbe o zahtjevima za homologaciju za uvođenje sustava eCall ugrađenog u vozilo koji se temelji na službi 112(1) predviđeno za 2018. godinu; s tim u vezi podsjeća Komisiju da je obvezna procijeniti potrebu za interoperabilnom, sigurnom i standardiziranom platformom otvorenog pristupa.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

4.12.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Sergio Gaetano Cofferati, Lara Comi, Daniel Dalton, Nicola Danti, Pascal Durand, Evelyne Gebhardt, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Nosheena Mobarik, Jiří Pospíšil, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Jasenko Selimovic, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Biljana Borzan, Birgit Collin-Langen, Kaja Kallas, Roberta Metsola, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Sabine Verheyen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jonathan Bullock, Rupert Matthews, Bogdan Brunon Wenta, Flavio Zanonato

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

32

+

ALDE

Kaja Kallas, Jasenko Selimovic, Matthijs van Miltenburg

ECR

Daniel Dalton, Nosheena Mobarik, Rupert Matthews, Anneleen Van Bossuyt

EFDD

Marco Zullo

PPE

Pascal Arimont, Birgit Collin-Langen, Lara Comi, Roberta Metsola, Jiří Pospíšil, Andreas Schwab, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Lambert van Nistelrooij, Ivan Štefanec

S&D

Lucy Anderson, Biljana Borzan, Sergio Gaetano Cofferati, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Liisa Jaakonsaari, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Catherine Stihler, Flavio Zanonato

Verts/ALE

Pascal Durand, Igor Šoltes

1

-

EFDD

Jonathan Bullock

2

0

EFDD

Robert Jarosław Iwaszkiewicz

ENF

Mylène Troszczynski

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Uredba (EU) 2015 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja o zahtjevima za homologaciju za uvođenje sustava eCall ugrađenog u vozilo koji se temelji na službi 112 te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ, SL L 123, 19.5.2015, str. 77.


MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (29.1.2018)

upućeno Odboru za promet i turizam

o Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave

(2017/2067(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Maria Grapini

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je EU obvezan poštovati Povelju Europske unije o temeljnim pravima, posebno članke 7. i 8. o pravu na privatnost i zaštitu osobnih podataka;

B.  budući da su podaci koji se prenose kooperativnim inteligentnim prometnim sustavima (C-ITS) osobni podaci povezani s identificiranom osobom ili osobom koja se može identificirati te budući da će se poruke C-ITS-a prenositi za cijeli niz različitih usluga i među brojnim akterima;

C.  budući da se C-ITS temelji na prikupljanju, obradi i razmjeni širokog raspona podataka iz javnih i privatnih izvora, vozila, od korisnika i iz infrastrukture; budući da je bitno odabrati optimalan popis usluga C-ITS-a za razmatranje u ranoj fazi koja uključuje savjetovanje s državama članicama, tijelima lokalne vlasti, proizvođačima vozila i operaterima u cestovnom prometu;

D.  budući da će se provedba tih sustava temeljiti na tehnologijama za utvrđivanje geografskog položaja kao što su satelitsko određivanje položaja i beskontaktne tehnologije kojima će se olakšati pružanje širokog raspona javnih i/ili komercijalnih usluga; budući da oni moraju biti u skladu s pravnom stečevinom EU-a o privatnosti i zaštiti osobnih podataka te imati stroga pravila o povjerljivosti i djelovati u skladu s ciljevima i praksama Svemirske strategije za Europu;

E.  budući da je kibersigurnost C-ITS-a ključan element provedbe; budući da bi fragmentirana sigurnosna rješenja ugrozila interoperabilnost i sigurnost krajnjih korisnika te da stoga postoji očita potreba za djelovanjem na razini EU-a;

F.  budući da odgovornost i transparentnost u vezi s algoritmima znači primjenu tehničkih i operativnih mjera kojima se osigurava transparentnost i nediskriminacijska priroda automatiziranog donošenja odluka te procesa izračunavanja vjerojatnosti ponašanja pojedinaca; budući da bi se transparentnošću pojedincima trebale omogućiti smislene informacije o korištenoj logici, značaju procesa i njegovim posljedicama; budući da to treba obuhvaćati informacije o podacima korištenima za osposobljavanje u području analize te pojedincima omogućiti da razumiju i nadziru odluke koje na njih utječu;

1.  ističe da se zakonodavstvo Unije o zaštiti podataka, odnosno Opća uredba o zaštiti podataka, koja će važiti od 25. svibnja 2018., i Direktiva o e-privatnosti (2002/58/EC), u potpunosti primjenjuje u svim aspektima obrade osobnih podataka za C-ITS, osobito u vezi s načelom ograničenja svrhe, smanjenja količine podataka i prava osoba čiji se podaci obrađuju, s obzirom na to da poruke C-ITS-a mogu izravno dovesti do identifikacije korisnika;

2.  naglašava da se u slučaju pametnih automobila podaci automatski smiju obrađivati isključivo u automobilu ili samim automobilima, i to samo u mjeri u kojoj je to tehnički strogo neophodno za funkcioniranje C-ITS-a, te se odmah nakon toga moraju izbrisati; naglašava da svaka daljnja obrada ili prijenos drugim voditeljima obrade podataka smije biti moguća samo uz utemeljen, dobrovoljan, jasan i aktivan pristanak korisnika i putnika za prikupljanje i obradu njihovih podataka; nadalje, naglašava da ne smije postojati tzv. „sprečavanje vožnje”, što bi značilo da korisnici ne mogu voziti vlastiti pametni automobil ako odbiju dati pristanak; poziva da u automobilima bude dostupna opcija izvanmrežnog rada, čime bi se korisnicima omogućilo da isključe prijenos osobnih podataka na druge uređaje, a da pritom nema negativnih učinaka na njihovu mogućnost za vožnju automobila;

3.  naglašava da je zaštita privatnosti i osobnih podataka od ključne važnosti za to da krajnji korisnici prihvate nove usluge; skreće pozornost na činjenicu da se u slučaju kad se pružena usluga temelji na podacima o lokaciji, tom uslugom moraju dati relevantne informacije korisniku, koji mora imati mogućnost povlačenja pristanka;

4.  ističe potrebu za mnogo većom transparentnošću i odgovornošću u vezi s algoritmima u pogledu obrade i analize podataka koju provode poduzeća; podsjeća na to da se Općom uredbom o zaštiti podataka predviđa pravo pojedinca da bude informiran o logici obrade podataka;

5.  naglašava da bi se pitanja sigurnosti podataka trebala uzeti u obzir ne samo tijekom samog rada uređaja C-ITS-a nego i u bazama podataka u kojima se podaci obrađuju i/ili pohranjuju; nadalje ističe da se moraju utvrditi odgovarajući tehnički, administrativni i organizacijski zahtjevi, uključujući obavezno šifriranje „s kraja na kraj”, za sve faze obrade, čime bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti;

6.  ponavlja da su u pogledu C-ITS-a proizvođači ključna polazišna točka za postroživanje sustava odgovornosti, što će dovesti do bolje kvalitete proizvoda i sigurnijeg okružja u pogledu vanjskog pristupa i mogućnosti ažuriranja;

7.  skreće pozornost na činjenicu da se zaštita podataka i povjerljivost moraju uzeti u obzir tijekom cjelokupne obrade; naglašava da bi provedba „ugrađene i standardne privatnosti i zaštite podataka” trebala biti polazište za oblikovanje aplikacija i sustava ITS; podsjeća na to da tehnike anonimizacije mogu povećati povjerenje korisnika u usluge koje koriste;

8.  napominje da će Komisija uspostaviti pravni okvir za zaštitu podataka donošenjem delegiranih akata u skladu s Direktivom o inteligentnim prometnim sustavima (ITS) (2010/40/EU); stoga traži od Komisije da osigura najvišu razinu zaštite potpuno u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i pravnom stečevinom EU-a.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.1.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

50

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Asim Ademov, Jan Philipp Albrecht, Michał Boni, Caterina Chinnici, Daniel Dalton, Rachida Dati, Frank Engel, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Kinga Gál, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Jussi Halla-aho, Sophia in ‘t Veld, Dietmar Köster, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Juan Fernando López Aguilar, Monica Macovei, Roberta Metsola, Péter Niedermüller, Ivari Padar, Birgit Sippel, Csaba Sógor, Sergei Stanishev, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Udo Voigt, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Tomáš Zdechovský, Auke Zijlstra

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ignazio Corrao, Pál Csáky, Dennis de Jong, Maria Grapini, Anna Hedh, Lívia Járóka, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Ska Keller, Gilles Lebreton, Jeroen Lenaers, Sander Loones, Angelika Mlinar, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, John Procter, Emil Radev, Barbara Spinelli, Jaromír Štětina, Axel Voss

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Anna Záborská

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

50

+

ALDE

Nathalie Griesbeck, Sophia in ‘t Veld, Angelika Mlinar, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Cecilia Wikström

ECR

Daniel Dalton, Jussi Halla-aho, Sander Loones, Monica Macovei, John Procter

EFDD

Ignazio Corrao

ENF

Gilles Lebreton

GUE/NGL

Dennis de Jong, Cornelia Ernst, Barbara Spinelli, Marie-Christine Vergiat

NI

Udo Voigt

PPE

Asim Ademov, Michał Boni, Pál Csáky, Rachida Dati, Kinga Gál, Lívia Járóka, Barbara Kudrycka, Jeroen Lenaers, Roberta Metsola, Emil Radev, Csaba Sógor, Jaromír Štětina, Traian Ungureanu, Anna Záborská, Tomáš Zdechovský

S&D

Caterina Chinnici, Tanja Fajon, Ana Gomes, Maria Grapini, Sylvie Guillaume, Anna Hedh, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Dietmar Köster, Cécile Kashetu Kyenge, Juan Fernando López Aguilar, Péter Niedermüller, Ivari Padar, Birgit Sippel, Sergei Stanishev, Josef Weidenholzer

VERTS/ALE

Jan Philipp Albrecht, Ska Keller, Bodil Valero

3

-

ENF

Auke Zijlstra

PPE

Frank Engel, Axel Voss

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

20.2.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

39

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Dieter-Lebrecht Koch, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Marian-Jean Marinescu, Renaud Muselier, Markus Pieper, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Marie-Pierre Vieu, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jakop Dalunde, Michael Detjen, Markus Ferber, Rolandas Paksas, Jozo Radoš, Evžen Tošenovský, Henna Virkkunen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Olle Ludvigsson


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

39

+

ALDE

Izaskun Bilbao Barandica, Jozo Radoš, Dominique Riquet, Pavel Telička

ECR

Jacqueline Foster, Tomasz Piotr Poręba, Evžen Tošenovský, Roberts Zīle

EFDD

Daniela Aiuto, Rolandas Paksas

ENF

Marie-Christine Arnautu

PPE

Georges Bach, Deirdre Clune, Andor Deli, Markus Ferber, Dieter-Lebrecht Koch, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Renaud Muselier, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Henna Virkkunen, Luis de Grandes Pascual, Wim van de Camp

S&D

Lucy Anderson, Isabella De Monte, Michael Detjen, Ismail Ertug, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Olle Ludvigsson, Gabriele Preuß, Christine Revault d'Allonnes Bonnefoy, István Ujhelyi, Janusz Zemke

Verts/ALE

Michael Cramer, Jakop Dalunde, Keith Taylor

1

-

EFDD

Jill Seymour

1

0

GUE/NGL

Marie-Pierre Vieu

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 9. ožujka 2018.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti