Postupak : 2017/2226(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0047/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0047/2018

Rasprave :

PV 13/03/2018 - 20
CRE 13/03/2018 - 20

Glasovanja :

PV 14/03/2018 - 8.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0077

IZVJEŠĆE     
PDF 761kWORD 75k
28.2.2018
PE 615.386v02-00 A8-0047/2018

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2018.

(2017/2226(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Hugues Bayet

Izvjestitelj za mišljenje (*):

Jean Arthuis, Odbor za proračune

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za proračune
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj
 STAJALIŠTE U OBLIKU AMANDMANA Odbora za prava žena i jednakost spolova
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2018.

(2017/2226(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2., članak 136. i članak 148.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost(8),

–  uzimajući u obzir ocjenu Europskog fiskalnog odbora od 20. lipnja 2017. o budućem fiskalnom stanju koje je primjereno za europodručje,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 25. i 26. ožujka 2010. i 17. lipnja 2010. te komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća (EU) 2015/1184 od 14. srpnja 2015. o općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Europske unije(9),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(10),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 24. lipnja 2015. o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi(11),

–  uzimajući u obzir Izvješće o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije („Izvješće petorice predsjednika”),

–  uzimajući u obzir Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji;

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. prosinca 2015. o daljnjim koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2017)0821),

–  uzimajući u obzir jesensku europsku gospodarsku prognozu Komisije za 2017.,

–  uzimajući u obzir studije i temeljite analize o koordinaciji ekonomske politike u europodručju u okviru europskog semestra pripremljene za Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku (studeni 2015.),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2015. o Godišnjem pregledu rasta za 2016. (COM(2015)0690), Izvješće o mehanizmu upozoravanja 2016. (COM(2015)0691) i Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju (COM(2015)0700),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava potpisan i proglašen 17. studenoga 2017. u Göteborgu,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. prosinca 2015. o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2017. o preporuci nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza(13),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 22. studenoga 2017. o ekonomskoj politici europodručja,

–  uzimajući u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu prioriteta europskog semestra za 2018.,

–  uzimajući u obzir raspravu s Komisijom u Europskom parlamentu o paketu europskog semestra – Godišnji pregled rasta za 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za regionalni razvoj i stajalište u obliku amandmana Odbor za prava žena i jednakost spolova (A8-0047/2018),

A.  budući da se, prema prognozama Komisije, očekuje nastavak širenja europskog gospodarstva, no stopa otvaranja radnih mjesta i kupovna moć domaćinstava upućuju na neznatan gubitak zamaha tijekom sljedeće dvije godine kada će se rast u EU-u, nakon što 2017. dosegne stopu od 2,4 %, marginalno usporiti na 2,2 % u 2018. i 2,0 % u 2019.; budući da će svejedno biti potrebne daljnje političke mjere za rješavanje problema nerazriješenih posljedica svjetske gospodarske krize;

B.  budući da trenutačno stanje gospodarstva u EU-u iziskuje ambiciozne i socijalno uravnotežene strukturne reforme i ulaganja u državama članicama kako bi se ostvario održiv rast, zapošljavanje i konkurentnost i kako bi se postigla uzlazna konvergencija;

C.  budući da se ove godine očekuje lagano smanjenje rasta privatne potrošnje zbog veće inflacije u usporedbi s 2017., iako je niža od ciljne stope ESB-a od ispod, ali blizu 2 %;

D.  budući da Europska investicijska banka i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), uz europske strukturne i investicijske fondove, daju važnu potporu ulaganjima u EU-u; budući da su, međutim, privatna ulaganja još uvijek na razini nižoj nego 2008., što ima negativne implikacije za potencijalni rast, otvaranje radnih mjesta i produktivnost;

E.  budući da se očekuje nastavak rasta stope zaposlenosti, uz rekordnu stopu od 235,4 milijuna zaposlenih u drugom kvartalu 2017.; budući da neki pokazatelji tržišta rada upućuju na ustrajne poteškoće, kao što je sve veća segmentacija na tržištu rada, koje dovode do povećanja nejednakosti, posebice kada je riječ o mladima i osobama s niskim stupnjem završenog obrazovanja; budući da nezaposlenost iznosi 7,5 % u EU-u i 8,9 % u europodručju, što je, premda predstavlja najnižu razinu u 9 godina u prvom slučaju i 8 u drugom, i dalje previše, posebice među mladima; budući da među mnogim državama članicama još uvijek postoje vrlo duboke razlike i budući da stope zaposlenosti još uvijek nisu tako blizu oporavku od krize i postizanju nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020.; budući da je stopa prikrivene nezaposlenosti (nezaposlene osobe koje žele raditi, ali ne traže aktivno posao) 2016. godine iznosila 20 %;

F.  budući da je zbog izbjegavanja plaćanja i utaje poreza te porezne prijevare u korist određenih velikih korporacija i pojedinaca nekoliko država članica izgubilo milijarde eura prihoda za upravljanje javnim financijama, na štetu MSP-ova i drugih poreznih obveznika;

G.  budući da poboljšana gospodarska situacija otvara priliku za ambiciozne i socijalno uravnotežene strukturne reforme, posebno mjere za poticanje ulaganja, s obzirom na to da je razina ulaganja kao udio BDP-a danas još uvijek niža nego u razdoblju neposredno prije financijske krize, i za poboljšanje situacije u pogledu javnih financija, uzimajući u obzir opterećenje koje demografske promjene polažu na održivost duga;

1.  prima na znanje objavu Godišnjeg pregleda rasta za 2018. i predloženu kombinaciju politika u pogledu ulaganja, ambicioznih i socijalno uravnoteženih strukturnih reformi i odgovornih javnih financija, predstavljenu kao način daljnjeg promicanja viših stopa rasta i jačanja europskog oporavka, uzlazne konvergencije i konkurentnosti; slaže se da je potreban daljnji napredak u pogledu provedbe strukturnih reformi kako bi se postigli željeni rezultati u području rasta i zapošljavanja i kako bi se nastavila borba protiv nejednakosti koje koče gospodarski rast;

Poglavlje 1. – Ulaganja i rast

2.  ističe ustrajan strukturni problem nedovoljnog rasta potencijalne proizvodnje, produktivnosti i konkurentnosti, povezan s preniskim razinama javnih i privatnih ulaganja i izostankom ambicioznih i socijalno uravnoteženih strukturnih reformi u nekim državama članicama;

3.  podsjeća da neke države članice još uvijek ostvaruju velike suficite tekućeg računa koji bi se mogli iskoristiti za podršku javnim i privatnim ulaganjima i za poticanje rasta;

4.  podsjeća na važnost kombiniranja javnih i privatnih ulaganja sa strukturnim reformama za poticanje i povećanje gospodarskog rasta;

5.  ističe važnost poticanja javnih ulaganja u EU-u kako bi se popravila trenutna situacija smanjenja javnih ulaganja; nadalje, potiče na dovršavanje unije tržišta kapitala kako bi se potaknula privatna ulaganja diljem jedinstvenog tržišta; smatra da bi trebalo dodatno poboljšati regulatorni okvir za privatna ulaganja;

6.  ističe da treba više ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije, kao i u tehnološku modernizaciju, kako bi se potaknula produktivnost; podsjeća da ulaganja u područjima poput infrastrukture, skrbi za djecu, socijalnog stanovanja, obrazovanja, osposobljavanja, zdravlja, istraživanja, digitalnih inovacija i kružnog gospodarstva mogu povećati produktivnost i/ili zaposlenost; poziva Komisiju da uzme u obzir preporuke po državama članicama u području energetske učinkovitosti i potrošnje resursa te da se pobrine za to da preporuke po državama članicama budu u cijelosti u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama;

7.  traži od Komisije da procijeni trenutačne prepreke za važne infrastrukturne projekte kojima se jača rast u cijelom životnom ciklusu tih ulaganja te da s Parlamentom i Vijećem raspravi o načinima rješavanja tih prepreka u sklopu postojećeg pravnog okvira;

Poglavlje 2. – Odgovorne javne financije

8.   prima na znanje općenito neutralan smjer fiskalne politike iz preporuka za europodručje, primjećujući da se očekuje da će smjer fiskalne politike za 2018. u velikom broju država članica biti donekle ekspanzivan; podsjeća da su dosljedna provedba i pridržavanje fiskalnih pravila Unije, uključujući potpuno poštovanje postojećih klauzula o fleksibilnosti, ključni za pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije;

9.  naglašava činjenicu da se smjerovima fiskalne politike na nacionalnoj razini i razini europodručja dugoročna održivost javnih financija i ulaganja, uz potpuno poštovanje Pakta o stabilnosti i rastu, mora uravnotežiti s kratkoročnom makroekonomskom stabilizacijom;

10.  pozdravlja napredak postignut u području javnih financija, koji je ključan za postizanje jačeg, održivog i učinkovitog rasta, prije svega postupno smanjenje omjera duga i BDP-a u EU-u i europodručju te smanjenje ukupnih proračunskih deficita, te naglašava da se omjer bruto duga i BDP-a u europodručju još uvijek kreće oko 90 %, a u nekoliko država članica iznosi mnogo više; naglašava da bi te države članice trebale hitno smanjiti svoj omjer duga i BDP-a s obzirom na to da je to znatno lakše u razdoblju gospodarskog oporavka; podsjeća da društva koja stare i druge demografske promjene snažno opterećuju održivost javnih financija; stoga poziva države članice da preuzmu odgovornost prema budućim generacijama;

11.  naglašava da se potrebno snažnije usredotočiti na sastav nacionalnih proračuna i njihovo upravljanje; stoga pozdravlja sve prisutniju praksu analize rashoda i dodatno potiče države članice da ocijene kvalitetu svojih proračuna;

Poglavlje 3. – Strukturne reforme

12.   podsjeća da neke države članice moraju nastaviti provoditi održive strukturne reforme kojima se potiče rast, posebno s obzirom na kontekst poboljšanog gospodarskog stanja u cijelom EU-u i rast BDP-a u gotovo svim državama članicama, kako bi se potaknula konkurentnost, otvaranje radnih mjesta, rast i uzlazna konvergencija;

13.  ustraje u tome da rashode za istraživanje i razvoj treba približiti ciljevima strategije Europa 2020.; poziva države članice da uspostave odgovarajuće politike i da osiguraju ulaganja kako bi se zajamčio ili očuvao jednak pristup cjeloživotnom obrazovanju i osposobljavanju, uzimajući u obzir razvoj tržišta rada, uključujući pojavu novih zanimanja;

14.  ističe da digitalizacija, globalizacija i tehnološke promjene iz temelja mijenjaju naša tržišta rada, na primjer dubinskim promjenama oblika i statusa zaposlenja koje iziskuju prilagođenu tranziciju; stoga ističe važnost dinamičnih tržišta rada s pristupačnim i visokokvalitetnim sustavima socijalne sigurnosti, koja mogu odgovoriti na te nove pojave na tržištu rada;

15.  smatra da bi se reformama kojima se uklanjanju uska grla u pogledu ulaganja omogućilo trenutačno poticanje gospodarske aktivnosti i istodobno uspostavljanje uvjeta za dugoročni rast;

16.  poziva na preispitivanje oporezivanja u cilju postizanja pravedne ravnoteže između oporezivanja kapitala, rada i potrošnje;

Poglavlje 4. – Konvergencija i uključenost

17.  ističe da bi europski semestar i preporuke po državama članicama trebali doprinijeti postizanju ciljeva strategije Europa 2020., uključujući one zacrtane u stupu socijalnih prava, i da trebali ostvariti rezultate u pogledu rasta i radnih mjesta; stoga pozdravlja „pregled socijalnih pokazatelja” kao alat za nadziranje provedbe socijalnog stupa;

18.  ističe da u posljednje vrijeme realni rast plaća zaostaje za rastom produktivnosti, a na tržištu rada došlo je do poboljšanja; u tom kontekstu ističe da bi u određenim sektorima i područjima moglo biti prostora za povećanja plaća, u skladu s ciljevima produktivnosti za dobar životni standard, vodeći računa o konkurentnosti i potrebi da se riješi pitanje nejednakosti;

19.  ističe da u okviru fiskalnih politika treba uzeti u obzir monetarnu politiku uz poštovanje neovisnosti ESB-a;

20.  apelira na Komisiju da osmisli sveobuhvatnu strategiju za podupiranje ulaganja kojima se potiče ekološka održivost, i da zajamči odgovarajuću poveznicu između UN-ovih ciljeva održivog razvoja i europskog semestra;

21.  pozdravlja činjenicu da se u Godišnjem pregledu rasta za 2018. uviđa potreba za učinkovitim i pravednim sustavima oporezivanja kojima se pružaju pravi poticaji za gospodarsku aktivnost; podržava inicijative Komisije da se poveća transparentnost i reformira sustav PDV-a, te prima na znanje dosadašnji rad na zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit; pozdravlja napore na međunarodnoj razini u cilju suzbijanja porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza; napominje da veća učinkovitost nacionalnih poreznih sustava može znatno povećati državne prihode;

22.  poziva države članice da usvoje adekvatne mjere kako bi pomogle mladima koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (NEET) i izbjeglicama i kako bi ih integrirale, predviđajući u ranoj fazi zahtjeve za olakšavanje njihova neometanog uključivanja na tržište rada kako bi spriječile da ih usiše siva ekonomija i kako bi osigurale dostatna sredstva za pružanje javnih usluga; ističe da bi socijalni partneri trebali igrati ključnu ulogu u olakšavanju integracije mladih koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja i izbjeglica te u sprečavanju njihove diskriminacije na tržištu rada;

23.  zabrinut je jer su nedostaci i diskriminacija i dalje obilježja tržišta rada u nekim državama članicama, što doprinosi razlikama između muškaraca i žena u pogledu naknada za rad, umirovljenja i sudjelovanja u donošenju odluka;

Poglavlje 5. – Okvir europskog semestra: odgovornost i provedba

24.  pozdravlja povećanu pozornost koja se pridaje zajedničkom smjeru fiskalne politike europodručja, ističući obveze pojedinačnih država članica da se pridržavaju Pakta o stabilnosti i rastu, uključujući potpuno poštovanje njegovih postojećih klauzula o fleksibilnosti; naglašava da ideja zajedničkog smjera fiskalne politike ne podrazumijeva da će se deficiti i suficiti u različitim državama članicama međusobno poništiti;

25.  izražava zabrinutost zbog niske razine usklađenosti s preporukama po državama članicama, uključujući one usmjerene ka poticanju konvergencije, povećanju konkurentnosti i smanjenju makroekonomskih neravnoteža; smatra da bi veća nacionalna uključenost kroz javne rasprave na nacionalnoj razini rezultirala boljom provedbom preporuka po državama članicama; smatra da je važno osigurati da se u nacionalnim parlamentima raspravlja o izvješćima po zemljama i preporukama po državama članicama; smatra da bi regionalna i lokalna tijela trebala biti više uključena u postupak europskog semestra; poziva Komisiju da upotrijebi sve dostupne alate za provođenje onih preporuka po državama članicama koje su usmjerene na rješavanje tih izazova, koji predstavljaju prijetnju održivosti monetarne unije;

26.  ističe da se istovremeno s poduzimanjem koraka u smjeru produbljivanja europske monetarne unije mora jačati njezina demokratska kontrola; ustraje u tome da se zato mora ojačati uloga i Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata, u skladu s načelom odgovornosti; traži da se u okviru postupka pregovora i na nacionalnoj i na europskoj razini savjetuje i sa socijalnim partnerima;

Sektorski doprinosi Godišnjem pregledu rasta za 2018.

Proračuni

27.  smatra da se proračunima EU-a moraju poticati održivi rast, konvergencija, ulaganja i reforme zahvaljujući rješenjima i sinergijama u pogledu nacionalnih proračuna; stoga smatra da Godišnji pregled rasta služi kao vodič za države članice te za izradu nacionalnih proračuna i proračuna EU-a, posebno u kontekstu pripreme višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020.;

28.  u tom pogledu ponavlja da bi trebale postojati veće sinergije između nacionalnih proračuna i proračuna EU-a; ističe da Komisija, s obzirom na njezino sudjelovanje u europskom semestru kao i u pripremi i izvršenju proračuna EU-a, ima ključnu ulogu u tom pogledu;

29.  pozdravlja prijedlog da se poveća sinergija i ne fragmentira proračun EU-a, koji je iznesen u preporukama iz završnog izvješća Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva iz prosinca 2016. pod nazivom „Financiranje EU-a u budućnosti”;

Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

30.  pozdravlja inicijativu Komisije za pokretanje internetskog portala o promicanju zdravlja i sprečavanju bolesti kojim se pružaju ažurirane informacije o temama povezanima s promicanjem zdravlja i dobrobiti te koji je važan izvor jasnih i pouzdanih informacija za građane; ističe da bi taj portal trebao biti u potpunosti dostupan svim građanima EU-a, uključujući one koji imaju disleksiju i druge slične poteškoće;

31.  poziva na veću dosljednost s drugim politikama EU-a u području sprečavanja katastrofa i pripravnosti kao što su strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, europski strukturni i investicijski fondovi, Fond solidarnosti, zakonodavstvo u području zaštite okoliša te politike u području istraživanja i inovacija;

32.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i nacionalnim parlamentima država članica te Europskoj središnjoj banci.

(1)

SL L 306, 23.11.2011., str. 12.

(2)

SL L 306, 23.11.2011., str. 41.

(3)

SL L 306, 23.11.2011., str. 8.

(4)

SL L 306, 23.11.2011., str. 33.

(5)

SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(6)

SL L 306, 23.11.2011., str. 1.

(7)

SL L 140, 27.5.2013., str. 11.

(8)

SL L 140, 27.5.2013., str. 1.

(9)

SL L 192, 18.7.2015., str. 27.

(10)

SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

(11)

SL C 407, 4.11.2016., str. 105.

(12)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0469.

(13)

Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2017)0491.


OBRAZLOŽENJE

Europska unija doživjela je nakon 2008. godine ozbiljnu gospodarsku i monetarnu krizu. Nakon deset godina u europodručju se polako počinju nazirati poboljšanje gospodarskih rezultata i oporavak rasta.

Međutim, ti makroekonomski pokazatelji ne sprečavaju rast nejednakosti u državama članicama, uz sve češću pojavu siromaštva unatoč zaposlenju i nedostatak konvergencije među državama članicama europodručja.

Europski semestar 2018. mora biti prilika za provedbu ekonomske politike kojom će se osigurati rast, ulaganja i puna zaposlenost. Također mora u potpunosti doprinijeti ostvarenju ciljeva koje si je Europska unija postavila u okviru stupa socijalnih prava.

Trenutačni je okvir europskog gospodarskog upravljanja pokazao svoja ograničenja. Bez promjene smjera proračunske politike europodručja nema mjesta nadi u održiv rast i kvalitetna radna mjesta. Zbog toga izvjestitelj poziva na reformu pakta o stabilnosti i rastu, uspostavu proračunskog kapaciteta europodručja i ambiciozan plan javnih ulaganja.

Junckerov plan bio je važan prvi korak za privatni sektor, ali treba ga popratiti planom ulaganja za javni sektor.

Kvalitetna javna infrastruktura jedan je od pokretača konkurentnosti u Europi.

Ali Europa je u opasnosti da izgubi tu prednost zbog trenutačnog nedostatka ulaganja, koji se očituje u starenju infrastrukture i posljedičnim prometnim zagušenjima, kašnjenju željeznice i nesigurnosti za ulagače na energetskom tržištu.

Europska unija također mora provoditi politiku održivog razvoja kojom će se zajamčiti potrebna ekološka tranzicija i zahvaljujući kojoj će se Europskoj uniji omogućiti da ostvari ciljeve koje si je postavila. Taj prioritet mora biti u potpunosti uključen u europski semestar.

Izvjestitelj se zalaže i za druge prioritete, kao što su:

  rast plaća i zaštita socijalnih sustava;

  usklađivanje europskih poreznih sustava i borba protiv utaje poreza u cilju postizanja pravednog oporezivanja;

  više financijskih sredstava za istraživanje i razvoj u cilju povećanja stope produktivnosti na europskoj razini.


MIŠLJENJE Odbora za proračune (25.1.2018)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2018.

(2017/2226(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Jean Arthuis

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  smatra da se proračunima EU-a moraju poticati održivi rast, konvergencija, ulaganja i reforme zahvaljujući rješenjima i sinergijama u pogledu nacionalnih proračuna; stoga smatra da Godišnji pregled rasta služi kao vodič za države članice te za izradu nacionalnih proračuna i proračuna EU-a, posebno u kontekstu pripreme višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje nakon 2020.;

2.  poziva Komisiju da u okviru predstojećeg VFO-a znatno poveća sredstva Europskog socijalnog fonda s konkretnim ciljem povećanja potpore provedbi europskog stupa socijalnih prava (EPSR);

3.  poziva Komisiju da u kontekstu proglasa o europskom stupu socijalnih prava iznese konkretan plan zakonodavnog rada za razdoblje 2018. – 2019., kojem je cilj poboljšati životne i radne uvjete, te posebno da podrži prilaganje proglasa o socijalnom protokolu Ugovorima kako bi se zajamčilo da temeljna socijalna prava imaju prednost pred ekonomskim slobodama;

4.  u tom pogledu ponavlja da bi trebale postojati veće sinergije između nacionalnih proračuna i proračuna EU-a; ističe da Komisija, s obzirom na njezino sudjelovanje u europskom semestru kao i u pripremi i izvršenju proračuna EU-a, ima ključnu ulogu u tom pogledu;

5.  apelira na Komisiju da predloži ambiciozne reforme upravljanja europodručjem, uključujući uvođenje i upotrebu posebnog instrumenta za podršku uvođenja eura u državama članicama izvan europodručja; pozdravlja prijedlog da se poveća sinergija i ne fragmentira proračun EU-a, kako je navedeno u završnom izvješću i preporukama koje je Skupina na visokoj razini za vlastita sredstva objavila u prosincu 2016. pod nazivom „Financiranje EU-a u budućnosti”;

6.  podsjeća na svoju potporu uspostavi fiskalnog kapaciteta europodručja radi osiguranja konvergencije i nošenja s makroekonomskim simetričnim i asimetričnim šokovima te povećanja konkurentnosti i stabilnosti gospodarstava država članica, kako je predloženo u rezoluciji Parlamenta od 16. veljače 2017. o proračunskom kapacitetu europodručja; smatra da bi financijska sredstva trebala potjecati iz europodručja i drugih uključenih članova putem izvora prihoda o kojemu će se dogovoriti države članice sudionice, kao dio prijenosa nadležnosti, te smatra da bi se u stabilnim uvjetima taj fiskalni kapacitet trebao financirati i vlastitim sredstvima, kao što je porez na financijske transakcije; smatra da bi taj fiskalni kapacitet trebao biti dio proračuna EU-a, povrh iznosa sadašnjih gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira, te da bi se za njega trebalo razmotriti dodjeljivanje prihoda i jamstava;

7.  poziva Komisiju da potiče reforme poreznih sustava usmjerene na povećanje gornje stope poreza na dobit, konkretno oporezivanje kapitalne dobiti, stvaranje sredstava za prijenos javnih dobara i usluga i zaustavljanje trendova koji zbog nejednake raspodjele prihoda i bogatstva prijete rastu i stvaranju radnih mjesta, što u velikoj mjeri utječe na 40 % stanovništva na dnu ljestvice prihoda;

8.  prima na znanje dokument naslovljen „Plan za produbljenje ekonomske i monetarne unije”, koji je Komisija predstavila 6. prosinca 2017.; posebno pozdravlja prijedlog da se Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) pretvori u svojevrsni europski monetarni fond koji se treba integrirati u pravni okvir EU-a; žali što je prijedlog Komisije da se međuvladini instrumenti povezani s eurom integriraju u okvir EU-a podnesen na temelju pravne osnove koja isključuje odgovarajuće sudjelovanje Europskog parlamenta kao suzakonodavca; naglašava potrebu da se pokaže više ambicije u pogledu uspostave potpunog proračunskog kapaciteta za europodručje;

9.  podsjeća na važnost proračunskih sredstava EU-a i država članica u borbi protiv utaje poreza, izbjegavanja poreza i agresivnog poreznog planiranja; pozdravlja činjenicu da je EU objavio crnu listu poreznih oaza, ali izražava žaljenje zbog činjenice da je Vijeće ublažilo kriterije za uvrštavanje na taj popis; naglašava da crna lista mora biti popraćena snažnim i odvraćajućim sankcijama protiv zemalja koje se nalaze na popisu; poziva na javno izvješćivanje po zemljama i uvođenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) radi promicanja porezne transparentnosti i jednakih uvjeta;

10.  smatra da je nužno poticati javna i privatna ulaganja u infrastrukturu, istraživanje i razvoj, inovacije i obrazovanje u cilju povećanja produktivnosti i pozitivnog učinka na gospodarski rast i povećanje plaća; poziva na snažnu i učinkovitu kohezijsku politiku kojom će se, među ostalim prioritetima, poticati uvođenje kombinacije ekonomskih politika radi postizanja visokih razina razvoja i rasta te stvaranja radnih mjesta;

11.  smatra da bi taj prijedlog trebalo nadopuniti dodatnim podrobnostima i osnažiti u pogledu odredaba o odgovornosti europskog monetarnog fonda (EMF) prema Europskom parlamentu te sposobnosti Parlamenta da podrži sve svoje funkcije, prvenstveno kao zajednički zaštitni mehanizam u odnosu na bankovnu uniju, kao i konkretnu sposobnost za donošenje odluka prilikom obavljanja stabilizacijske uloge;

12.  zabrinut je zbog niskih razina inflacije koje prevladavaju u europodručju, što je više puta naglašavala Europska središnja banka; smatra da se plaće u nekim državama članicama održavaju na umjetno niskim razinama, što ima štetan učinak na cijelo gospodarstvo EU-a;

13.  preporučuje da sve države članice koje su se obvezale na usvajanje eura i to još uvijek nisu učinile odobre konkretne planove za donošenje zajedničke europske valute u najkraćem mogućem roku;

14.  naglašava da stopa nezaposlenosti mladih u EU-u iznosi 17 % te pozdravlja činjenicu da je EU dodijelio proračunska sredstva za rješavanje tog problema, konkretno u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI); podsjeća da je 75 % ukupnog proračuna Inicijative za zapošljavanje mladih do 2020. dodijeljeno projektima, te da su države članice već potrošile 19 % tog proračuna, što znači da je stopa izvršenja proračuna Inicijative za zapošljavanje mladih najviša među europskim strukturnim i investicijskim fondovima; poziva Komisiju i države članice da, s obzirom na važnost tog pitanja, poduzmu mjere za daljnje poboljšanje stope iskorištenosti.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.1.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

6

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Richard Ashworth, Gérard Deprez, Manuel dos Santos, André Elissen, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, John Howarth, Zbigniew Kuźmiuk, Siegfried Mureşan, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Răzvan Popa, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Inese Vaidere, Monika Vana, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Xabier Benito Ziluaga, Heidi Hautala, Ivana Maletić, Stanisław Ożóg, Ivan Štefanec

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Rosa Estaràs Ferragut, Dietmar Köster, Monika Smolková

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

25

+

ALDE

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Gérard Deprez

ECR

Zbigniew Kuźmiuk,

PPE

Rosa Estaràs Ferragut, José Manuel Fernandes, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, Ivana Maletić, Siegfried Mureşan, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Ivan Štefanec, Patricija Šulin, Inese Vaidere

S&D

Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, John Howarth, Dietmar Köster, Răzvan Popa, Monika Smolková, Isabelle Thomas, Tiemo Wölken, Manuel dos Santos

6

-

ECR

Richard Ashworth, Stanisław Ożóg

ENF

André Elissen

GUE/NGL

Xabier Benito Ziluaga, Liadh Ní Riada

NI

Eleftherios Synadinos

3

0

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Indrek Tarand, Monika Vana

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (2.2.2018)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o europskom semestru za koordinaciju ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2018.

(2017/2226(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Nuno Melo

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da zaštita okoliša nije prepreka gospodarskom rastu i zapošljavanju, već da bi, naprotiv, na dekarbonizaciju gospodarstva trebalo gledati kao na ključan izvor novog i održivog gospodarskog rasta i zapošljavanja; smatra da EU mora više ulagati kako bi zadržao svoj položaj svjetskog predvodnika u prelasku na niskougljično gospodarstvo i održiv sustav proizvodnje i potrošnje;

2.  naglašava da politika okoliša i održivosti mora u okviru europskog semestra imati istaknutiju ulogu, posebice u ključnim područjima kao što su resursna učinkovitost, prirodni kapital i usluge ekosustava, zelena radna mjesta, održive inovacije i zeleno financiranje;

3.  s obzirom na činjenicu da bi barem 20 % proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020. trebalo potrošiti na mjere za suzbijanje klimatskih promjena, ponavlja da bi doprinos za 2018. trebao premašiti opći cilj kako bi se kompenzirali niži iznosi sredstava tijekom prve polovine aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira; naglašava da je stabilno i primjereno financiranje nužno za ispunjavanje obveza Europske unije, posebice onih iz Pariškog sporazuma; poziva Komisiju da u tom pogledu zajamči potpunu optimizaciju mehanizma uključivanja klimatskih promjena u politike;

4.  pozdravlja obvezu Komisije da se ciljevi održivog razvoja uključe u sve politike i inicijative EU-a; ističe da je ključno da ciljevi Programa do 2030. budu sveobuhvatno odraženi u europskom semestru kako bi ih EU ostvario; poziva Komisiju da bez odlaganja izradi dugoročan plan za punu provedbu ciljeva održivog razvoja u Europskoj uniji, pri čemu će se voditi računa o njihovim međusobnim vezama i podjednakoj važnosti svakoga od njih; nadalje poziva Komisiju da u europski semestar uključi sve otvorene aspekte Programa do 2030. i Sedmog programa djelovanja za okoliš;

5.  naglašava da je rasprava o europskom semestru posebno važna jer je potrebno pronaći novi model razvoja strukturnih reformi i selektivnih ulaganja i to na način da se ulaže u strateška područja;

6.  podsjeća na okolišnu važnost i socioekonomske koristi bioraznolikosti, poput mreže Natura 2000, koja doprinosi između 1,7 % i 2,5 % BDP-a Unije pružanjem usluga ekosustava kao što su skladištenje ugljika, pročišćavanje voda, oprašivanje i turizam; sa zabrinutošću napominje da ciljevi EU-a u pogledu bioraznolikosti za 2020. neće biti ostvareni bez ulaganja znatnih dodatnih napora i adekvatnih financijskih obveza, a za to je europski semestar ključni instrument;

7.  žali zbog činjenice da se u Komisijinom Godišnjem pregledu rasta za 2018. budućnost gospodarstva Unije i dalje ne promatra u kontekstu nužnog postupnog ukidanja emisija ugljika i prelaska na kružno gospodarstvo, čime se propušta prilika da se europsko gospodarstvo usmjerava prema stabilnijem, uključivijem, produktivnijem i otpornijem gospodarstvu;

8.  ističe da je potrebna horizontalna primjena kriterija održivosti i ciljeva usmjerenih na rezultate za sve strukturne i investicijske fondove EU-a, uključujući Europski fond za strateška ulaganja, kako bi se postigao sveobuhvatan prijelaz na održiv i uključiv gospodarski rast; poziva Komisiju i države članice da ulaganja preusmjere na održive tehnologije i poduzeća kako bi se dugoročno i održivo financirao rast;

9.  smatra da bi metodologije mjerenja i vrednovanja resursne učinkovitosti i intenziteta stakleničkih plinova trebalo uvrstiti i u europski semestar, u okviru pokazatelja stanja makroekonomskih neravnoteža, i u ocjenu strategije Europa 2020.;

10.  pozdravlja činjenicu da se iz institucijskog i privatnog kapitala dodjeljuju sve veći iznosi za financiranje ciljeva održivog razvoja; poziva Komisiju i države članice na razvijanje kriterija održivog razvoja za institucijske rashode EU-a, utvrđivanje mogućih regulatornih prepreka i poticaja za ulaganja u ciljeve održivog razvoja i istraživanje mogućnosti konvergencije i suradnje između javnih i privatnih ulaganja;

11.  predlaže da mjere kojima se potiče nastavak oporavka budu usmjerene na osiguravanje ulaganja kojima se podržava prelazak na učinkovito i obnovljivo gospodarstvo bez fosilnih goriva uz poticanje domaćeg zapošljavanja i potražnje;

12.  naglašava da će se ulaganjem u resursnu učinkovitost, energetske uštede i smanjenje emisija u cijelom gospodarstvu povećati produktivnost i smanjiti vanjski troškovi i utjecaji; ističe prilike za podržavanje prijelaza na kružno gospodarstvo u cilju otvaranja novih radnih mjesta u inovativnim uslugama, uslugama održavanja i popravka te osmišljavanja i izrade novih, održivijih proizvoda;

13.  smatra da bi u okviru rasprave o europskom semestru Komisija trebala predložiti nove politike i poticaje kako bi se države članice potaknulo da do 2020. brzo postupno ukinu subvencije za fosilna goriva, koje su jedna od najvećih prepreka postizanju ciljeva EU-a u pogledu klime i obnovljive energije, ciljeva EU-a za 2020. i ciljeva održivog razvoja;

14.  ponavlja da je do 2020. potrebno postupno ukinuti ostale subvencije koje su štetne za okoliš i prebaciti teret oporezivanja s rada na ekološke poreze;

15.  pozdravlja proglašenje europskog stupa socijalnih prava na Socijalnom samitu za pravedno zapošljavanje i rast održanom u Göteborgu, koji se temelji na 20 načela, uključujući, u području zdravstvene skrbi, pravo na pristup preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj zaštiti dobre kvalitete po pristupačnim cijenama;

16.  poziva Komisiju i države članice da povećaju napore u pogledu razvoja, reforme i učinkovite provedbe politika koje se bave promicanjem zdravlja i sprječavanjem bolesti, također uz tehničku podršku Komisijinog Programa potpore strukturnim reformama (SRSP);

17.  pozdravlja inicijativu Komisije za pokretanje internetskog portala o promicanju zdravlja i sprječavanju bolesti kojim se pružaju ažurirane informacije o temama povezanima s promicanjem zdravlja i dobrobiti te koji je važan izvor jasnih i pouzdanih informacija za građane; ističe da bi taj portal trebao biti u potpunosti dostupan svim građanima EU-a, uključujući one koji imaju disleksiju i druge slične poteškoće;

18.  ističe da je u kontekstu revizije Europskog mehanizma za civilnu zaštitu potrebno učinkovito uspostaviti pričuvu EU-a resursa za civilnu zaštitu za odgovor u području civilne zaštite, kao dodatak nacionalnim resursima, kako bi se ojačao europski kapacitet za zajednički odgovor na katastrofe kao što su šumski požari i potresi; naglašava da je potrebno poticati veću suradnju u području prethodnog planiranja europskog djelovanja u slučaju katastrofa i to mjerama kao što su mapiranje resursa država članica, izrada planova pripravnosti te bolje planiranje upravljanja rizicima;

19.  poziva na veću dosljednost s drugim politikama EU-a u području sprječavanja katastrofa i pripravnosti kao što su strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, europski strukturni i investicijski fondovi, Fond solidarnosti, zakonodavstvo u području zaštite okoliša te politike u području istraživanja i inovacija;

20.  ističe da se zbog ekstremnih pojava, kao što su suše u južnoeuropskim zemljama, uragani ili katastrofalne poplave, od potpisnica Pariškog sporazuma zahtijeva da pokažu veće ambicije u pogledu ostvarenja utvrđenih ciljeva;

21.  poziva Komisiju da izradi istinski održivu strategiju za upravljanje šumama i njihovu zaštitu kao doprinos borbi protiv učinaka klimatskih promjena s naglaskom na „održivost” i posebnim naglaskom na vrste drveća koje rastu u tim šumama; nadalje poziva Komisiju da provede i stimulira projekt za poticanje rasta drveća i grmlja uz obale potoka i rijeka, čime se ublažavaju posljedice dugih razdoblja jake kiše;

22.  poziva na veću i strukturiranu uključenost civilnog društva i organizacija za zaštitu okoliša u proces europskog semestra te na veću uključenost ministara okoliša u postupak europskog semestra na razini Vijeća.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.1.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

50

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Seb Dance, Stefan Eck, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Anneli Jäätteenmäki, Karin Kadenbach, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Jo Leinen, Peter Liese, Susanne Melior, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, John Procter, Julia Reid, Frédérique Ries, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Elena Gentile, Martin Häusling, Norbert Lins, Nuno Melo, Ulrike Müller, Christel Schaldemose, Bart Staes, Keith Taylor, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jiří Maštálka

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

50

+

ALDE

Gerben-Jan Gerbrandy, Anneli Jäätteenmäki, Ulrike Müller, Frédérique Ries

ECR

Arne Gericke, Julie Girling, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha, John Procter, Jadwiga Wiśniewska

EFDD

Piernicola Pedicini

GUE/NGL

Stefan Eck, Jiří Maštálka

EPP

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Nuno Melo, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean

S&D

Simona Bonafè, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Seb Dance, Elena Gentile, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Jo Leinen, Susanne Melior, Gilles Pargneaux, Christel Schaldemose, Daciana Octavia Sârbu, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Damiano Zoffoli, Carlos Zorrinho

Verts/ALE

Marco Affronte, Martin Häusling, Bart Staes, Keith Taylor

1

-

EFDD

Julia Reid

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj (20.2.2018)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2018.

(2107/2226(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Iskra Mihaylova

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje da europsko gospodarstvo pokazuje znakove oporavka tijekom proteklih 18 tromjesečja uz pozitivan i postojan rast u državama članicama i nezaposlenost na najnižoj razini od razdoblja krize; no naglašava da, prema posljednjim rezultatima indeksa blagostanja OECD-a, postoje jasne i duboke podjele među društvima i pojedincima prema razini obrazovanja, prihodu, imovini, dobi i mjestu rođenja; napominje da su u nekim regijama u kojima je brzina oporavka i dalje spora, takve nejednakosti, osobito kad je riječ o nezaposlenosti mladih, dugoročnoj nezaposlenosti i siromaštvu, i dalje na kriznim razinama; s tim u vezi upozorava na problem strukturne nezaposlenosti i na njezine nepovoljne gospodarske, socijalne i političke učinke; izražava zabrinutost zbog toga što su posebno pogođene osobe mlađe od 25 godina te da imaju 60 % veću šansu za nezaposlenost nego osobe u dobi od 25 do 54 godine; naglašava važnost produljenja Inicijative za zapošljavanje mladih na razdoblje 2017. – 2020. i povećanje njezina proračuna za 1,2 milijarde EUR;

2.  stoga naglašava da treba poticati veću konvergenciju i uključenost; pozdravlja činjenicu da je Komisija prepoznala priliku da se daljnji oporavak podupre uz pomoć gospodarskog rasta, socijalne konvergencije, strukturnih reformi i teritorijalne kohezije te da se udaljava od svojeg nekadašnjeg smjera štednje; ističe da bi Europska unija u cjelini, radi promicanja svojeg općeg skladnog razvoja, trebala izraditi i provesti mjere koje će dovesti do jačanja njezine gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te koje su usmjerene na smanjenje nejednakosti među stupnjevima razvoja različitih regija i rješavanje zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, osobito u regijama EU-a s niskim prihodima i slabim rastom (regije koje zaostaju); ističe da je potrebna sveobuhvatna kvalitativna transformacija postojeće kombinacije politika davanjem prednosti hitnoj provedbi načela i prava sadržanih u europskom stupu socijalnih prava; s tim u vezi naglašava da se za kohezijsku politiku u razdoblju nakon 2020. moraju predvidjeti odgovarajući financijski resursi te traži od Komisije da podnese odgovarajući prijedlog; napominje da su za veću produktivnost, što je jedan od preduvjeta za bolji rast, potrebna ulaganja u inovacije, obrazovanje i nove vještine;

3.  pozdravlja pojednostavljenje i usredotočenost preporuka po državama članicama; međutim, izražava zabrinutost zbog neujednačene razine provedbe preporuka po državama članicama u raznim područjima politika i zemljama; podsjeća na važnost sinergijskog pristupa korištenju svih dostupnih fondova EU-a te poziva Komisiju i države članice da usko surađuju i koordiniraju taj proces kako bi se osigurala potpora za poboljšanu gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i za poticanje ulaganja, zapošljavanja i rasta, te da prepoznaju ulogu koju lokalne i regionalne vlasti mogu imati u pružanju potpore tom procesu; naglašava da su potrebne mjere za izgradnju kapaciteta i daljnje pojednostavljenje provedbe fondova EU-a s obzirom na to da se veći dio preporuka po državama članicama za 2017. bavi pitanjima administrativnog kapaciteta; naglašava da bi preporuke po državama članicama trebale bolje odražavati posebnosti država članica; ističe da je potrebna veća sinergija između proračuna EU-a i proračuna država članica u cilju ostvarivanja prioriteta Godišnjeg pregleda rasta i provedbe preporuka po državama članicama;

4.  ističe da kohezijska politika kao glavna politika javnih ulaganja, rasta i razvoja ima važnu ulogu u procesu oporavka u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast; podsjeća da su u razdoblju od 2015. do 2017. u okviru kohezijske politike osigurana sredstva koja su jednaka 8,5 % državnih kapitalnih ulaganja u Europskoj uniji, što je brojka koja se povećava na 41 % za posljednjih 13 država članica koje su EU-u pristupile nakon 2004. te na više od 50 % u sedam država članica; mišljenja je da joj treba namijeniti barem sličan proračunski iznos u budućem višegodišnjem financijskom okviru; smatra, međutim, da njezina interakcija s europskim semestrom ne bi smjela biti prepreka za postizanje vlastitih ciljeva, kako je utvrđeno u Ugovorima, uključujući njezinu teritorijalnu dimenziju, te da bi takva interakcija trebala biti uravnotežena te bi se njome trebala poboljšati provedba europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i dodatno pojačati multiplikacijski učinak potrošnje u području kohezije i njezin doprinos održivom i uključivom rastu kojim se pomaže u otvaranju dostojanstvenih radnih mjesta i socijalnom razvoju; u tom kontekstu smatra da je potrebno uključiti lokalne i regionalne vlasti u definiranje parametara europskog semestra; ističe da je potrebno više fleksibilnosti u definiranju aktivnosti i projekata koji bi se trebali financirati iz fondova ESI i biti povezani s preporukama po državama članicama i godišnjim pregledima rasta;

5.  ponavlja da je potrebno ubrzati provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova jer su oni iznimno važan instrument za gospodarski rast, održiv razvoj i otvaranje radnih mjesta te stoga pružaju važnu potporu nacionalnim ulagačkim politikama i pridonose relevantnim strukturnim reformama; poziva države članice da uspostave snažnije koordinacijske strukture i strukture planiranja te okvire upravljanja, kao i efikasnije javne uprave, te da smanje administrativno opterećenje kako bi se oni učinkovitije i efikasnije upotrebljavali; poziva također Komisiju da pomogne državama članicama svim raspoloživim alatima i resursima kako bi se spriječio rizik od opoziva odobrenih sredstava kao i akumulacija zaostataka u plaćanju;

6.  pozdravlja produljenje trajanja i veličinu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) do 2020. u cilju poticanja ulaganja, izbjegavanja poremećaja u financiranju te jamčenja nositeljima projekata da projekte mogu planirati i nakon početnog razdoblja ulaganja; ističe da je potrebna komplementarnost i sinergija između fondova ESI, EFSU-a i drugih financijskih instrumenata kao i s horizontalnim programima Zajednice, uz zadržavanje fondova ESI kao glavne investicijske politike EU-a; inzistira na tome da se EFSU provede na teritorijalno uravnoteženiji način čime bi se doprinijelo skladnom razvoju u EU-u i spriječilo daljnje povećanje razlika među državama članicama, regijama i stanovništvom; podsjeća da bi se projektima u okviru produljenog trajanja EFSU-a trebale nastaviti rješavati situacije neoptimalnih ulaganja i nedostaci na tržištu; poziva na ponovno uspostavljanje ravnoteže teritorijalne distribucije ulaganja i njihovo povećano korištenje u manje razvijenim regijama; stoga naglašava da je u tom kontekstu još potrebnije pojednostavniti kombiniranje EFSU-a s ostalim izvorima financiranja EU-a;

7.  naglašava ulogu Programa potpore strukturnim reformama u pružanju posebno prilagođene pomoći kako bi se državama članicama pomoglo u provedbi reformi radi poboljšanja kohezije, pravodobnoj primjeni prava EU-a te efikasnijem i učinkovitijem iskorištavanju sredstava EU-a; ističe da je dosadašnje iskustvo pokazalo da su mnoge države članice tražile potporu u okviru Programa te da zahtjevi za potporu obuhvaćaju sva područja politike u kojima se potpora nudi; poziva Komisiju da u godišnjem izvješću o praćenju provedbe programa osigura potpunu transparentnost u vezi s konkretnim rezultatima o pojedinačnim projektima; u tom pogledu ističe važnost utvrđivanja i provedbe relevantnih strukturnih reformi na svim razinama vlasti i ukidanja birokracije koja prati aktualna ulaganja kako bi se doprinijelo poboljšanju provedbe ESIF-a te poslovnog i ulagačkog okruženja;

8.  ističe da je potrebna sigurnost u pogledu resursa za financiranje Programa potpore strukturnim reformama u razdoblju nakon 2020., odnosno da se resursi smiju upotrijebiti samo u svrhe i ciljeve europskih strukturnih i investicijskih fondova.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

20.2.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

7

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mercedes Bresso, Steeve Briois, Andrea Cozzolino, Raymond Finch, John Flack, Iratxe García Pérez, Michela Giuffrida, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Paul Nuttall, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Ángela Vallina, Lambert van Nistelrooij, Kerstin Westphal, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniel Buda, Andor Deli, Ivana Maletić, Urmas Paet, Tonino Picula, Georgi Pirinski, Bronis Ropė, Milan Zver

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Eleonora Evi, Anna Hedh, Bogdan Brunon Wenta

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

31

+

ALDE

Ivan Jakovčić, Iskra Mihaylova, Paet Urmas

ECR

John Flack, Sławomir Kłosowski, Mirosław Piotrowski, Ruža Tomašić

PPE

Daniel Buda, Andor Deli, Krzysztof Hetman, Ivana Maletić, Andrey Novakov, Stanislav Polčák, Fernando Ruas, Ramón Luis Valcárcel Siso, Bogdan Brunon Wenta, Milan Zver, Lambert van Nistelrooij

S&D

Mercedes Bresso, Andrea Cozzolino, Iratxe García Pérez, Michela Giuffrida, Anna Hedh, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour, Tonino Picula, Georgi Pirinski, Liliana Rodrigues, Monika Smolková, Kerstin Westphal

VERTS/ALE

Bronis Ropė

7

-

EFDD

Eleonora Evi, Raymond Finch, Paul Nuttall

ENF

Steeve Briois

GUE/NGL

Martina Michels, Ángela Vallina

PPE

Joachim Zeller

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


STAJALIŠTE U OBLIKU AMANDMANA Odbora za prava žena i jednakost spolova (11.1.2018)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2018.

(2017/2226(INI))

Izvjestiteljica: Evelyn Regner

AMANDMANI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog rezolucije

Stavak 4.a (novi)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

4 a. naglašava da europsko gospodarsko upravljanje treba preusmjeriti s uskog cilja rasta BDP-a prema blagostanju i konvergenciji uz visoke minimalne standarde za ravnopravnost spolova; smatra da bi se nove ekonomske politike usmjerene na blagostanje trebale temeljiti na „magičnom poligonu” koji bi se sastojao od pravedno raspodijeljenog materijalnog blagostanja, kvalitete života, financijske stabilnosti, stabilnosti cijena, pune zaposlenosti i dostojnih radnih mjesta, ekološke održivosti, stabilne aktivnosti javnog sektora i uravnoteženih vanjskih gospodarskih odnosa;

Amandman    2

Prijedlog rezolucije

Stavak 6.a (novi)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

6 a. primjećuje da se rasprave o pametnoj raspodjeli javne potrošnje i političkim prioritetima redovito vode te da je takva kritička procjena neophodna za poboljšanje kvalitete javnih proračuna država članica u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te radi sprečavanja linearnih proračunskih rezova koji bi mogli posebno utjecati na žene, među ostalima;

Amandman    3

Prijedlog rezolucije

Stavak 6.b (novi)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

6 b. smatra da je poboljšanje strukture i kvalitete javnih proračuna ključno kako bi se zajamčilo pridržavanje fiskalnih pravila EU-a i omogućilo financiranje neophodnih rashoda, primjerice u vezi sa sustavima socijalne sigurnosti, koji su za žene posebno važni, stvaranje rezerve za nepredviđene potrebe i, na koncu, financiranje rashoda koji nisu neophodni;

Amandman    4

Prijedlog rezolucije

Stavak 7.a (novi)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

7 a. upozorava da je potrebna temeljita analiza i sveobuhvatnija procjena socijalnih pokazatelja u okviru europskog semestra; poziva Komisiju da uvede dodatne socijalne pokazatelje, koji bi trebali biti jednako vrijedni kao ekonomski pokazatelji;

Amandman    5

Prijedlog rezolucije

Stavak 7.b (novi)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

7 b. i dalje je zabrinut zbog nedostatka rodne perspektive i pokazatelja u okviru europskog semestra i poziva na bolje uključivanje rodne perspektive u sastavljanje preporuka po državama članicama, programa konvergencije i nacionalnih programa reformi; ističe da je potrebno pratiti socijalni i rodni napredak te učinak reformi tijekom vremena; stoga traži da se koriste podaci prikazani s obzirom na rod, da se izračunaju novi pokazatelji i da se uvrste nove informacije koje će obuhvaćati svaki od pet glavnih ciljeva strategije Europa 2020., uključujući ciljeve u pogledu istraživanja i razvoja te energije, kako bi se pratio napredak i rasvijetlile rodne razlike;

Amandman    6

Prijedlog rezolucije

Stavak 7.c (novi)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

7 c. poziva na povećanje minimalnih plaća, veću transparentnost plaća i provođenje revizije plaća na razini poduzeća kako bi se postigao cilj jednake plaće za isti rad u svim sektorima i zanimanjima; osim toga, poziva države članice da okončaju blokadu Direktive o ženama u upravnim odborima; ističe, nadalje, da je važno raditi na uspostavi učinkovitog okvira za ravnotežu između poslovnog i privatnog života kako bi svi muškarci i žene mogli uskladiti svoj posao i privatni život;

Amandman    7

Prijedlog rezolucije

Stavak 7.d (novi)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

7 d. naglašava da je mjere za rješavanje problema nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti, koji najviše pogađaju žene, potrebno odrediti kao prioritet te da treba dati prednost održivom zapošljavanju i kvalitetnim radnim mjestima, ulaganjima i kvalitetnim javnim uslugama kojima se jamči socijalna uključenost, osobito u područjima obrazovanja, zdravstva, skrbi za djecu i uzdržavane osobe, javnog prijevoza i socijalnih usluga;

Amandman    8

Prijedlog rezolucije

Stavak 7.e (novi)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

7 e. poziva na to da se u europski semestar u potpunosti uvrsti drugo načelo stupa socijalnih prava, prema kojem se jednako postupanje i jednake mogućnosti žena i muškaraca moraju osigurati i poticati u svim područjima, uključujući u pogledu sudjelovanja na tržištu rada, uvjeta zaposlenja i napredovanja u karijeri, i prema kojem žene i muškarci imaju pravo na jednaku plaću za rad jednake vrijednosti;

Amandman    9

Prijedlog rezolucije

Stavak 16.a (novi)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

16 a. zabrinut je zbog toga što su u cijeloj Europskoj uniji nejednakosti i dalje znatne, a segregacija na tržištu rada velika, što doprinosi razlikama među spolovima, uključujući znatan raskorak u plaćama, mirovinama i bogatstvu, nejednake procese donošenja odluka i kraće karijere za žene; ističe da je stopa zaposlenosti žena, iako na rekordno visokoj razini, i dalje 11 % niža nego za muškarce; naglašava da je razlika u stopi zaposlenosti posebno velika kada je riječ o majkama i ženama koje skrbe o drugima;

Amandman    10

Prijedlog rezolucije

Stavak 16.b (novi)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

16 b. zabrinut je zbog mjere u kojoj na žene utječu politike štednje; u tom pogledu naglašava činjenicu da su žene dugoročno teže pogođene rezovima u javnoj potrošnji, preraspodjelama u politikama ravnoteže između poslovnog i privatnog života i smanjenjem rashoda u sustavima socijalne sigurnosti;

Amandman    11

Prijedlog rezolucije

Stavak 16.c (novi)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

16 c. naglašava činjenicu da je rodna diskriminacija još uvijek znatna, kao što to pokazuju razlike u plaći između spolova i razlike u stopi zaposlenosti muškaraca i žena, pri čemu je prosječni bruto dohodak po satu za muškarce oko 16 % veći nego za žene; ističe da su uzroci tim razlikama nedovoljna zastupljenost žena u dobro plaćenim sektorima, diskriminacija na tržištu rada i visoka stopa žena koje rade na nepuno radno vrijeme; inzistira na tome da je potreban daljnji napredak kako bi se smanjile te razlike; u tom kontekstu poziva Komisiju da u strategiju Europa 2020. uvede stup rodne ravnopravnosti i opći cilj rodne ravnopravnosti; potiče države članice da povećaju napore u cilju ukidanja razlika u plaćama s obzirom na rod te da poduzmu aktivnije mjere za povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada;

Amandman    12

Prijedlog rezolucije

Stavak 19.a (novi)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

19 a. poziva odgovorne povjerenike da svake godine s Odborom za prava žena i jednakost spolova rasprave pitanje ravnopravnosti spolova u okviru godišnjeg pregleda rasta;

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

4.12.2017

 

 

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

21.2.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

45

7

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Burkhard Balz, Hugues Bayet, Udo Bullmann, Thierry Cornillet, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Wolf Klinz, Georgios Kyrtsos, Werner Langen, Sander Loones, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Costas Mavrides, Alex Mayer, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Martin Schirdewan, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Matt Carthy, Bas Eickhout, Ramón Jáuregui Atondo, Alain Lamassoure, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Luigi Morgano, Laurenţiu Rebega, Joachim Starbatty, Lieve Wierinck


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

45

+

ALDE

Thierry Cornillet, Petr Ježek, Wolf Klinz, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck

ECR

Sander Loones, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Joachim Starbatty, Kay Swinburne

PPE

Burkhard Balz, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Esther de Lange, Werner Langen, Ivana Maletić, Thomas Mann, Gabriel Mato, Luděk Niedermayer, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Anne Sander, Theodor Dumitru Stolojan

S&D

Hugues Bayet, Udo Bullmann, Jonás Fernández, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Cătălin Sorin Ivan, Ramón Jáuregui Atondo, Olle Ludvigsson, Costas Mavrides, Alex Mayer, Luigi Morgano, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang, Jakob von Weizsäcker

VERTS/ALE

Bas Eickhout, Sven Giegold, Molly Scott Cato, Ernest Urtasun

7

-

EFDD

Marco Valli

ENF

Bernard Monot

GUE/NGL

Matt Carthy, Paloma López Bermejo, Martin Schirdewan, Miguel Viegas

PPE

Markus Ferber

1

0

ENF

Laurenţiu Rebega

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 14. ožujka 2018.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti