IZVJEŠĆE o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)
1.3.2018 - (COM(2016)0683 – C8-0471/2016 – 2016/0336(CNS)) - *
Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku
Izvjestitelj: Alain Lamassoure
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)
(COM(2016)0683 – C8-0471/2016 – 2016/0336(CNS))
(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Vijeću (COM(2016)0683),
– uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0471/2016),
– uzimajući u obzir obrazložena mišljenja Danskog parlamenta, irskog Zastupničkog doma, irskog Senata, luksemburškog Zastupničkog doma, malteškog Zastupničkog doma, nizozemskog Senata, nizozemskog Zastupničkog doma i Švedskog parlamenta podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,
– uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0051/2018),
1. prihvaća prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;
2. poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
3. poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;
4. poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti svoj Nacrt;
5. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Amandman 1 Prijedlog direktive Uvodna izjava 1. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(1) Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, objema situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Mjerom za rješavanje tih problema trebale bi se stoga obuhvatiti obje vrste tržišnih nedostataka. |
(1) Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. U doba globalizacije i digitalizacije sve je teže pratiti oporezivanje u prvom redu financijskog i intelektualnog kapitala na izvoru te je njime sve lakše manipulirati. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Zbog sveprisutne digitalizacije mnogih gospodarskih sektora u kombinaciji s brzim razvojem digitalnog gospodarstva upitna je prikladnost modela poreza na dobit koji se primjenjuju u Uniji, a koji su osmišljeni za tradicionalne industrije, uključujući i u pogledu mjere u kojoj bi se možda trebali ponovno izraditi kriteriji za vrednovanje i izračun kako bi odgovarali gospodarskim aktivnostima koje se odvijaju u 21. stoljeću. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, svim situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i poremećaji između velikih trgovačkih društava i malih i srednjih poduzeća. Novim standardom za osnovicu poreza na dobit za Uniju trebale bi se stoga obuhvatiti takve vrste tržišnih nedostataka dok bi se istodobno trebali poštovati ciljevi dugoročne pravne jasnoće i sigurnosti i načelo porezne neutralnosti. Bolja usklađenost nacionalnih poreznih sustava dovest će do znatnog smanjenja troškova i administrativnog opterećenja za poduzeća koja posluju prekogranično unutar Unije. Iako je politika oporezivanja u nacionalnoj nadležnosti, člankom 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jasno je predviđeno da bi Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom te Gospodarskim i socijalnim odborom, trebalo izdavati direktive za usklađivanje onih zakona i drugih propisa država članica u području oporezivanja koji neposredno utječu na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta. | ||||||||||||||
Amandman 2 Prijedlog direktive Uvodna izjava 2. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(2) Kako bi se pružila potpora pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo bi biti oblikovano u skladu s načelom da trgovačka društva plaćaju svoj pravedni udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit. Stoga je potrebno predvidjeti mehanizme kojima se trgovačka društva odvraćaju od iskorištavanja neusklađenosti među nacionalnim poreznim sustavima u cilju smanjenja svoje porezne obveze. Također je jednako važno poticati rast i gospodarski razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem prekogranične trgovine i ulaganja poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti rizike od dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja u Uniji s pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju međudjelovanjem nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno, trgovačka društva trebaju praktičan porezni i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne djelatnosti i njezino širenje preko granica u Uniji. U tom je kontekstu također potrebno ukloniti preostale slučajeve diskriminacije. |
(2) Kako bi se pružila potpora pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo bi biti oblikovano u skladu s načelom da trgovačka društva plaćaju svoj pravedni udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit i u kojima imaju stalnu poslovnu jedinicu. Uzimajući u obzir digitalne promjene u poslovnom okruženju potrebno je osigurati da se s trgovačkim društvima koja ostvaruju prihod u državi članici u kojoj nemaju fizičku stalnu poslovnu jedinicu nego digitalnu stalnu poslovnu jedinicu postupa jednako kao i s trgovačkim društvima koja imaju fizičku stalnu poslovnu jedinicu. Stoga je potrebno predvidjeti mehanizme kojima se trgovačka društva odvraćaju od iskorištavanja neusklađenosti među nacionalnim poreznim sustavima u cilju smanjenja svoje porezne obveze. Također je jednako važno poticati rast i gospodarski razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem prekogranične trgovine i ulaganja poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti rizike od dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja u Uniji s pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju međudjelovanjem nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno, trgovačka društva trebaju praktičan porezni i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne djelatnosti i njezino širenje preko granica u Uniji. U tom je kontekstu također potrebno ukloniti preostale slučajeve diskriminacije. Konsolidacija je bitna sastavnica sustava CCCTB-a jer se velike porezne prepreke s kojima se suočavaju trgovačka društva u Uniji koja pripadaju istoj grupi i posluju prekogranično mogu riješiti samo na taj način. Konsolidacijom se uklanjaju formalnosti oko transfernih cijena i dvostruko oporezivanje unutar grupe. | ||||||||||||||
Amandman 3 Prijedlog direktive Uvodna izjava 3. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(3) Kako je istaknuto u prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) od 16. ožujka 2011.7, sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit olakšala bi se prekogranična djelatnost trgovačkih društava koja su rezidenti u Uniji i promicao bi se cilj poboljšanja konkurentnosti Unije na međunarodnoj razini u pogledu ulaganja. Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je usmjeren na olakšavanje širenja komercijalne djelatnosti poduzeća unutar Unije. Osim tog cilja također je potrebno uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama izbjegavanja poreza. U tom kontekstu inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno pokrenuti kako bi se pod jednakim uvjetima suočilo s aspektom olakšanja poslovanja i funkcijom inicijative u pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza. Takvim bi se pristupom najbolje postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta. |
(3) Kako je istaknuto u prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)7 od 16. ožujka 2011., sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit olakšala bi se prekogranična djelatnost trgovačkih društava koja su rezidenti u Uniji i promicao bi se cilj poboljšanja konkurentnosti Unije na međunarodnoj razini u pogledu ulaganja, posebice za mala i srednja poduzeća. Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je usmjeren na olakšavanje širenja komercijalne djelatnosti poduzeća unutar Unije. Osim tog cilja također je potrebno uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama izbjegavanja poreza. U tom kontekstu inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno pokrenuti kako bi se pod jednakim uvjetima suočilo s aspektom olakšanja poslovanja i funkcijom inicijative u pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza. Primjenom CCCTB-a u svim državama članicama osiguralo bi se plaćanje poreza ondje gdje se dobit ostvaruje i gdje trgovačka društva imaju stalnu poslovnu jedinicu. Takvim bi se pristupom najbolje postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Poboljšanje unutarnjeg tržišta ključan je čimbenik za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uvođenjem CCCTB-a povećao bi se gospodarski rast i broj radnih mjesta u Uniji jer bi se smanjila štetna porezna konkurencija između trgovačkih društava. | ||||||||||||||
|
__________________ |
__________________ | ||||||||||||||
|
7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011. o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (COM (2011) 121 final/2). |
7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011. o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (COM (2011) 121 final/2). | ||||||||||||||
Amandman 4 Prijedlog direktive Uvodna izjava 4. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(4) Uzimajući u obzir potrebu brzog djelovanja radi osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga, s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i ulaganja i, s druge strane, otpornijim na mehanizme izbjegavanja poreza, potrebno je podijeliti ambicioznu inicijativu CCCTB-a na dva odvojena prijedloga. U prvoj je fazi potrebno utvrditi pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit, prije rješavanja pitanja konsolidacije u drugoj fazi. |
(4) Uzimajući u obzir potrebu brzog djelovanja radi osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga, s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i ulaganja i, s druge strane, otpornijim na mehanizme izbjegavanja poreza, veoma je važno osigurati istodobno stupanje na snagu Direktive o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i Direktive o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit. Budući da takva promjena režima predstavlja važan korak k dovršetku unutarnjeg tržišta, potrebna je fleksibilnost kako bi se ona od početka ispravno provodila. Stoga bi se, budući da su unutarnjim tržištem obuhvaćene sve države članice, CCCTB trebao uvesti u svim državama članicama. Ako Vijeće ne donese jednoglasnu odluku o prijedlogu uvođenja CCCTB-a, Komisija bi trebala donijeti novi prijedlog na temelju članka 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prema kojemu Europski parlament i Vijeće donose potrebno zakonodavstvo u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. U krajnjoj nuždi države članice trebale bi pokrenuti poboljšanu suradnju koja bi u svako doba trebala biti otvorena državama članicama koje ne sudjeluju, u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Međutim, nažalost nije provedena dovoljno detaljna procjena utjecaja po državama ni za prijedlog o CCTB-u ni za prijedlog o CCCTB-u u smislu utjecaja na prihode koje države članice ostvaruju od poreza na dobit. | ||||||||||||||
Amandman 5 Prijedlog direktive Uvodna izjava 5. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(5) Mnoge strukture agresivnog planiranja poreza često se pojavljuju u prekograničnom kontekstu, što znači da grupe trgovačkih društava koje u tome sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na temelju navedenog, iz razloga proporcionalnosti, pravila o CCTB-u trebala bi biti obvezna samo za grupe trgovačkih društava znatne veličine. U tu je svrhu potrebno odrediti prag povezan s veličinom na temelju ukupnog konsolidiranog prihoda grupe koja podnosi konsolidirana financijska izvješća. Osim toga, grupe koje su ispod praga povezanog s veličinom također bi trebale imati mogućnost primjene pravila o CCTB-u radi boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu. |
(5) Mnoge strukture agresivnog planiranja poreza često se pojavljuju u prekograničnom kontekstu, što znači da grupe trgovačkih društava koje u tome sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na temelju navedenog, iz razloga proporcionalnosti, pravila o zajedničkoj osnovici na početku bi trebala biti obvezna samo za trgovačka društva koja pripadaju grupi znatne veličine. U tu je svrhu potrebno odrediti početni prag od 750 milijuna EUR povezan s veličinom na temelju ukupnog konsolidiranog prihoda grupe koja podnosi konsolidirana financijska izvješća. Budući da se ovom Direktivom postavlja novi standard za osnovicu poreza na dobit za sva poduzeća u Uniji, prag bi u razdoblju od najviše sedam godina trebalo spustiti na nulu. Trgovačka društva koja ne ispunjuju te kriterije također bi trebala u prvoj fazi imati mogućnost primjene pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit radi boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu. | ||||||||||||||
Amandman 6 Prijedlog direktive Uvodna izjava 5.a (nova) | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
|
(5a) Uz neizmijenjene ostale okolnosti prelazak na zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobiti mogao bi rezultirati gubicima ili dobicima u fiskalnim prihodima država članica. Kako bi se nadoknadili gubici, trebalo bi uspostaviti privremeni kompenzacijski mehanizam koji će se financirati iz fiskalnog viška država članica koje zahvaljujući novom režimu ostvaruju dobitke u fiskalnim prihodima. Kompenzacija bi se trebala svake godine prilagođavati kako bi se uzele u obzir nacionalne ili regionalne odluke donesene prije stupanja na snagu ove Direktive. Komisija bi trebala imati obvezu da nakon razdoblja od sedam godina predloži ukidanje ili izmjenu sustava kompenzacije i da utvrdi gornje granice za kompenzaciju. | ||||||||||||||
Amandman 7 Prijedlog direktive Uvodna izjava 5.b (nova) | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
|
(5b) Kako bi se izbjegla postojeća raspodjela poreznog opterećenja između malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) i multinacionalnih korporacija kako je navedeno u rezoluciji Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, zajedničkom osnovicom poreza na dobit želi se izbjeći nepovoljan položaj za MSP-ove u odnosu na konkurenciju i tako stvoriti jednake uvjete poslovanja za njih. Glavno porezno tijelo može pružiti MSP-ovima potrebne alate koji će im pomoći da zadovolje administrativne i organizacijske zahtjeve koje podrazumijeva uključivanje u sustav CCCTB-a. | ||||||||||||||
Amandman 8 Prijedlog direktive Uvodna izjava 6. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(6) Prihvatljivost za grupu s konsolidiranim porezom trebala bi se utvrditi u skladu s ispitivanjem koje se sastoji od dva dijela i provodi na temelju i. kontrole (više od 50 % prava glasa) i ii. vlasništva (više od 75 % vlasničkog kapitala) ili prava na dobit (više od 75 % prava na udio u dobiti). Takvim bi se ispitivanjem osiguralo visoku razinu gospodarske integracije među članovima grupe. Dva praga za kontrolu i vlasništvo ili prava na dobit trebala bi se ispuniti tijekom porezne godine kako bi se jamčila cjelovitost sustava, u suprotnom bi neuspješno trgovačko društvo trebalo odmah izaći iz grupe. Kako bi se spriječile manipulacije poreznih ishoda ulaskom i izlaskom trgovačkih društava iz grupe u kratkom vremenskom razdoblju, trebao bi postojati i minimalni zahtjev od devet uzastopnih mjeseci za uspostavljanje članstva grupe. |
(6) Potrebno je definirati pojam stalne poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i pripada poreznom obvezniku koji je rezident u Uniji u svrhu oporezivanja. Multinacionalna trgovačka društva prečesto se organiziraju kako bi prenosila svoju dobit u povoljne porezne sustave, pri čemu ne plaćaju porez ili ga plaćaju po vrlo niskim stopama. Pojam stalne poslovne jedinice omogućio bi preciznu i obveznu definiciju uvjeta koji se moraju ispuniti kako bi multinacionalno trgovačko društvo moglo dokazati da ima poslovni nastan u nekoj državi. Tako će multinacionalna trgovačka društva biti prisiljena da pošteno plaćaju porez. Cilj je osigurati zajedničko razumijevanje među svim predmetnim poreznim obveznicima i isključiti mogućnost pojave neusklađenosti zbog različitih definicija. Isto tako, važno je imati zajedničku definiciju stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji ili stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u Uniji, a pripadaju poreznom obvezniku rezidentu treće zemlje u svrhu oporezivanja. Ako zbog transfernih cijena dođe do premještanja dobiti u jurisdikcije s niskim poreznim opterećenjem, prednost se daje sustavu u kojemu se dobit nagrađuje raspodjelom na temelju formule. Donošenjem takvog sustava Unija može utvrditi međunarodni standard za moderno i učinkovito oporezivanje dobiti. Komisija bi trebala sastaviti smjernice za prijelazno razdoblje u kojemu raspodjela na temelju formule postoji paralelno s drugim metodama dodjeljivanja u odnosima s trećim zemljama, no u konačnici bi raspodjela na temelju formule trebala biti standardna metoda dodjeljivanja. Komisija bi trebala sastaviti prijedlog o uvođenju EU-ova modela poreznog ugovora kojim bi se u konačnici zamijenile tisuće bilateralnih ugovora koje je zaključila svaka država članica. | ||||||||||||||
Amandman 9 Prijedlog direktive Uvodna izjava 6.a (nova) | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
|
(6a) Digitalna dobra obično su vrlo mobilna i nematerijalna. Istraživanja su pokazala da je digitalni sektor izrazito uključen u prakse agresivnog poreznog planiranja s obzirom na to da za mnoge poslovne modele nije potrebna fizička infrastruktura kako bi se izvršavale transakcije s klijentima i ostvarivala dobit. Zahvaljujući tome najveća digitalna trgovačka društva ne plaćaju gotovo nikakve poreze na prihode. U blagajnama država članica nastaju gubici poreza na prihode u vrijednosti od nekoliko milijardi eura zbog nemogućnosti oporezivanja multinacionalnih digitalnih poduzeća. U cilju rješavanja tog stvarnog i gorućeg pitanja društvene nepravde trebalo bi proširiti postojeće propise o porezu na dobit kako bi oni obuhvaćali novu sponu digitalne stalne poslovne jedinice na temelju znatne digitalne prisutnosti. Potrebno je imati ravnopravne uvjete za slične poslovne modele kako bi se mogli savladati porezni izazovi koji nastaju u kontekstu digitalizacije, a da se pritom ne ugrozi potencijal digitalnog sektora. U tom pogledu trebalo bi osobito uzeti u obzir napore koje OECD ulaže u izradu međunarodno usklađenih propisa. | ||||||||||||||
Amandman 10 Prijedlog direktive Uvodna izjava 10. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(10) Raspodjela na temelju formule za konsolidiranu poreznu osnovicu trebala bi se sastojati od tri jednako ponderirana čimbenika, prvenstveno rada, imovine i prodaje prema odredištu. Takvim jednakim ponderiranim čimbenicima trebao bi se odražavati uravnoteženi pristup raspodjeli oporezivih dobitaka među relevantnim državama članicama i trebalo bi se osigurati da se dobiti oporezuju tamo gdje se uistinu i zarade. Rad i imovinu stoga bi se trebalo raspodijeliti državama članicama u kojima se vrši rad ili se nalazi imovina te bi se time dala odgovarajuća važnost interesima ishodišne države članice, dok bi se prodaja trebala raspodijeliti odredišnoj državi članici za dobra i usluge. Kako bi se uzele u obzir razlike u razinama plaća diljem Unije i time omogućila pravedna raspodjela konsolidirane porezne osnovice, čimbenik rada trebao bi se sastojati i od platnog spiska i od broja zaposlenika (to jest svaka stavka trebala bi vrijediti pola). S druge strane, čimbenik imovine trebao bi se sastojati od dugotrajnih materijalnih imovina, no ne i nematerijalnih i financijskih imovina zbog njihove mobilne prirode i rizika da bi se pravila u ovoj Direktivi mogla zaobići. Kada zbog iznimnih okolnosti ishod raspodjele ne predstavlja pravedno opseg poslovne djelatnosti, zaštitnom klauzulom trebala bi se osigurati alternativna metoda dodjele prihoda. |
(10) Raspodjela na temelju formule za konsolidiranu poreznu osnovicu trebala bi se sastojati od četiri jednako ponderirana čimbenika, i to rada, imovine, prodaje prema odredištu te prikupljenih i korištenih osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga (dalje u tekstu „čimbenik podataka”). Takvim jednakim ponderiranim čimbenicima trebao bi se odražavati uravnoteženi pristup raspodjeli oporezivih dobitaka među relevantnim državama članicama i trebalo bi se osigurati da se dobiti oporezuju tamo gdje se uistinu i zarade. Rad i imovinu stoga bi se trebalo raspodijeliti državama članicama u kojima se vrši rad ili se nalazi imovina te bi se time dala odgovarajuća važnost interesima ishodišne države članice, dok bi se prodaja trebala raspodijeliti odredišnoj državi članici za dobra i usluge. Kako bi se uzele u obzir razlike u razinama plaća diljem Unije i time omogućila pravedna raspodjela konsolidirane porezne osnovice, čimbenik rada trebao bi se sastojati i od platnog spiska i od broja zaposlenika (to jest svaka stavka trebala bi vrijediti pola). S druge strane, čimbenik imovine trebao bi se sastojati samo od materijalnih imovina. Kada zbog iznimnih okolnosti ishod raspodjele ne predstavlja pravedno opseg poslovne djelatnosti, zaštitnom klauzulom trebala bi se osigurati alternativna metoda dodjele prihoda. | ||||||||||||||
Amandman 11 Prijedlog direktive Uvodna izjava 10.a (nova) | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
|
(10a) Formula za raspodjelu konsolidirane porezne osnovice mora u cijelosti odražavati gospodarsku djelatnost koja se odvijala u svakoj državi članici propisno uzimajući u cijelosti u obzir moguće znatne razlike među njihovim gospodarstvima. Ako formula dovede do neuravnotežene raspodjele kojom se ne odražava gospodarska djelatnost, takva se situacija može ispraviti mehanizmom za rješavanje sporova. U svjetlu navedenog Komisija bi trebala procijeniti mogućnost uspostave mehanizma za rješavanje sporova kako bi se osiguralo pravilno rješavanje sporova kada su uključene različite države članice. | ||||||||||||||
Amandman 12 Prijedlog direktive Uvodna izjava 11. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(11) Zbog njihove posebnosti, za određene je sektore, kao što su financijski sektor i sektor osiguranja, sektor nafte i plina, kao i brodarstvo i zračni promet, potrebna prilagođena formula za raspodjelu konsolidirane porezne osnovice. |
Briše se. | ||||||||||||||
Amandman 13 Prijedlog direktive Uvodna izjava 14. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(14) Ova se Direktiva temelji na Direktivi Vijeća 2016/xx/EU o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (kojom se utvrđuje zajednički skup pravila o oporezivanju dobiti poduzeća za izračun porezne osnovice) i njome se usmjerava na konsolidaciju poreznih ishoda diljem grupe. Stoga bi bilo potrebno riješiti međudjelovanje između dvaju zakonodavnih instrumenata i ostaviti prostora za promjenu određenih elemenata porezne osnovice u novi okvir grupe. Takvi bi elementi trebali posebno uključivati pravilo o ograničavanju kamata, klauzulu o prijelazu i zakonodavstvo o kontroliranim stranim društvima, kao i hibridne neusklađenosti. |
(14) Ova se Direktiva temelji na Direktivi Vijeća 2016/xx/EU o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (kojom se utvrđuje zajednički skup pravila o oporezivanju dobiti poduzeća za izračun porezne osnovice) i njome se usmjerava na konsolidaciju poreznih ishoda diljem grupe. Stoga je potrebno riješiti međudjelovanje između dvaju zakonodavnih instrumenata i ostaviti prostora za promjenu određenih elemenata porezne osnovice u novi okvir grupe. Takvi bi elementi trebali posebno uključivati pravilo o ograničavanju kamata, klauzulu o prijelazu i zakonodavstvo o kontroliranim stranim društvima, kao i hibridne neusklađenosti. Države članice ne bi trebalo sprječavati da uvode dodatne mjere protiv izbjegavanja poreza kako bi se smanjili negativni učinci premještanja dobiti u zemlje s niskim porezima izvan Unije. | ||||||||||||||
Amandman 14 Prijedlog direktive Uvodna izjava 16. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(16) Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u pogledu i. uzimanja u obzir izmjena zakona država članica u vezi s oblicima poduzeća i porezima na dobit te izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii. utvrđivanja dodatnih definicija; i iii. dopune pravila o ograničavanju odbitka kamata pravilom protiv fragmentiranosti kako bi se bolje riješili rizici od izbjegavanja poreza koji bi se mogli pojaviti unutar grupe. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti šalju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način. |
(16) Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u pogledu i. uzimanja u obzir izmjena zakona država članica u vezi s oblicima poduzeća i porezima na dobit te izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii. utvrđivanja dodatnih definicija; i iii. dopune pravila o ograničavanju odbitka kamata pravilom protiv fragmentiranosti kako bi se bolje riješili rizici od izbjegavanja poreza koji bi se mogli pojaviti unutar grupe i iv. izdavanja smjernica za prijelazno razdoblje u kojemu raspodjela na temelju formule postoji paralelno s drugim metodama dodjeljivanja u odnosima s trećim zemljama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, i da uzme u obzir godišnju rezoluciju Europskog parlamenta. Pri pripremi i izradi delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti šalju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način. | ||||||||||||||
Amandman 15 Prijedlog direktive Uvodna izjava 17. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(17) Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebale bi se prenijeti na Komisiju i. radi godišnjeg donošenja popisa oblika trgovačkog društva iz trećih zemalja koji su slični oblicima trgovačkog društva navedenima u Prilogu I.; ii. radi utvrđivanja detaljnih pravila o izračunu čimbenika rada, imovine i prodaje, raspodjeli zaposlenika i platnog spiska, imovina i prodaje u odgovarajući čimbenik i vrednovanje imovine; iii. radi donošenja akta kojim se utvrđuje standardni obrazac obavijesti o stvaranju grupe; iv. radi utvrđivanja pravila o elektroničkom ispunjavanju konsolidirane porezne prijave, obrascu konsolidirane porezne prijave, obrascu porezne prijave pojedinog poreznog obveznika i potrebnoj popratnoj dokumentaciji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća12. |
(17) Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebale bi se prenijeti na Komisiju i. radi godišnjeg donošenja popisa oblika trgovačkog društva iz trećih zemalja koji su slični oblicima trgovačkog društva navedenima u Prilogu I.; ii. radi utvrđivanja detaljnih pravila o izračunu čimbenika rada, imovine i prodaje te čimbenika podataka, raspodjeli zaposlenika i platnog spiska, raspodjeli prikupljenih i korištenih osobnih podataka, imovina i prodaje u odgovarajući čimbenik i vrednovanje imovine; iii. radi donošenja akta kojim se utvrđuje standardni obrazac obavijesti o stvaranju grupe; iv. radi utvrđivanja pravila o elektroničkom ispunjavanju konsolidirane porezne prijave, obrascu konsolidirane porezne prijave, obrascu porezne prijave pojedinog poreznog obveznika i potrebnoj popratnoj dokumentaciji. Komisija bi trebala izraditi jedinstvene obrasce porezne prijave u suradnji s poreznim upravama država članica. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća12. | ||||||||||||||
|
__________________ |
__________________ | ||||||||||||||
|
12 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.) |
12 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.) | ||||||||||||||
Amandman 16 Prijedlog direktive Uvodna izjava 18. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(18) Budući da se ciljevi ove Direktive, konkretno poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta s pomoću suzbijanja praksi međunarodnog izbjegavanja poreza i olakšanje prekograničnog poslovanja unutar Unije ne mogu u dovoljnoj mjeri postići različitim pojedinačnim djelovanjem država članica jer je za njihovo ostvarivanje potrebno koordinirano djelovanje, nego se mogu bolje ostvariti na razini Unije zbog činjenice da je Direktiva usmjerena na neučinkovitosti unutarnjeg tržišta uzrokovane međudjelovanjem različitih nacionalnih poreznih pravila koja imaju utjecaj na unutarnje tržište i kojima se obeshrabruje prekogranično djelovanje, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvir onoga što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva, posebno uzimajući u obzir da je njezino obvezno područje primjene ograničeno na grupe iznad određene veličine. |
(18) Budući da se ciljevi ove Direktive, konkretno poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta s pomoću suzbijanja praksi međunarodnog izbjegavanja poreza i olakšanje prekograničnog poslovanja unutar Unije, osobito za mala i srednja poduzeća, ne mogu u dovoljnoj mjeri postići različitim pojedinačnim djelovanjem država članica jer je za njihovo ostvarivanje potrebno koordinirano djelovanje, nego se mogu bolje ostvariti na razini Unije zbog činjenice da je Direktiva usmjerena na neučinkovitosti unutarnjeg tržišta uzrokovane međudjelovanjem različitih nacionalnih poreznih pravila koja imaju utjecaj na unutarnje tržište i kojima se obeshrabruje prekogranično djelovanje, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvir onoga što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva, posebno uzimajući u obzir da je njezino obvezno područje primjene ograničeno na grupe iznad određene veličine. | ||||||||||||||
Amandman 17 Prijedlog direktive Uvodna izjava 20. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(20) Komisija bi trebala imati obvezu preispitivanja primjene Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi imati obvezu dostavljanja Komisiji teksta odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. |
(20) Budući da ova Direktiva sadržava važne izmjene pravila o oporezivanju dobiti poduzeća, Komisija bi trebala imati obvezu da provede temeljitu procjenu primjene Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. To izvješće o provedbi trebalo bi sadržavati barem sljedeće elemente: utjecaj sustava oporezivanja predviđenog ovom Direktivom na prihode država članica, prednosti i nedostatke tog sustava za mala i srednja poduzeća, utjecaj na pravednu naplatu poreza između država članica, utjecaj na unutarnje tržište u cjelini s posebnim osvrtom na moguće narušavanje tržišnog natjecanja između trgovačkih društava koja podliježu novim pravilima utvrđenima ovom Direktivom i broj poduzeća obuhvaćenih područjem primjene tijekom prijelaznog razdoblja. Komisija bi trebala imati obvezu preispitivanja primjene Direktive deset godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi imati obvezu dostavljanja Komisiji teksta odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. | ||||||||||||||
Amandman 18 Prijedlog direktive Uvodna izjava 20.a (nova) | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
|
(20a) Kako bi se postigla potpuna i dosljedna konsolidacija i spriječio nastanak novih prilika za arbitražu zbog računovodstvenih nedosljednosti između država članica, potrebno je usvojiti jasne, dosljedne i objektivne kriterije za izračun konsolidirane porezne osnovice. Komisija bi u tu svrhu trebala predložiti potrebnu prilagodbu relevantnih odredbi ove Direktive koje se odnose na definiciju i izračun konsolidirane porezne osnovice. | ||||||||||||||
Amandman 19 Prijedlog direktive Uvodna izjava 20.b (nova) | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
|
(20b) Komisija bi trebala razmotriti dodatne studije kojima se analizira mogući utjecaj CCCTB-a na prihode koje pojedine države članice ostvaraju od poreza na dobit i mogući nepovoljan položaj EU-a u odnosu na konkurenciju iz trećih zemalja. | ||||||||||||||
Amandman 20 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 1. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
1. U ovoj se Direktivi uspostavlja sustav za konsolidaciju poreznih osnovica, kako je navedeno u Direktivi Vijeća 2016/xx/EU, trgovačkih društava koja su članovi grupa i utvrđuju se pravila o raspodjeli zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit državama članicama i načinu upravljanja istim od strane nacionalnih poreznih tijela. |
1. Ovom se Direktivom uspostavlja zajednička osnovica za oporezivanje određenih trgovačkih društava u Uniji i utvrđuju se pravila za izračun te osnovice, uključujući pravila o mjerama za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza i mjerama koje se odnose na međunarodnu dimenziju predloženog poreznog sustava. | ||||||||||||||
|
_______________ |
| ||||||||||||||
|
14 [puni naziv Direktive (SL L [ ], [ ], str. [ ])]. |
| ||||||||||||||
Amandman 21 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. – uvodni dio | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
1. Pravila ove Direktive primjenjuju se na trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice, uključujući njegove stalne poslovne jedinice u drugim državama članicama, ako trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete: |
1. Pravila ove Direktive primjenjuju se na trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice, uključujući njegove stalne ili digitalne stalne poslovne jedinice u drugim državama članicama, ako trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete: | ||||||||||||||
Amandman 22 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. – točka c | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(c) pripada, za potrebe financijskog računovodstva, konsolidiranoj grupi s ukupnim konsolidiranim prihodom grupe koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom financijske godine koja prethodi relevantnoj financijskoj godini; |
(c) pripada, za potrebe financijskog računovodstva, konsolidiranoj grupi s ukupnim konsolidiranim prihodom grupe koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom financijske godine koja prethodi relevantnoj financijskoj godini. Taj se prag u razdoblju od najviše sedam godina spušta na nulu; | ||||||||||||||
Amandman 23 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 3. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
3. Trgovačko društvo koje ispunjava uvjete iz stavka 1. točaka (a), (b) i (d), ali ne ispunjava one iz točke (c) tog stavka, može donijeti odluku o primjeni pravila ove Direktive u razdoblju od pet poreznih godina, uključivo za svoje stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama. To se razdoblje automatski produljuje za uzastopna razdoblja od pet poreznih godina, osim ako ne postoji obavijest o prestanku postojanja kako je navedeno u članku 47.podstavku 2. Uvjeti iz stavka 1. točaka (a), (b) i (d) ispunjuju se svaki put kada dođe do produljenja razdoblja. |
3. Trgovačko društvo koje ispunjava uvjete iz stavka 1. točaka (a), (b) i (d), ali ne ispunjava one iz točke (c) tog stavka, može donijeti odluku o primjeni pravila ove Direktive, uključivo za svoje stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama. | ||||||||||||||
Amandman 24 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 4. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
4. Pravila ove Direktive ne primjenjuju se na brodarska društva podložna posebnom poreznom režimu. Brodarsko društvo podložno posebnom poreznom režimu uzima se u obzir za potrebe određivanja trgovačkih društava koja su članovi iste grupe kako je navedeno u člancima 5. i 6. |
Briše se. | ||||||||||||||
Amandman 25 Prijedlog direktive Članak 3. – stavak 1. – točka 23. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(23) „konsolidirana porezna osnovica” znači rezultat zbrajanja zajedničkih poreznih osnovica svih članova grupe, kako je izračunan u skladu s Direktivom 2016/xx/EU; |
(23) „konsolidirana porezna osnovica” znači konsolidirani neto oporezivi prihod članova grupe, kako je izračunan na dosljednoj računovodstvenoj osnovi primjenjivoj na sve članove grupe u skladu s Direktivom 2016/xx/EU; | ||||||||||||||
Amandman 26 Prijedlog direktive Članak 3. – stavak 1. – točka 28.a (nova) | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
|
(28a) „čimbenik podataka” znači prikupljanje i korištenje osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga u komercijalne svrhe u jednoj ili više država članica. | ||||||||||||||
Amandman 27 Prijedlog direktive Članak 4. – stavak 3. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
3. Kada se mjesto stvarne uprave člana grupe koji se bavi brodarstvom i prijevozom unutarnjim vodama nalazi na brodu, član grupe smatra se za potrebe oporezivanja rezidentom države članice matične luke broda ili kada ne postoji takva matična luka, države članice rezidentnosti operatora broda za potrebe oporezivanja. |
Briše se. | ||||||||||||||
Amandman 28 Prijedlog direktive Članak 4. – stavak 4. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
4. Porezni obveznik rezident podliježe porezu na dobit za sav prihod izveden iz bilo kojeg izvora, neovisno radi li se o izvoru unutar ili van države članice u kojoj je rezident za potrebe oporezivanja. |
4. Porezni obveznik rezident podliježe porezu na dobit za sav prihod nastao iz bilo kakve aktivnosti, neovisno radi li se o izvoru unutar ili van države članice u kojoj je rezident za potrebe oporezivanja. | ||||||||||||||
Amandman 29 Prijedlog direktive Članak 4. – stavak 5. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
5. Porezni obveznik nerezident podliježe porezu na dobit za sav prihod od aktivnosti izvršenih kroz stalnu poslovnu jedinicu u državi članici. |
5. Porezni obveznik nerezident podliježe porezu na dobit za sav prihod od aktivnosti izvršenih kroz stalnu poslovnu jedinicu u državi članici, uključujući i kroz digitalnu stalnu poslovnu jedinicu. Digitalna stalna poslovna jedinica poreznog obveznika utvrđuje se u skladu s uvjetima i kriterijima navedenima u članku 5. Direktive Vijeća ... o zajedničkoj osnovici poreza na dobit1a. | ||||||||||||||
|
|
_______________ | ||||||||||||||
|
|
1a Direktiva Vijeća ... o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (SL L ..., …, str. ...). | ||||||||||||||
Amandman 30 Prijedlog direktive Članak 5. – stavak 1. – točka a | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
(a) pravo iskorištavanja više od 50 % glasačkih prava; i |
(a) pravo iskorištavanja glasačkih prava koja premašuju 50 %; i | ||||||||||||||
Amandman 31 Prijedlog direktive Članak 6. – stavak 2.a (novi) | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
|
2a. Stalne poslovne jedinice obuhvaćaju digitalne stalne poslovne jedinice u skladu s uvjetima i kriterijima navedenima u članku 5. Direktive Vijeća ... o zajedničkoj osnovici poreza na dobit1a. | ||||||||||||||
|
|
_______________ | ||||||||||||||
|
|
1a Direktiva Vijeća ... o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (SL L ..., …, str. ...). | ||||||||||||||
Amandman 32 Prijedlog direktive Članak 7. – stavak 1. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
1. Porezne osnovice svih članova grupe zbrajaju se u konsolidiranu poreznu osnovicu. |
1. Porezna osnovica konsolidirane grupe određuje se kao da je riječ o samo jednom subjektu. U tu se svrhu ukupna porezna osnovica grupe ponovo obrađuje kako bi se uklonila sva dobit ili svi gubici, uključujući one koji proizlaze iz bilo koje transakcije, bez obzira na njezinu prirodu, između dva ili više subjekata unutar grupe. | ||||||||||||||
Amandman 33 Prijedlog direktive Članak 7. – stavak 2. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
2. Ako je konsolidirana porezna osnovica negativna, gubitak se prebacuje i izvršava se prijeboj sa sljedećom pozitivnom konsolidiranom poreznom osnovicom. Ako je konsolidirana porezna osnovica pozitivna, raspodjeljuje se u skladu s Poglavljem VIII. |
2. Ako je konsolidirana porezna osnovica negativna, gubitak se prebacuje i izvršava se prijeboj sa sljedećom pozitivnom konsolidiranom poreznom osnovicom tijekom razdoblja od najviše pet godina. Ako je konsolidirana porezna osnovica pozitivna, raspodjeljuje se u skladu s Poglavljem VIII. | ||||||||||||||
Amandman 34 Prijedlog direktive Članak 9. – stavak 2. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
2. Grupe primjenjuju dosljednu i adekvatno dokumentiranu metodu za bilježenje transakcija unutar grupe. Grupe mogu promijeniti metodu samo iz valjanih gospodarskih razloga i samo na početku porezne godine. |
2. Grupe primjenjuju dosljednu i adekvatno dokumentiranu metodu za bilježenje transakcija unutar grupe. Grupe mogu promijeniti metodu samo iz valjanih gospodarskih razloga i samo na početku porezne godine. Sve takve transakcije uklanjaju se iz porezne osnovice kao rezultat konsolidacije provedene u skladu s člankom 7. stavkom 1. | ||||||||||||||
Amandman 35 Prijedlog direktive Članak 9. – stavak 3. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
3. Metodom za bilježenje transakcija unutar grupe omogućuje se utvrđivanje svih prijenosa i prodaja unutar grupe na najnižoj cijeni za imovinu koja nije podložna amortizaciji ili vrijednosti za potrebe oporezivanja za imovine koje se amortiziraju. |
Briše se. | ||||||||||||||
Amandman 36 Prijedlog direktive Članak 9. – stavak 4. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
4. Prijenosi unutar grupe ne mijenjaju status samostvarajućih nematerijalnih imovina. |
Briše se. | ||||||||||||||
Amandman 37 Prijedlog direktive Članak 23. – stavak 1. – podstavak 1. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
Kada kao rezultat poslovne reorganizacije jedna ili više grupa, ili dva ili više članova grupe, postanu dio druge grupe, svi neodbijeni gubici prethodno postojeće grupe ili prethodno postojećih grupa raspodjeljuju se svakom članu grupe u skladu s Poglavljem VIII. i na temelju čimbenika prema njihovom stanju na kraju porezne godine u kojoj se izvršila poslovna reorganizacija. Neodbijeni gubici prethodno postojeće grupe ili prethodno postojećih grupa prenose se za buduće godine. |
Kada kao rezultat poslovne reorganizacije jedna ili više grupa, ili dva ili više članova grupe, postanu dio druge grupe, svi neodbijeni gubici prethodno postojeće grupe ili prethodno postojećih grupa raspodjeljuju se svakom članu grupe u skladu s Poglavljem VIII. i na temelju čimbenika prema njihovom stanju na kraju porezne godine u kojoj se izvršila poslovna reorganizacija. Neodbijeni gubici prethodno postojeće grupe ili prethodno postojećih grupa prenose se tijekom razdoblja od najviše pet godina. | ||||||||||||||
Amandman 38 Prijedlog direktive Članak 23. – stavak 2. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
2. Kada se dva ili više glavnih poreznih obveznika spoje u smislu članka 2. stavka (a) točaka i. i ii. Direktive Vijeća 2009/133/EZ15, svi neodbijeni gubici grupe raspodjeljuju se članovima u skladu s Poglavljem VIII., na temelju čimbenika prema njihovom stanju na kraju porezne godine u kojoj je došlo do spajanja. Neodbijeni gubici prebacuju se za buduće godine. |
2. Kada se dva ili više glavnih poreznih obveznika spoje u smislu članka 2. stavka (a) točaka i. i ii. Direktive Vijeća 2009/133/EZ15, svi neodbijeni gubici grupe raspodjeljuju se članovima u skladu s Poglavljem VIII., na temelju čimbenika prema njihovom stanju na kraju porezne godine u kojoj je došlo do spajanja. Neodbijeni gubici prebacuju se tijekom razdoblja od najviše pet godina. | ||||||||||||||
|
__________________ |
__________________ | ||||||||||||||
|
15 Direktiva Vijeća 2009/133/EZ od 19. listopada 2009. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenose imovine i zamjene dionica trgovačkih društava iz različitih država članica te na prijenos sjedišta SE-a ili SCE-a iz jedne države članice u drugu (SL L 310, 25.11.2009, str. 34). |
15 Direktiva Vijeća 2009/133/EZ od 19. listopada 2009. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenose imovine i zamjene dionica trgovačkih društava iz različitih država članica te na prijenos sjedišta SE-a ili SCE-a iz jedne države članice u drugu (SL L 310, 25.11.2009, str. 34). | ||||||||||||||
Amandman 39 Prijedlog direktive Članak 28. – stavak 1. – podstavak 1. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
Konsolidirana porezna osnovica dijeli se među članovima grupe svake porezne godine na temelju formule za raspodjelu. Pri utvrđivanju raspodijeljenog udjela člana grupe A, formula preuzima sljedeći oblik, a stavlja se jednaka važnost na čimbenike prodaje, rada i imovine: |
Konsolidirana porezna osnovica dijeli se među članovima grupe svake porezne godine na temelju formule za raspodjelu. Pri utvrđivanju raspodijeljenog udjela člana grupe A, formula preuzima sljedeći oblik, a stavlja se jednaka važnost na čimbenike prodaje, rada, imovine i čimbenik podataka: | ||||||||||||||
Amandman 40 Prijedlog direktive Članak 28. – stavak 1. – formula | |||||||||||||||
| |||||||||||||||
Amandman 41 Prijedlog direktive Članak 28. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi) | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
|
Ako se jedan ili više čimbenika zbog prirode aktivnosti poreznog obveznika ne primjenjuju, svi ostali primjenjivi čimbenici u formuli trebali bi se razmjerno ponovno ponderirati kako bi se očuvao apsolutno jednaki ponder pridružen svakom primjenjivom čimbeniku. | ||||||||||||||
Amandman 42 Prijedlog direktive Članak 28. – stavak 5. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
5. Pri utvrđivanju raspodijeljenog udjela člana grupe, jednaka se važnost stavlja na čimbenike prodaje, rada i imovine. |
5. Pri utvrđivanju raspodijeljenog udjela člana grupe, jednaka se važnost stavlja na čimbenike prodaje, rada i imovine i čimbenik podataka. | ||||||||||||||
Amandman 43 Prijedlog direktive Članak 28. – stavak 5.a (novi) | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
|
5a. Jedna polovica čimbenika podataka sastoji od ukupne količine osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga koje u pojedinoj državi članici prikupi član grupe kao brojnika i ukupne količine osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga koje u pojedinoj državi članici prikupi grupa kao nazivnika, a druga polovica čimbenika podataka sastoji se od ukupne količine osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga koje u pojedinoj državi članici koristi član grupe kao brojnika i ukupne količine osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga koje u pojedinoj državi članici koristi grupa kao nazivnika. | ||||||||||||||
Amandman 44 Prijedlog direktive Članak 28. – stavak 5.b (novi) | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
|
5b. Količina osobnih podataka koji se prikupe u skladu s čimbenikom podataka mjeri se na kraju porezne godine u svakoj državi članici. | ||||||||||||||
Amandman 45 Prijedlog direktive Članak 28. – stavak 5.c (novi) | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
|
5c. Definicija prikupljanja i korištenja osobnih podataka u komercijalne svrhe u kontekstu čimbenika podataka određuje se u skladu s Uredbom 2016/679/EU. | ||||||||||||||
Amandman 46 Prijedlog direktive Članak 29. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
Članak 29. |
Briše se. | ||||||||||||||
|
Zaštitna klauzula |
| ||||||||||||||
|
Kao iznimka pravilu utvrđenom člankom 28., ako glavni porezni obveznik ili nadležno tijelo smatra da ishod raspodjele konsolidirane porezne osnovice članu grupe ne predstavlja pravedno opseg poslovne djelatnosti tog člana grupe, glavni porezni obveznik ili nadležno tijelo može zatražiti upotrebu alternativne metode za izračun poreznog udjela svakog člana grupe. Alternativna metoda može se upotrijebiti samo ako se nakon savjetovanja među nadležnim tijelima i, kada je to primjenjivo, rasprava održanih u skladu s člancima 77. i 78., sva ta tijela slože s upotrebom te alternativne metode. Države članice glavnog poreznog tijela obavještavaju Komisiju o alternativnoj metodi koja je upotrijebljena. |
| ||||||||||||||
Amandman 47 Prijedlog direktive Članak 38. – stavak 1. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
1. Prodaja dobara uključuje se u čimbenik prodaje člana grupe koji se nalazi u državi članici u kojoj završava isporuka ili prijenos dobara osobi koja ih nabavlja. Ako se to mjesto ne može utvrditi, prodaja dobara pripisuje se članu grupe koji se nalazi u državi članici posljednje utvrđene lokacije dobara. |
1. Prodaja dobara uključuje se u čimbenik prodaje člana grupe koji se nalazi u državi članici u kojoj završava isporuka ili prijenos dobara osobi koja ih nabavlja. Ako se to mjesto ne može utvrditi ili član grupe nema oporezivu sponu, prodaja dobara pripisuje se članu grupe koji se nalazi u državi članici posljednje utvrđene lokacije dobara. | ||||||||||||||
Amandman 48 Prijedlog direktive Članak 43. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
Članak 43. |
Briše se. | ||||||||||||||
|
Brodarstvo, prijevoz unutarnjim vodama i zračni promet |
| ||||||||||||||
|
Prihodi, troškovi i ostale stavke koje se mogu odbiti i koji pripadaju članu grupe čija je primarna djelatnost upravljanje brodovima i letjelicama u međunarodnom prometu ili upravljanje brodovima koji sudjeluju u prijevozu unutarnjim vodama isključuju se iz konsolidirane porezne osnovice te se ne raspodjeljuju u skladu s pravilima iz članka 28. Umjesto toga, prihodi, troškovi i ostale stavke koje se mogu odbiti pripisuju se tom članu grupe na osnovi svake pojedine transakcije i podložni su prilagodbama za cijenu u skladu s člankom 56. Direktive 2016/xx/EU. |
| ||||||||||||||
|
Udjeli u članu grupe i udjeli člana grupe uzimaju se u obzir za potrebe utvrđivanja postoji li grupa kao ona navedena u člancima 5. i 6. |
| ||||||||||||||
Amandman 49 Prijedlog direktive Članak 46. – stavak 2. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
2. Obavješću navedenom u stavku 1. obuhvaćeni su svi članovi grupe osim brodarskih društava navedenih u članku 2. stavku 4. |
2. Obavješću navedenom u stavku 1. obuhvaćeni su svi članovi grupe. | ||||||||||||||
Amandman 50 Prijedlog direktive Članak 48. – stavak 2. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
Komisija može donijeti akt kojim se utvrđuje standardni obrazac obavijesti o stvaranju grupe. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 77. stavka 2. |
Komisija donosi akt kojim se utvrđuje standardni obrazac obavijesti o stvaranju grupe. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 77. stavka 2. | ||||||||||||||
Amandman 51 Prijedlog direktive Članak 55. – stavak 1. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
Komisija može donijeti akte za utvrđivanje pravila o elektroničkom podnošenju konsolidirane porezne prijave, o obrascu konsolidirane porezne prijave, o obrascu porezne prijave pojedinog poreznog obveznika i o potrebnoj popratnoj dokumentaciji. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 77. stavka 2. |
Komisija donosi akte za utvrđivanje pravila o elektroničkom podnošenju konsolidirane porezne prijave, o obrascu konsolidirane porezne prijave, o obrascu porezne prijave pojedinog poreznog obveznika i o potrebnoj popratnoj dokumentaciji. Komisija izrađuje jedinstvene obrasce porezne prijave u suradnji s poreznim upravama država članica. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 77. stavka 2. | ||||||||||||||
Amandman 52 Prijedlog direktive Članak 65. – stavak 1. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
1. Ako se nadležno tijelo države članice u kojoj je član grupe rezident za potrebe oporezivanja ili smješten u obliku stalne poslovne jedinice ne slaže s odlukom glavnog poreznog tijela donesenom u skladu s člankom 49., člankom 56. stavkom 2. ili stavkom 4., ili člankom 56. stavkom 5. drugim podstavkom, ono može osporiti odluku pred sudovima države članice glavnog poreznog tijela unutar razdoblja od tri mjeseca. |
1. Ako se nadležno tijelo države članice u kojoj je član grupe rezident za potrebe oporezivanja ili smješten u obliku stalne poslovne jedinice, uključujući u obliku digitalne stalne poslovne jedinice, ne slaže s odlukom glavnog poreznog tijela donesenom u skladu s člankom 49., člankom 56. stavkom 2. ili stavkom 4., ili člankom 56. stavkom 5. drugim podstavkom, ono može osporiti odluku pred sudovima države članice glavnog poreznog tijela unutar razdoblja od tri mjeseca. | ||||||||||||||
Amandman 53 Prijedlog direktive Članak 65. – stavak 2.a (novi) | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
|
2a. Komisija analizira bi li se uspostavom mehanizma za rješavanje sporova dodatno povećala učinkovitost i djelotvornost pri rješavanju sporova između država članica. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o tome, a potrebi i zakonodavni prijedlog. | ||||||||||||||
Amandman 54 Prijedlog direktive Članak 67. – stavak 1. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
1. Žalbe protiv izmijenjene porezne procjene ili porezne procjene izrađene u skladu s člankom 54. razmotrit će administrativno tijelo koje je u skladu s pravom države članice glavnog poreznog tijela nadležno za razmatranje žalbe na prvom stupnju. To administrativno tijelo neovisno je od poreznih tijela iz države članice glavnog poreznog tijela. Ako takvo administrativno tijelo ne postoji u toj državi članici, glavni porezni obveznik može izravno podnijeti sudsku žalbu. |
1. Žalbe protiv izmijenjene porezne procjene ili porezne procjene izrađene u skladu s člankom 54. razmotrit će administrativno tijelo koje je u skladu s pravom države članice glavnog poreznog tijela nadležno za razmatranje žalbe na prvom stupnju. To administrativno tijelo neovisno je od poreznih tijela iz države članice glavnog poreznog tijela. Ako takvo administrativno tijelo ne postoji u toj državi članici ili ako tome glavni porezni obveznik daje prednost, glavni porezni obveznik može izravno podnijeti sudsku žalbu. | ||||||||||||||
Amandman 55 Prijedlog direktive Članak 67. – stavak 5. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
5. Administrativno tijelo navedeno u stavku 1. odlučuje o žalbi u roku od šest mjeseci. Ako glavni porezni obveznik unutar tog razdoblja ne primi odluku, smatra se da je odluka glavnog poreznog tijela potvrđena. |
5. Ako je nadležno za žalbu, administrativno tijelo navedeno u stavku 1. odlučuje o žalbi u roku od šest mjeseci. Ako glavni porezni obveznik unutar tog razdoblja ne primi odluku, smatra se da je odluka glavnog poreznog tijela potvrđena. | ||||||||||||||
Amandman 56 Prijedlog direktive Članak 69. – stavak 2. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
2. Kad se primjenjuje stavak 1., prekoračeni troškovi zaduživanja i EBITDA izračunavaju se na razini grupe te obuhvaćaju rezultate za sve njezine članove. Iznos od 3 000 000 EUR naveden u članku 13. Direktive 2016/xx/EU povećava se na 5 000 000. |
2. Kad se primjenjuje stavak 1., prekoračeni troškovi zaduživanja i EBITDA izračunavaju se na razini grupe te obuhvaćaju rezultate za sve njezine članove. Iznos od 1 000 000 EUR naveden u članku 13. Direktive 2016/xx/EU povećava se na 5 000 000. | ||||||||||||||
Amandman 57 Prijedlog direktive Članak 71. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
Članak 71. |
Briše se. | ||||||||||||||
|
Olakšica za gubitke i ponovno uračunavanje |
| ||||||||||||||
|
1. Članak 41. Direktive 2016/xx/EU o olakšici za gubitke i ponovno uračunavanje automatski se prestaje primjenjivati kad ova Direktiva stupi na snagu. |
| ||||||||||||||
|
2. Preneseni gubici koji još nisu ponovno uračunani kad ova Direktiva stupi na snagu ostaju kod poreznog obveznika na kojeg su preneseni. |
| ||||||||||||||
Amandman 58 Prijedlog direktive Članak 72. – stavak 1. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
Za potrebe ove Direktive, upućivanje na zakonsku stopu poreza na dobit kojoj bi podlijegao porezni obveznik u prvom podstavku članka 53. stavka 1. Direktive 2016/xx/EU ne primjenjuje se te umjesto toga stopu zamjenjuje prosječna zakonska stopa poreza na dobit koja je primjenjiva među svim državama članicama. |
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se pravila o prijelazu utvrđena u članku 53. Direktive 2016/xx/EU. | ||||||||||||||
Amandman 59 Prijedlog direktive Članak 73. – stavak 1. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
Za potrebe ove Direktive područje primjene zakonodavstva o kontroliranim stranim društvima prema članku 59. Direktive 2016/xx/EU ograničeno je na odnose između članova grupe i subjekata koji su rezidenti za potrebe oporezivanja ili stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji. |
Za potrebe ove Direktive područje primjene zakonodavstva o kontroliranim stranim društvima prema članku 59. Direktive 2016/xx/EU ograničeno je na odnose između članova grupe i subjekata koji su rezidenti za potrebe oporezivanja ili stalnih poslovnih jedinica, uključujući digitalne stalne poslovne jedinice, koje se nalaze u trećoj zemlji. | ||||||||||||||
Amandman 60 Prijedlog direktive Članak 74. – stavak 1. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
Za potrebe ove Direktive, područje primjene pravila o hibridnoj neusklađenosti iz članka 61. Direktive 2016/xx/EU ograničeno je na odnose između članova grupe i povezanih društava koja nisu članovi grupe, kako je navedeno u članku 56. Direktive 2016/xx/EU. |
Za potrebe ove Direktive, područje primjene pravila o hibridnoj neusklađenosti i povezani aranžmani primjenjuju se kako je definirano člankom 61. Direktive 2016/xx/EU. | ||||||||||||||
Amandman 61 Prijedlog direktive Članak 76. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
Članak 76. |
Članak 76. | ||||||||||||||
|
Obavješćivanje Europskog parlamenta |
Obavješćivanje Europskog parlamenta | ||||||||||||||
|
|
1. Europski parlament organizira međuparlamentarnu konferenciju kako bi se procijenio sustav CCCTB-a uzimajući u obzir ishode rasprava o poreznoj politici vođenih u okviru postupka Europskog semestra. Europski parlament u rezoluciji koja se upućuje Komisiji i Vijeću izražava svoje mišljenje i zaključke o tom pitanju. | ||||||||||||||
|
Komisija obavješćuje Europski parlament o donošenju delegiranih akata, o bilo kojem prigovoru u vezi s njima i o opozivu delegiranja ovlasti od strane Vijeća. |
2. Komisija obavješćuje Europski parlament o donošenju delegiranih akata, o bilo kojem prigovoru u vezi s njima i o opozivu delegiranja ovlasti od strane Vijeća. | ||||||||||||||
Amandman 62 Prijedlog direktive Članak 78.a (novi) | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
|
Članak 78.a | ||||||||||||||
|
|
Kompenzacijski mehanizam | ||||||||||||||
|
|
Kako bi se kompenzirali iznenadni šokovi u prihodima od poreza u državama članicama koji nastaju zbog fiskalnih dobitaka i gubitaka koji su prouzročeni izravno i isključivo prijelazom na novi sustav uveden ovom Direktivom, Komisija uspostavlja poseban kompenzacijski mehanizam operativan od trenutka stupanja na snagu ove Direktive. Kompenzacija se svake godine prilagođuje kako bi se uzele u obzir nacionalne ili regionalne odluke donesene prije stupanja na snagu ove Direktive. Kompenzacijski mehanizam financira se iz fiskalnog viška država članica koje ostvaruju dobitke u fiskalnim prihodima, a uspostavlja se na početno razdoblje od sedam godina. Nakon tog razdoblja Komisija procjenjuje potrebu za nastavkom funkcioniranja kompenzacijskog mehanizma i sukladno tomu odlučuje o njegovu ukidanju ili jednokratnom produženju na još jedno razdoblje od najviše dvije godine. | ||||||||||||||
Amandman 63 Prijedlog direktive Članak 79. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
Članak 79. |
Članak 79. | ||||||||||||||
|
Preispitivanje |
Izvješće o provedbi i preispitivanje provedbe | ||||||||||||||
|
Komisija preispituje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Vijeće o njezinoj primjeni. Izvješće posebno uključuje analizu učinka mehanizma iz Poglavlja VIII. ove Direktive o raspodjeli poreznih osnovica među državama članicama. |
Komisija procjenjuje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Europski parlament i Vijeće o njezinoj primjeni. To izvješće o provedbi posebno uključuje analizu učinka mehanizma iz Poglavlja VIII. ove Direktive o raspodjeli poreznih osnovica među državama članicama. Pri donošenju zaključaka iz takvog izvješća o provedbi ili u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira Komisija predlaže uvjete na temelju kojih bi se dio fiskalnih prihoda ostvarenih uslijed primjene zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit dodijelio proračunu Unije kako bi se proporcionalno smanjili doprinosi država članica u taj proračun. | ||||||||||||||
|
|
Komisija preispituje primjenu Direktive deset godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Europski parlament i Vijeće o njezinoj primjeni. | ||||||||||||||
Amandman 64 Prijedlog direktive Članak 80. – stavak 1. – podstavak 1. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2020. One Komisiji odmah dostavljaju tekst takvih odredaba. |
Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2019. One Komisiji odmah dostavljaju tekst takvih odredaba. | ||||||||||||||
Amandman 65 Prijedlog direktive Članak 80. – stavak 1. – podstavak 2. | |||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||
|
One te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2021. |
One te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2020. | ||||||||||||||
OBRAZLOŽENJE
Uvod
Komisija je krajem 2016. iznijela glavne izmjene pravila o oporezivanju dobiti u skladu s pristupom u dva koraka, to jest prijedlog o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCTB) i prijedlog o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB). Komisija je istovremeno povukla svoj prijedlog o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit iz 2011., koji je bio blokiran u Vijeću. Ciljevi ovoga ponovno pokrenutog projekta jesu jačanje unutarnjeg tržišta tako da se prekogranično poslovanje unutar EU-a učini jednostavnijim i jeftinijim za trgovačka društva te borba protiv praksi agresivnog poreznog planiranja i povećanje transparentnosti oporezivanja dobiti poduzeća u EU-u.
Iako se sustavom zajedničke osnovice poreza na dobit predviđa jedinstven skup pravila za izračun osnovice poreza na dobit, sustavom zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit uvodi se element konsolidacije kojim bi se poduzećima omogućilo da kompenziraju gubitke nastale u jednoj državi članici dobiti ostvarenom u drugoj državi članici.
Ideja o usklađivanju sustava oporezivanja dobiti u EU-u nije nova, a pojavljuje se već u dokumentima o politikama iz ranih 1960-ih. Komisija je 1975. iznijela prijedlog direktive o usklađivanju sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava i poreza po odbitku na dividende koji je, zbog izostanka napretka u Vijeću, 1990. i povučen. Umjesto toga Komisija je izdala smjernice o oporezivanju trgovačkih društava. Komisija je 2001. objavila studiju o oporezivanju trgovačkih društava na unutarnjem tržištu, ali sve do 2011. nije predložila zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit.
Europski parlament izrazio je svoju podršku projektu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit u nekoliko navrata. Parlament je 2008. pozdravio Komisijinu namjeru da uvede zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit, a 2012. usvojio je izvješće Marianne Thyssen u kojem se poziva na što skoriju primjenu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit na što je moguće više trgovačkih društava. Parlament je 2015. u svojoj rezoluciji o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (TAXE 1) pozvao na uvođenje obavezne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit te ponovio taj poziv u svojoj rezoluciji iz 2016. (TAXE 2).
Kontekst
Pošteno oporezivanje dobiti postalo je jedno od važnijih međunarodnih pitanja nakon globalne financijske krize i brojnih otkrića o financijskim skandalima poput slučajeva Luxleaks i Panamski dokumenti. Borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza rezultirala je usvajanjem inicijative OECD-a protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti. U EU-u su preporuke za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti između ostalog provedene preko paketa mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza donesenog sredinom 2016. i istog takvog paketa za borbu protiv hibridnih neusklađenosti donesenog početkom ove godine, kao i preko mjera za razmjenu informacija o odlukama o porezima i obveze izvješćivanja po državama.
Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit temeljni je gradivni element koji nedostaje u izgradnji istinskog unutarnjeg tržišta i borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza. Zajedničkom konsolidiranom osnovicom poreza na dobit uvodi se porezna sigurnost, jasan i stabilan regulatorni okvir i snažna pravila protiv izbjegavanja plaćanja poreza kojima je obuhvaćeno i ukidanje transfernih cijena.
U trenutačnom međunarodnom gospodarskom okruženju državama članicama predstavlja izazov osigurati da se dohodak poduzeća oporezuje ondje gdje je stvorena ekonomska vrijednost. Velika multinacionalna trgovačka društva pogotovo su u položaju da mogu lako premještati dobit u države članice s nižim stopama poreza na dobit. Kako bi se izbjegle štetne posljedice za fiskalne prihode pojedinačnih država članica, izvjestitelj smatra da bi u primjenu pravila o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit trebalo uvesti kompenzaciju. Izvjestitelj usto zagovara uvođenje mehanizama fleksibilnosti u cilju potpune provedbe direktive koja bi trebala biti usklađena s rasporedom provedbe direktive o zajedničkoj osnovici poreza na dobit te da se nadzire životni vijek tog režima kada se on jednom uvede kako bi ga se moglo prilagoditi promjenama zbivanja na političkom i gospodarskom planu.
Zbog mogućih budućih zbivanja na međunarodnoj sceni, kao što su znatno smanjenje stope poreza na dobit u Ujedinjenoj Kraljevini nakon dovršetka Brexita ili očekivana reforma sustava oporezivanja dobiti poduzeća u SAD-u, potrebno je što hitnije donijeti zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit s određenim stupnjem fleksibilnosti ugrađenim u sustav.
Nadalje, postojeći sustavi oporezivanja dobiti poduzeća odražavaju gospodarsku stvarnost prošlog stoljeća u kojem su poduzeća bila jasno vezana uz lokalna tržišta. Globalizacija, digitalizacija svjetskog gospodarstva, e-trgovina i novi poslovni modeli nude mnogo prilika poduzećima i europskim građanima. Međutim, te pojave isto tako predstavljaju izazove u pogledu sprečavanja narušavanja tržišta, borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza. Poduzeća koja djeluju u EU-u bez fizičke poslovne jedinice moraju se tretirati na isti način kao poduzeća koja imaju fizičku poslovnu jedinicu u EU-u. Moderni porezni sustavi 21. stoljeća moraju u obzir uzimati specifičnosti novog globaliziranog digitalnog gospodarstva te izvjestitelj zato vjeruje da bi se zajedničkom konsolidiranom osnovicom poreza na dobit trebali obuhvatiti pojam digitalne prisutnosti i vrijednost korištenja osobnih podataka u komercijalne svrhe.
Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit nudi znatne pogodnosti poduzećima tako što im omogućuje da slijede zajednička porezna pravila u svim državama članicama i podnose samo jednu poreznu prijavu glavnom poreznom tijelu za sve djelatnosti obavljene u EU-u. Jedinstvenim sustavom oporezivanja dobiti poduzeća u EU-u također bi se izbjeglo vođenje paralelenih poreznih sustava u državama članicama, čime bi se znatno snizili administrativni troškovi.
Konsolidacija
Komisija u ovom prijedlogu predlaže da se oporeziva dobit podijeli među državama članicama u kojima trgovačko društvo obavlja svoju djelatnost. Formula za dodjeljivanje (odnosno „masačusetska formula” koja se koristi od sredine 20. stoljeća i koju je Komisija već predložila 2011.) sastoji se od tri čimbenika, od kojih svi imaju jednaki ponder: prodaje, imovine i rada. Izvjestitelj predlaže uvođenje četvrtog čimbenika, prikupljanja osobnih podataka za korištenje u svrhe („PODACI”), kako bi se osiguralo da se zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit primjenjuje i na digitalne aktivnosti. Ti čimbenici otporniji su na agresivno porezno planiranje od transfernih cijena. Formule za dodjeljivanje koriste se u nekim federalnim državama kao što su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Švicarska.
Taj sustav bi usto omogućio državama članica da zadrže suverenost u određivanju porezne stope, a oporezivao bi se odgovarajući udio dobiti koji je nastao u trgovačkom društvu. Izvjestitelj je ustrajan u mišljenju da je element konsolidacije preduvjet bez kojeg nema novog sustava oporezivanja i da se mora uvesti u isto vrijeme kao i zajednička pravila za oporezivanje dobiti poduzeća.
Pojačana suradnja među nacionalnim poreznim upravama od presudne je važnosti za uspjeh konsolidacije. Glavno porezno tijelo imat će ulogu jedinstvenog kontaktnog mjesta za trgovačka društva zbog čega je potrebno dalje razvijati kapacitete tih tijela uzimajući u obzir nedavno iskustvo u provedbi Direktive Vijeća 2011/16/EU u pogledu administrativne suradnje u području oporezivanja.
Izvjestitelj smatra da prijedlozi zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit predstavljaju ključan gradivni element u dovršavanju unutarnjeg tržišta i da mogu potaknuti rast europskog gospodarstva. Novim okvirom promicalo bi se poštenije i bolje integrirano unutarnje tržište te bi se moglo doprinijeti postizanju ciljeva drugih vodećih projekata kao što su unija tržišta kapitala, jedinstveno digitalno tržište i Plan ulaganja za Europu. Izvjestitelj vjeruje da se zajedničkom konsolidiranom osnovicom poreza na dobit rješavaju trenutačni izazovi u kontekstu međunarodnog oporezivanja te da ona može poslužiti kao moćan alat u borbi protiv agresivnog poreznog planiranja.
MIŠLJENJE MANJINE
koje su u skladu s člankom 52.a stavkom 4. Poslovnika
podnijeli zastupnici Kluba zastupnika EPP-a Esther de Lange, Brian Hayes i Gunnar Hökmark
1. Iako je oporezivanje u nadležnosti država članica, borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza odražava potrebu da se poboljša suradnja na europskoj razini. Međutim, ovaj će prijedlog zajedničke (konsolidirane) osnovice poreza na dobit imati tek neznatan utjecaj na suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza, dok će posljedice za gospodarstva država članica biti vrlo ozbiljne, osobito zato što predloženi ključ konsolidacije ne odražava točno razinu gospodarske aktivnosti.
2. Ni za zajedničku osnovicu poreza na dobit ni za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit nije provedena dovoljno detaljna procjena utjecaja po državama, osobito u smislu utjecaja na porezne prihode država članica. Dodatne promjene predložene u ovom izvješću ukazuju na veću potrebu za novom procjenom utjecaja s jasnim izračunima posljedica za svaku državu članicu.
3. Nadalje, agresivno porezno planiranje multinacionalnih trgovačkih društava globalni je problem. Najbolji način suočavanja s tim problemom jest dogovor na međunarodnoj razini u okviru inicijative OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS).
4. Sedam nacionalnih parlamenata izdalo je obrazložena mišljenja protiv prijedloga o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit na temelju razloga povezanih sa supsidijarnošću i poreznim suverenitetom. Zabrinutost koju su izrazili nacionalni parlamenti nije uopće uzeta u obzir u ovom izvješću.
MIŠLJENJE Odbora za pravna pitanja (4.10.2017)
upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku
o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)
(COM(2016)0683 – C8-0471/2016 – 2016/0336(CNS))
Izvjestiteljica za mišljenje: Evelyn Regner
KRATKO OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
Ovaj prijedlog, zajedno s prijedlogom direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (2016/0337 (CNS)), predstavlja ponovno pokretanje inicijative Komisije iz 2011. o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit za EU. Tim se dvama prijedlozima za navedeno područje želi izraditi zakonodavstvo EU-a primjereno za ekonomsko okruženje koje je u većoj mjeri globalizirano, mobilno i digitalno te u kojem je državama članicama sve teže jednostranim mjerama djelotvorno se boriti protiv praksi agresivnog poreznog planiranja kako bi zaštitile svoje nacionalne porezne osnovice od smanjenja i suzbile premještanje dobiti.
II. Djelotvorna provedba konsolidacije
Primjena zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) nužna je u borbi za ostvarivanje pravde u pogledu oporezivanja među trgovačkim društvima unutar i izvan EU-a. Jednu od najozbiljnijih prijetnji poreznoj pravdi predstavlja raširena praksa premještanja dobiti. Potpunom primjenom zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit omogućit će se pripisivanje prihoda prema mjestu stvaranja vrijednosti s pomoću formule koja se temelji na tri jednako ponderirana čimbenika koji su otporniji na prakse agresivnog poreznog planiranja od određivanja transfernih cijena. Na taj će se način omogućiti uklanjanje rupa u zakonodavstvu među nacionalnim poreznim sustavima, posebice kada je riječ o određivanju transfernih cijena, na koje otpada oko 70 % sveukupnog premještanja dobiti u EU-u, te će se poduzeti važan korak prema pravednom, učinkovitom i transparentnom poreznom sustavu. U skladu s tim, dva navedena prijedloga trebaju se smatrati paketom i provesti paralelno kako bi se u većoj mjeri ostvarila porezna pravda. Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit trebala bi se početi primjenjivati do kraja 2020.
U cilju opće pravednosti naših poreznih sustava trgovačka društva moraju snositi svoj dio opterećenja te je stoga nužno da nova porezna izuzeća ne dovedu do smanjenja porezne osnovice. Mjere kojima se privatne subjekte potiče na ulaganje u realno gospodarstvo nužno je podupirati s obzirom na to da je trenutačni investicijski jaz u Uniji jedan od ključnih uzroka njezinih ekonomskih slabosti. Međutim, porezne olakšice za trgovačka društva potrebno je pažljivo razraditi i primjenjivati samo u slučajevima u kojima je njihov pozitivan utjecaj na radna mjesta i rast očigledan te u kojima ne postoji nikakva opasnost nastanka novih rupa u poreznom sustavu. Stoga se inovacije i ulaganja trebaju promicati uz pomoć javnih subvencija, a ne poreznih izuzeća.
U cilju djelotvorne borbe protiv struktura agresivnog poreznog planiranja te kako bi se izbjegla dva paralelna porezna režima, zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit trebala bi biti obvezna za sva trgovačka društva s prometom većim od 40 milijuna eura. Pragovi za mikropoduzeća te mala, srednja i velika poduzeća odavno su definirani. Ideja potječe još iz Četvrte direktive o pravu trgovačkih društava iz 1978. Komisija sve dosad nije na zadovoljavajući način opravdala potrebu za uvođenjem novog praga. Budući da MSP-ovi nemaju dovoljno sredstava za ulaganje u strukture fiktivnih trgovačkih društava u cilju umjetnog premještanja dobiti, u nepovoljnom su položaju u smislu konkurentnosti u odnosu na multinacionalna trgovačka društva. Kako bi se osiguralo zdravo jedinstveno tržište nužno je uspostaviti pravedan, učinkovit i transparentan sustav zajedničke osnovice poreza na dobit kojim se potiče rast i koji se temelji na načelu da se dobit treba oporezivati u državi u kojoj je ostvarena.
Uzimajući u obzir digitalne promjene u poslovnom okruženju, potrebno je definirati koncept digitalne poslovne jedinice. S trgovačkim društvima koja ostvaruju prihod u državi članici u kojoj nemaju fizičku poslovnu jedinicu mora se postupati isto kao i s trgovačkim društvima s fizičkom poslovnom jedinicom. Stoga se CCCTB mora primjenjivati i na digitalna trgovačka društva.
III. Uvođenje minimalne stope poreza na dobit u prijedlog
Uvođenje zajedničke i samo minimalne stope poreza na dobit jedini je način da se ostvari jednako i pravedno postupanje prema različitim subjektima koji obavljaju poslovnu djelatnost u EU-u te unutar šire zajednice poreznih obveznika. Ako se takva minimalna stopa ne uvede, doći će do situacije u kojoj će utrka u snižavanju poreznih stopa postati izraženija. Postojanje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit značit će da se države članice više neće moći natjecati u pogledu poreznih osnovica te će se stoga ekonomski poticaji za natjecanje u poreznim stopama povećati. Porez na dobit u EU-u u prosjeku se smanjio s 35 % 1990-ih na današnjih 22,5 %. Kako bi se okončala utrka u snižavanju stopa poreza na dobit na razini EU-a potrebno je uvesti minimalnu stopu poreza na dobit od 25 %.
AMANDMANI
Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:
Amandman 1 Prijedlog direktive Uvodna izjava 1. | |||||||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||||||
|
(1) Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, objema situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Mjerom za rješavanje tih problema trebale bi se stoga obuhvatiti obje vrste tržišnih nedostataka. |
(1) Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve agresivnije i sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, objema situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U ekonomskom okviru koji je u većoj mjeri globaliziran, mobilan i digitalan mjerom za rješavanje tih problema trebale bi se stoga obuhvatiti obje vrste tržišnih nedostataka i to usklađivanjem osnovice poreza na dobit u Uniji te stvaranjem pravednijeg i usklađenijeg poslovnog okruženja za poslovanje trgovačkih društava. | ||||||||||||||||||
Amandman 2 Prijedlog direktive Uvodna izjava 2. | |||||||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||||||
|
(2) Kako bi se pružila potpora pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo bi biti oblikovano u skladu s načelom da trgovačka društva plaćaju svoj pravedni udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit. Stoga je potrebno predvidjeti mehanizme kojima se trgovačka društva odvraćaju od iskorištavanja neusklađenosti među nacionalnim poreznim sustavima u cilju smanjenja svoje porezne obveze. Također je jednako važno poticati rast i gospodarski razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem prekogranične trgovine i ulaganja poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti rizike od dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja u Uniji s pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju međudjelovanjem nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno, trgovačka društva trebaju praktičan porezni i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne djelatnosti i njezino širenje preko granica u Uniji. U tom je kontekstu također potrebno ukloniti preostale slučajeve diskriminacije. |
(2) Kako bi se pružila potpora pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo bi biti oblikovano u skladu s načelom da trgovačka društva plaćaju svoj pravedni udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit. Sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit povećala bi se transparentnost aktivnosti multinacionalnih poduzeća, a javnosti omogućilo da procijeni njihov učinak na gospodarstvo. Stoga je potrebno predvidjeti mehanizme kojima se trgovačka društva sprječava da iskorištavaju neusklađenosti među nacionalnim poreznim sustavima u cilju smanjenja svoje porezne obveze. Grupe s poslovnim jedinicama u Uniji trebale bi podržavati načela dobrog poreznog upravljanja Unije. Također je jednako važno poticati rast i gospodarski razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem prekogranične trgovine i ulaganja poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti rizike od dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja u Uniji s pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju međudjelovanjem nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno, trgovačka društva trebaju praktičan porezni i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne djelatnosti i njezino širenje preko granica u Uniji. U tom je kontekstu također potrebno ukloniti preostale slučajeve diskriminacije. | ||||||||||||||||||
Amandman 3 Prijedlog direktive Uvodna izjava 3. | |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
Amandman 4 Prijedlog direktive Uvodna izjava 4. | |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
Amandman 5 Prijedlog direktive Uvodna izjava 5. | |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
Amandman 6 Prijedlog direktive Uvodna izjava 5.a (nova) | |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
Amandman 7 Prijedlog direktive Uvodna izjava 10. | |||||||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||||||
|
(10) Raspodjela na temelju formule za konsolidiranu poreznu osnovicu trebala bi se sastojati od tri jednako ponderirana čimbenika, prvenstveno rada, imovine i prodaje prema odredištu. Takvim jednakim ponderiranim čimbenicima trebao bi se odražavati uravnoteženi pristup raspodjeli oporezivih dobitaka među relevantnim državama članicama i trebalo bi se osigurati da se dobiti oporezuju tamo gdje se uistinu i zarade. Rad i imovinu stoga bi se trebalo raspodijeliti državama članicama u kojima se vrši rad ili se nalazi imovina te bi se time dala odgovarajuća važnost interesima ishodišne države članice, dok bi se prodaja trebala raspodijeliti odredišnoj državi članici za dobra i usluge. Kako bi se uzele u obzir razlike u razinama plaća diljem Unije i time omogućila pravedna raspodjela konsolidirane porezne osnovice, čimbenik rada trebao bi se sastojati i od platnog spiska i od broja zaposlenika (to jest svaka stavka trebala bi vrijediti pola). S druge strane, čimbenik imovine trebao bi se sastojati od dugotrajnih materijalnih imovina, no ne i nematerijalnih i financijskih imovina zbog njihove mobilne prirode i rizika da bi se pravila u ovoj Direktivi mogla zaobići. Kada zbog iznimnih okolnosti ishod raspodjele ne predstavlja pravedno opseg poslovne djelatnosti, zaštitnom klauzulom trebala bi se osigurati alternativna metoda dodjele prihoda. |
(10) Raspodjela na temelju formule za konsolidiranu poreznu osnovicu trebala bi se sastojati od tri jednako ponderirana čimbenika, prvenstveno rada, imovine i prodaje prema odredištu. Takvim jednakim ponderiranim čimbenicima trebao bi se odražavati uravnoteženi pristup raspodjeli oporezivih dobitaka među relevantnim državama članicama i trebalo bi se osigurati da se dobiti oporezuju tamo gdje se uistinu i zarade, uključujući u slučaju aktivnosti u sektoru digitalne ekonomije za koje nije nužno potrebno imati fiksnu poslovnu jedinicu u državi članici da bi se tamo obavljala djelatnost. Rad i imovinu stoga bi se trebalo raspodijeliti državama članicama u kojima se vrši rad ili se nalazi imovina te bi se time dala odgovarajuća važnost interesima ishodišne države članice, dok bi se prodaja trebala raspodijeliti odredišnoj državi članici za dobra i usluge. Kako bi se uzele u obzir razlike u razinama plaća diljem Unije i time omogućila pravedna raspodjela konsolidirane porezne osnovice, čimbenik rada trebao bi se sastojati i od platnog spiska i od broja zaposlenika (to jest svaka stavka trebala bi vrijediti pola). S druge strane, čimbenik imovine trebao bi se sastojati od dugotrajnih materijalnih imovina, no ne i nematerijalnih i financijskih imovina zbog njihove mobilne prirode i rizika da bi se pravila u ovoj Direktivi mogla zaobići. Kada zbog iznimnih okolnosti ishod raspodjele ne predstavlja pravedno opseg poslovne djelatnosti, zaštitnom klauzulom trebala bi se osigurati alternativna metoda dodjele prihoda. Međutim, ta tri jednako ponderirana čimbenika otporniji su na prakse agresivnog poreznog planiranja od široko rasprostranjenih metoda određivanja transfernih cijena za raspodjelu dobiti koje su trenutačno u upotrebi. Tako bi se omogućilo uklanjanje rupa u zakonodavstvu između nacionalnih poreznih sustava, posebice kada je riječ o određivanju transfernih cijena, na koje otpada oko 70 % sveukupnog premještanja dobiti u Uniji, te poduzeo važan korak prema pravednom, učinkovitom i transparentnom poreznom sustavu. | ||||||||||||||||||
Amandman 8 Prijedlog direktive Uvodna izjava 11.a (nova) | |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
Amandman 9 Prijedlog direktive Članak 1. – stavak 2. | |||||||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||||||
|
2. Trgovačko društvo koje primjenjuje pravila ove Direktive prestaje biti podložno nacionalnom pravu o porezu na dobit u pogledu svih pitanja koja su regulirana ovom Direktivom, osim ako nije drukčije navedeno. |
2. Trgovačko društvo koje primjenjuje pravila ove Direktive i dalje je podložno nacionalnom pravu o porezu na dobit. U slučaju sukoba između ove Direktive i nacionalnog prava o porezu na dobit, prednost ima nacionalno pravo, osim ako nije drukčije navedeno. | ||||||||||||||||||
Amandman 10 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. – uvodni tekst | |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
Amandman 11 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 1. – točka c | |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
Amandman 12 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 2. – podstavak 1. | |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
Amandman 13 Prijedlog direktive Članak 2. – stavak 2.a (novi) | |||||||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||||||
|
|
2a. Ova se Direktiva također primjenjuje na poduzeća osnovana u skladu sa zakonima treće zemlje u pogledu njihovih digitalnih poslovnih jedinica koje su izričito usmjerene na potrošače ili poduzeća u pojedinoj državi članici ili koje prihod ostvaruju prvenstveno zahvaljujući aktivnostima u pojedinoj državi članici ako poduzeće ispunjuje uvjete utvrđene u stavku 1. točkama od (b) do (d). Da bi se utvrdilo je li digitalna poslovna jedinica izričito usmjerena na potrošače ili poduzeća u pojedinoj državi članici, u obzir se uzimaju fizičke lokacije potrošača ili korisnika i dobavljača robe i pruženih usluga u skladu s mjerom 1. OECD-ovog plana BEPS. Ako se to ne može utvrditi, vodi se računa o tome posluje li digitalna poslovna jedinica unutar vršne domene pojedine države članice ili Unije ili, ako je riječ o poduzećima koja se temelje na mobilnim aplikacijama, distribuira li digitalna poslovna jedinica svoju aplikaciju preko posebnog dijela distribucijskog centra pojedine države članice za mobilne aplikacije ili posluje unutar domene zahvaljujući kojoj je, na primjer zbog upotrebe naziva država članica, regija ili mjesta, jasno da je digitalna poslovna jedinica usmjerena na potrošače ili poduzeća u pojedinoj državi članici, ili primjenjuju li se na poslovnu aktivnost opći uvjeti koji se izričito primjenjuju na Uniju ili državu članicu, ili pruža li mrežna stranica digitalne poslovne jedinice oglasni prostor izričito usmjeren na potrošače i poduzeća u pojedinoj državi članici. | ||||||||||||||||||
Amandman 14 Prijedlog direktive Članak 3. – stavak 1. – točka 28.a (nova) | |||||||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||||||
|
|
(28.a) „digitalna poslovna jedinica” znači, uzimajući u obzir rezultate mjere 1. OECD-ovog plana BEPS, jedinica koja je izričito usmjerena na potrošače ili poduzeća u pojedinoj državi članici, vodeći računa o fizičkim lokacijama potrošača ili korisnika i dobavljača robe i pruženih usluga. Ako se to ne može utvrditi, vodi se računa o tome posluje li jedinica unutar vršne domene države članice ili Unije ili, ako je riječ o poduzećima koja se temelje na mobilnim aplikacijama, distribuira li svoju aplikaciju preko posebnog dijela distribucijskog centra države članice za mobilne aplikacije ili posluje unutar domene zahvaljujući kojoj je, na primjer zbog upotrebe naziva država članica, regija ili mjesta, jasno da je jedinica usmjerena na potrošače ili poduzeća u pojedinoj državi članici, ili primjenjuju li se na poslovnu aktivnost opći uvjeti koji se izričito primjenjuju na Europsku uniju ili državu članicu, ili pruža li mrežna stranica poduzeća oglasni prostor izričito usmjeren na potrošače i poduzeća u pojedinoj državi članici. | ||||||||||||||||||
Amandman 15 Prijedlog direktive Članak 3. – stavak 1. – točka 28.b (nova) | |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
Amandman 16 Prijedlog direktive Članak 6. – stavak 1. – točka da (nova) | |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
Amandman 17 Prijedlog direktive Članak 73. – stavak 1. | |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
Amandman 18 Prijedlog direktive Članak 79. – stavak 1. | |||||||||||||||||||
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena | ||||||||||||||||||
|
Komisija preispituje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Vijeće o njezinoj primjeni. Izvješće posebno uključuje analizu učinka mehanizma iz Poglavlja VIII. ove Direktive o raspodjeli poreznih osnovica među državama članicama. |
Komisija preispituje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Vijeće i Europski parlament o njezinoj primjeni. Izvješće posebno uključuje analizu učinka mehanizma iz Poglavlja VIII. ove Direktive o raspodjeli poreznih osnovica među državama članicama. | ||||||||||||||||||
POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Naslov |
Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB) |
||||
|
Referentni dokumenti |
COM(2016)0683 – C8-0471/2016 – 2016/0336(CNS) |
||||
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ECON 24.11.2016 |
|
|
|
|
|
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
JURI 24.11.2016 |
||||
|
Izvjestiteljica za mišljenje Datum imenovanja |
Evelyn Regner 28.11.2016 |
||||
|
Razmatranje u odboru |
3.5.2017 |
|
|
|
|
|
Datum usvajanja |
7.9.2017 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
13 8 0 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Mary Honeyball, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Gilles Lebreton, António Marinho e Pinto, Julia Reda, Evelyn Regner, Axel Voss, Tadeusz Zwiefka |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Sergio Gaetano Cofferati, Luis de Grandes Pascual, Angel Dzhambazki, Rainer Wieland, Tiemo Wölken |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Gabriel Mato, Andrey Novakov |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
13 |
+ |
|
|
ALDE EFDD ENF GUE/NGL VERTS/ALE S&D |
Jean-Marie Cavada Joëlle Bergeron Marie-Christine Boutonnet, Gilles Lebreton Kostas Chrysogonos Max Andersson, Julia Reda Sergio Gaetano Cofferati, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Mary Honeyball, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Evelyn Regner, Tiemo Wölken |
|
|
8 |
- |
|
|
ALDE ECR PPE |
António Marinho e Pinto Angel Dzhambazki Gabriel Mato, Andrey Novakov, Axel Voss, Rainer Wieland, Tadeusz Zwiefka, Luis de Grandes Pascual |
|
|
0 |
0 |
|
|
|
|
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
|
Naslov |
Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB) |
||||
|
Referentni dokumenti |
COM(2016)0683 – C8-0471/2016 – 2016/0336(CNS) |
||||
|
Datum savjetovanja s Parlamentom |
21.11.2016 |
|
|
|
|
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ECON 24.11.2016 |
|
|
|
|
|
Odbori koji daju mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
IMCO 24.11.2016 |
JURI 24.11.2016 |
|
|
|
|
Odbori koji nisu dali mišljenje Datum odluke |
IMCO 5.12.2016 |
|
|
|
|
|
Izvjestitelji Datum imenovanja |
Alain Lamassoure 22.11.2016 |
|
|
|
|
|
Razmatranje u odboru |
30.8.2017 |
10.10.2017 |
6.11.2017 |
|
|
|
Datum usvajanja |
21.2.2018 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
38 11 5 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Burkhard Balz, Hugues Bayet, Udo Bullmann, Thierry Cornillet, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Wolf Klinz, Georgios Kyrtsos, Werner Langen, Sander Loones, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Costas Mavrides, Bernard Monot, Stanisław Ożóg, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Martin Schirdewan, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Kay Swinburne, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Matt Carthy, Bas Eickhout, Ramón Jáuregui Atondo, Alain Lamassoure, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Luigi Morgano, Joachim Starbatty, Romana Tomc, Lieve Wierinck |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Alberto Cirio, Alex Mayer, Laurenţiu Rebega |
||||
|
Datum podnošenja |
1.3.2018 |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU
|
38 |
+ |
|
|
ALDE |
Thierry Cornillet, Petr Ježek, Wolf Klinz, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck |
|
|
ECR |
Pirkko Ruohonen-Lerner |
|
|
PPE |
Burkhard Balz, Alberto Cirio, Markus Ferber, Danuta Maria Hübner, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Werner Langen, Ivana Maletić, Thomas Mann, Gabriel Mato, Dariusz Rosati, Anne Sander, Romana Tomc, Esther de Lange |
|
|
S&D |
Hugues Bayet, Udo Bullmann, Jonás Fernández, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Cătălin Sorin Ivan, Ramón Jáuregui Atondo, Olle Ludvigsson, Alex Mayer, Luigi Morgano, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang, Jakob von Weizsäcker |
|
|
Verts/ALE |
Bas Eickhout, Sven Giegold, Molly Scott Cato, Ernest Urtasun |
|
|
11 |
- |
|
|
ECR |
Sander Loones, Stanisław Ożóg, Joachim Starbatty, Kay Swinburne |
|
|
ENF |
Marco Zanni |
|
|
GUE/NGL |
Matt Carthy, Miguel Viegas |
|
|
PPE |
Brian Hayes, Gunnar Hökmark |
|
|
S&D |
Costas Mavrides, Alfred Sant |
|
|
5 |
0 |
|
|
EFDD |
Marco Valli |
|
|
ENF |
Bernard Monot, Laurenţiu Rebega |
|
|
GUE/NGL |
Paloma López Bermejo, Martin Schirdewan |
|
|
|
Ispravci glasovanja |
|
|
+ |
|
|
|
- |
Esther de Lange, Laurenţiu Rebega |
|
|
0 |
|
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani