Izvješće - A8-0062/2018Izvješće
A8-0062/2018

IZVJEŠĆE o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2019., dio III. – Komisija

9.3.2018 - (2017/2286(BUD))

Odbor za proračune
Izvjestitelj: Daniele Viotti


Postupak : 2017/2286(BUD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A8-0062/2018

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2019., dio III. – Komisija

(2017/2286(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.[1],

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[2],

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[3],

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije[4],

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2018.[5] i zajedničke izjave Parlamenta, Vijeća i Komisije koje su mu priložene,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. veljače 2018. o proračunskim smjernicama za 2019. (06315/2018),

–  uzimajući u obzir članak 86.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0062/2018),

A.  budući da će se pregovori o proračunu Unije za 2019., zadnjem u sadašnjem parlamentarnom razdoblju, odvijati usporedno s pregovorima o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i reformom sustava vlastitih sredstava EU-a; budući da će 2019. biti šesta godina VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.;

B.  budući da dvije grane proračunskog tijela u okviru Odbora za mirenje trebaju nastojati postići ambiciozni i sveobuhvatni sporazum o proračunu za 2019. kako bi pozitivno utjecale na usporedne pregovore i omogućile postizanje sporazuma o VFO-u za razdoblje nakon 2020. i o vlastitim sredstvima do kraja tekućeg parlamentarnog razdoblja;

C.  budući da, zahvaljujući sporazumu postignutom u prosincu 2017. oko početka druge faze pregovora, Brexit ne bi trebao izravno utjecati na proračun za 2019. jer će u skladu sa zajedničkim izvješćem EU-a i Ujedinjene Kraljevine[6], Ujedinjena Kraljevina pridonijeti i sudjelovati u izvršenju godišnjih proračuna Unije za godine 2019. i 2020. jednako kao da je i ostala u Uniji;

D.   budući da rastući populistički i ekstremistički pokreti u svim državama članicama pružaju i šire pogrešne informacije o EU-u i njegovu proračunu, vidljiva je potreba za boljim i transparentnijim informacijama;

E.   budući da nakon godina negativne percepcije građana načina upravljanja financijskom, socijalnom i gospodarskom krizom, današnje poboljšanje gospodarskih izgleda, koje je rezultat usklađenih napora u cilju gospodarskog oporavka Europe, omogućava izdašnije proračunsko planiranje;

F.   budući da je Vijeće posljednjih godina u više navrata postupilo proturječno te, premda je predstavilo nove političke prioritete za EU, nije pokazalo spremnost za pružanje novih odobrenih sredstava kojima bi ih se financiralo; budući da nove političke prioritete i buduće izazove EU-a treba financirati novim odobrenim sredstvima, a ne smanjenjem sredstava za postojeće uspješne programe;

G.  budući da krajem aktualnog razdoblja financijskog programiranja provedba višegodišnjih programa doseže ustaljenu brzinu, zbog čega raste potreba za odgovarajućim financijskim sredstvima;

Odgovori na izazove za EU i očekivanja građana

1.  prima na znanje oporavak od posljedica financijske, gospodarske i socijalne krize, povećan zahvaljujući naporima EU-a i država članica u cilju stvaranja rasta i radnih mjesta koje je potrebno dodatno konsolidirati kako bi se stvorio pozitivan utjecaj na svakodnevni život građana EU-a, od kojih su mnogi godinama teško pogođeni krizom; poziva na stavljanje posebnog naglaska na mlade i osobe kojima prijeti opasnost od siromaštva i nezaposlenosti kako bi se osiguralo da do njih dođe pozitivan učinak te tako spriječi nastavak rasta socijalnih i regionalnih nejednakosti; ističe, u tom kontekstu, da poseban naglasak treba staviti na različite kapacitete regija za iskorištavanje sve većeg rasta;

2.  ističe da su, prema podacima Eurostata i suprotno populističkom narativu, građani EU-a optimistični kad je riječ o budućnosti EU-a; ističe da Unija treba ispunjavati svoje zadaće i odgovornosti te učiniti više kako bi poboljšala živote svojih građana, sada i u budućnosti, ali i zaštitila ih od nepoštenih trgovačkih i gospodarskih praksi na globalnom tržištu te im ujedno pomogla da iskoriste prednosti tog tržišta; ističe da treba premostiti izazove klimatskih promjena i međunarodnih sigurnosnih prijetnji; smatra da, kako bi se ta očekivanja i obveze ispunile, EU u okviru svojih nadležnosti mora postići bolje rezultate te tako poduprijeti ostvarivanje održivog rasta i otvaranje radnih mjesta, smanjiti razlike u životnom standardu među građanima EU-a u svim njegovim regijama, te se u potpunosti pridržavati strategije Europa 2020., ciljeva održivog razvoja UN-a i Pariškog sporazuma; ističe da se europsko gospodarstvo i građani EU-a moraju pripremiti za prilike koje pruža digitalizacija; smatra da rješavanje temeljnih uzroka migracija i zaustavljanje različitih vrsta diskriminacije, primjerice nad ženama i pripadnicima skupine LGBTI, također predstavlja važan izazov za 2019.;

Priprema održive budućnosti i veća solidarnost unutar i izvan Unije

Glavni prioriteti proračuna EU-a za 2019.

3.  smatra da se proračunom EU-a za 2019. trebaju osnažiti svi relevantni instrumenti za borbu protiv nezaposlenosti mladih, osobito u regijama EU-a koje su u gospodarskom zaostatku, obraćajući posebnu pozornost na poboljšanje poduzetničkih i profesionalnih vještina i mobilnosti, priznajući kvalifikacije na svim razinama obrazovanja i strukovnog osposobljavanja te pružajući podršku rastu, konkurentnosti, otvaranju radnih mjesta, ulaganjima u infrastrukturu, inovacije, istraživanje i mala i srednja poduzeća; ističe da je nezaposlenost mladih, koja ima velik socijalni učinak, jedan od najvećih izazova na europskoj razini;

4.  smatra da prioriteti proračuna EU-a za 2019. trebaju biti rast, inovacije, konkurentnost, borba protiv klimatskih promjena, prelazak na obnovljive izvore energije, migracije i sigurnost;

5.  podupire povećanje mogućnosti za mlade da sudjeluju u aktivnostima solidarnosti; poziva na brzo uvođenje i temeljitu provedbu Europskih snaga solidarnosti nakon usvajanja te inicijative predviđenog za 2018.;

6.  pozdravlja činjenicu da je na snažan zahtjev Parlamenta rezultat postupka mirenja za proračun EU-a za 2018. bio odluka da se prvotno predložena posebna sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih povećaju novim odobrenim sredstvima u iznosu od 116,7 milijuna EUR, slijedom čega je njihov ukupan iznos za 2018. godinu 350 milijuna EUR, ali ističe da je potrebno poboljšati izvršenje sredstava, koje kasni; protivi se tome što je Komisija u svojem tehničkom ažuriranju financijskog programiranja 2019. – 2020., nakon donošenja proračuna za 2018., protumačila financijsko programiranje za 2018. kao pojačano ulaganje sredstava u razdoblju od sljedećih nekoliko godina, te očekuje od Komisije da ispuni obećanja koja je dala Parlamentu na kraju razdoblja mirenja 2017.; očekuje da će nacrt proračuna za 2019. biti ambiciozniji kad je riječ o borbi protiv nezaposlenosti mladih te pronaći pravu ravnotežu između stvarnog razvoja kapaciteta apsorpcije u tom području i političke volje da pokaže potporu u toj borbi; podsjeća da se Komisija obvezala na predlaganje daljnjeg povećanja financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih izmjenom proračuna bude li apsorpcijski kapacitet Inicijative za zapošljavanje mladih 2018. omogućio povećanje; ustraje u tome da države članice i Komisija usklade ponude za zapošljavanje, obrazovanje ili osposobljavanje s profilima sudionika i potražnjom na tržištu rada kako bi se sudionicima omogućilo održivo zapošljavanje;

7.  poziva Komisiju da za postupak za 2019. stavi na raspolaganje financijske podatke o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih raščlanjene po nacionalnim udjelima radi dopune dostavljenih podataka izraženih u ukupnim troškovima koji su već javno dostupni; poziva Komisiju na poboljšanje sinergije između Inicijative za zapošljavanje mladih, Europskog socijalnog fonda i nacionalnih proračuna država članica kako bi se osiguralo da Inicijativa za zapošljavanje mladih ne postane zamjena za nacionalno financiranje mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET);

8.  ističe da je, u svjetlu obilježavanja njegove 30. godišnjice, program Erasmus+ i dalje vodeći program za poticanje mobilnosti mladih, učenje ključnih europskih vrijednosti i njihovo širenje među mladima, zajedno s kulturnim programima EU-a, čemu je dokaz broj zaprimljenih prijava koji premašuje iznos raspoloživih sredstava; smatra da proračun za program Erasmus+ 2019. treba dodatno povećati (barem udvostručiti) kako bi se zadovoljila potražnja za ovim programom, posebice u vezi s cjeloživotnim učenjem;

9.  smatra da su istraživanje, konkurentnost i srednja i mala poduzeća ključni za jamčenje gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta; stoga naglašava važnost toga da se poduzećima iz EU-a, osobito malim i srednjim poduzećima, stvori povoljno okruženje za inovacije, istraživanja i ulaganja kako bi gospodarstvo EU-a postalo istinski konkurentno na globalnoj razini; ističe važnost povećanja proračuna u okviru naslova 1.a i financiranja za uspješne programe, kao što su Obzor 2020. i programi za pružanje potpore malim i srednjim poduzećima, uključujući Program EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), koji imaju daleko više kandidata od primatelja sredstava; ističe važnost uzimanja u obzir specifičnih zahtjeva i ograničenih administrativnih resursa malih i srednjih poduzeća pri izradi programa za mala i srednja poduzeća; smatra da je to potrebno s obzirom na izrazito promjenjivo i konkurentno okruženje te korjenite promjene u svim sektorima koje je donijela digitalizacija; prima na znanje da europski strukturni i investicijski fondovi također doprinose svim tim prioritetima;

10.  ističe da su ulaganja u istraživanja i inovacije preduvjet za postizanje istinske konkurentnosti u EU-u; izražava žaljenje zbog činjenice da se zbog zabrinjavajuće niske stope uspješnosti prijava sve manji broj visokokvalitetnih projekata u području istraživanja i inovacija financira sredstvima EU-a; u tom kontekstu ističe da se za program Obzor 2020. mora zajamčiti odgovarajuća razina odobrenih sredstava;

11.  naglašava potencijal za gospodarski rast koji proizlazi iz tehnološke preobrazbe i poziva na to da proračun EU-a ima odgovarajuću ulogu u pružanju potpore digitalizaciji europske industrije i promicanju digitalnih vještina i poduzetništva;

12.  uviđa da mala i srednja poduzeća i dalje predstavljaju okosnicu europskog gospodarstva te da će i dalje imati ključnu ulogu u stvaranju radnih mjesta i poticanju rasta diljem EU-a; poziva u tom smislu da se 2019. povećaju odobrena sredstva za program COSME, uzimajući u obzir uspješnost toga programa;

13.  pozdravlja širenje i poboljšanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), čiji povećani jamstveni fond ima ključnu ulogu u smanjenju „investicijskog jaza” u EU-u; podsjeća da se jamstveni fond EFSU-a djelomično financira nauštrb Obzora 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe, iako su oba programa dugoročni i usmjereni na budućnost; ističe da Parlament već dugo smatra da se svaka nova inicijativa mora financirati novim odobrenim sredstvima, a ne preraspodjelom sredstava, te da se šteta učinjena za postojeće programe mora ispraviti u okviru godišnjeg proračunskog postupka; ponavlja da se rezovi u tim programima trebaju poništiti koliko god je to moguće;

14.  naglašava da bi se 2019. proširenim EFSU-om trebao ostvariti znatan napredak u pogledu bolje zemljopisne pokrivenosti, tako da sve regije mogu ostvariti jednaku korist od financijske poluge koju pruža jamstvo iz proračuna EU-a; poziva države članice na provođenje strukturnih reformi kojima se poboljšavaju ulagačko okruženje i lokalni kapaciteti za uspješnu provedbu potpore iz EFSU-a u svim regijama;

15.  pozdravlja činjenicu da su se države članice nedavno obvezale na provedbu obnovljenog programa obrane EU-a, kojim se namjeravaju osnažiti i tvrda i meka sila, te smatra da je taj program adekvatan odgovor na zabrinutost građana u pogledu sigurnosti, imajući na umu sve veću globalnu nestabilnost pogoršanu novim vrstama prijetnji; podržava nedavnu inicijativu Komisije za pokretanje Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP), kao prve etape Europskog fonda za obranu; zahtijeva da se EDIDP financira isključivo nedodijeljenim sredstvima i/ili posebnim instrumentima, a ne preraspodjelom sredstava iz postojećih programa;

16.  naglašava kako bi rješavanje pitanja unutarnje sigurnosti i dalje mora biti među vodećim prioritetima Unije i poziva na pojačano financiranje te politike u razvoju; uvjeren je da EU mora više ulagati u jačanje svojih granica i upravljanje njima, poboljšanje suradnje među kaznenopravnim agencijama i nacionalnim tijelima te borbu protiv terorizma, radikalizacije i organiziranog kriminala, i to provedbom adekvatnog i modernog digitalnog informacijskog sustava; u tom smislu naglašava ulogu Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) i potrebu za odgovarajućim financiranjem agencija u područjima granica, sigurnosti i pravosuđa; podsjeća da je financijska omotnica tog instrumenta za 2018. znatno smanjena;

17.  poziva na povećanje financiranja za borbu protiv fenomena radikalizacije koji dovodi do nasilnog ekstremizma u Uniji; smatra da bi se taj cilj mogao postići poticanjem integracije i suzbijanjem diskriminacije, rasizma, ksenofobije, fundamentalizma te govora i tekstova kojima se širi mržnja;

18.  pozdravlja ulogu Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF); poziva na izdvajanje odgovarajućih proračunskih sredstava za taj fond 2019. godine kako bi se pružila potpora dostojanstvenom prijemu tražitelja azila u državama članicama, pravednim strategijama povratka, programima preseljenja, zakonitim migracijskim politikama, promicanju učinkovite integracije državljana trećih zemalja te borbi protiv nezakonitih migracija; ponovno naglašava važnost ciljanih financijskih sredstava radi rješavanja temeljnih uzroka migracijske i izbjegličke krize; u tu svrhu ističe da bi se proračunom EU-a trebale financirati mjere u zemljama porijekla migranata, kao i u zemljama koje su domaćini izbjeglicama, uključujući, ali ne ograničavajući se na mjere za borbu protiv siromaštva, nezaposlenosti, obrazovnih i gospodarskih izazova te nestabilnosti;

19.  poziva Komisiju da iznese prijedlog kojim bi se na razini EU-a izrazila financijska solidarnost sa žrtvama terorističkih djela i njihovim obiteljima;

20.  podsjeća na važnost agencija EU-a u izvršenju zakonodavnih prioriteta EU-a, a time i u postizanju ciljeva politika EU-a, primjerice onih povezanih s tržišnim natjecanjem (zapošljavanje, održivi rast, energetska unija), migracijama (azil, prekogranično upravljanje granicama), podupiranjem temeljnih prava (zaštita podataka) i sigurnosti (kiberkriminal, droga, prijevare, pranje novca, terorizam, pravosudna i policijska suradnja te potpora informacijskim sustavima u velikoj mjeri); očekuje da će pregovori o proračunu za 2019. dovesti do realističnog i adekvatnog operativnog i administrativnog financiranja agencija i drugih tijela EU-a te da će im se omogućiti da ispune svoje dužnosti, vodeći računa o sve brojnijim zadaćama i povećanom radnom opterećenju; poziva na dodjelu odgovarajućih sredstava u cilju jamčenja propisnog uvođenja i funkcioniranja Ureda europskog javnog tužitelja; poziva, općenitije, na temeljitu procjenu strateškog interesa i zadaća svih agencija i mogućnosti grupiranja agencija u skladu sa strateškom naravi njihovih misija i rezultata; ponavlja da je 2018. posljednja godina provedbe smanjenja broja zaposlenih od 5 % i koncepta tzv. „baze za preraspodjelu osoblja”; očekuje da će se Komisija i Vijeće suzdržati od daljnjeg rezanja sredstava za agencije u proračunu za 2019.;

21.  smatra da se proračunom za 2019., u doba u kojemu ključni akteri poput SAD-a nisu voljni ispunjavati svoje obveze u području borbe protiv klimatskih promjena u okviru Pariškog sporazuma, EU mora učiniti predvodnikom u nošenju s tim izazovom, jednom od najvećih naše generacije, pružanjem dodatne financijske potpore inicijativama kao što su program klimatskih aktivnosti LIFE, Ecopotential i Clean Sky; ističe da se rashodi u tom pogledu trebaju smatrati dugoročnim ulaganjima, a ne troškovima, te da su i Europski revizorski sud i Vijeće za ekonomske i financijske poslove utvrdili da EU ne ostvaruje svoj cilj u pogledu klimatskog financiranja; poziva Komisiju da ispuni ciljeve Pariškog sporazuma kao i vlastite dugoročne klimatske ciljeve EU-a ostvarenjem cilja od 20 % potrošnje na klimatska pitanja u okviru sadašnjeg VFO-a (2014. – 2020.); naglašava, u tom pogledu, da bi doprinos za 2019. trebao znatno prekoračiti ukupni cilj kako bi neutralizirao manjak financijskih sredstava dodijeljen tijekom prvih godina VFO-a i da bi mehanizam uključivanja pitanja klimatskih promjena trebalo u potpunosti optimizirati;

Veća solidarnost kako bi se premostili društveni, teritorijalni i globalni izazovi

22.  smatra da proračun EU-a treba doprinijeti naporima država članica u područjima kao što su nezaposlenost i zdravstvo, i to izdvajanjem adekvatnih sredstava za programe čiji je cilj borba protiv neravnopravnosti i ublažavanje najgorih oblika siromaštva, osobito za najranjivije i najizoliranije skupine stanovništva, osobito djecu, te omogućivanjem građanima da steknu vještine potrebne za prilagodbu digitalizaciji;

23.  ustraje na potrebi jačanja potpore svim programima Unije kojima se potiču rast i otvaranje dugoročnih kvalitetnih radnih mjesta, posebice za mlade, nadopunjavajući napore država članica da zajamče raznovrsne radne kvalifikacije umjesto prijevremene specijalizacije, kao načina za povećanje otpornosti i omogućavanje društvene prilagodbe, ali istodobno i za borbu protiv demografske regresije i nedostatka kvalificirane radne snage u pojedinim sektorima te za održivost sustava socijalne skrbi; napominje da bi se razmatranje posebno prilagođenih mjera moglo pokazati korisnim u najugroženijim sektorima i/ili regijama ili onima koji su postali znatno osjetljiviji;

24.  podsjeća na znatno starenje stanovništva te povećanje broja stanovnika kojima je potrebna posebna i posvećena skrb, osobito starijih osoba; poziva Komisiju da uvede dodatne mjere potpore za rješavanje demografskih izazova i ponavlja svoju potporu inicijativama kao što su sela za osobe s demencijom, u kojima se od rane faze bolesti pruža odgovarajuća skrb;

25.  smatra da rodna diskriminacija, posebice na tržištu rada, nije samo u suprotnosti s vrijednostima EU-a, nego predstavlja i ozbiljnu prepreku gospodarskom rastu jer obeshrabruje žene od svrhovitog zapošljavanja; ističe ključan doprinos osnaživanja žena postizanju uključivijeg, pravednijeg i miroljubivijeg društva, čiji je rast održiviji; očekuje da će se proračunom za 2019. pružiti potpora poduzetništvu među ženama te potaknuti pristup žena financiranju EU-a, primjerice u okviru programa COSME i Obzor 2020., širenju kohezijske politike za pružanje potpore dodatnim ulaganjima u obrazovanje, infrastrukturu za skrb o djeci i zdravstvenu skrb te pomaganju ženama u postizanju ravnoteže između privatnog i poslovnog života;

26.  ponovno izražava zabrinutost zbog kašnjenja u provedbi kohezijske politike, koja je izraz teritorijalne solidarnosti EU-a i njegova glavna ulagačka politika, no prima na znanje da je 2017. bila prva godina u kojoj je provedba programa u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova bila ubrzana te očekuje da će se taj trend nastaviti 2018. i 2019.; smatra da treba pružiti dovoljne razine odobrenih sredstava za plaćanja kako bi se provedba odvijala neometano;

27.  podsjeća na važan doprinos Unije poticanju mira i pomirenja u Irskoj, osobito u okviru programa PEACE i INTERREG, koji su usmjereni na Sjevernu Irsku i pogranične okruge na jugu; poziva na potpuno poštovanje okvira prethodno preuzetih obveza, kao u slučaju Sporazuma na Veliki petak u pogledu poštovanja vladavine prava i demokracije; poziva Komisiju i države članice da nastave pružati potporu mirovnom procesu kontinuiranim financiranjem programa PEACE i povezanih programa;

28.  ističe da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedan od temeljnih elemenata europske integracije, kojim se osigurava sigurna opskrba hrane visoke kvalitete za građane Europe, pravilno funkcioniranje jedinstvenog poljoprivrednog tržišta i dugogodišnja održivost ruralnih područja; podsjeća da sredstva iz ZPP-a posebno doprinose profitabilnosti poljoprivrede i stabilnosti EU-a;

29.  poziva Komisiju da nastavi pomagati poljoprivrednicima iz cijele Europe u suočavanju s neočekivanim tržišnim volatilnostima i da zajamči sigurnost i visoku kvalitetu namirnica; zahtijeva da se odgovarajuća pozornost posveti malim poljoprivrednim gospodarstvima i malom ribolovu;

30.  smatra da regionalizacija i socioekonomski ciljevi trebaju imati veću ulogu u okviru zajedničke ribarstvene politike te da treba proširiti područje primjene Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo; poziva Komisiju da olakša pristup financiranju i da pojednostavi postupke za financiranje; izražava posebnu zabrinutost zbog mogućih nepovoljnih utjecaja izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a na ribarstvo, posebno za susjedne obalne države članice;

31.  pozdravlja prijedlog za proširenje područja primjene i jačanje Mehanizma Unije za civilnu zaštitu; smatra da je jačanje Mehanizama za civilnu zaštitu od iznimne važnosti kako bi se na razini Unije omogućio brži i koherentniji odgovor u području civilne zaštite, u pogledu prevencije, pripravnosti i odgovora na prirodne katastrofe i one uzrokovane ljudskim djelovanjem unutar i izvan Unije;

32.  očekuje poboljšanje aktualnih postupaka i mjera u provedbi proračuna, u svjetlu ograničenja resursa do kojih je došlo, te poziva EU da preuzme veću odgovornost kako bi osigurao da se financijske obveze ispunjavaju pravovremeno i ekonomično;

33.  smatra da agencije, programi i politike EU-a uključeni ili koji se odnose na upravljanje migracijskim i izbjegličkim tokovima i kontrolom granica trebaju raspolagati odgovarajućim financijskim i ljudskim resursima za nošenje s trenutačnom izbjegličkom krizom, za koju bi i države članice trebale preuzeti odgovornost u skladu s načelom raspodjele opterećenja i Ženevskom konvencijom; smatra da EU, kako bi pronašao dugoročno rješenje, treba pokazati solidarnost u pospješivanju uvjeta za mir i sigurnost u zemljama podrijetla stavljanjem snažnijeg naglaska na ulaganja i razvojne politike, posebice provedbom Europskog fonda za održivi razvoj, Instrumenta za razvojnu suradnju i Instrumenta za humanitarnu pomoć; prepoznaje važnost i prepoznatljivu vrijednost razvojne politike, s prioritetima kao što su iskorjenjivanje siromaštva, obrazovanje, zdravlje i gospodarski razvoj; ističe potrebu pružanja potpore djelovanju i programima Agencije UN za pomoć; ističe da je stabilno susjedstvo EU-a jedan od uvjeta za očuvanje stabilnosti i prosperiteta u EU-u; stoga poziva Komisiju da se pobrine da se prednost pruži ulaganjima u susjedstvo EU-a kako bi se dala potpora rješavanju glavnih problema na tom području, tj. izazova povezanih s migracijama i izbjeglicama, razvojem južnog susjedstva i nestabilnosti u istočnom susjedstvu, djelomično prouzročene time što ruska vanjska politika nije u skladu s međunarodnim pravom te demokratskim standardima i standardima u području ljudskih prava; naglašava da se novi politički prioriteti i predstojeći izazovi za EU, kao što su sigurnost i obrana, trebaju financirati novim odobrenim sredstvima, a ne rezanjem postojećih uspješnih i važnih politika i programa, poput razvoja, humanitarne pomoći i politike susjedstva; nadalje, ističe da sigurnosna i razvojna politika međusobno utječu jedna na drugu te da je sigurnost važan uvjet za izgradnju funkcionalne države;

34.  ponavlja svoje stajalište da satelitski proračunski mehanizmi kao što su uzajamni fondovi i drugi slični instrumenti zaobilaze proračunski postupak, dovode u pitanje transparentnost upravljanja proračunom i ometaju pravo Parlamenta na provedbu učinkovite kontrole rashoda; stoga smatra da se ti vanjski instrumenti, stvoreni u proteklih nekoliko godina, moraju uključiti u proračun Unije te da treba pronaći alternativna rješenja kako bi se Uniji omogućilo da na međunarodnoj razini brzo reagira na krize i situacije proizašle iz njih;

35.  naglašava da bi Instrument pretpristupne pomoći (IPA), među ostalim ciljevima, prvenstveno trebao olakšati političke i gospodarske reforme u zemljama kandidatkinjama; poziva Komisiju, u tom kontekstu, na daljnju procjenu sredstava IPA-e u svojem prijedlogu za proračun za 2019., uzimajući u obzir pogoršanje političke situacije u Turskoj i hitnu potrebu za suzbijanje rastuće radikalizacije na području Balkana;

Očekivanja za postupak za 2019.

36.  poziva Komisiju da nastavi obnašati dužnost istinskog posrednika u svakoj fazi postupka te da vjerno i točno provodi odluke proračunskog tijela;

37.  pozdravlja činjenicu da je nakon revizije VFO-a u sredini razdoblja te suprotno zaključcima Vijeća od 20. veljače 2018. o proračunskim smjernicama za 2019. postupak za 2018. pokazao da proračunsko tijelo u okviru godišnjeg proračunskog postupka može u potpunosti iskoristiti svoje ovlasti kako bi se odredili razina i sadržaj proračuna EU-a;

38.  smatra da bi, kao grana proračunskog tijela koju izravno biraju građani, Parlament trebao ispuniti svoju političku ulogu i iznijeti prijedloge za pilot-projekte i pripremna djelovanja kojima će se izraziti njegova politička vizija za budućnost; obvezuje se, u tom kontekstu, predložiti paket pilot-projekata i pripremnih djelovanja razrađenih u uskoj suradnji sa svakim od svojih odbora kako bi pronašao pravu ravnotežu između političke volje i tehničke izvedivosti, u skladu s procjenom Komisije;

39.  očekuje da će se pregovori o proračunu za 2019. temeljiti na zajedničkoj političkoj ambiciji i solidarnosti te da će se uzeti u obzir dodana vrijednost programa i politika EU-a; smatra da se taj cilj može ostvariti jedino ako pregovaračke strane budu odmah obaviještene o stajalištima ostalih strana te započnu s pregovorima što je prije moguće i budu spremne na kompromis;

o

o    o

40.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

  • [1]  SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
  • [2]  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
  • [3]  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
  • [4]  SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
  • [5]  SL L 57, 28.2.2018., str. 1.
  • [6]  Zajedničko izvješće pregovarača Europske unije i Vlade Ujedinjene Kraljevine od 8. prosinca 2017. o napretku ostvarenom tijekom prve faze pregovora u skladu s člankom 50. UEU-a o urednom povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (TF50 (2017) 19 – Komisija EU-u 27).

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

8.3.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

26

4

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, Manuel dos Santos, André Elissen, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Iris Hoffmann, Monika Hohlmeier, John Howarth, Bernd Kölmel, Vladimír Maňka, Jan Olbrycht, Urmas Paet, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Patricija Šulin, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Daniele Viotti, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Xabier Benito Ziluaga, Heidi Hautala, Andrey Novakov, Stanisław Ożóg, Eleftherios Synadinos, Marie-Pierre Vieu, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Michael Detjen, Norbert Lins

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

26

+

ALDE

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Gérard Deprez, Urmas Paet

ECR

Stanisław Ożóg

PPE

Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Monika Hohlmeier, Norbert Lins, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Rainer Wieland, Patricija Šulin

S&D

Michael Detjen, Eider Gardiazabal Rubial, Iris Hoffmann, John Howarth, Vladimír Maňka, Isabelle Thomas, Daniele Viotti, Manuel dos Santos

VERTS/ALE

Indrek Tarand

4

-

ECR

Bernd Kölmel

ENF

André Elissen, Marco Zanni

NI

Eleftherios Synadinos

3

0

GUE/NGL

Xabier Benito Ziluaga, Marie-Pierre Vieu

VERTS/ALE

Heidi Hautala

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 12. ožujka 2018.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti