Izvješće - A8-0064/2018Izvješće
A8-0064/2018

IZVJEŠĆE o trenutačnom stanju i budućnosti sektora ovčarstva i kozarstva u Uniji

3.4.2018 - (2017/2117(INI))

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj
Izvjestiteljica: Esther Herranz García

Postupak : 2017/2117(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A8-0064/2018
Podneseni tekstovi :
A8-0064/2018
Doneseni tekstovi :

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o trenutačnom stanju i budućnosti sektora ovčarstva i kozarstva u Uniji

(2017/2117(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir preporuke Europskog foruma za ovčje meso, koji je održan 2015. i 2016. na inicijativu Komisije,

–  uzimajući u obzir studiju koju je naručio o budućnosti sektorâ ovčjeg i kozjeg mesa u Europi,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. lipnja 2008. o budućnosti sektorâ ovčarstva i kozarstva u Europi[1],

–  uzimajući u obzir zaključke studije koju je Komisija provela 2011. o ocjeni mjera ZPP-a u sektorima ovčarstva i kozarstva,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. lipnja 2017. o Akcijskom planu EU-a za prirodu, ljude i gospodarstvo,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo[2],

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. lipnja 2017. naslovljenu „Europski akcijski plan ʻJedno zdravljeʼ za borbu protiv antimikrobne otpornosti” (COM(2017)0339),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi,

–  uzimajući u obzir zaključke nizozemske pučke pravobraniteljice iz njezina izvješća iz 2012. o vladinu pristupu Q-groznici[3] i iz njezine studije iz 2017. o saznanjima koje je nizozemska vlada stekla na osnovi slučaja epidemije Q-groznice[4],

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0064/2018),

A.  budući da sektore ovčarstva i kozarstva u većem dijelu EU-a obilježava niska profitabilnost i da su prihodi u tim sektorima među najnižima u Uniji, uglavnom zbog visokih operativnih i regulatornih troškova koji su ponekad veći od prodajnih cijena i velikog administrativnog opterećenja, zbog čega poljoprivrednici sve češće i u sve većem broju napuštaju taj sektor;

B.  budući da neuravnoteženost u lancu opskrbe hranom povećava osjetljivost tih sektora i budući da Komisija dosad nije poduzela potrebno regulatorno djelovanje koje je Parlament zahtijevao u tom pogledu;

C.  budući da je nemoguće uspostaviti i održavati proizvodnju ovaca i koza bez zajamčenih stabilnih prihoda za uzgajivače;

D.  budući da je uzgoj ovaca i koza u Europi sezonalna djelatnost, za razliku od nekih drugih regija u svijetu koje mogu održavati puni ciklus uzgoja i proizvodnje cijele godine; budući da ta visoka sezonalnost može prouzročiti gospodarsku nesigurnost za poljoprivrednike i proizvođače;

E.  budući da oba sektora imaju potencijal za otvaranje i zadržavanje radnih mjesta u zapostavljenim područjima, kao što su udaljene i planinske regije;

F.  budući da sektori ovčarstva i kozarstva imaju velik potencijal za razvoj i otvaranje radnih mjesta u mnogim osjetljivim ruralnim i prigradskim područjima, osobito preko prodaje ovčjeg i kozjeg mesa te kvalitetnih mliječnih proizvoda, koji se mogu plasirati na tržište kroz kratke i lokalne lance opskrbe;

G.  budući da se uzgajivači ovaca suočavaju s poteškoćama pri nalaženju kvalificirane, a katkad čak i nekvalificirane radne snage;

H.  budući da je uzgoj ovaca i koza, od kojih se dobivaju visokokvalitetni tradicionalni proizvodi, dio kulturne baštine mnogih država članica;

I.  budući da se u sektorima ovčarstva i kozarstva moraju zajamčiti najviši svjetski standardi u pogledu sigurnosti hrane, zdravlja i dobrobiti životinja te brige o okolišu;

J.  budući da uzgoj ovaca i koza, osobito onaj koji uključuje ispašu, ima važnu ulogu u održivosti okoliša, s obzirom na to da je prisutan u 70 % područja s prirodnim ograničenjima u EU-u, uključujući izolirane i relativno nedostupne regije, te doprinosi održavanju krajolika, očuvanju biološke raznolikosti (uključujući lokalne autohtone pasmine) i borbi protiv erozije tla, neželjene akumulacije biomase, oštećivanja nasipa, lavina i šumskih požara;

K.  budući da ovčarstvo i kozarstvo pružaju važan socioekonomski doprinos europskim ruralnim područjima održavanjem poljoprivrede i zaposlenosti u siromašnim područjima te proizvodnjom visokokvalitetnih tradicionalnih proizvoda;

L.  budući da je potrebno pojačati generacijsku obnovu među poljoprivrednicima kako bi se osiguralo održavanje uzgoja tih životinja i doprinijelo zaustavljanju brze depopulacije u mnogim ruralnim regijama, u kojima su osnovne usluge i usluge za potporu obiteljima rijetko dostupne, što ponajviše utječe na žene koje obavljaju važan, ali često nevidljiv posao u tom sektoru;

M.  budući da ti sektori pružaju povoljno okruženje i mogućnosti za mlade koji se žele baviti poljoprivredom u okviru struktura po mjeri čovjeka – uključujući nisku razinu kapitalizacije, dobro razvijenu kolektivnu organizaciju, uzajamnu pomoć i zadruge s opremom za zajedničko korištenje – ili za mlade koji žele osnovati poduzeća;

N.  budući da se povećava prosječna dob uzgajivača ovaca i koza, a razina prijenosa znanja među generacijama nije na zadovoljavajućoj razini, što otežava neometano funkcioniranje tih dvaju sektora i izlaže ih opasnosti od nedostataka vještina i znanja u budućnosti; budući da uzgajivači ovaca i koza te proizvođači kvalitetnih prerađenih proizvoda poput tradicijskih sireva često nemaju marketinške i prodajne vještine koje su potrebne da bi svoje proizvode stavili na tržište na privlačan način;

O.  budući da se većina ovaca i koza u EU-u uzgaja u ekstenzivnim uzgojnim uvjetima, primjerice na pašnjacima; budući da se u nekim državama članicama ti sektori oslanjaju na intenzivan model uzgoja koza i ovaca;

P.  budući da ti sektori doprinose očuvanju područjâ visoke ekološke vrijednosti ili područjâ visoke prirodne vrijednosti, kao što su pašnjaci i ekstenzivni pašnjaci, pašnjaci obrasli šumom i ostali silvo-pastoralni sustavi ili tvrdolisne šume s ispašom (deheze), kao i očuvanju manje plodnih područja, te budući da oni ujedno imaju iznimno važnu funkciju u čišćenju šumskog raslinja;

Q.  budući da definicija trajnih travnjaka nastala prije stupanja na snagu Skupne uredbe ne obuhvaća na odgovarajući način sredozemne pašnjake s višegodišnjim drvenastim vrstama, kao što su područja deheza i ostali ekosustavi povezani s agrošumarstvom, što za posljedicu ima smanjenje površina područja koja zadovoljavaju uvjete za izravnu potporu, čime se kažnjavaju poljoprivrednici na tim područjima;

R.  budući da je nomadsko stočarstvo tradicionalna aktivnost ekstenzivnog uzgoja životinja, osobito prisutna u planinskim regijama, kojom se omogućava razvoj područja s niskom poljoprivrednom vrijednošću koja su teško pristupačna ili koja je teško mehanizirati, čime se omogućava održavanje gospodarske aktivnosti u tim zonama;

S.  budući da poljoprivredne prakse nekih država članica obuhvaćaju sezonsko preseljenje životinja radi ispaše;

T.  budući da se trenutačnom zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) predviđa potpora za različite autohtone pasmine ovaca i koza;

U.  budući da su te pasmine dobro prilagođene lokalnom okolišu i imaju važnu ulogu u očuvanju biološke raznolikosti i prirodne ravnoteže u svojim staništima;

V.  budući da su autohtone pasmine znatno bolje prilagođene uvjetima i obilježjima određenog područja;

W.  budući da sektor danas broji 25 milijuna ovaca manje nego 80-ih godina te da je u posljednjih 17 godina proizvodnja pala za više od 20 %;

X.  budući da se potrošnja ovčjeg i kozjeg mesa posljednjih godina znatno smanjila, točnije potrošnja ovčjeg mesa pala je s 3,5 kg po osobi 2001. godine na 2 kg danas, te da se taj negativni trend nastavio i 2017., osobito među mladima;

Y.  budući da je tržište kozjeg mesa u Europi posebno po tome što je proizvodnja uglavnom koncentrirana u Grčkoj, Španjolskoj i Francuskoj, dok je potrošnja tog mesa najveća u Portugalu, Italiji i Grčkoj;

Z.  budući da je proizvodnja kozjeg mesa, bilo od jaradi bilo od odraslih životinja izdvojenih za klanje, djelatnost sezonske naravi koja je zapravo samo nusproizvod proizvodnje mlijeka i koju kontrolira tek nekolicina subjekata te budući da prodajna cijena kozjeg mesa nije dovoljna za osiguranje naknade uzgajivačima;

AA.  budući da zbog ograničene zastupljenosti kozjeg mesa na prodajnim mjestima taj proizvod gubi na vidljivosti i stoga ga potrošači manje konzumiraju;

AB.  budući da 3 % europske proizvodnje mlijeka i 9 % europske proizvodnje sira potječe iz sektora ovčarstva i kozarstva te da oni zajedno zapošljavaju 1,5 milijun ljudi u Europskoj uniji;

AC.  budući da se posljednjih godina potrošnja kozjeg mlijeka i sira znatno povećala u mnogim državama članicama;

AD.  budući da se europskom proizvodnjom mesa može podmiriti tek 87 % potreba na tržištu te da uvoz iz trećih zemalja, među kojima prednjači Novi Zeland, smanjuje konkurentnost europske proizvodnje u najkritičnijim razdobljima u godini (Uskrs i Božić), ali i u ostatku godine s obzirom na to da su Novi Zeland i Australija najveći izvoznici ovčjeg mesa;

AE.  budući da je Novi Zeland posljednjih godina povećao izvoz svježeg ili rashlađenog mesa te smanjio uobičajeni izvoz smrznutog mesa, čime se povećao utjecaj te zemlje na tržište svježeg mesa EU-a i zbog čega je došlo do smanjenja cijena koje se plaćaju europskim proizvođačima; smatra da se to mora uzeti u obzir tijekom predstojećih pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Novim Zelandom;

AF.  budući da se u mnogim slučajevima europski proizvođači ne natječu pod jednakim uvjetima s uvoznim proizvodima iz trećih zemalja u kojima se često primjenjuju niži standardi kvalitete, regulatorni zahtjevi i okolišni standardi;

AG.  budući da je sektore ovčarstva i kozarstva zbog njihove osjetljivosti potrebno zaštititi u aktualnim pregovorima o sporazumima o slobodnoj trgovini između Europske unije i Australije, odnosno Novog Zelanda, ili ih u potpunosti isključiti iz tih trgovinskih sporazuma;

AH.  budući da neke regije u susjedstvu EU-a već neko vrijeme pokazuju interes za ovčje i kozje proizvode iz EU-a, što je prilika koju proizvođači iz EU-a nažalost nisu u cijelosti iskoristili;

AI.  budući da bi Brexit mogao prouzročiti značajne promjene u trgovini ovčjim mesom unutar EU-a, s obzirom na to da je Ujedinjena Kraljevina vodeći proizvođač i glavni uvoznik ovčjeg mesa iz trećih zemalja;

AJ.   budući da UK uvozi otprilike polovicu tržišne kvote EU-a za ovčje meso koje dolazi iz Novog Zelanda i gotovo dvije trećine kvote za ovčje meso koje dolazi iz Australije te budući da Unija ne može preko noći raskinuti svoje međunarodne obveze, što dodatno pogoršava nesigurnost prouzročenu Brexitom;

AK.  budući da ovčja i kozja vuna čine održiv, obnovljiv i biorazgradiv resurs za tekstilni sektor;

AL.  budući da vuna nije priznata kao poljoprivredni proizvod u skladu s Prilogom I. UFEU-u, nego se samo klasificira kao nusproizvod životinjskog podrijetla u skladu s Uredbom br. 142/2011;

AM.  budući da se tim nepriznavanjem uzgajivače ovaca stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na ostale poljoprivrednike jer se pri prijevozu vune primjenjuju stroži kriteriji nego u slučaju priznatih poljoprivrednih proizvoda i jer tržišne intervencije u okviru zajedničke organizacije tržišta nisu moguće za vunu;

AN.  budući da je uzgoj ovaca i koza većim dijelom ekstenzivan, zbog čega dolazi do izravnog kontakta s divljim životinjama, čije se zdravstveno stanje ne može zajamčiti;

AO.  budući da je, u skladu s Uredbom (EZ) br. 999/2001, plan u pogledu grebeži doveo do smanjenja razmjena rasplodnog fonda od 100 % i budući da je genotipizacija grebeži rezultirala smanjenjem broja rasplodnih mužjaka u malih autohtonih pasmina za do 50 %;

AP.  budući da su nedavna izbijanja bolesti životinja pokazala da širenje bolesti u jednoj državi članici može predstavljati prijetnju cijelom europskom poljoprivrednom tržištu i s obzirom na to da je Europsku uniju pogodilo nekoliko epidemija od kojih neke, kao što je najopsežnija epidemija Q-groznice u povijesti, koja je između 2007. i 2011. izbila na gospodarstvima za uzgoj koza, imaju posljedice za zdravlje ljudi;

AQ.  budući da se cijepljenjem ovaca i koza stada u državama članicama štite od prekograničnih bolesti, čime se ograničava rizik od daljnje zaraze među državama članicama i ujedno doprinosi ublažavanju učinaka antimikrobne otpornosti;

AR.   budući da je, u skladu s europskim akcijskim planom „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti, imunizacija cijepljenjem isplativa intervencija u području javnog zdravlja u borbi protiv antimikrobne otpornosti, unatoč činjenici da je upotreba antibiotika jeftina u kratkoročnom pogledu, i budući da se tim planom predviđaju i poticaji za povećanje upotrebe dijagnostike, alternativa antimikrobnim sredstvima i cjepiva;

AS.  budući da je sustav elektroničkog označivanja ovaca i koza učinkovit način da se zajamči sljedivost životinja, no nenamjerne pogreške u čitanju ušnih markica ili njihov gubitak mogu dovesti do ponekad nerazmjernih sankcija;

AT.  budući da se poljoprivrednici također susreću s poteškoćama pri primjeni važećih pravila označivanja kad je riječ o jaradi;

AU.  budući da su zaštita određenih životinjskih vrsta, posebno velikih mesoždera, u okviru Direktive o staništima, pogoršanje stanja njihovih prirodnih staništa i smanjenje količine i kvalitete njihova prirodnog plijena, zajedno s depopulacijom ruralnih područja i nedostatkom ulaganja u preventivne mjere u državama članicama, doprinijeli tome da grabežljivci sve češće napadaju stada ovaca i koza u svim regijama, čime se dodatno pogoršava nesigurno stanje određenih poljoprivrednih gospodarstava te se u mnogim područjima dovode u opasnost tradicionalna poljoprivreda i ispaša;

AV.  budući da je u nekim regijama Europske unije postignuto dobro stanje očuvanosti grabežljivaca i velikih mesojeda;

AW.  budući da bi se u određenim regijama trebalo uzeti u obzir uvođenje mogućnosti promjene statusa zaštite vrsta čim se postigne željeno stanje očuvanosti;

AX.  budući da se uzgajivači ovaca i koza moraju nositi s opsežnom birokracijom i administrativnim opterećenjima proizašlima ne samo iz ZPP-a nego i iz drugih propisa EU-a, kao što su propisi o postupanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi;

AY.  budući da je tržište ovčjeg i kozjeg mesa izrazito fragmentirano i nedovoljno transparentno u izvješćivanju o tržišnim cijenama;

AZ.  budući da u nekim državama članicama ima vrlo malo klaonica, što koči razvoj tih sektora u njima;

BA.  budući da su restrukturiranje klaoničke industrije, usklađivanje sa zdravstvenim normama i smanjenje broja životinja namijenjenih za klanje kao rezultat smanjenja uzgoja u mnogim regijama uzrokovali nestanak ekonomskih instrumenata potrebnih za dodavanje vrijednosti lokalnim lancima opskrbe i za njihovo očuvanje;

BB.  budući da su, između ostalog, restrukturiranje klaoničke industrije, mjere koje se primjenjuju kao posljedica pojave „kravljeg ludila” te zdravstveni i higijenski paket u mnogim državama članicama doveli do nestanka nekoliko instrumenata potrebnih za opstanak izravne lokalne prodaje te do povećanja troškova klanja;

BC.  budući da su mobilni objekti za mužnju i mobilne klaonice ili mjere za omogućivanje dostupnosti takvih objekata na terenu važni i potrebni za olakšavanje proizvodnje proizvoda dobivenih uzgojem ovaca i koza;

BD.  budući da konačna ponuda proizvoda od ovčjeg i kozjeg mesa često nije dovoljno raznolika u usporedbi s ostalim vrstama mesa, zbog čega su ti proizvodi manje privlačni potrošačima te ih oni stoga manje traže;

BE.  budući da je potrebno poboljšati dodanu vrijednost proizvodnje mesa i uvesti nove inovativne formule koje su bolje prilagođene potrošačkim navikama mladih;

BF.  budući da, osim toga što se iz njega dobiva širok raspon mesnih, mliječnih i vunenih proizvoda, uzgoj ovaca i koza u mnogim zajednicama ima i ključnu kulturnu ulogu, kao što su, između ostalog, tradicija kukera u Bugarskoj i capra u Rumunjskoj;

BG.  budući da u mnogim državama članicama raste potražnja za lokalnim i organski proizvedenim poljoprivrednim proizvodima koji zadovoljavanju zahtjeve potrošača u pogledu transparentnosti i kvalitete;

BH.  budući da u skladu s Uredbom br. 1151/2012 i Delegiranom uredbom br. 665/2014 države članice mogu koristiti neobveznu oznaku kvalitete „brdsko-planinski proizvod” u cilju osiguranja bolje vidljivosti proizvoda dobivenih uzgojem ovaca i koza koji potječu iz planinskih regija;

BI.  budući da se sustavima kvalitete EU-a, osobito zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla i zaštićenim oznakama izvornosti, pružaju alati za osiguranje bolje vidljivosti proizvoda dobivenih uzgojem ovaca i koza, a stoga i veći izgledi za tržišnu realizaciju tih proizvoda;

BJ.  budući da neke države članice nemaju strukturne politike za razvoj jednog ili obaju sektora, što je prepreka njihovu razvoju;

BK.  budući da bi takve politike mogle sadržavati preporuke za različite faze, kao što je uzgoj (odabir pasmine, uzgoj ovnova itd.), kao i za tržišnu realizaciju;

Bolja potpora

1.  podržava preporuke objavljene 2016. na Forumu za ovčje meso održanom na inicijativu Komisije, a osobito potrebu za uvođenjem plaćanja za zaštitu okoliša kako bi se priznala uloga koju sektori ovčarstva i kozarstva, posebice kad se temelje na ekstenzivnoj ispaši, imaju u osiguranju javnih dobara i to u pogledu: poboljšanja zemljišta i očuvanja biološke raznolikosti, ekosustava, područja važnih za okoliš i kvalitete vode; sprečavanja klimatskih promjena, erozije, poplava, lavina, šumskih požara i s time povezane erozije; održavanja krajolika i zapošljavanja; ističe da bi te preporuke trebale vrijediti i za kozje meso te za mliječne proizvode obaju sektora;

2.  poziva Komisiju i države članice da razmotre pružanje poticaja uzgajivačima koji primjenjuju sezonsko preseljenje životinja radi ispaše;

3.  podržava ideju da se u predstojećoj reformi ZRP-a zadrže ili, gdje je to primjereno, povećaju dobrovoljne proizvodno vezane potpore za sektore ovčarstva i kozarstva te ostale mjere usmjerene na ta dva sektora, uz posebne subvencije za stada koja idu na ispašu, kako bi se stalo na kraj napuštanju tih vrsta uzgoja u EU-u, s obzirom na to da velik dio sektorâ ovčarstva i kozarstva ovisi o izravnim plaćanjima;

4.  ističe činjenicu da je u okviru postignutog dogovora u pregovorima o Skupnoj uredbi mehanizam dobrovoljne proizvodno vezane potpore pojednostavljen i objašnjen brisanjem upućivanja na kvantitativna ograničenja i na zadržavanje proizvodnje te je predviđena mogućnost da države članice svake godine revidiraju određene kriterije prihvatljivosti i ukupni proračun;

5.  poziva države članice da prošire poljoprivredno-okolišna plaćanja na pašnjake koji se upotrebljavaju za ispašu ovaca i koza te da pruže potporu poljoprivrednicima koji osiguravaju poboljšanu dobrobit životinja;

6.  pozdravlja dogovor postignut u okviru pregovora o Skupnoj uredbi kojim se priznaje posebna priroda sredozemnih travnjaka, kao što su tzv. deheze, u cilju pronalaska pravednijeg uređenja zemljišta koja zadovoljavaju uvjete za izravna plaćanja i rješavanja inherentne diskriminacije ekstenzivnih pašnjaka i silvo-pastoralnih sustava;

7.  naglašava važnost te vrste pašnjaka u kontekstu prevencije požara, no napominje da su ta poboljšanja i dalje neobavezna za države članice;

8.  smatra da se u tom pogledu ne bi smjeli diskriminirati drugi ekosustavi povezani s agrošumarstvom te poziva na to da se za sektore kozarstva i stočarstva ukine kriterij od 50 % travnatih površina u šumskim područjima, koji je potreban za dobivanje izravnog plaćanja po hektaru;

9.  zalaže se za dopuštanje odgovarajuće ispaše na ekološki značajnim površinama, među ostalim i na suhim travnjacima niske kvalitete koje nalazimo u nekim zapostavljenim područjima;

10.  ističe da ispaša ne bi trebala biti dopuštena ako postoji opasnost od nanošenja štete osjetljivim prirodnim područjima; u tom kontekstu naglašava iznimnu važnost preživača za iskorištavanje sirovih vlakana;

11.  smatra da je potrebno pružiti veću potporu mladim poljoprivrednicima i novim dionicima u sektoru, kako preko izravne pomoći tako i preko politike ruralnog razvoja te u skladu s nacionalnim politikama, u cilju uvođenja poticaja za uspostavu ili preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava za uzgoj ovaca i koza, s obzirom na to da je visoka prosječna dob uzgajivača stoke, koja očigledno nadmašuje čak i prosječnu dob u drugim poljoprivrednim djelatnostima zbog niske profitabilnosti tih sektora, jedan od ključnih izazova za održavanje vitalnosti ruralnih područja i sigurnosti hrane u Uniji;

12.  poziva Komisiju i države članice da razmotre posebne probleme koje ističu predstavničke organizacije žena zaposlenih u tim sektorima i da poduzmu mjere za, među ostalim, povećanje njihove vidljivosti, promicanje vlasništva i suvlasništva te uvođenje potrebnih usluga za potporu obiteljima;

13.  poziva Komisiju i države članice da razviju posebne programe kojima se omogućuje ženama da pronađu svoje mjesto u tim sektorima, jer bi se time moglo snažno doprinijeti potrebnoj generacijskoj obnovi u dotičnim sektorima te održavanju uzgoja ovaca i koza kao obiteljske djelatnosti;

14.  poziva Komisiju i države članice da više vode računa o raznolikosti genetskih resursa u sektorima ovčarstva i kozarstva s obzirom na njihovu važnost za produktivnost (plodnost, razmnožavanje itd.), kvalitetu proizvoda i prilagodbu životinja njihovu okruženju;

15.  cijeni postojeće linije potpore za promicanje autohtonih pasmina i istaknute kvalitete, kao što je izdavanje certifikata za ekološku proizvodnju;

16.  u tom kontekstu ističe da bi pri izradi planova za uzgoj životinja u obzir trebalo uzeti očuvanje lokalnih i otpornih pasmina;

17.  ističe važnost autohtonih pasmina ovaca i koza za ispašu u alpskoj regiji, s obzirom na to da druge pasmine nisu pogodne za to područje;

18.  poziva Komisiju da poduzme mjere u cilju jačanja potpore za uzgoj tih pasmina ovaca i koza;

19.  poziva na povećanje potpore za organizacije proizvođača u sektorima ovčarstva i kozarstva;

20.  uzima u obzir razvoj sustava subvencija u tim sektorima, što je od iznimne važnosti za povećanje učinkovitosti i konkurentnosti proizvodnje, poboljšanje kvalitete proizvoda i podizanje samodostatnosti u opskrbi ovčjim mesom u EU-u, kao ciljeva koji su usklađeni s ciljevima EU-a u pogledu razvoja učinkovitosti i poboljšanja kvalitete;

Promidžba i inovacije

21.  poziva Komisiju da pojača potporu namijenjenu za istraživanje inovativnih proizvodnih metoda i tehnologija radi osnaživanja konkurentnosti sektorâ ovčarstva i kozarstva te promidžbe mesnih, mliječnih i vunenih proizvoda na unutarnjem tržištu, usredotočujući se ne samo na tradicionalne proizvode kao što je sir nego i na inovativnije načine rasijecanja mesa radi pružanja proizvoda koji odgovaraju očekivanjima potrošača i tržišnoj potražnji; također poziva Komisiju da potiče češću konzumaciju s pomoću informacijskih kampanja o načinima kuhanja i pripremanja tih proizvoda, koji su prilagođeni novoj generaciji potrošača, među ostalim i u zemljama iz susjedstva koje doživljavaju gospodarski uspon te na istočnim tržištima, uz isticanje nutritivnih i zdravstvenih koristi ovčjeg i kozjeg mesa;

22.  smatra da je potrebno osporiti stajalište da je janjetinu teško pripremati i boriti se protiv trenutačnog trenda izbjegavanja crvenog mesa;

23.  naglašava da je za povećanje proizvodnje ovčjeg i kozjeg mesa u EU-u ključno ulaganje napora u povećanje njihove potrošnje;

24.  pozdravlja činjenicu da Komisija u okviru sljedećih promotivnih kampanja koje sufinancira Unija namjerava uvesti posebnu proračunsku liniju za mesne i mliječne proizvode iz sektorâ ovčarstva i kozarstva;

25.  naglašava da je potrebno osigurati odgovarajuća financijska sredstva za promotivne kampanje usredotočene na povećanje potrošnje proizvoda ovčjeg i kozjeg podrijetla diljem EU-a;

26.  traži da se u te kampanje uključe i proizvodi od kože i vune;

27.  poziva Komisiju da koordinira promotivne kampanje za dodjelu zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla za proizvode ovčarstva i kozarstva kako bi se ti proizvodi učinili privlačnijima; poziva na provedbu detaljnog ispitivanja prodajnih mogućnosti za vunu kako bi se proizvođačima osigurala veća gospodarska dobit;

28.  zalaže se za to da više država članica uvede neobveznu oznaku kvalitete „brdsko-planinski proizvod” kako je predviđeno trenutačnim zakonodavstvom EU-a, koja je instrument za postizanje bolje vidljivosti proizvoda i informiraniju odluku potrošača;

29.  ističe da je među moguće korisnike potpora za istaknutu kvalitetu potrebno uključiti jamstvene žigove za janjetinu i jaretinu, kako za pojedinačne proizvođače tako i za organizacije potrošača; naglašava da te žigove mora odobriti lokalno nadležno tijelo u skladu s relevantnim propisima i odredbama kojima se uređuje upotreba takvih žigova;

30.  poziva na pružanje potpore za promotivna događanja posvećena sektorima ovčarstva i kozarstva na razini cijelog EU-a, kao što su festivali i ostala slična godišnja događanja, s obzirom na činjenicu da su ona alat za podizanje razine osviještenosti javnosti o koristima tih sektora za EU, njegovo stanovništvo i okoliš;

31.  poziva Komisiju i države članice da pruže potporu iskorištavanju velikog potencijala tradicionalnih praksi uzgoja ovaca i koza u okviru agroturizma;

Primjeri dobre prakse

32.  poziva Komisiju da visokokvalitetnim politikama koje pogoduju proizvodnji mliječnih proizvoda na gospodarstvima, koji se ponajprije plasiraju s pomoću kratkih ili lokalnih lanaca opskrbe, stvori uvjete za razvoj sektora ovčjeg i kozjeg mlijeka te da tako omogući ostvarivanje najveće moguće dodane vrijednosti na gospodarstvima; u tom smislu ističe da je važno da Komisija osigura bolju primjenu higijenskih propisa u svim državama članicama, među ostalim s pomoću „Europskog vodiča dobre higijenske prakse u proizvodnji tradicijskih sireva i mliječnih proizvoda”, koji je u suradnji s Komisijom izradila Europska mreža proizvođača domaćih i tradicijskih sireva i mliječnih proizvoda (FACE);

33.  poziva Komisiju da uspostavi internetsku platformu usmjerenu na sektore ovčarstva i kozarstva, čija će glavna svrha biti razmjena relevantnih dobrih praksi i podataka iz država članica;

34.  potiče Komisiju da sastavi smjernice za dobre prakse u pogledu prodaje proizvoda iz sektora ovčarstva i kozarstva, koje će se zatim moći dijeliti među državama članicama i s profesionalnim organizacijama;

35.  poziva Komisiju i države članice da posvete veću pozornost proizvodnji vune i prerađivačkom sektoru tako da pruže potporu provedbi programa za razmjenu informacija i razmjenu dobrih praksi među sudionicima u lancu prerade vune;

36.  poziva Komisiju da ispita mogućnost uvođenja iznimaka za vunu pri primjeni Uredbe 1069/2009 i Uredbe 142/2011 o postupanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla, s obzirom na to da je riječ o proizvodu koji nije namijenjen za prehranu ljudi;

Unaprjeđenje tržištâ

37.  poziva Komisiju da iznese prijedloge o transparentnosti cijena u dotičnim sektorima kako bi se potrošačima i proizvođačima pružile informacije o cijenama proizvoda;

38.  poziva Komisiju i države članice da razmotre mogućnost usklađivanja propisa o trupovima životinja kako bi odražavali stvarne troškove, ne dovodeći u pitanje biološku raznolikost koju osiguravaju lokalne pasmine, kao i mogućnost osnivanja europskog opservatorija koji bi služio za praćenje cijena i troškova proizvodnje ovčjeg i kozjeg mesa; naglašava da je važno pratiti marže u cijelom lancu opskrbe hranom, uključujući veleprodajne cijene;

39.  upozorava da stagnirajuća ili opadajuća potražnja i veća proizvodnja mogu dovesti do nižih cijena za proizvođače;

40.  podsjeća na to da na temelju članka 149. Uredbe br. 1308/2013 proizvođači ovčjeg i kozjeg mlijeka, okupljeni u organizacije proizvođača, imaju mogućnost voditi zajedničke ugovorne pregovore ako uključena količina sirovog mlijeka ne premašuje 33 % nacionalne proizvodnje i 3,5 % europske proizvodnje; ističe da su ti pragovi ponajprije uvedeni za proizvodnju sirovog kravljeg mlijeka te su stoga ograničavajući i loše prilagođeni za uzgoj malih preživača, osobito kada se uzgajivači žele organizirati u udruženja organizacija lokalnih proizvođača ili organizacije proizvođača s više kupaca ili kad se uspoređuju s velikom industrijskom grupom;

41.  poziva na uspostavu preciznih pokazatelja kako bi se omogućilo pomnije praćenje proizvodnje i potrošnje kozjeg mesa te trgovine njime, pri čemu je potrebno praviti razliku između odraslih životinja i jaradi;

42.  smatra da je potrebno poboljšati pregovaračku i tržišnu snagu proizvođača u lancu opskrbe hranom i, u skladu s dogovorom postignutim u okviru Skupne uredbe, proširiti pravila o ugovornim odnosima na ovčarstvo i kozarstvo, uključujući i mesne i mliječne proizvode, osnivanjem organizacija proizvođača i međustrukovnih organizacija sličnih onima koje postoje u drugim poljoprivrednim i uzgajivačkim sektorima, u cilju poboljšanja konkurentnosti i povećanja trenutačno niske produktivnosti tih sektora;

43.  poziva na to da se ovčje meso s oznakom kvalitete uključi u mjere za uređivanje dobave koje postoje u sektoru šunke sa zaštićenom oznakom izvornosti i zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, sukladno članku 172. Uredbe 1308/2013, kako bi se osigurala veća sposobnost prilagodbe ponude potražnji;

44.  napominje da organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača ovčjeg ili kozjeg mlijeka smiju zanemariti obvezujuće gornje granice iz članka 149. Uredbe 1308/2013 ako zajednički obavljaju gospodarsku djelatnost (promidžba, kontrola kvalitete, pakiranje, označivanje ili prerada) u skladu s člankom 152., kako je izmijenjen Skupnom uredbom;

45.  potiče sve države članice koje to još nisu učinile da financijsku potporu iz mliječnog paketa prošire na sektore ovčjeg i kozjeg mlijeka;

46.  smatra da je potrebno spriječiti da se proizvodi ovčjeg i kozjeg podrijetla prodaju po cijenama nižim od proizvodnih;

47.  poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama istraži lanac opskrbe ovčjim i kozjim mesom (npr. razlikovanje mesa odraslih životinja od mesa janjadi i jaradi) kako bi se osiguralo da uzgajivači ostvaruju pravedan tržišni prihod;

48.  u tom kontekstu ističe važnost izravnog marketinga proizvoda ovčjeg i kozjeg podrijetla;

49.  poziva Komisiju da potiče proizvođače i organizacije proizvođača u izravnoj prodaji kako bi se ograničio umjetni rast cijena;

50.  podupire razvoj lokalnih opskrbnih lanaca u sektoru ovčarstva, kao jedan od načina povećanja prihoda gospodarstava za uzgoj ovaca i poboljšanja ravnoteže između ponude i potražnje te poziva države članice i Komisiju da osobitu pozornost posvete svojim javnim politikama u pogledu lokalnih klaonica, koje su neophodne za razvoj tih lokalnih opskrbnih lanaca;

51.  podsjeća na to da proizvođači, u skladu s člankom 150. Uredbe 1308/2013, mogu donijeti mjere za uređivanje dobave sira, među ostalim i sira od ovčjeg ili kozjeg mlijeka, sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla;

52.  pozdravlja činjenicu su ti instrumenti zadržani i za razdoblje nakon 2020. u okviru dogovora postignutog u pregovorima o Skupnoj uredbi;

53.  smatra da treba poticati udruživanje ponude uzgajivača u poduzeća, kao što su zadruge, kako bi se povećala njihova pregovaračka snaga u prehrambenom lancu i osigurala dodana vrijednost za proizvode njihovih članova te kako bi mogli provoditi aktivnosti koje će dovesti do ušteda ili drugih mjera koje je teško provesti na individualnoj razini, kao što su inovacije ili savjetovanje o uzgoju;

54.  potiče nadležna tijela u državama članicama u kojima je zabilježen dokazan interes stručnih organizacija u sektorima ovčarstva i kozarstva da izrade srednjoročne i dugoročne strategije za razvoj tih sektora, s prijedlozima o načinu poboljšanja odabira pasmine i tržišne realizacije proizvoda;

55.  poziva Komisiju i države članice da pokrenu programe kojima će se proizvođači poticati na uspostavu proizvođačkih i marketinških skupina, bavljenje izravnim marketingom te proizvodnju proizvoda posebne kvalitete od ovčjeg i kozjeg mesa i mlijeka (na primjer ekološki proizvodi ili regionalni specijaliteti) i označivanje te posebne kvalitete;

56.  poziva Komisiju da pojednostavi administrativne zahtjeve za otvaranje malih pogona za proizvodnju sira na gospodarstvima za uzgoj ovaca i koza, čime bi se uzgajivačima omogućilo da povećaju dodanu vrijednost svojega gospodarstva;

57.  potiče Komisiju da razmotri dodatne alate i instrumente koji mogu pomoći tim sektorima u suočavanju s krizama i globalnim izazovima te u osiguranju njihova održivog razvoja;

58.  smatra da u sektorima ovčarstva i kozarstva na raspolaganju treba imati instrumente za prevenciju kriza i upravljanje krizom kako bi se ograničila nestabilnost cijena i omogućili pravedni prihodi za proizvođače te okruženje povoljno za ulaganja i mlade koji žele preuzeti gospodarstva;

59.  ističe da kvaliteta ovčjeg i kozjeg mesa uvelike ovisi o ishrani i da se stoga uvjeti tržišnog natjecanja u sektorima ovčarstva i kozarstva u EU-u znatno razlikuju na regionalnoj razini;

60.  poziva nacionalna tijela da proizvođačima zajamče pristup tržištima i uspostavu specijaliziranih načina plasmana;

Brexit i trgovinski sporazumi

61.  poziva Komisiju da analizira izglede za sektor ovčarstva nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Unije te da poduzme sve potrebne mjere kako bi spriječila ozbiljne poremećaje na tržištu, uključujući uspostavljanje učinkovitijeg zaštitnog mehanizma za cijene i tržišta kako bi se sektor zaštitio od utjecaja Brexita;

62.  poziva Komisiju da bude oprezna u pregovorima o novim sporazumima o slobodnoj trgovini s Novim Zelandom i Australijom, u očekivanju analize utjecaja izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Unije na sektore ovčarstva i kozarstva, osobito u pogledu budućnosti kvote od 287 000 tona trupova ovčjeg mesa koju je EU dodijelio Novom Zelandu, od koje se prosječno iskoristi oko 75 %, pri čemu se 48 % kvote izvozi u UK, i kvote od 19 200 tona trupova ovčjeg mesa koji je EU dodijelio Australiji, od koje se u prosjeku iskoristi gotovo 100 %, pri čemu oko 75 % kvote odlazi u UK;

63.  smatra da bi se u novom sporazumu o slobodnoj trgovini kvote dodijeljene Novom Zelandu i Australiji za izvoz janjetine u EU trebale podijeliti u odvojene kategorije za svježe i rashlađeno meso te za smrznuto meso; podsjeća da se u EU-u na tržište vrlo često stavlja janjad starosti 6 ili 9 mjeseci, dok na Novom Zelandu starost janjadi koja se stavlja na tržište često iznosi 12 mjeseci; naglašava da se povlašteni pristup tržištu ne bi trebao povećati iznad postojećih carinskih kvota;

64.  podsjeća da je Parlament identificirao ovčje meso kao osobito osjetljivo pitanje u pregovorima o sporazumu o slobodnoj trgovini s Novim Zelandom te je pružio potporu mogućem isključivanju najosjetljivijih sektora u svojoj Rezoluciji od 26. listopada 2017. s preporukom Europskog parlamenta Vijeću o predloženom pregovaračkom mandatu za trgovinske pregovore s Novim Zelandom[5];

65.  ponavlja da se bilo kojim sporazumom o slobodnoj trgovini moraju u cijelosti poštovati visoki standardi EU-a u pogledu dobrobiti životinja, okoliša i sigurnosti hrane; prima na znanje da postojeće carinske kvote za Novi Zeland utječu na proizvodnju ovčjeg mesa u EU-u;

66.  izražava zabrinutost zbog dopisa koji su Sjedinjene Američke Države i drugih šest velikih poljoprivrednih izvoznika (Argentina, Brazil, Kanada, Novi Zeland, Tajland i Urugvaj) 26. rujna 2017. poslali predstavnicima UK-a i EU-a pred Svjetskom trgovinskom organizacijom u vezi s internom raspravom o potencijalnoj redistribuciji uvoznih carinskih kvota između Ujedinjene Kraljevine i preostalih država članica EU-a;

67.  ističe koliko je važno da se Ujedinjena Kraljevina nakon svog izlaska iz Unije pobrine za svoj dio carinskih kvota i da se postigne dogovor kojim će se spriječiti pretjerana opskrba tržišta Ujedinjenje Kraljevine i tržišta EU-a uvoznim ovčjim mesom kako bi se izbjegle štetne posljedice za proizvođače u Ujedinjenoj Kraljevini i EU-u;

68.  razumije činjenicu da britanski sektor ovčjeg mesa uvelike ovisi o tržištu EU-a, no smatra da ta situacija donosi i izazove i prilike;

69.  smatra da bi izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a trebao biti prilika za daljnji razvoj sektora ovčarstva i kozarstva kako bi se smanjila ovisnost EU-a o ovčjem i kozjem mesu koje se uvozi iz Novog Zelanda;

70.  žali zbog toga što više od 1 400 europskih poljoprivrednih proizvoda zaštićenih oznakom zemljopisnog podrijetla nemaju automatski jednakovrijednu zaštitu na tržištima trećih zemalja koja su obuhvaćena međunarodnim trgovinskim sporazumima sklopljenima s EU-om;

71.  poziva na to da se pri sklapanju drugih trgovinskih sporazuma s trećim zemljama u obzir uzme nesigurno stanje uzgajivača ovaca i koza, ponajprije tako da se te sektore označi kao osjetljive ili da ih se u potpunosti izuzme iz pregovora, kako bi se izbjegle sve odredbe koje bi na bilo koji način mogle ugroziti europski model proizvodnje ili naštetiti lokalnim ili regionalnim gospodarstvima;

72.  naglašava da su troškovi proizvodnje i standardi u glavnim zemljama izvoznicama ovčjeg i kozjeg mesa znatno niži u odnosu na europske države;

73.  ističe da bi se prema ovim sektorima trebalo postupati na odgovarajući način, posebice uvođenjem carinskih kvota ili odgovarajućih prijelaznih razdoblja, vodeći računa o kumulativnom učinku trgovinskih sporazuma na poljoprivredu, ili čak izuzimanjem tih sektora iz pregovora;

74.  u tom kontekstu osobito ističe i ozbiljne probleme povezane sa zaštitom životinja tijekom prijevoza dugim rutama iz udaljenih zemalja ili u te zemlje i ekološkim posljedicama tog prijevoza;

75.  poziva Komisiju da uvede obvezni sustav regulacije označivanja EU-a za proizvode od ovčjeg mesa, po mogućnosti uz uvođenje jedinstvenog logotipa za cijelo područje EU-a, kako bi se potrošačima omogućilo razlikovanje proizvoda iz EU-a od onih iz trećih zemalja; predlaže da se takva oznaka dodjeljuje na temelju nekoliko kriterija, uključujući sustav osiguranja kvalitete poljoprivrednog gospodarstva i oznaku zemlje podrijetla, kako bi se osiguralo da su potrošači u potpunosti svjesni mjesta podrijetla proizvoda;

76.  smatra da sustav mora biti oblikovan na način kojim bi se izbjeglo ugrožavanje postojećih promocijskih sustava označivanja na nacionalnoj i regionalnoj razini;

77.  poziva Komisiju da pomogne pri otvaranju izvoznih tržišta za ovčje meso i nusproizvode klaonica EU-a u zemljama u kojima se trenutačno primjenjuju nepotrebna ograničenja;

78.  poziva Komisiju da razmotri povećanje izvoza na rastuće tržište sjeverne Afrike koje cijeni kvalitetu i sigurnost hrane koje jamči EU;

79.  poziva Komisiju da pripremi izvješća o mogućim ciljanim tržištima za proizvode od ovčjeg i kozjeg mesa i mlijeka iz EU-a;

80.  poziva Komisiju da promiče kvalitetu proizvoda koje izvozi EU, osobito s pomoću strogih sanitarnih standarda i sljedivosti, kojima se osigurava viša kvaliteta ovčjeg i kozjeg mesa u odnosu na meso koje izvoze Novi Zeland i Australija; ističe da je potrebno naglašavati inzistiranje EU-a na kvaliteti kako bi se potaknula potrošnja europskog ovčjeg i kozjeg mesa;

Sustav elektroničkog označivanja

81.  poziva države članice i Komisiju da razmotre usklađivanje razine tolerancije u pogledu sankcioniranja uzgajivača zbog nenamjernih pogrešaka u primjeni sustava elektroničkog označivanja, uz strogi uvjet da to ne smije dovesti do prihvaćanja stope pogrešaka koja bi bila veća od one za preventivnu zdravstvenu skrb životinja i da je to opravdano u svjetlu pristupa „Jedno zdravlje”;

82.  prepoznaje važnost jedinstvenog pristupa preventivnoj zdravstvenoj skrbi za životinje u Uniji i poboljšanja te skrbi;

83.  ističe da bi države članice zakonodavstvo trebale provesti bez iznimke;

84.  ističe da je stopa gubitka ušnih markica viša za ovce na ekstenzivnoj ispaši na površinama s prirodnim ograničenjima nego za ostalu stoku u nizinskim sustavima te traži od Komisije da to prizna;

85.  poziva Komisiju i države članice da istraže mogućnost izrade pojednostavljenog sustava označivanja za manja stada u ekstenzivnoj proizvodnji namijenjena za lokalne opskrbne lance, kojim se neće narušiti efektivna sljedivost proizvoda, i da uvedu fleksibilnije odredbe u pogledu upotrebe elektroničkih ušnih markica, koje će biti jače usmjerene na rast;

86.  prima na znanje da bi sustave za označivanje trebalo oblikovati na način kojim će se birokracija svesti na najmanju moguću razinu; naglašava da će proizvođači koji ostvaruju nizak prihod trebati financijsku pomoć kako bi uveli skupe i obvezne sustave elektroničkog označivanja;

Zdravstveni aspekti

87.  prima na znanje da izbijanja bolesti životinja imaju katastrofalne posljedice na dobrobit životinja, uzgajivača i lokalnih stanovnika;

88.  ističe da zdravlje ljudi i životinja uvijek mora biti na prvome mjestu;

89.  smatra da je potrebno uložiti veće napore u sprečavanje prekograničnih izbijanja bolesti životinja i smanjenje učinka otpornosti na antibiotike, kao i u promicanje cijepljenja u cilju borbe protiv širenja zaraze kod ovaca i koza;

90.  poziva Komisiju da, u skladu s europskim akcijskim planom „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti, osigura poticaje i potporu za uzgajivače ovaca i koza koji mogu dokazati da su postigli visoku razinu procijepljenosti među svojim životinjama, jer uzgajivači inače ne bi imali puno tržišnih motiva da to postignu;

91.  poziva Komisiju da poboljša svoju sposobnost reagiranja na izbijanje životinjskih bolesti kao što je bolest plavog jezika s pomoću nove strategije EU-a za zdravlje životinja, financiranja istraživanja, nadoknade gubitaka, predujmova za plaćanja itd.;

92.  poziva na izradu plana za sprečavanje bolesti i smanjenje stope smrtnosti mužjaka jarića na temelju intrinzične vrijednosti životinje i davanja prednosti dobrobiti mužjaka jarića, kao i dobrobiti koza;

93.  poziva Komisiju da olakša primjenu preciznih imunizacijskih cjepiva kao prve mjere u borbi protiv mogućih izbijanja bolesti u tim sektorima;

94.  naglašava potrebu za poboljšanjem dostupnosti medicinskih i veterinarskih proizvoda za sektore ovčarstva i kozarstva na razini EU-a s pomoću potpore za farmaceutska istraživanja i pojednostavljenjem odobrenja za stavljanje u promet;

95.  poziva Komisiju i države članice da ponovno procjene razinu praćenja zdravstvenog stanja divljih životinja, osobito na područjima na kojima se nalaze stada u ekstenzivnom uzgoju;

Grabežljivci

96.  podsjeća na to da je porast broja grabežljivaca, među ostalim, posljedica trenutačnog zakonodavstva EU-a čiji je cilj zaštita autohtonih vrsta divljih životinja;

97.  podržava reviziju relevantnih priloga Direktivi o staništima kako bi se kontroliralo širenje grabežljivaca u određenim područjima za ispašu i kako bi se upravljalo tim širenjem;

98.  poziva Komisiju da uzme u obzir fleksibilnost koja je u spomenutoj direktivi predviđena u pogledu rješavanja tih problema kako se ne bi ugrozio održivi razvoj ruralnih područja;

99.  naglašava potrebu za objektivnim znanstveno utemeljenim pristupom kojim se uzimaju u obzir ponašanje životinja, odnosi grabežljivaca i plijena, točna regionalna kvantifikacija rizika od predacije po vrstama, kako je navedeno u Direktivi o staništima, hibridizacija, dinamika areala i ostala ekološka pitanja pri razmatranju svakog prijedloga;

100.  ističe da unatoč ulaganjima sve više resursa, što rezultira sve većim troškovima za uzgajivače i zajednicu, raste broj napada vukova i nezaštićenih križanaca vuka i psa na stada;

101.  napominje da na vidjelo izlazi ograničenost mjera koje se preporučuju i provode radi zaštite stada, s obzirom na znatno povećanje gubitka životinja;

102.  ističe da ta nedjelotvornost dovodi u pitanje budućnost načina uzgoja prihvatljivih za okoliš, kao što je nomadsko stočarstvo, jer neki uzgajivači počinju zatvarati svoje životinje, što će na kraju dovesti ne samo do napuštanja velikih i prostranih površina, a time i do povećane opasnosti od požara i lavina, već će se djelatnost poljoprivrednih gospodarstava preusmjeriti prema intenzivnijim oblicima poljoprivrede;

103.  poziva Komisiju i države članice te lokalna i regionalna tijela da u suradnji s poljoprivrednicima i drugim dionicima razmotre mjere ruralnog razvoja za zaštitu stada, kako bi se osigurala odgovarajuća naknada gubitaka koje uzrokuju napadi velikih grabežljivaca, među ostalim i grabežljivaca koji nisu zaštićeni u okviru Direktive o staništima, te da prilagode pomoć kako bi se obnovila stada;

104.  smatra da je potrebno pokrenuti postupak revizije statusa zaštićenih grabežljivaca u okviru Bernske konvencije;

105.  poziva države članice da primjenjuju preporuke te konvencije u cilju sprečavanja širenja križanaca vuka i psa, koji dovode u opasnost očuvanje vrste Canis lupus i koji su u vrlo velikoj mjeri odgovorni za napade na stada ovaca i koza;

106.  prima na znanje djelomičan uspjeh sustava za ponovno uvođenje pasmina ovčarskih pasa kao načina za odvraćanje vukova ili barem križanaca;

107.  predlaže da se odaberu „pučki pravobranitelji za vukove” koji bi posredovali između različitih zainteresiranih strana te u sporovima oko statusa zaštite i potrebe za nadoknadom gubitaka nastalih zbog napada vukova, slijedeći uspješan model „pučkih pravobranitelja za medvjede” u nekim državama članicama;

108.  poziva Komisiju da uzme u obzir preporuke koje je Parlament iznio u svojoj Rezoluciji od 15. studenoga 2017. o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo;

109.  kako bi se poboljšalo stanje zaposlenosti u tim sektorima, poziva Komisiju i države članice da izrade programe kojima bi se poboljšala dresura pasa čuvara i ovčara, da osiguraju osposobljavanje o njihovoj pravilnoj upotrebi na stočarskim gospodarstvima i da u tu svrhu hitno poboljšaju prekograničnu suradnju i razmjenu ideja te uspješnih pristupa među upravama, stočarima i konzervatorima prirode u pogledu velikih grabežljivaca;

110.  poziva na uspostavu zaštićenih područja za ispašu na kojima se može regulirati prisutnost velikih grabežljivaca kako povratak velikih grabežljivaca ne bi ugrozio uzgojne prakse kojima se osigurava dobrobit životinja (nomadski uzgoj, slobodne staje) i tradicionalnu poljoprivredu i ispašu (planinsko stočarstvo);

Klaonice

111.  ističe da se povećava koncentracija u klaoničarskom sektoru, što je vidljivo iz činjenice da skupine poduzeća koje se bave preradom mesa kontroliraju cijeli lanac proizvodnje mesa, od žive životinje do zapakiranog svježeg mesa, što dovodi ne samo do dužih ruta za prijevoz živih životinja, nego i do većih troškova i smanjene profitabilnosti za proizvođače;

112.  poziva Komisiju da utvrdi mjere potpore za uspostavu mjestâ za klanje i pojednostavljenje postupaka za dobivanje odobrenja;

113.  poziva Komisiju i države članice da razviju lokalne mreže koje mogu djelovati kao pokretač povećanja prihoda, na način da omoguće jednostavnije osnivanje lokalnih i mobilnih klaonica, koje su ključne za strukturiranje tih sektora;

Osposobljavanje

114.  poziva države članice da uvedu programe osposobljavanja za predstavnike sektorâ o načinu vrednovanja proizvodâ kako bi mogli biti konkurentni u odnosu na ostale mesne i mliječne proizvode;

115.  smatra da je u državama članicama u kojima prevladava takva vrsta stočarstva potrebno osnovati škole za pastire koje bi bile usredotočene na sezonsko preseljenje životinja radi ispaše kako bi se osigurao alternativan izvor zapošljavanja u stočarskoj djelatnosti koji pogoduje generacijskoj obnovi te kako bi se istodobno ojačalo dostojanstvo i društveno priznavanje tradicionalnog zanimanja pastira;

116.  smatra da ne treba olakšati samo inovacije (poljoprivredne prakse, novi proizvodi itd.), nego i savjetovanje te početno i trajno osposobljavanje u sektoru ovčarstva i kozarstva;

Ostale stavke

117.  poziva Komisiju da provede odgovarajuće pravo EU-a, osobito Direktivu Vijeća (EZ) br. 1/2005 od 22. prosinca 2004. o zaštiti životinja tijekom prijevoza;

118.  smatra da je potrebno poštovati presudu Suda Europske unije kojom je presuđeno da zaštita dobrobiti životinja ne prestaje na vanjskim granicama EU-a i da stoga prijevoznici životinja koje se izvoze iz Europske unije moraju poštovati pravila EU-a o dobrobiti životinja, među ostalim i izvan EU-a;

119.  skreće pozornost na nedostatak vode utvrđen u velikom broju regija u kojima se uzgajaju ovce i koze, osobito u sredozemnim regijama, a ta će se situacija samo dodatno pogoršati zbog globalnog zagrijavanja;

120.  stoga ističe da je potrebno osigurati bolje upravljanje vodnim resursima s pomoću prilagođenih objekata, vodeći pritom računa o raspodjeli padalina tijekom godine i o održivosti;

121.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

OBRAZLOŽENJE

Uzgoj ovaca i koza nesumnjivo je jedan od najosjetljivijih stočarskih sektora u Europskoj uniji. Zbog brzog starenja uzgajivača i ozbiljnih kriza do kojih je proteklih godina došlo u pogledu zdravlja tih životinja od 80-ih je godina izgubljeno 25 milijuna grla.

Snažna ovisnost o potporama u okviru ZPP-a znak je ugroženosti spomenutih sektora, koji su se morali prilagoditi stalnom padu potrošnje mesa. Premda na razini EU-a predstavlja samo 3,6 % ukupne vrijednosti proizvodnje mesa, s ukupno 98 milijuna grla, uzgoj ovaca i koza rasprostranjen je u velikom broju ruralnih područja, i to često u područjima koja imaju znatna prirodna ograničenja. Poznat je primjer Ujedinjene Kraljevine, u kojoj stada zauzimaju 31 % poljoprivrednih površina, ili zemalja poput Španjolske, Rumunjske i Italije, u kojima zauzimaju 20 % poljoprivrednih površina. Uzgojem ovaca bavi se 850 000 gospodarstava, a koza 450 000. Prema broju ovaca vodeća je Ujedinjena Kraljevina, s udjelom od 39,5 % od ukupnog iznosa, iza koje slijede Španjolska (27,4 %), Grčka (15,9 %), Rumunjska (15,6 %), Francuska (12,2 %), Italija (12,2 %) i Irska (11 %). Kad je riječ o kozama, Grčka se nalazi na prvom mjestu s 35 %, iza koje slijede Španjolska (21 %), Rumunjska (10,6 %), Francuska (10,3 %) i Italija (7,9 %).

Općenito gledajući, proizvodnja ovčjeg mesa ima najveću gospodarsku vrijednost, no u znatnom je padu, dok se povećala popularnost određenih mliječnih proizvoda koji se na fleksibilniji način prilagođavaju promjenjivim navikama potrošača. Kad je riječ o kozama, bilježi se porast ponude mliječnih proizvoda te izvoza jarećeg mesa u treće zemlje.

Izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije bit će jedan od glavnih problema u tom sektoru sljedećih godina, imajući u vidu ključni utjecaj koji ta država ima na europsko tržište te činjenicu da je riječ o glavnoj ulaznoj točki za uvoz iz trećih zemalja. Posljedice Brexita neće se odraziti samo na trgovinu, nego i na proračun EU-a, pri čemu bi u slučaju da dođe do horizontalnih rezova sredstava u okviru ZPP-a najviše mogli nastradati slabiji sektori kao što su ovčarstvo i kozarstvo. Izlazak Ujedinjene Kraljevine mogao bi jače utjecati na ovčarski sektor Irske, s obzirom na to da ona izvozi 80 % svojih proizvoda od čega se 63 % proda na francuskom i britanskom tržištu. Također, u Ujedinjenu Kraljevinu uvozi se većina ovčjeg mesa iz trećih zemalja, koje predvodi Novi Zeland, zbog čega njezin izlazak iz Europske unije donosi nepoznanice u pogledu trgovinskih tokova s ostalih 27 država članica.

Osim cikličkih faktora, veliki strukturni nedostatak s kojim se ti sektori moraju suočiti je pad potrošnje ovčjeg i kozjeg mesa u Europskoj uniji, i to za 40 % u posljednjih 15 godina, s 3,6 kg po stanovniku na otprilike 2 kg danas. Na temelju preporuka Foruma za ovčje meso osnovanog 2015. na inicijativu Komisije, čini se da je Komisija spremna udvostručiti svoje napore u cilju promicanja tog sektora. Komisija planira uvesti namjensku proračunsku liniju za sektore ovčarstva i kozarstva u sklopu sljedećih promotivnih kampanji, koje se djelomično financiraju iz proračuna EU-u, čime će se smanjiti pritisak konkurencije koju predstavljaju zahtjevi za potpore iz drugih sektora proizvodnje mesa. Izvjestiteljica pozdravlja hvalevrijedne prijedloge Komisije u cilju povećanja potrošnje ovčjeg i kozjeg mesa i predlaže da se posebna pozornost posveti kampanjama za povećanje potrošnje kako tradicionalnih proizvoda tako i inovativnih komada mesa, kako bi se privukli mlađi potrošači. Potpora za inovacije u području ovčarstva i kozarstva treba se pružati i u sklopu europskih fondova.

Ta vrsta stočarstva donosi neupitnu dodanu vrijednost za okoliš jer pomaže u održavanju biološke raznolikosti i krajolika na područjima s nepovoljnim geografskim položajem ili na kojima zemlja nije plodna te doprinosi borbi protiv pojava kao što su erozija, lavine ili šumski požari. Ispaša ima neprocjenjivu ulogu čuvara ruralnog krajolika, čime se zajedno s ugroženošću dotičnih sektora opravdava činjenica da su 22 države članice, od njih ukupno 28, odlučile dodijeliti potpore vezane s proizvodnjom ovčjeg i kozjeg mesa u prosječnom godišnjem iznosu od 486 milijuna EUR (u prosjeku 12 EUR po grlu) u aktualnom razdoblju financijskog planiranja u cilju da se zaustavi odlazak radne snage iz tog sektora do kojeg dolazi već godinama. Potrebno je zadržati proizvodno vezane potpore te, ako je moguće, povećati ih tijekom nadolazeće reforme zajedničke poljoprivredne politike.

Europska proizvodnja zadovoljava 87 % vlastitih potreba, no sektor ovčjeg mesa izrazito je podložan pritisku od uvoza iz određenih trećih zemalja kao što su Novi Zeland i Australija, s kojima je teško biti konkurentan u kritičnim trenucima prodajne godine (Uskrs i Božić). Struktura novozelandskog izvoza posljednjih se godina promijenila te je došlo do smanjenja količine smrznutog mesa u odnosu na svježe i rashlađeno meso, zbog čega se u sektoru javlja zahtjev za time da se vodi računa o tim promjenama tijekom pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s tom zemljom, i to uvođenjem segmentacije sadašnje kvote.

Za razliku od sektora govedine s kojim se ti sektori natječu, u sektorima ovčjeg i kozjeg mesa ne postoji usklađenost trupova životinja među državama članicama, što zajedno s visoko fragmentiranim proizvodnim modelima dovodi do znatnog nedostatka transparentnosti u izvješćivanju o cijenama, čime se onemogućava vjeran prikaz situacije u tim sektorima u cilju donošenja mjera pružanja potpore u kriznim trenucima. Tome valja pridodati napetost prouzročenu neuravnoteženostima u lancu opskrbe hranom koje ometaju velik broj poljoprivrednih sektora u Europskoj uniji. Za razliku od proizvoda od ovčjeg i kozjeg mlijeka, koji su obuhvaćeni mliječnim paketom, na mesne se sektore ne primjenjuju mjere kojima se na europskoj razini upravlja ugovornim odnosima.

Prijedlozi s Europskog foruma za ovčje meso

Izvjestiteljica čestita europskom povjereniku za poljoprivredu Philu Hoganu na tome što je 2015. pokrenuo Europski forum za ovčje meso, koji je poslužio kao platforma za raspravu o budućim mjerama potpore tom sektoru te čvrsto podržava preporuke objavljene 2016. godine. Smatra da bi te preporuke trebale vrijediti i za kozje meso i za mliječne proizvode obaju sektora.

Mjere predložene na tom forumu uključuju uvođenje nove potpore za okoliš radi priznavanja važne uloge koju ti sektori ispunjavaju u očuvanju brojnih europskih područja s prirodnim ograničenjima. Spomenuta potpora ne bi bila povezana s potporom koja se prima u okviru politike ruralnog razvoja i bila bi uvjetovana ispunjenjem određenih zahtjeva povezanih s okolišem.

Osim toga, potrebno je pružiti veću potporu mladim poljoprivrednicima, ponajprije preko programa ruralnog razvoja, zajedno sa zadržavanjem posebnih plaćanja dodijeljenih u okviru sustava izravnih plaćanja. Dogovor postignut u okviru pregovora o Skupnoj uredbi u vezi s proširenjem izravnih plaćanja na mlade od posebne je važnosti u sektorima ovčarstva i kozarstva, u kojima je prosječna starost radne snage iznimno visoka.

Preporuke foruma uključuju i uvođenje novih mjera za promidžbu usredotočenih ponajprije na unutarnje tržište, preko kampanja s posebnim proračunom za te sektore. Komisija je već pozitivno odgovorila na te prijedloge.

Zagovara se i osnivanje tržišnog opservatorija koji bi pratio kretanje cijena u različitim karikama opskrbnog lanca, kao i troškove proizvodnje i trgovinske podatke.

Forum također smatra da je potrebno poboljšati pregovaračku moć proizvođača u lancu opskrbe hranom te se zalaže za proširivanje područja primjene odredbi o ugovornim pregovorima koje postoje u drugim poljoprivrednim sektorima unutar zajedničke organizacije tržišta.

Kad je riječ o trgovinskim pitanjima, ističe želju proizvođača da ih se uvrsti među osjetljive sektore u trgovinskim pregovorima s trećim zemljama. Stoga bi trebalo provesti preispitivanje trgovinskih tokova nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, a na uvoz iz trećih zemalja moraju se primjenjivati isti sanitarni standardi i standardi zaštite potrošača koje moraju ispuniti proizvođači iz EU-a.

Osim toga, forum zagovara mjere namijenjene za pojednostavnjenje sustava elektroničkog označivanja, uz održavanje derogacije za životinje koje su izravno namijenjene klanju, no istovremeno priznaje ulogu koju ima taj instrument, uveden nakon krize slinavke i šapa koja je 2001. zahvatila Ujedinjenu Kraljevinu, u jamčenju potpune sljedivosti proizvoda.

Među drugim problemima koji su bili tema tog foruma istaknuti su sve češći napadi grabežljivaca (vukova, medvjeda i risova) na stada ovaca i koza. Ti su incidenti posljedica povećanja broja tih životinja uslijed mjera zaštite uvedenih Direktivom o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune. Programima ruralnog razvoja trenutačno se predviđa mogućnost dodjele potpora kako bi se suprotstavilo toj prijetnji, no zbog zasićenja tih programa i ograničenosti proračuna drugog stupa ZPP-a, bilo bi prikladno razmotriti izmjenu spomenute direktive.

Izvjestiteljica smatra da bi Komisija i države članice trebale ozbiljno razmotriti preporuke s tog foruma s obzirom na nadolazeću reformu zajedničke poljoprivredne politike.

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

21.2.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

37

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, José Bové, Daniel Buda, Matt Carthy, Michel Dantin, Paolo De Castro, Jean-Paul Denanot, Albert Deß, Diane Dodds, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Zbigniew Kuźmiuk, Norbert Lins, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, James Nicholson, Maria Noichl, Laurenţiu Rebega, Jens Rohde, Bronis Ropė, Ricardo Serrão Santos, Czesław Adam Siekierski, Tibor Szanyi, Marc Tarabella, Maria Gabriela Zoană, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Franc Bogovič, Angélique Delahaye, Stefan Eck, Fredrick Federley, Jens Gieseke, Maria Heubuch, Karin Kadenbach, Ivari Padar

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Tim Aker, Stanisław Ożóg

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

37

+

ALDE

Jan Huitema, Jens Rohde

ECR

Zbigniew Kuźmiuk, James Nicholson, Stanisław Ożóg

EFDD

Marco Zullo

ENF

Philippe Loiseau, Laurenţiu Rebega

GUE

Matt Carthy, Luke Ming Flanagan

NI

Diane Dodds

PPE

Franc Bogovič, Daniel Buda, Michel Dantin, Angélique Delahaye, Albert Deß, Norbert Erdős, Jens Gieseke, Esther Herranz García, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Norbert Lins, Mairead McGuinness, Czesław Adam Siekierski

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Paolo De Castro, Jean-Paul Denanot, Maria Noichl, Ivari Padar, Ricardo Serrão Santos, Tibor Szanyi, Marc Tarabella, Maria Gabriela Zoană

VERTS/ALE

José Bové, Martin Häusling, Bronis Ropė

3

-

EFDD

Tim Aker

GUE

Stefan Eck, Anja Hazekamp

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 18. travnja 2018.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti