Postupak : 2018/2009(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0161/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0161/2018

Rasprave :

PV 28/05/2018 - 31
CRE 28/05/2018 - 31

Glasovanja :

PV 29/05/2018 - 7.13
CRE 29/05/2018 - 7.13
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0216

IZVJEŠĆE     
PDF 577kWORD 67k
3.5.2018
PE 616.858v02-00 A8-0161/2018

o pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017.

(2018/2009(INI))

Odbor za pravna pitanja

Izvjestiteljica: Jytte Guteland

Izvjestiteljica za mišljenje (*): Sylvie Guillaume

(*)  Pridruženi odbori – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017.

(2018/2009(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegove članke 2., 6. i 7.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 70., 85., 86., 258., 259. i 260.,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir svoje relevantne rezolucije u području vladavine prava i pravosuđa,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. travnja 2017. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017.” (COM(2017)0167),

–  uzimajući u obzir studiju Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije iz 2017. pod nazivom „Pravosudni sustav i gospodarski razvoj diljem država članica EU-a”(1),

–  uzimajući u obzir istraživanje Instituta za pravne reforme iz 2017. naslovljeno „Porast kolektivne pravne zaštite u EU-u”(2),

–  uzimajući u obzir bazu podataka o rodnoj statistici Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE)(3),

–  uzimajući u obzir izvješća Europske komisije za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija), a posebno njezin popis mjerila za vladavinu prava(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezolucija od 12. ožujka 2014. o ocjenjivanju pravosuđa u pogledu kaznenog prava i vladavine prava(5),

–  uzimajući u obzir „Komparativnu studiju o pristupu pravosuđu u okviru prava u područjima ravnopravnosti spolova i suzbijanja diskriminacije” koju je proveo Milieu 2011.(6),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća Europe o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti (CM/Rec(2010)12)(7),

–  uzimajući u obzir studiju koju je 2017. izradio Resorni odjel Europskog parlamenta za prava građana i ustavna pitanja pod naslovom „Pregled zastupljenosti žena i muškaraca u pravnim zanimanjima diljem EU-a”(8),

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća o europskim pravosudnim sustavima koja je sastavila Europska komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe (CEPEJ)(9),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0161/2018),

A.  budući da su nezavisni, učinkoviti i kvalitetni pravosudni sustavi ključni za poštovanje vladavine prava, pravičnost sudskih postupaka i izgradnju povjerenja građana i poduzeća u pravosudni sustav, osiguravajući pritom da pojedinci i poduzeća u potpunosti mogu uživati u svojim pravima; budući da je za učinkoviti pravosudni sustav neophodna sudska neovisnost, podrška gospodarskom rastu, zalaganje za temeljna prava te promicanje ispravne primjene prava EU-a; budući da je pravda vrijednost sama po sebi, posebice u pogledu pristupa građana pravosuđu i poštovanja pravila pravičnog postupka;

B.  budući da je Komisija objavila pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017., a riječ je o informativnom, komparativnom i neobvezujućem alatu za ocjenu učinkovitosti, neovisnosti i kvalitete nacionalnih pravosudnih sustava, u cilju utvrđivanja bilo kakvih nedostataka, određivanja dobre prakse i napretka te boljeg definiranja politika pravosuđa država članica, stavljajući u tom smislu poseban naglasak na parametre pravosudnih sustava kojima se doprinosi poboljšanju poslovne, ulagačke i potrošačke klime u Uniji;

C.  budući da se petim pregledom stanja u području pravosuđa u EU-u posebno analiziraju pitanja u vezi s javnim pristupom pravnim postupcima, neovisnosti sudstva kakvom je doživljavaju pojedinci i poslovni sektor, trenutnim korištenjem informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT) u pravosudnim sustavima i radom nacionalnih pravosudnih sustava u određenim područjima koja se odnose na jedinstveno tržište i poslovni sektor, uz istovremeni početni pregled funkcioniranja nacionalnih kaznenopravnih sustava u provođenju zakonodavstva EU-a o sprečavanju pranja novca;

D.  budući da pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017. ne uključuje sveobuhvatno rangiranje nacionalnih pravosudnih sustava te se njime ne namjerava dati prednost jednom sustavu pred drugim;

E.  budući da, s druge strane, pregled stanja treba biti koristan priručnik koji nudi pregled najboljih praksi kojima se države članice mogu koristiti u području građanskog, trgovačkog i upravnog prava;

F.  budući da je mnogo podataka o određenim državama članicama još uvijek nedostupno; budući da postoje razlike u količini i posebnom sadržaju podataka koje su dostavile određene države članice;

G.  budući da se pregled stanja za 2017. mahom usmjerava na građansko, trgovačko i upravno pravo, ali je i početni pregled funkcioniranja nacionalnih sustava pri provedbi zakonodavstva EU-a o sprečavanju pranja novca u kaznenom pravu;

H.  budući da je prednost te neobvezujuće procedure ta što se njome utvrđuju pozitivni i negativni trendovi te što ona nudi forum za uzajamno učenje i razmjenu najboljih praksi diljem Unije u cilju promicanja i jamčenja sukladnosti s vladavinom prava;

I.  budući da je pružanje informacija o pravosudnom sustavu na način koji je jednostavan za korisnike preduvjet za pristup pravosuđu;

J.  budući da je pravosudne sustave potrebno prilagoditi novim izazovima koji su pred EU-om;

Opće napomene

1.   ističe da se pravosuđem potvrđuje vladavina prava u društvu i svakome jamči pravo na pošteno suđenje pred neovisnim i nepristranim sudom; poziva države članice da osiguraju da bi se u bilo kojoj reformi pravosuđa pridržava vladavine prava i standarda EU-a o neovisnosti sudstva; potiče Komisiju da u tom pogledu nastavi nadzirati nacionalne pravosudne reforme u okviru europskog semestra, koje se temelje i na podacima iz pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u; nadalje, poziva Komisiju da izradi nova mjerila za bolje ocjenjivanje usklađenosti pravosudnih sustava i vladavine prava, utemeljene, prije svega, na popisu mjerila za vladavinu prava koji je sastavila Venecijanska komisija;

2.  poziva Komisiju da prikupi preciznije informacije o postupanju u pogledu kršenja vladavine prava i prijetnjama temeljnim pravima, uključujući korupciju, diskriminaciju i povredu privatnosti, slobode misli, savjesti, vjeroispovjedi, izražavanja, okupljanja i udruživanja;

3.  podsjeća na zahtjev iz svoje Rezolucije od 25. listopada 2016. o uspostavi mehanizama EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava te ponovno traži od Komisije da podnese prijedlog za sklapanje Pakta Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (Pakt EU-a za DVT); poziva Komisiju da dok se ne uspostavi taj pakt grupira postojeća izvješća, uključujući pregled stanja u pravosuđu;

4.  s velikim zanimanjem prima na znanje pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017. i poziva Komisiju da dodatno promiče taj postupak u skladu s Ugovorima i po savjetovanju s državama članicama;

5.   naglašava da će se uspostavom analize stanja u pravosuđu u kaznenim stvarima dati temeljni doprinos stvaranju općeg razumijevanja zakonodavstva EU-a u području kaznenog prava među sucima i javnim tužiteljima čime se jača uzajamno povjerenje;

6.  poziva Komisiju da u obzir uzme borbu protiv korupcije te da uključivanje tog pitanja u svoj pregled stanja smatra prioritetnim;

7.   podržava cilj te razmjene i naglašava da neovisan, djelotvoran i visokokvalitetan pravosudni sustav može dati poticaj razvitku poduzeća i njihovim ulaganjima na nacionalnoj i prekograničnoj razini, istodobno štiteći temeljna prava građana i osnažujući prava potrošača i radnika te na taj način povećavajući njihov gospodarski doprinos;

8.  upozorava na važnost komparativnih analiza pravosudnih sustava za izgradnju prekograničnog međusobnog povjerenja, za djelotvornu suradnju među pravosudnim tijelima te stvaranje zajedničkog pravosudnog prostora i europske pravosudne kulture; stoga potiče Komisiju da nastavi razvijati konkretne pokazatelje za ocjenjivanje, u praksi, podržavanja vrijednosti EU-a, kao što su vladavina prava ili poštovanje temeljnih prava;

9.  smatra da se takva usporedba mora temeljiti na objektivnim kriterijima i dokazima koji su pomno prikupljeni, uspoređeni i analizirani uzimajući u obzir pojedinačne ustavne i pravne okvire; naglašava da je važno zajamčiti jednako postupanje prema svim državama članicama pri nepristranom ocjenjivanju njihovih pravosudnih sustava;

10.  pozdravlja napore Komisije da po prvi puta ocijeni određene aspekte kaznenog pravosuđa u području borbe protiv pranja novca te joj preporuča da poduzme potrebne mjere za poticanje država članica na pružanje podataka o trajanju sudskih postupaka u tom području, s obzirom na stupanje na snagu četvrte, a kasnije i pete direktive o sprečavanju pranja novca;

11.   pozdravlja napore Komisije da iznese mjerljive podatke i donese konkretne zaključke o tome kako su države članice unaprijedile ili mogu poboljšati kvalitetu i učinkovitost svojih pravosudnih sustava, posebno u pogledu statusa i imenovanja sudaca, njihove neovisnosti i rodne ravnoteže; prima na znanje da se praznine u podacima i dalje smanjuju, osobito za pokazatelje učinkovitosti pravosudnih sustava; žali, međutim, zbog toga što još uvijek postoje slučajevi u kojima, premda su primjenjivi ili dostupni, neke države članice nisu dostavile podatke za određene kategorije; stoga poziva države članice da ulože više truda u usporedivost podataka i da u potpunosti surađuju s Komisijom slanjem traženih podataka; naglašava da države članice moraju nastaviti smanjivati praznine u podacima kako bi postigle svoje prioritete i ostvarile učinkovite pravosudne sustave; poziva države članice na blisku suradnju sa CEPEJ-om i Komisijom, posebno u okviru neformalnih skupina nacionalnih stručnjaka iz ministarstava i pravosudnih sustava, kako bi se popunile postojeće praznine u podacima u nekim kategorijama pregleda stanja u pravosuđu;

12.  poziva države članice da prouče rezultate pregleda stanja u području pravosuđa za 2017. i da utvrde pouke koje iz njega treba izvući te da razmotre je li potrebno donijeti mjere na nacionalnoj razini kako bi se ispravile nepravilnosti u pogledu kvalitete, učinkovitosti i neovisnosti njihovih nacionalnih pravosudnih sustava;

13.  prima na znanje da su mnoge države članice nastavile ulagati napore da poboljšaju učinkovitost svojih nacionalnih sustava provođenjem reformi; pozdravlja najavu znatnog broja novih reformi u pogledu pravne pomoći, alternativnih načina rješavanja sporova, specijalizacije sudova i zemljopisnog rasporeda sudova;

Učinkovitost

14.   ističe važnost učinkovitih i pravovremenih postupaka u skladu s člankom 6. Europske konvencije o ljudskim pravima i člankom 47. Povelje EU-a o temeljnim pravima; ističe, nadalje, važnost brzih i učinkovitih postupaka u pitanjima zaštite potrošača, zaštite intelektualnog vlasništva te prava na privatnost podataka; sa zabrinutošću primjećuje da takvi postupci u nekim državama članicama i dalje predugo traju; ističe da velik broj neriješenih predmeta također može utjecati na manjak povjerenja građana i poduzeća u pravosudni sustav, kao i na smanjenje pravne sigurnosti s obzirom na to da je povjerenje temelj poštovanja vladavine prava;

15.   potiče države članice da ulažu u kontinuirani razvoj i korištenje alatima IKT-a u svojim pravosudnim sustavima, kako bi oni postali pristupačniji, razumljiviji i lakši za uporabu svim građanima EU-a, posebno osobama s bilo kojim oblikom invaliditeta i ranjivim skupinama, uključujući nacionalne manjine i/ili migrante; naglašava prednosti sustava IKT-a za prekograničnu suradnju pravosudnih tijela država članica i na nacionalnoj razini za smanjenje troškova svih uključenih dionika, kao i za poboljšanje sveukupne učinkovitosti i kvalitete pravosudnih sustava, npr. elektroničkim podnošenjem zahtjeva, mogućnošću internetskog nadzora i provođenja postupaka i elektroničkom komunikacijom između sudova i odvjetnika; žali zbog toga što u cijelom EU-u puni potencijal sustava IKT-a još nije postignut; pozdravlja transparentnost u većini država članica u pogledu objave sudskih presuda; ističe da dostupnost informacija na internetu na način prilagođen korisnicima značajno doprinosi pristupačnosti pravosuđa za građane i poduzeća; poziva države članice da na internetu objave sve sudske presude jer će to građanima i poduzećima pomoći da se bolje upoznaju s pravosudnim sustavom, a istovremeno taj sustav učiniti transparentnijim; nadalje primjećuje da bi to moglo olakšati dosljednost sudske prakse;

16.   ističe da je potrebno proširiti i diversificirati opseg osposobljavanja koje se nudi sucima jer to je ujedno i temelj učinkovitog, neovisnog i nepristranog sudskog sustava; posebno ističe potrebu za osposobljavanjem u područjima rodnih uloga, normi i stereotipa, pravosudne etike, IT vještina, pravosudnog upravljanja, posredovanja i komunikacije sa strankama i s novinarima; ističe, nadalje, važnost odgovarajućeg osposobljavanja u području prava EU-a i različitih struktura EU-a za suradnju, kao što je Eurojust; napominje da određena područja prava Unije, kao što su autorsko pravo i zakonodavstvo u području zaštite osobnih podataka mogu zahtijevati poznavanje ne samo prava već i tehnološkog napretka; primjećuje da specijalizacija sudaca i sudova ima pozitivan učinak na učinkovitost kao i na kvalitetu sudskih sustava; traži od Komisije da u sljedećoj godini dodatno razmotri to pitanje; naglašava da je za osiguranje dosljedne i visokokvalitetne primjene te učinkovite provedbe prava potrebno neprekidno i sustavno osposobljavanje sudaca i drugih pravnih stručnjaka; poziva države članice na više ulaganja u razvoj pravosudnih osposobljavanja i stalnog obrazovanja za pravna zanimanja, kao što su suci, uključujući u drugim državama članicama, u cilju razmjene iskustava i najboljih praksi;

17.  potiče države članice i institucije EU-a da podrže daljnji napredak posredovanja na razini EU-a; poziva Komisiju da sustavno ocijeni učinke posredovanja u pravosudnim sustavima EU-a;

Kvaliteta

18.   poziva Komisiju da u usporedbu čimbenika dostupnosti pravosudnih sustava, koju će izraditi iduće godine, uključi postupke kolektivne pravne zaštite, s obzirom na to da smatra da su pristup pravosuđu i učinkovito rješavanje sporova od ključne važnosti; smatra da su ti postupci glavni alat za osnaživanje potrošača, zaštitu okoliša i zdravlja u cijelom EU-u, u područjima u kojima se to izravno odnosi na veliki broj podnositelja zahtjeva; smatra da postupci kolektivne pravne zaštite olakšavaju pristup građana pravosuđu i učinkovito rješavanje sporova te da stoga umanjuju nerazumne prepreke, posebno za građane koji žive ispod praga siromaštva ili su uključeni u postupke s prekograničnom dimenzijom;

19.  prima na znanje da većina država članica zahtijeva da stranke pri pokretanju pravnog postupka plate sudsku pristojbu; ističe da dostupnost pravne pomoći i razina sudskih pristojbi imaju ključan učinak na pristup pravosuđu, temeljnom pravu u EU-u, posebno za siromašne građane te naglašava važnost uloge pravne pomoći u jamčenju pristupa pravosuđu slabijim stranama pod jednakim uvjetima; ističe da pravna pomoć za potrošače ispod praga siromaštva ostaje ključan faktor ravnoteže; naglašava da bi teškoće u dobivanju pravne pomoći mogle imati posebno obeshrabrujući učinak u predmetima u kojima sud i/ili sudski troškovi predstavljaju znatan udio u vrijednosti spora; smatra da bi pravna pomoć trebala biti povezana s pragom siromaštva u državama članicama; nadalje smatra da bi sudske troškove općenito trebalo smanjiti, primjerice korištenjem nacionalnih elektroničkih portala e-pravosuđa; poziva države članice da poboljšaju pristupačnost građana informacijama dostupnima na internetu te im omoguće da odrede imaju li pravo na pravnu pomoć, uključujući pristupačne internetske informacije za osobe s oštećenjem vida;

20.  poziva Komisiju da prije isteka sljedeće godine uvede novi pokazatelj pristupa pravosuđu za sve skupine koje bi mogle biti u nepovoljnom položaju ili diskriminirane kako bi se utvrdile sve moguće prepreke;

21.  ističe potrebu da se riješe još uvijek prisutne razlike ravnoteže spolova i znatne razlike u udjelu žena i muškaraca među sucima, to jest na višim sudovima/vrhovnim sudovima, na nacionalnoj i europskoj razini; sa žaljenjem prima na znanje nedavni pad udjela žena u ukupnom broju profesionalnih sudaca u nekim državama članicama;

22.   ističe da ima još mnogo prostora za napredak u pogledu rodne ravnopravnosti u pravosudnim profesijama diljem Europe, posebno u pristupu sudačkoj dužnosti, na primjer u pogledu rodnih stereotipa, transparentnosti u imenovanjima, usklađivanja odgovornosti na poslu i izvan njega ili postojanja praksi mentorstva; naglašava jasnu razliku između udjela žena stručnjaka na nižim razinama pravosuđa (uključujući osoblje koje ne obavlja sudačku djelatnost) i njihova udjela na višim sudovima i u tužiteljstvima; poziva države članice da usmjere napore, posebno u visokom obrazovanju, prema ženama u pravosudnim zanimanjima te da potaknu pozitivan stav prema sutkinjama;

23.  podsjeća na Zajedničku izjavu Europskog parlamenta i Vijeća iz 2015., u kojoj se navodi da bi države članice trebale, u najvećoj mogućoj mjeri i s obzirom na cilj postizanja jednakosti između muškaraca i žena iz članka 3. Ugovora o Europskoj uniji, osigurati jednaku prisutnost muškaraca i žena pri imenovanju kandidata na mjesta sudaca na Općem sudu Suda Europske unije; potiče države članice da u tom pogledu budu dobar primjer;

24.  naglašava da se, iako je više od polovice država članica tijekom 2015. povećalo izdatke po stanovniku za pravosudni sustav, određivanje financijskih sredstava i dalje uglavnom temelji na povijesnim troškovima umjesto na stvarnom radnom opterećenju ili broju sudskih zahtjeva;

25.  pozdravlja povećano korištenje mehanizmima alternativnog rješavanja sporova u većini država članica, osobito Europskom platformom za internetsko rješavanje sporova za potrošače i trgovce;

26.  prima na znanje manjak dostupnosti podataka u bračnim sporovima i predmetima povezanima s roditeljskom odgovornošću; potiče Komisiju da te podatke, kada ih države članice daju, uključi u pregled stanja u području pravosuđa u EU-u, po mogućnosti kao srednjoročni cilj koji je potrebno uvesti nakon završetka preispitivanja Uredbe (EZ) br. 2201/2003 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću;

Neovisnost

27.   ističe da su neovisnost, kvaliteta i učinkovitost ključni elementi za učinkovit sudski sustav koji je, s druge strane, ključan za vladavinu prava, pravičnost sudskih postupaka te za povjerenje građana i poduzeća u pravni sustav; nadalje ističe da je neovisnost pravosuđa sastavni dio demokracije; smatra da neovisni pravosudni sustav s jedne strane ovisi o nepostojanju uplitanja ili pritiska vlade i politike ili drugih strana s određenim gospodarskim interesima, a s druge strane o učinkovitim jamstvima koja proizlaze iz statusa i položaja sudaca te o njihovoj financijskoj situaciji; naglašava da je potrebno osigurati dostatnu autonomiju kako bi se tijela kaznenog progona zaštitila od neprimjerenog političkog utjecaja; stoga poziva Komisiju da u pregled stanja uključi odjeljak posvećen statusu javnih tužitelja i njihovoj autonomiji; nadalje poziva Komisiju da nastavi ocjenjivati pravne zaštitne mjere za neovisnost pravosuđa, uključujući u suradnji s mrežama vrhovnih sudova i sudbenih vijeća;

28.  ističe da je važno da su mehanizmi za imenovanje, ocjenjivanje, premještaj ili razrješenje sudaca sveobuhvatni i nepristrani, to jest da ne uključuju proizvoljne izvršne diskrecijske ovlasti;

º

º  º

29.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC104594/jrc104594__2017_the_judicial_system_and_economic_development_across_eu_member_states.pdf (pristupljeno 14. prosinca 2017).

(2)

http://www.instituteforlegalreform.com/uploads/sites/1/The_Growth_of_Collective_Redress_in_the_EU_A_Survey_of_Developments_in_10_Member_States_April_2017.pdf (pristupljeno 14. prosinca 2017).

(3)

http://eige.europa.eu/gender-statistics/dgs

(4)

http://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2016)007-e

(5)

SL C 378, 9.11.2017., str. 136.

(6)

Milieu Ltd (2011.), „Komparativna studija o pristupu pravosuđu u okviru prava u područjima ravnopravnosti spolova i suzbijanja diskriminacije”, objedinjeno izvješće, Glavna uprava za pravosuđe u Europskoj komisiji, Bruxelles.

(7)

https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?p=&Ref=CM/Rec%282010%2912&Language=lanCroatian&Ver=original&Site=COE&BackColorInternet=C3C3C3&BackColorIntranet=EDB021&BackColorLogged=F5D383&direct=true

(8)

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2017/596804/IPOL_STU(2017)596804_EN.pdf (pristupljeno 14. prosinca 2017.).

(9)

https://www.coe.int/t/dghl/cooperation/cepej/evaluation/default_en.asp


OBRAZLOŽENJE

Ovo izvješće o vlastitoj inicijativi odgovor je na Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017., koji je izradila Komisija.

U Uniji provedba zakona pred sudovima i dalje je uglavnom pitanje nacionalnih procesnih pravila i prakse. Nacionalni sudovi također su sudovi Unije. Stoga se u postupcima koji se pokreću pred nacionalnim sudovima trebaju jamčiti pravičnost, pravda i učinkovitost, kao i stvarna primjena prava Unije.

Pravo na učinkovit pravni lijek i pravično suđenje, kako je sadržano u članku 47. Povelje i članku 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP), jedno je od temeljnih jamstava poštovanja vladavine prava i demokracije.

Iako su države članice potpisnice EKLJP-a, iskustvo je pokazalo da ta činjenica sama po sebi ne pruža dovoljan stupanj povjerenja u pravne sustave drugih država članica. Razina uzajamnog povjerenja uvelike ovisi o brojnim parametrima, koji, između ostaloga, uključuju mehanizme za zaštitu prava tužitelja ili tuženika uz istodobno jamčenje pristupa sudovima i pravosuđu.

Važan i aktualan primjer relevantnosti spomenutih parametara predstavljaju slučajevi diskriminacije LGBTI osoba. Isto tako, kao što je često još uvijek slučaj s drugim vrstama diskriminacije (na temelju spola, vjere itd.), učinkovitost europskog pravnog okvira, uključujući članak 21. Povelje EU-a o temeljnim pravima o nediskriminaciji, ovisi o mogućnosti žrtava da pristupe pravosuđu. Ta mogućnost obuhvaća, među ostalim čimbenicima, učinkovite i pravovremene postupke, razumne troškove pravnog zastupanja i svijest sudaca o tome kako postupati u takvim slučajevima (npr. u vezi s praktičnom provedbom mjera kao što je obrnuti teret dokazivanja). Kao što proizlazi iz relevantne literature, ti čimbenici u stvarnosti još nisu u potpunosti postignuti. Iz te bi perspektive stoga bilo korisno da države članice pružaju konkretne podatke o mjerama ili politikama koje se oblikuju ili se već primjenjuju, a čiji je cilj bolje rješavanje navedenih prepreka. Mogle bi, primjerice, pružiti informacije o tome jesu li njihovim nacionalnim zakonima predviđena vremenska ograničenja (i koja su to točno) za izdavanje sudske odluke i, ako je tako, razlikuju li se ta ograničenja prema slučajevima o kojima je riječ i poštuju li se ili ne zbog prevelike količine posla, manjka sredstava itd.(1)

Izvjestiteljica stoga pozdravlja cilj ostvarivanja učinkovitih, neovisnih i visokokvalitetnih pravosudnih sustava u državama članicama. To bi, nadalje, pridonijelo gospodarskom rastu i povećanju zaštite potrošača. . Kako bi se ostvarila sveobuhvatnija ocjena, izvjestiteljica je, međutim, odlučila koristiti se i drugim izvorima informacija osim tablice pokazatelja, kao što su podaci Instituta za pravne reforme, Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE), Vijeća Europe, jednog od resornih odjela Parlamenta itd.

Naime, poboljšanje sudske učinkovitosti može dovesti do veće stope rasta za gospodarstvo, a percepcija poslovnog sektora o neovisnosti sudstva može dovesti do povećanog rasta produktivnosti. Kada pravosudni sustavi jamče izvršenje prava, vjerovnici su spremniji posuđivati, poduzeća nisu sklona oportunističkom ponašanju, transakcijski su troškovi niži, a inovativna poduzeća spremnija su na ulaganja.(2)

Bez obzira na to, treba naglasiti da je potrebno dodatno poboljšati pružanje informacija na internetu o nacionalnim pravosudnim sustavima, i to s pomoću internetskih stranica koje su dostupne osobama s oštećenim vidom ili koje nude interaktivne alate kojima se građanima omogućuje da saznaju imaju li pravo na pravnu pomoć. Na svim bi se stupnjevima mogla poboljšati i dostupnost sudskih presuda za građanske/trgovačke i upravne predmete.

Osim toga, potrebno je napomenuti da negativni trend, koji se danas može uočiti u nekim državama članicama, u pogledu uravnoteženosti spolova među sucima na sudovima višeg stupnja/vrhovnim sudovima nije samo pitanje na nacionalnoj razini. Najnoviji podatci koje je prikupio Europski institut za ravnopravnost spolova pokazuju da udio žena među predsjednicima i članovima europskih sudova, odnosno Suda Europske unije, iznosi 19,2 % u usporedbi s 80,8 % muškaraca. Međutim, nedostatak uravnoteženosti spolova može se primijetiti i u ostalim pravosudnim profesijama osim sudačke. Stoga se može zaključiti da je došlo i do smanjenja ukupnog udjela žena stručnjaka na razini sudova. Ta činjenica, kao i znatna razlika između udjela ženskih stručnjaka na nižim razinama pravosuđa (uključujući osoblje osim sudaca), odnosno na razini viših sudova i tužiteljstava, može se objasniti, među ostalim, nedostatkom prakse mentorstva, transparentnih postupaka imenovanja, mreža potpore ili vidljivosti ženskih uzora na većini rukovodećih pozicija u pravosudnim profesijama.(3)

Kad je riječ o neovisnosti pravosuđa, izvjestiteljica pozdravlja petu anketu Svjetskog ekonomskog foruma, koja pokazuje da se percepcija poslovnog sektora u pogledu neovisnosti poboljšala ili je ostala stabilna u više od dvije trećine država članica s niskim razinama percepcije neovisnosti. Smatra, međutim, da veći broj zaštitnih mjera sam po sebi ne jamči učinkovitost pravosudnog sustava i da je provedba politika i praksi za promicanje integriteta i sprječavanje korupcije u pravosuđu također važan element kako bi se zajamčila neovisnost pravosuđa. Potrebu za takvim politikama i praksama na najbolji način ilustriraju zabrinjavajuće i nedavne promjene u nekim državama članicama i stoga na tu potrebu treba hitno odgovoriti.

U tim okolnostima, postojanje sveobuhvatnog i nepristranog postupka zapošljavanja sudaca, od ispitivanja do imenovanja, čime se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegava diskrecijsko odlučivanje, i utemeljenje konačnih odluka na konkretnim i objektivnim čimbenicima, čini se, pravim putem naprijed. Usto, u slučajevima neimenovanja također je potrebno pružiti snažne zaštitne mjere, kao što su obveza navođenja razloga i mogućnost sudskog preispitivanja. U tom smislu, sustav za ocjenjivanje sudaca na temelju objektivnih kriterija bio bi od ključne važnosti i za reviziju odluka o premještaju ili razrješenju sudaca koju provodi neovisni panel.(4)

Što se tiče osposobljavanja sudaca, usprkos znatnom napretku u tom području, još je potrebno ulagati napore kako bi se proširio opseg dostupnog osposobljavanja. Trajna izobrazba o pravosudnim i informatičkim vještinama, upravljanju sudovima i pravosudnoj etici ne postoji u svim državama članicama. Štoviše, neke države članice ne predviđaju nikakvu izobrazbu o komuniciranju sa strankama i novinarima. Daljnje osposobljavanje treba ponuditi u pogledu uravnoteženosti spolova u radnom okružju i postupanja u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja.

Naposljetku, i kako bi se osigurala sveobuhvatna i točna ocjena trenutačnog stanja, od osobite bi važnosti bilo riješiti pitanje pomanjkanja podataka. Iako se čini da se to pitanje rješava na temelju dobre suradnje s državama članicama, pravosudnim tijelima i drugim dionicima, s obzirom na razvoj novih pokazatelja kao što je „perspektiva krajnjih korisnika”, izgleda da još uvijek postoje mnogi nedostupni podaci i razlike u broju i specifičnosti podataka koje su dostavile države članice.

(1)

Vidi „Zajednički doprinos o nadzoru Komisije nad provedbom Direktive o jednakom postupanju prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga te „preinačene” Direktive o jednakosti spolova u državama članicama EU-a” (ILGA, 2011.) i „Komparativnu studiju o pristupu pravosuđu u okviru prava u područjima ravnopravnosti spolova i suzbijanja diskriminacije” (2011., Milieu).

(2)

Vidi „Pravosudni sustav i gospodarski razvoj diljem država članica EU-a” (Europska komisija, 2017.)

(3)

Vidi bazu podataka o rodnoj statistici Europskog instituta za jednakost spolova i „Pregled zastupljenosti žena i muškaraca u pravnim zanimanjima diljem EU-a” (Europski parlament, 2017.).

(4)

Vidi CM/Rec(2010)12.


MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE (16.4.2018)

upućeno Odboru za pravna pitanja

o pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017.

(2018/2009(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje (*): Sylvie Guillaume

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegove članke 2., 6. i 7.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 70., 85., 86., 258., 259. i 260.,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir aktivnosti i izvješća Europske komisije za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija), a posebno njezin popis mjerila za vladavinu prava (CDL-AD(2016)007-e),

–  uzimajući u obzir svoje relevantne rezolucije u području vladavine prava i pravosuđa,

A.  budući da je pravda vrijednost sama po sebi i ključan element vladavine prava, posebice u pogledu načina pristupa građana pravosuđu i poštovanja pravila pravičnog postupka;

B.  budući da zaštita vladavine prava i obrana temeljnih prava i djelotvornih pravosudnih sustava imaju ključnu ulogu u stvaranju pozitivnog političkog okruženja, vraćanju povjerenja u institucije, podržavanju primjene prava EU-a, kao i održivog ekonomskog rasta te pružanju veće zakonske i regulatorne predvidljivosti;

C.  budući da sadašnji kontekst europskim pravosudnim sustavima nameće nove izazove na koje će biti potrebno odgovoriti;

1.  potiče Komisiju da nastavi s promicanjem pregleda stanja kako bi taj alat postao dostupan dionicima i kako bi se poboljšala učinkovitost i kvaliteta europskih pravosudnih sustava u skladu s Ugovorima i u suradnji s državama članicama;

2.  poziva Komisiju da provede pregled stanja na području kaznenog pravosuđa, ali i pretpostavke nedužnosti i drugih aspekata prava na pošteno suđenje koja su usko vezana uz poštovanje vladavine prava, kako bi se dobila globalna slika pravosuđa u Europskoj uniji i na taj način doprinijelo zajedničkom razumijevanju različitih europskih pravosudnih sustava i jačanju Europskog pravosudnog prostora; poziva Komisiju da u pregled stanja uključi svoje preporuke po državama članicama za poboljšanje nacionalnih pravosudnih sustava;

3.  ističe da su postupci kolektivne pravne zaštite sve važniji za olakšavanje pristupa pravosuđu i učinkovito rješavanje sporova; poziva Komisiju da u budućim usporedbama čimbenika koji određuju dostupnost pravosudnih sustava razmotri te postupke;

4.  pozdravlja napore Komisije da po prvi puta ocijeni određene aspekte kaznenog pravosuđa u području borbe protiv pranja novca te joj preporuča da poduzme potrebne mjere za poticanje država članica na pružanje podataka o trajanju sudskih postupaka u tom području, s obzirom na stupanje na snagu četvrte, a kasnije i pete direktive o sprečavanju pranja novca;

5.  traži od Komisije da razmotri mogućnost da u sljedeći pregled stanja u području pravosuđa uključi informacije o pristupu pravosuđu za skupine koje bi mogle biti u nepovoljnom položaju zbog invaliditeta, spola, seksualne orijentacije itd., kako bi se utvrdile moguće prepreke;

6.  ističe da pravna pomoć za potrošače ispod praga siromaštva ostaje ključan faktor ravnoteže; prima na znanje važnu ulogu koju pravna pomoć ima u jamčenju pristupa pravosuđu slabijim strankama;

7.  ističe prednost sustava IKT-a za sve dionike uključene u poboljšanje ukupne učinkovitosti i kvalitete pravosudnih sustava te poziva države članice i europske institucije da potiču stalni razvoj takvih alata; poziva Komisiju da pruži više informacija o uporabi novih tehnologija u pravosudnim sustavima država članica i da ih za sve građane EU-a, uključujući osobe s invaliditetom i druge pripadnike osjetljivih skupina, učini pristupačnijim;

8.  poziva Komisiju da prikupi preciznije informacije o postupanju u pogledu kršenja vladavine prava i prijetnjama temeljnim pravima, uključujući korupciju, diskriminaciju i povredu privatnosti, slobode misli, savjesti, vjeroispovjedi, izražavanja, okupljanja i udruživanja;

9.  poziva Komisiju da dodatno razvije svoju metodologiju, uključujući provođenjem većeg broja kvalitativnih analiza i korištenjem dodatnih izvora informacija koje mogu pružiti civilno društvo, privatni sektor, akademski stručnjaci i međunarodne organizacije; poziva države članice i Komisiju na aktivnu suradnju kako bi se smanjile praznine u podacima i za uspostavu pregleda stanja sakupili točni, pouzdani i usporedivi podaci;

10.  poziva države članice i europske institucije da poduzmu odgovarajuće mjere za osiguranje učinkovitih i pravovremenih postupaka osnaživanja sudske zaštite svih osoba koje žele zaštiti svoja prava;

11.  poziva Komisiju da izradi nova mjerila za bolje ocjenjivanje usklađenosti pravosudnih sustava i vladavine prava, utemeljene, prije svega, na popisu mjerila za vladavinu prava koji je sastavila Venecijanska komisija;

12.  poziva države članice i europske institucije da ojačaju neovisnost pravosuđa u EU-u, posebno u pogledu jamstava koje pružaju suci i tužitelji te potiče Komisiju da u pregled stanja uključi više informacija o tim pitanjima;

13.  poziva Komisiju da u dio pregleda stanja koji se odnosi na neovisnost pravosuđa uključi posebnu rubriku posvećenu statusu i autonomiji tužitelja;

14.  podsjeća na zahtjev iz svoje Rezolucije od 25. listopada 2016. o uspostavi mehanizama EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava(1) ponovno traži od Komisije da podnese prijedlog za sklapanje Pakta Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (Pakt EU-a za DVT); poziva Komisiju da dok se ne uspostavi taj pakt grupira postojeća izvješća, uključujući pregled stanja u pravosuđu;

15.  ističe potrebu da se riješe razlike u ravnoteži spolova i razlike u udjelu žena i muškaraca među sudskim osobljem, posebno sucima; ističe da bi budući pregledi stanja trebali sadržavati podatke o osoblju, njegovu zapošljavanju, osposobljavanju i ravnoteži žena i muškaraca;

16.  poziva Komisiju da u obzir uzme borbu protiv korupcije te da uključivanje tog pitanja u svoj pregled stanja smatra prioritetnim.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

12.4.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

37

7

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Asim Ademov, Daniel Dalton, Rachida Dati, Tanja Fajon, Laura Ferrara, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Filiz Hyusmenova, Sophia in ‘t Veld, Dietmar Köster, Monica Macovei, Roberta Metsola, Péter Niedermüller, Ivari Padar, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský, Auke Zijlstra

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Gérard Deprez, Iratxe García Pérez, Maria Grapini, Anna Hedh, Marek Jurek, Jean Lambert, Gilles Lebreton, Andrejs Mamikins, Angelika Mlinar, Emilian Pavel, Alyn Smith, Barbara Spinelli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pervenche Berès, Lynn Boylan, Matt Carthy, Kostadinka Kuneva, Marijana Petir, Julia Pitera, Evelyn Regner, Monika Smolková, Julie Ward

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

37

+

ALDE

Gérard Deprez, Nathalie Griesbeck, Filiz Hyusmenova, Sophia in ‘t Veld, Angelika Mlinar

ECR

Helga Stevens

EFDD

Laura Ferrara

GUE/NGL

Lynn Boylan, Matt Carthy, Kostadinka Kuneva, Barbara Spinelli

PPE

Asim Ademov, Rachida Dati, Monika Hohlmeier, Roberta Metsola, Marijana Petir, Julia Pitera, Traian Ungureanu, Tomáš Zdechovský

S&D

Pervenche Berès, Tanja Fajon, Iratxe García Pérez, Ana Gomes, Maria Grapini, Sylvie Guillaume, Anna Hedh, Dietmar Köster, Andrejs Mamikins, Péter Niedermüller, Ivari Padar, Emilian Pavel, Evelyn Regner, Monika Smolková, Julie Ward

VERTS/ALE

Jean Lambert, Alyn Smith, Bodil Valero

7

-

ECR

Daniel Dalton, Jussi Halla-aho, Marek Jurek, Monica Macovei

EFDD

Kristina Winberg

ENF

Gilles Lebreton, Auke Zijlstra

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0409.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

24.4.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

0

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Mady Delvaux, Enrico Gasbarra, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Heidi Hautala, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Gilles Lebreton, António Marinho e Pinto, Emil Radev, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, József Szájer, Axel Voss, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Luis de Grandes Pascual, Angel Dzhambazki, Jytte Guteland, Kosma Złotowski


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

19

+

ALDE

Jean-Marie Cavada, António Marinho e Pinto

EFDD

Joëlle Bergeron

GUE/NGL

Kostas Chrysogonos

PPE

Luis de Grandes Pascual, Emil Radev, Pavel Svoboda, József Szájer, Axel Voss, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka

S&D

Mady Delvaux, Enrico Gasbarra, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Jytte Guteland, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Evelyn Regner

VERTS/ALE

Max Andersson, Heidi Hautala

0

-

 

 

4

0

ECR

Angel Dzhambazki, Kosma Złotowski

ENF

Marie-Christine Boutonnet, Gilles Lebreton

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 18. svibnja 2018.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti