Postupak : 2017/2087(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0165/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0165/2018

Rasprave :

PV 30/05/2018 - 29
CRE 30/05/2018 - 29

Glasovanja :

PV 31/05/2018 - 7.11
CRE 31/05/2018 - 7.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0241

IZVJEŠĆE     
PDF 624kWORD 71k
7.5.2018
PE 616.861v02-00 A8-0165/2018

o provedbi Direktive o ekološkom dizajnu (2009/125/EZ)

(2017/2087(INI))

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

Izvjestiteljica: Frédérique Ries

AMANDMANI
OBRAZLOŽENJE – SAŽETAK ČINJENICA I NALAZA
 PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

OBRAZLOŽENJE – SAŽETAK ČINJENICA I NALAZA

Uvod

Europska unija aktivno radi na prijelazu europskog gospodarstva na održivije gospodarstvo s niskom razinom emisija. To potvrđuju različite politike i mjere: vodeća uloga nakon sklapanja Pariškog sporazuma o klimi, više od 220 milijuna eura iz proračuna EU-a uloženih u zelene i niskougljične projekte, pojašnjenje pravila o označivanju energetske učinkovitosti i bolja informiranost potrošača(1).

Ekonomija razmjera i bolje upravljanje našom energijom i sirovinama može se pojačati ako EU iskoristi puni potencijal ekološkog dizajna, kako je definiran u članku 2. točki 23. Direktive 2009/125/EZ, a to je i tema ovog izvješća o provedbi: „uključivanje ekoloških aspekata u dizajn proizvoda s ciljem poboljšanja njegove ekološke učinkovitosti kroz cijeli njegov ciklus trajanja”.

Doista je potrebno djelovati od faze proizvodnje proizvoda, ondje gdje su tehničke mogućnosti najveće. U trenutku osmišljavanja proizvoda nastane 80 % štete za okoliš i 90 % troškova za proizvođača.

Europski okvir stvoren 2005. i proširen 2009.

Izvjestiteljica je već 2005. bila u Europskom parlamentu zadužena za izradu prvog zakonodavnog okvira o ekološkom dizajnu proizvoda koji koriste energiju(2). Bila je to okvirna direktiva kojom nisu uvedene pravne obveze. One proizlaze iz provedbenih mjera koje su donesene u postupku komitologije za određene proizvode koji koriste energiju, kao što su kotlovi, grijači vode, računala, svjetiljke, televizori itd.

Godine 2009. preinakom izvorne direktive područje primjene proširilo se na proizvode koji koriste energiju, kako bi se povećala ponuda energetski i ekološki učinkovitih proizvoda(3). Ti proizvodi moraju ispunjavati sljedeće kriterije:

– godišnja prodaja u Europskoj uniji premašuje 200 000 jedinica;

– proizvodi moraju imati znatan učinak na okoliš;

– predstavljaju važan potencijal u pogledu razvoja.

Globalna učinkovitost Direktive o ekološkom dizajnu na proizvode koji koriste energiju

Može se govoriti o stvarnoj dodanoj vrijednosti koju priznaju dotični industrijski sektori i nevladine organizacije te stručnjaci iz država članica.

Prema procjenama Komisije(4) ta politika ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti djelotvorna je i obećavajuća: ušteda primarne energije godišnje iznosit će otprilike 175 Mtoe primarne energije godišnje. Ta brojka viša je od godišnje potrošnje primarne energije u Italiji i odgovara smanjenju emisija CO2 od 320 milijuna tona godišnje. Za potrošače to znači uštedu od otprilike 490 eura po kućanstvu godišnje što se tiče računa za energiju.

Te brojke odgovaraju podacima grupacije BSH Hausgeräte GmbH, najvećeg proizvođača kućanskih uređaja u Europi (podaci BSH-a, 2017.).

Prema tom izvoru, na primjer, potrošnja energije sušilica rublja koje je proizvela ta grupacija smanjena je u prosjeku za 75 % u razdoblju 2001. – 2016., potrošnja električnih peći smanjena je za 43 %, potrošnja hladnjaka za 55 %, potrošnja zamrzivača za 69 %, a potrošnja perilica rublja za 68 %.

Direktivi o ekološkom dizajnu ipak nedostaje političko priznanje, ponekad na najvišoj razini donošenja odluka. Izvjestiteljica žali što se tijekom europske izborne kampanje u svibnju 2014., ali i tijekom referenduma Ujedinjene Kraljevine u lipnju 2016., načelo ekološkog dizajna često iskorištavalo.

Stav da treba „čekati” imao je izravne posljedice: nakon proširenja područja primjene 2009. na proizvode koji koriste energiju, nijedan proizvod zapravo nije bio obuhvaćen provedbenim mjerama koje se odnose na ekološki dizajn.

Zaključeno je da građevinski materijali ne trebaju regulatorni nadzor. I dalje se razmatra hoće li se prozori, slavine i tuševi obuhvatiti zakonodavstvom o označivanju energetske učinkovitosti. Novi proizvodi koji koriste energiju, kao što su fotonaponske ploče i sustavi automatizacije i kontrole zgrada, trenutačno se razmatraju u okviru posljednjeg Plana rada za 2016. – 2019.

U skladu s time, izvjestiteljica smatra da je 29 provedbenih propisa o ekološkom dizajnu, kojima treba dodati 16 propisa o označivanju energetske učinkovitosti i tri dobrovoljna sporazuma (složeni dekoderi, igraće konzole i oprema za snimanje), dokazalo svoju korisnost te da Europski parlament treba nastaviti poticati pristup ekološkog dizajna, posebice inovacije koje se odnose na okoliš.

U studiji koju su provela nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine, a koja je objavljena 2015., zaključeno je da će svaka knjiga posvećena ekološkom dizajnu donijeti 3,8 puta više gospodarstvu Ujedinjene Kraljevine te da se stoga radi o isplativoj politici(5).

Suprotno tomu, mnogo se može reći o postupku s obzirom na to da je većina dionika, proizvođača i država članica izvijestila o stalnim kašnjenjima u postupku donošenja odluka. Stoga se od Komisije zahtijeva da riješi takvo stanje te da utvrdi jasnije rokove i faze za dovršetak provedbenih mjera. Uostalom, to su pravilo nedavno utvrdili Parlament i Vijeće u članku 11. Uredbe (EU) 2017/1369 o označivanju energetske učinkovitosti.

Od uštede energije do resursne učinkovitosti

Izvjestiteljica smatra da je potrebno istražiti puni potencijal postojeće direktive te uzeti u obzir cijelu ekološku dimenziju proizvoda kako bi se odgovorilo na novi izazov kružnog gospodarstva: sastav, održivost, rastavljanje, mogućnost popravka i recikliranja.

Cilj politike integrirati je cjelokupni učinak proizvoda na okoliš, što je Europski parlament nekoliko puta naglasio:

– izvješće Sirpe Pietikäinen o „učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na kružno gospodarstvo”(6) usvojeno je 2015. godine;

– izvješće Pascala Duranda o „dužem vijeku trajanja proizvoda: prednosti za potrošače i poduzeća”(7) usvojeno je u srpnju 2017.

Zanimljivo je napomenuti da se pojavljuju nova zanimanja povezana s ekološkim dizajnom: inženjer materijala, inženjer za okoliš i održivi razvoj ili posebni savjetnici, sve su to zanimanja koja pokazuju da ekološki dizajn počinje dobivati svoje mjesto u poduzećima. Primjećuje se angažman brojnih lokalnih nadležnih tijela, na primjer onih koja su zadužena za postupanje s otpadom iz kućanstava. To bi mogao biti razlog da europski zakonodavac stvori optimalan okvir za razvoj ekološkog dizajna u europskom gospodarstvu.

Što je s mobilnim i pametnim telefonima?

Komisija prepoznaje potencijal tih proizvoda u okviru kružnog gospodarstva, no ipak je predložila da se oni zbog svoje specifičnosti ne uključuju u Plan rada za ekološki dizajn. Europski potrošač u prosjeku mijenja mobilni telefon svake dvije godine, a europski postupak ekološkog dizajna traje četiri godine. Ekonomsko razdoblje stoga nije usklađeno s regulatornim razdobljem.

Izvjestiteljica smatra da se mobilni i pametni telefoni trebaju hitno uključiti u Plan rada za ekološki dizajn kako bi se, ako ne u pogledu aspekta energetske učinkovitosti proizvoda, djelovalo u vezi s kriterijima za mogućnost recikliranja rijetkih metala koji se nalaze u sastavu proizvoda, ali i u vezi s boljim rasporedom dijelova i mogućnošću rastavljanja baterije.

Procjenjuje se da se trenutačno reciklira samo između 1 % i 5 % rijetkih metala koji se upotrebljavaju u proizvodnji mobilnih telefona, kao što su volfram, kobalt, grafit i indij.

Poboljšanje tržišnog nadzora

To je drugi veliki izazov europske politike ekološkog dizajna ako želimo da ekološki osmišljeni proizvodi postanu standard i da se proizvođači koji poštuju pravila. To je nekoliko puta istaknuto u studiji Službe Europskog parlamenta za istraživanja, koja je služila kao osnova za izradu ovog izvješća o provedbi i koja podsjeća na to da je tržišni nadzor u nadležnosti država članica(8).

Komisija procjenjuje da između 10 % i 25 % proizvoda reguliranih direktivom nije u skladu sa zahtjevima ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti. To je neprihvatljivo.

Izvjestiteljica iznosi nekoliko prijedloga za bolju koordinaciju nacionalnih tijela nadležnih za tržišni nadzor:

– osloniti se na „najbolje prakse” koje su uspostavile određene države članice koje već dijele rezultate aktivnosti tržišnog nadzora putem ICSMS-a (informacijsko-komunikacijski sustav za tržišni nadzor) za sigurnost proizvoda i proširiti ih na one obuhvaćene mjerama ekološkog dizajna,

– u suradnji sa stručnjacima iz industrije primijeniti metode brzog probira za otkrivanje proizvoda koji najvjerojatnije nisu usklađeni,

– donijeti odvraćajuće mjere za poboljšanje usklađenosti s pravilima ekološkog dizajna. Na primjer, tijekom primjene kazni za proizvođače koji nisu usklađeni, zajamčiti da su one proporcionalne učinku neusklađenosti na cijelo europsko tržište. Naposljetku, potrebno je predvidjeti nadoknadu za potrošače koji su kupili proizvode neusklađene s pravilima ekološkog dizajna, čak i nakon isteka zakonskog jamstvenog razdoblja od dvije godine.

Ostale preporuke

U ovom izvješću o procjeni provedbe Direktive o ekološkom dizajnu potrebno je obraditi pitanje prerane zastarjelosti uobičajenih proizvoda, kao što su tableti, aparati za kavu ili pisači.

Europski parlament 4. srpnja prošle godine u svojoj je neobvezujućoj rezoluciji podsjetio na to da je „kriterije za minimalnu otpornost” potrebno utvrditi prema kategoriji proizvoda od trenutka njihova osmišljavanja. To se može provesti uz pomoć normi koje su razvile tri europske organizacije za normizaciju (CEN, CENELEC i ETSI)(9).

Prema istraživanju Eurobarometra provedenom 2014. 77 % Europljana radije bi popravilo svoje uređaje, a ne kupilo nove, no obeshrabreni su troškovima popravaka. Stoga se od Komisije i država članica zahtijeva da podupiru proizvođače modularnih proizvoda koji se lako uklanjaju i međusobno su zamjenjivi. Upravo je to interes ekološkog dizajna, povezan s ekološkom učinkovitosti proizvoda.

(1)

Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU

(2)

Direktiva 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2005. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju

(3)

Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju

(4)

Plan rada za ekološki dizajn 2016. – 2019. COM(2016) 773 final, str. 2.

(5)

Izvješće DEFRA-e (Ministarstvo za okoliš, hranu i ruralna pitanja); https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/406225/defra-regulation-assessment-2015.pdf

(6)

Rezolucija Europskog parlamenta od 9. srpnja 2015. o učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na cirkularnu ekonomiju (2014/2208(INI))

(7)

Rezolucija Europskog parlamenta od 4. srpnja 2017. o dužem vijeku trajanja proizvoda: prednosti za potrošače i poduzeća (2016/2272(INI))

(8)

Anna Zygierewicz (koord.), Direktiva o ekološkom dizajnu (2009/125/EZ), evaluacija provedbe na razini Europe, EPRS. PE 611.015, studeni 2017., str. 43. i 44., str. 50, str. 80. itd.

(9)

Rezolucija Europskog parlamenta od 4. srpnja 2017. o dužem vijeku trajanja proizvoda: prednosti za potrošače i poduzeća (2016/2272(INI)).


PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi Direktive o ekološkom dizajnu (2009/125/EZ)

(2017/2087(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 114.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (u daljnjem tekstu: Direktiva o ekološkom dizajnu) te provedbene propise i dobrovoljne sporazume donesene u skladu s tom direktivom(1),

–  uzimajući u obzir Plan rada Komisije za ekološki dizajn 2016. – 2019. (COM(2016)0773) donesen u skladu s Direktivom 2009/125/EZ,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU(2),

–  uzimajući u obzir ciljeve Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i energetsku učinkovitost,

  uzimajući u obzir Pariški sporazum o klimatskim promjenama i 21. konferenciju stranaka (COP 21) UNFCCC-a,

–  uzimajući u obzir da su EU i države članice ratificirali Pariški sporazum o klimatskim promjenama,

  uzimajući u obzir da je dugoročni cilj u okviru tog sporazuma zadržati porast prosječne svjetske temperature na razini znatno manjoj od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama te ulagati napore da se taj porast ograniči na 1,5 °C,

–  uzimajući u obzir Opći program djelovanja Unije za okoliš do 2020. (Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013.(3)),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” (COM(2015)0614),

  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. siječnja 2018. pod naslovom „Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu” (COM(2018)0028),

  uzimajući u obzir komunikaciju Europske komisije i radni dokument službi Komisije od 16. siječnja 2018. o provedbi paketa za kružno gospodarstvo: mogućnosti za poboljšanje povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu (COM(2018)0032),

  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o popisu kritičnih sirovina za EU (COM(2017)0490 final),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o ekoinovacijama: omogućivanje prijelaza na kružno gospodarstvo, koji su usvojeni 18. prosinca 2017.(4)

  uzimajući u obzir Izvješće o odstupanju emisija za 2017., koje je u studenome 2017. izdao Program UN-a za okoliš (UN Environment),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na cirkularnu ekonomiju(5),

  uzimajući u obzir zakonodavstvo EU-a u području otpada,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o dužem vijeku trajanja proizvoda: prednosti za potrošače i poduzeća(6),

–  uzimajući u obzir procjenu provedbe na razini Europe koju je sastavila Glavna uprava Parlamenta za usluge parlamentarnih istraživanja kao dodatak praćenju provedbe Direktive o ekološkom dizajnu,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. toj odluci,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0165/2018),

A.  budući da je cilj Direktive o ekološkom dizajnu povećati energetsku učinkovitost i razinu zaštite okoliša s pomoću usklađenih zahtjeva kojima se jamči funkcioniranje unutarnjeg tržišta i potiče stalno smanjenje cjelokupnog učinka proizvoda koji koriste energiju na okoliš; budući da te mjere imaju i pozitivan učinak na energetsku sigurnost smanjenjem potrošnje energije;

B.  budući da se Direktivom o ekološkom dizajnu predviđa poduzimanje mjera za smanjenje učinka tijekom životnog ciklusa proizvoda koji koriste energiju na okoliš; budući da su odluke u okviru te Direktive do sada uglavnom bile usredotočene na smanjenje potrošnje energije tijekom faze uporabe;

C.  budući da bi primjena Direktive mogla uvelike doprinijeti nastojanjima EU-a da poboljša energetsku učinkovitost i pomoći pri ostvarenju ciljeva povezanih s klimatskom politikom;

D.  budući da se smanjenjem učinka proizvoda koji koriste energiju u fazi ekološkog dizajna mogle stvoriti znatne prilike u pogledu otvaranja radnih mjesta pružanjem minimalnih kriterija o njihovu vijeku trajanja i mogućnostima njihova unapređivanja, popravka, recikliranja i ponovne uporabe;

E.  budući da je do početka 2018. na snazi bilo 29 posebnih propisa koji se odnose na ekološki dizajn, a obuhvaćaju različite skupine proizvoda te su donesena tri dobrovoljna sporazuma priznata u okviru te Direktive;

F.  budući da se Direktivom o ekološkom dizajnu priznaju dobrovoljni sporazumi ili druge mjere samoregulacije kao alternative provedbenim mjerama ako su određeni kriteriji već ispunjeni; budući da se nisu svi postojeći dobrovoljni sporazumi pokazali učinkovitijima od regulatornih mjera;

G.  budući da ekološki dizajn industriji i potrošačima donosi ekonomske koristi te da značajno doprinosi politikama Unije u području klime, energetike i kružnog gospodarstva;

H.  budući da je zakonodavstvo o ekološkom dizajnu usko povezano sa zakonodavstvom EU-a koje se odnosi na označivanje energetske učinkovitosti, a očekuje se da će mjere koje su poduzete u okviru tih dviju direktiva stvoriti 55 milijardi EUR prihoda godišnje za industrijski, veleprodajni i maloprodajni sektor te se procjenjuje da će dovesti do 175 Mtoe uštede primarne energije godišnje do 2020., doprinoseći tako polovini ciljeva Unije za uštedu energije do 2020. i smanjujući ovisnost o uvozu energije; budući da zakonodavstvo također znatno doprinosi klimatskim ciljevima EU-a smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 320 milijuna tona ekvivalenata CO2 godišnje; budući da je potencijal za uštedu energije još i veći na dužem roku;

I.  budući da se, prema izvješću o računanju učinka ekološkog dizajna (Europska komisija, 2016.), procjenjuje da će do 2020. potrošači u Uniji uštedjeti ukupno 112 milijardi EUR ili otprilike 490 EUR godišnje po kućanstvu;

J. budući da je više od 80 % učinka na okoliš proizvoda koji koriste energiju utvrđeno u fazi dizajna;

K.  budući da se za većinu dionika mogu utvrditi tri glavne prepreke potpunoj provedbi zakonodavstva: nedostatak jasne političke potpore i smjera, sporost regulatornih postupaka i neprikladnost tržišnog nadzora u državama članicama;

L.  budući da se procjenjuje da 10 % – 25 % proizvoda na tržištu nije u skladu s Direktivom o ekološkom dizajnu i Direktivom o označivanju energetske učinkovitosti, što dovodi do gubitka od otprilike 10 % predviđenih ušteda energije te do nepoštenog tržišnog natjecanja;

M.  budući da, iako se područje primjene Direktive o ekološkom dizajnu 2009. proširilo kako bi se obuhvatili svi proizvodi koji koriste energiju (izuzevši prijevozna sredstva), zahtjevi u pogledu ekološkog dizajna i dalje ne obuhvaćaju proizvode koji ne koriste energiju;

N.   budući da se u EU-u svi proizvodi trebaju dizajnirati, proizvesti u staviti na tržište uz minimalno korištenje opasnih tvari, uz istovremeno osiguranje sigurnosti proizvoda kako bi se olakšalo njihovo recikliranje i ponovna uporaba te očuvanje visokih razina zaštite ljudskog zdravlja i okoliša;

O.  budući da se u Direktivi o ekološkom dizajnu navodi da bi njezina usklađenost s Uredbom REACH o kemikalijama trebala doprinijeti povećanju utjecaja tih propisa i sastavljanju usuglašenih zahtjeva kojih se proizvođači trebaju pridržavati; budući da su do sada zahtjevi u vezi s korištenjem opasnih kemikalija i njihovim recikliranjem bili ograničeni;

P.  budući da se u skladu s novom Uredbom o označivanju energetske učinkovitosti razvija nova baza podataka te da se u nekim, ali ne svim državama članicama koristi baza podataka ICSMS-a za tržišni nadzor;

Q.  budući da je jedan od prioritetnih ciljeva Općeg programa djelovanja Unije za okoliš do 2020. (7. program djelovanja za okoliš) pretvoriti Uniju u resursno učinkovito, zeleno i konkurentno gospodarstvo s niskom razinom CO2; budući da se u 7. programu djelovanja za okoliš navodi da bi okvirom politike Unije trebalo osigurati da prioritet pri stavljanju na tržište Unije imaju proizvodi s „ekološkim dizajnom” radi optimiziranja učinkovitosti korištenja resursa i materijala;

R.  budući da akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo uključuje obvezu da se u budućim zahtjevima za dizajniranje proizvoda u okviru Direktive o ekološkom dizajnu istaknu aspekti kružnoga gospodarstva i to sustavnom analizom pitanja kao što su mogućnost popravka, unapređivanja i recikliranja, trajnosti ili određivanja nekih materijala ili tvari;

S.  budući da se Pariškim sporazumom utvrđuje dugoročan cilj u skladu s namjerom da se povećanje globalne temperature ograniči na razini koja je znatno niža od 2°C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te ulažu napori za ograničavanje povišenja temperature na 1,5°C iznad razine u predindustrijskom razdoblju; budući da se EU obvezao dati svoj doprinos ostvarenju tih ciljeva smanjenjem emisija u svim sektorima;

T.  budući da bi mjere za ekološki dizajn trebale obuhvaćati cijeli životni ciklus proizvoda kako bi se unaprijedila resursna učinkovitost u Uniji, uzimajući u obzir činjenicu da se više od 80% ekološkog učinka nekog proizvoda određuje već u fazi dizajna, što stoga ima vrlo važnu ulogu u promicanju aspekata kružnog gospodarstva proizvoda, i to trajnosti, mogućnosti unapređivanja, popravka, ponovne uporabe i recikliranja;

U.  budući da se, usto što će se proizvoditi održiviji i resursno učinkovitiji proizvodi, moraju ojačati načela ekonomije dijeljenja i usluga, a države članice trebale bi pri izlaganju programa za poticanje korištenja resursno najučinkovitijih proizvoda i usluga obratiti posebnu pozornost na kućanstva s niskim prihodima, uključujući ona kojima prijeti opasnost od energetskog siromaštva;

V.  budući da je Unija potpisnica Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima te stoga mora poduzimati mjere u cilju postupnog izbacivanja opasnih tvari iz uporabe, uključujući ograničavanjem njihove upotrebe u fazi dizajna proizvoda;

Učinkovit alat za troškovno učinkovitu uštedu energije

1.  smatra da je Direktiva o ekološkom dizajnu uspješan instrument za poboljšanje energetske učinkovitosti, da je dovela do znatnog smanjenja emisija stakleničkih plinova i ekonomske koristi za potrošače;

2.  preporučuje da Komisija nastavi uključivati sve više skupina proizvoda odabranih na temelju njihova potencijala za ekološki dizajn, uključujući energetsku učinkovitost i potencijal za učinkovitost u pogledu materijala, te drugih ekoloških aspekata, pomoću metodologije utvrđene u članku 15. Direktive te da ažurira postojeće standarde kako bi se iskoristio puni potencijal područja primjene i ciljeva Direktive;

3.  ističe da se Direktivom o ekološkom dizajnu poboljšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a definiranjem zajedničkih standarda za proizvode; naglašava da se trajnim usvajanjem usklađenih zahtjeva za proizvode na razini EU-a podupiru inovacije, istraživanje i konkurentnost proizvođača iz EU-a te jamči pošteno natjecanje, uz istovremeno izbjegavanje nepotrebnog administrativnog opterećenja;

4.  podsjeća da se u skladu s Direktivom od Komisije zahtijeva da pripremi provedbene mjere ako proizvod ispunjava kriterije, a to su znatan opseg prodaje, znatan utjecaj na okoliš i potencijal za poboljšanje; naglašava odgovornost Komisije da poštuje taj mandat i zajamči da se koristi za potrošače, kružno gospodarstvo i okoliš zaista ostvare, te priznaje da se takvi standardi za proizvode mogu primijeniti samo na razini EU-a te se države članice stoga oslanjaju na Komisiju koja bi trebala poduzeti potrebne mjere;

5.  smatra da bi koordinacija s inicijativama povezanima s kružnim gospodarstvom dodatno povećala učinkovitost te Direktive; stoga poziva na izradu ambicioznog plana za ekološki dizajn i kružno gospodarstvo, kojim će se ostvariti koristi za okoliš te mogućnosti za održiv rast i radna mjesta, među ostalim u sektoru MSP-ova, kao i prednosti za potrošače; primjećuje da veća resursna učinkovitost i upotreba sekundarnih sirovina u proizvodnji imaju znatan potencijal, i to u smislu smanjenja otpada i uštede resursa;

6.  naglašava da je Direktiva o ekološkom dizajnu dio šireg paketa alata te da njezina učinkovitost ovisi o sinergijama s drugim instrumentima, posebice onima koji se odnose na označivanje energetske učinkovitosti; smatra da bi trebalo izbjegavati propise koji se preklapaju;

Jačanje postupka donošenja odluka

7.  ističe ključnu ulogu Savjetodavnog foruma u povezivanju industrije, civilnog društva i drugih dionika u postupku donošenja odluka te smatra da taj forum dobro radi;

8.  zabrinut je zbog ponekad znatnih kašnjenja u donošenju i usvajanju provedbenih mjera, što stvara nesigurnost za gospodarske subjekte, dovelo je do brojnih propuštenih prilika za uštedu energije za potrošače i povezanih smanjenja stakleničkih plinova te može dovesti do toga da donesene mjere zaostaju za tehnološkim razvojem;

9.  napominje da su kašnjenja u provedbi djelomično uzrokovana ograničenim resursima u Komisiji; poziva Komisiju da odvoji dovoljno resursa za postupak ekološkog dizajna s obzirom na znatnu dodanu europsku vrijednost tog zakonodavstva;

10.  apelira na Komisiju da izbjegne kašnjenja u donošenju i objavljivanju provedbenih mjera te predlaže utvrđivanje jasnih rokova i koraka za njihovo dovršavanje i reviziju postojećih propisa; smatra da bi mjere u vezi s ekološkim dizajnom trebalo donositi pojedinačno te bi ih trebalo objaviti čim budu završene;

11.  naglašava potrebu za pridržavanjem rasporeda predviđenog u Planu rada za ekološki dizajn za razdoblje 2016. – 2019.;

12.  ističe da je zahtjeve za ekološki dizajn potrebno temeljiti na konkretnim tehničkim analizama i procjenama učinka, uzimajući za referencu najbolje proizvode ili tehnologije na tržištu i tehnološki razvoj u svakom sektoru; poziva Komisiju da prioritetno nastavi s donošenjem i revidiranjem mjera povezanih s proizvodima koji imaju najveći potencijal za uštedu primarne energije i najveći potencijal u pogledu kružnog gospodarstva;

13.  uviđa da se Direktivom o ekološkom dizajnu omogućuje upotreba dobrovoljnih sporazuma; ističe da se dobrovoljni sporazumi mogu koristiti umjesto provedbenih mjera ako obuhvaćaju veliku većinu tržišta i ako se smatra da se njima može jamčiti u najmanju ruku jednaka razina ekološke učinkovitosti, te da bi se njima trebalo jamčiti brže donošenje odluka; smatra da bi se učinkovitost nadzora dobrovoljnih sporazuma trebala ojačati te da treba zajamčiti odgovarajuće sudjelovanje civilnog društva; u tom pogledu pozdravlja Preporuku Komisije (EU) 2016/2125 o smjernicama za mjere samoregulacije koje zaključuje industrija i traži od Komisije da pomno prati sve dobrovoljne sporazume priznate u skladu s Direktivom o ekološkom dizajnu;

14.  potiče da se u Metodologiju za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (MEERP) uključe krivulje tehnoloških spoznaja kako bi se predvidjela tehnološka poboljšanja do trenutka kada propisi stupaju na snagu i osigurala njihova aktualnost;

15.  poziva Komisiju da u mjere za ekološki dizajn po potrebi uključi procjene o otpuštanju mikroplastike u vodeni okoliš; poziva Komisiju da prilikom preispitivanja mjera za ekološki dizajn kućanskih perilica rublja i perilica-sušilica uvede obvezne zahtjeve za filtre za mikroplastiku;

Od uštede energije do resursne učinkovitosti

16.  ponavlja svoj poziv za novi poticaj aspektima proizvoda povezanim s kružnim gospodarstvom te smatra da Direktiva o ekološkom dizajnu ima znatan dosad neiskorišten potencijal za poboljšanje resursne učinkovitosti;

17.  stoga smatra da se provedba Direktive o ekološkom dizajnu, kao dodatak stalnim naporima za poboljšanje energetske učinkovitosti, sada treba sustavno odnositi na cijeli vijek trajanja svake skupine proizvoda unutar njezina područja primjene, uspostavom minimalnih kriterija o resursima, koji, između ostalog, obuhvaćaju izdržljivost, mogućnost popravka i unapređivanja, ali i mogućnost dijeljenja, ponovne uporabe, mogućnost nadogradnje, mogućnost recikliranja, prerade, uporabu recikliranih materijala ili sekundarnih sirovina te uporabu ključnih sirovina;

18.  smatra da se odabir kriterija za kružno gospodarstvo za svaku skupinu proizvoda mora jasno i objektivno specificirati i navesti, a istovremeno ti kriteriji trebaju biti lako mjerljivi i ostvarivi po razmjernoj cijeni kako bi se zajamčilo da se Direktiva i dalje može primijeniti;

19.  poziva na to da se tijekom pripremnih istraživanja za specifične mjere ekološkog dizajna povezanih sa svakom kategorijom proizvoda provedu sustavne detaljne analize o potencijalu kružnog gospodarstva;

20.  poziva Komisiju da također uvede etičke kriterije, kao što su porijeklo i vađenje korištenih materijala, ali i socijalni uvjeti radnika i lokalnog stanovništva;

21.  ističe kako je važno da proizvođači daju jasne i objektivne upute koje korisnicima i neovisnim serviserima omogućavaju lakše popravljanje proizvoda, bez posebne opreme; također naglašava važnost pružanja informacija o dostupnosti rezervnih dijelova i vijeku trajanja proizvoda, ako je to moguće;

22.  ističe moguće prednosti usmjeravanja na druge ekološke aspekte osim potrošnje energije, kao što su opasne kemikalije, otpuštanje mikroplastike, nastanak otpada i potreban materijal, te poziva na korištenje alatima iz Direktive koji će se koristiti za povećanje transparentnosti za potrošače;

23.  poziva Komisiju da izradi obvezujuće kriterije u pogledu dostupnosti ažuriranja softvera za elektroničke uređaje koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive;

24.  ističe da je potrebno povećati mogućnost recikliranja primjenom jednovrsnih ili kompatibilnih plastičnih polimera, čime se promiče stvarna upotreba recikliranih materijala;

25.  s obzirom na to da se više od 80 % utjecaja nekog proizvoda na okoliš određuje u fazi dizajna, smatra da se upravo u toj fazi u velikoj mjeri mogu izbjeći, zamijeniti ili ograničiti problematične tvari; ističe da se upotrebi materijala i tvari od ključne važnosti, poput rijetkih zemnih elemenata ili toksičnih ili problematičnih tvari, poput postojanih organskih onečišćujućih tvari i endokrinih disruptora, mora dati posebna važnost u okviru proširenih kriterija o ekološkom dizajnu kako bi se ograničilo njihovo korištenje ili po potrebi njihova zamjena ili kako bi se barem osigurala mogućnost njihove ekstrakcije/odvajanja na kraju životnog vijeka proizvoda ne dovodeći u pitanje druge usklađene pravne zahtjeve utvrđene na razini Unije koji se odnose na te tvari;

26.  poziva na to da se zahtjevima za ekološki dizajn, u slučaju proizvoda koji koriste energiju, ne stvaraju ciljevi koje europski proizvođači teško mogu ostvariti, posebno mala i srednja poduzeća, čiji su kapaciteti u pogledu patentiranih tehnologija znatno slabiji u odnosu na vodeća poduzeća na tržištu;

27.  u tom pogledu pozdravlja Plan rada za ekološki dizajn 2016. – 2019., koji uključuje obveze u smislu razvoja zahtjeva i standarda za učinkovitost materijala, pri čemu se podupire upotreba sekundarnih sirovina, te potiče Komisiju da joj dovršetak tog posla bude prioritet; smatra da bi se ti kriteriji trebali odnositi na pojedinačne proizvode, temeljiti na pouzdanim analizama, usredotočiti se na područja s jasnim potencijalom za poboljšanje, a tijela za tržišni nadzor trebala bi ih moći provesti i provjeriti; pri definiranju najboljih praksi trebalo bi promicati primjenu rezultata prethodnih i aktualnih istraživačkih aktivnosti te vrhunskih inovacija u području recikliranja otpadne električne i elektroničke opreme;

28.  smatra da razvoj „sustavnog pristupa” kojim se u obzir ne uzima samo proizvod, već cijeli sustav potreban za njegovo funkcioniranje u procesu ekološkog dizajna postaje sve važniji faktor uspjeha u napredovanju prema resursnoj učinkovitosti te potiče Komisiju da više takvih mogućnosti na razini sustava uključi u sljedeći program rada na ekološkom dizajnu; 

29.  smatra da posebnu pozornost treba obratiti na proizvode koji koriste vodu, kod kojih bi se mogle ostvariti znatne prednosti za okoliš i znatne uštede za potrošače;

30.  poziva Komisiju da potiče na oporabu ključnih sirovina čak i iz rudarskog otpada;

31.  napominje da je Komisija odgodila mjere koje se odnose na informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), kao što su mobilni i pametni telefoni, jer se čekaju dodatne procjene i zbog brzih tehnoloških promjena u toj skupini proizvoda; međutim, smatra da ti proizvodi, koji se prodaju u velikim količinama i često se mijenjaju, imaju očit potencijal za poboljšanje, posebice u smislu resursne učinkovitosti, te da bi se na njih stoga trebali primjenjivati kriteriji ekološkog dizajna, a i trebalo bi uložiti napore da se ubrza regulatorni napredak; ističe da je potrebno pažljivo ocijeniti kako se može poboljšati ekološki dizajn skupine proizvoda za koje su mogućnost popravka i zamjene rezervnih dijelova ključni parametri ekološkog dizajna;

32.  ustraje u tome da je potrebno:

(a)  promicati mogućnost nadogradnje dostupnošću softverskog ažuriranja za elektroničke uređaje,

(b)  olakšati mogućnost popravka na način da se tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda osigura dostupnost rezervnih dijelova po razumnoj cijeni u odnosu na ukupnu cijenu proizvoda,

(c)  ojačati mogućnost recikliranja korištenjem jedinstvenih ili kompatibilnih plastičnih polimera;

33.  podsjeća na svoje zahtjeve za sveobuhvatnim preispitivanjem Unijinog okvira u području politike proizvoda kako bi se razmotrilo pitanje obilježja resursne učinkovitosti; u tom kontekstu traži od Komisije da procijeni može li se aktualna metodologija za ekološki dizajn, osim za proizvode koji koriste energiju, upotrijebiti za druge kategorije proizvoda te da prema potrebi predstavi prijedloge novog zakonodavstva;

34.  ističe da su za osiguravanje korištenja recikliranih/sekundarnih materijala dostupnost visokokvalitetnih sekundarnih materijala i dobro organizirano tržište sekundarnih materijala od presudne važnosti te da bi trebalo uspostaviti takvo tržište;

35.  ističe važnost pripisivanja odgovornosti proizvođačima i povećavanja razdoblja i uvjeta jamstva, čime će se proizvođači/prodavatelji primorati da preuzmu odgovornost za cijeli životni ciklus proizvoda te će se povećati trajnost, mogućnost nadogradnje, popravka i recikliranja te osigurati da sirovine i upravljanje otpadom ostanu unutar Europske unije;

36.  poziva da se prošire minimalna jamstava za trajnu potrošnu robu;

Poboljšanje tržišnog nadzora

37.  ustraje na potrebi za jačanjem nadzora nad proizvodima na unutarnjem tržištu pomoću bolje suradnje i koordinacije između država članica te između Komisije i nacionalnih nadležnih tijela, posebno pružanjem odgovarajućih financijskih instrumenata tijelima nadležnima za nadzor tržišta;

38.  poziva Komisiju da ispita mogućnost uvođenja informativnog lista za digitalne proizvode (putovnica proizvoda), kako je predloženo u zaključcima Vijeća od 18. prosinca 2017. o ekološkim inovacijama, kao alata za objavljivanje materijala i tvari koje se koriste u proizvodima, što bi također olakšalo nadzor tržišta;

39.  poziva na dosljedniji i troškovno učinkovitiji sustav tržišnog nadzora diljem Unije kako bi se zajamčila usklađenost s Direktivom o ekološkom dizajnu te iznosi sljedeće preporuke:

–  da se od nacionalnih tijela zahtijeva da upotrebljavaju bazu podataka ICSMS-a za razmjenu svih rezultata provjera usklađenosti proizvoda i ispitivanja provedenih za sve proizvode obuhvaćene propisima o ekološkom dizajnu; ta bi baza podataka trebala uključivati sve relevantne informacije za usklađene i neusklađene proizvode kako bi se izbjeglo nepotrebno testiranje u drugoj državi članici;

–  da se opća baza podataka za registraciju proizvoda za proizvode označene kao energetski učinkovite proširi na sve proizvode obuhvaćene propisima o ekološkom dizajnu;

–  da se od nacionalnih tijela traži da sastave konkretne planove za svoje aktivnosti tržišnog nadzora u području ekološkog dizajna, o kojima trebaju obavijestiti ostale države članice i Komisiju kao što je predviđeno Uredbom (EZ) 765/2008(7); Države članice trebale bi u te planove uključiti nasumične inspekcije;

–  da se metode brzog pregleda primijene za otkrivanje proizvoda koji ne udovoljavaju propisima i da se razviju u suradnji sa stručnjacima iz industrije te podijele s javnim tijelima;

–  da Komisija razmotri definiranje minimalnog postotka proizvoda na tržištu koji bi se trebali ispitati, da osmisli mandat za provođenje neovisnog nadzora tržišta te da po potrebi iznosi prijedloge;

–  da se usvoje odvraćajuće mjere, uključujući: kazne za neusklađene proizvođače proporcionalne učinku neusklađenosti na cijelo europsko tržište i nadoknadu za potrošače koji su kupili neusklađene proizvode, čak i nakon isteka zakonskog jamstvenog razdoblja, uključujući preko kolektivne pravne zaštite;

–  da se posebna pozornost obrati na proizvode koji se uvoze iz zemalja izvan EU-a i koji se prodaju na internetu;

–  da se dosljednost zajamči Komisijinim prijedlogom Uredbe o utvrđivanju pravila i postupaka za poštovanje i provedbu zakonodavstva Unije o usklađivanju u području proizvoda (COM(2017)0795), čije područje primjene obuhvaća proizvode regulirane u skladu s Direktivom o ekološkom dizajnu; u tom kontekstu podržava da se olakšaju zajednička ispitivanja na razini EU-a;

40.  naglašava važnost odgovarajućih i jasno određenih usklađenih standarda ispitivanja te ističe da je potrebno izraditi ispitne protokole koji će biti što je moguće sličniji stvarnim uvjetima; ističe da bi metode ispitivanja trebale biti pouzdane te osmišljene i izvedene tako da se isključe manipulacije i namjerno ili nenamjerno poboljšanje rezultata; smatra da ispitivanja ne bi smjela dovesti do nerazumnog opterećenja za poduzeća, imajući posebno u vidu MSP-ove, koji ne raspolažu istim kapacitetima kao i njihovi veći konkurenti; pozdravlja Uredbu Komisije (EU) 2016/2282 o primjeni dopuštenih odstupanja u postupcima provjere;

41.  poziva Komisiju da pruži podršku državama članicama u njihovim provedbenim naporima i poziva na veću suradnju kada se utvrdi da je proizvod nesukladan; ističe da su potrebne smjernice za proizvođače i uvoznike o detaljnim zahtjevima iz dokumenata potrebnih tijelima za nadzor tržišta;

Ostale preporuke

42.  ističe potrebu za osiguranjem dosljednosti i konvergencije između propisa o ekološkom dizajnu i horizontalnih propisa, kao što je zakonodavstvo Unije o kemikalijama i otpadu, uključujući uredbu REACH te Direktivu o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i Direktivu o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi, te naglašava potrebu za jačanjem sinergija sa zelenom javnom nabavom i eko-oznakom EU-a;

43.  ističe vezu između Direktive o ekološkom dizajnu i Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada; poziva države članice da potiču uvođenje efikasnih proizvoda i usluga na tržište te da pojačaju inspekcije i savjetovanja; smatra da poboljšanje ekološkog dizajna proizvoda koji koriste energiju može pozitivno utjecati na energetsku učinkovitost zgrada;

44.  naglašava potrebu za pružanjem jasnih informacija javnosti, i osobito medijima, o koristima ekološkog dizajna prije objave mjera te potiče Komisiju i države članice da u okviru procesa donošenja mjera o ekološkom dizajnu proaktivno informiraju o prednostima mjera o ekološkom dizajnu i da aktivnije surađuju s dionicima kako bi se poboljšalo razumijevanje zakonodavstva;

45.  ističe da prijelaz na održivo i kružno gospodarstvo neće samo predstavljati mnoge prilike, nego i socijalne izazove; smatra da bi Europska komisija i države članice, s obzirom na to nitko ne smije biti zapostavljen, trebale prilikom predstavljanja programa za poticanje upotrebe resursno najučinkovitijih proizvoda obratiti posebnu pozornost na kućanstva s niskim prihodima kojima prijeti energetsko siromaštvo; smatra da se takvim programima ne bi smjele onemogućavati inovacije, već bi se trebalo dopustiti proizvođačima da potrošačima nastave nuditi široku ponudu visokokvalitetnih proizvoda te da bi se njima isto tako trebalo poticati prodiranje na tržište proizvoda koji koriste energiju i vodu, a mogu ostvariti veću resursnu učinkovitost i potrošačima donijeti uštede;

46.  poziva institucije EU-a i države članice da povedu primjerom tako što će se u potpunosti koristiti kružnim gospodarstvom i strategijama zelene javne nabave kako bi u svim ulaganjima dale prednost dokazano održivim proizvodima, poput proizvoda s ekološkom oznakom, i najvišoj razini resursne učinkovitosti i promicale raširenu uporabe zelene javne nabave, uključujući i u privatnom sektoru.

º

º  º

47.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)

SL L 285, 31.10.2009., str. 10.

(2)

SL L 198, 28.7.2017., str. 1.

(3)

SL L 354, 28.12.2013., str. 171.

(4)

http://www.consilium.europa.eu/media/32274/eco-innovation-conclusions.pdf

(5)

SL C 265, 11.8.2017., str. 65.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0287.

(7)

Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište.


MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU (22.3.2018)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o provedbi Direktive o ekološkom dizajnu (2009/125/EZ)

(2017/2087(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Michèle Rivasi

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da ekološki dizajn industriji i potrošačima donosi ekonomske koristi te da značajno doprinosi politikama Unije u području klime, energetike i kružnog gospodarstva;

B.  budući da Komisija procjenjuje da Direktiva o ekološkom dizajnu zajedno s Uredbom o označivanju energetske učinkovitosti doprinosi ispunjavanju otprilike polovice cilja uštede energije do 2020. i ima još veći dugoročni potencijal te da bi se obama zakonodavnim aktima trebala smanjiti ovisnost o uvozu fosilnih goriva za 23 % u slučaju prirodnog plina i 37 % u slučaju ugljena te bi oni trebali poslužiti kao pomoć u postizanju naših klimatskih ciljeva smanjivanjem emisija CO2 za 320 milijuna tona godišnje;

C.  budući da bi se procijenjenim uštedama energije postignutima primjenom okvira o ekološkom dizajnu i označivanju energetske učinkovitosti moglo postići godišnje smanjenje računa za energiju od 490 EUR u kućanstvima te stvoriti dodatan prihod od 55 milijardi EUR za industriju i veleprodajni i maloprodajni sektor te potencijalno izravno stvoriti 800 000 novih radnih mjesta u tim sektorima;

D.  budući da bi mjere za ekološki dizajn trebale obuhvaćati cijeli životni ciklus proizvoda kako bi se unaprijedila resursna učinkovitost u Uniji, uzimajući u obzir činjenicu da se 80% ekološkog učinka nekog proizvoda određuje već u fazi dizajna, što stoga ima vrlo važnu ulogu u promicanju aspekata kružnog gospodarstva proizvoda, i to trajnosti, mogućnosti unapređivanja, popravka, ponovne uporabe i recikliranja;

E.  budući da se, usto što će se proizvoditi održiviji i resursno učinkovitiji proizvodi, moraju ojačati načela ekonomije dijeljenja i usluga, a države članice trebale bi pri izlaganju programa za poticanje korištenja resursno najučinkovitijih proizvoda i usluga obratiti posebnu pozornost na kućanstva s niskim prihodima, uključujući ona kojima prijeti opasnost od energetskog siromaštva;

F.  budući da je Unija potpisnica Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima te stoga mora poduzimati mjere u cilju postupnog izbacivanja opasnih tvari iz uporabe, uključujući ograničavanjem njihove upotrebe u fazi dizajna proizvoda;

G.  budući da su Parlament, Europski gospodarski i socijalni odbor te dionici iz područja zaštite potrošača, znanstvena zajednica i velik niz organizacija civilnog društva u više navrata zatražili proširenje područja primjene Direktive o ekološkom dizajnu;

1.  preporučuje da se područjem primjene Direktive o ekološkom dizajnu (2009/125/EZ) obuhvati veći broj potrošačkih proizvoda; ističe da prioritet trebaju biti proizvodi informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), koji se prodaju u velikim količinama i koje se često zamjenjuje novim modelima; ističe da bi Komisija trebala pažljivo ocijeniti kako bi se mogla unaprijediti i provjeriti održivost takvih skupina proizvoda, posebice mobilnih/pametnih telefona za koje bi zamjenski dijelovi, baterije i dodatna oprema trebali biti lako zamjenjivi i univerzalni;

2.  svjestan je da se tehnologija proizvoda IKT-a brzo razvija, što može rezultirati zakonodavstvom koje se odnosi na te proizvode, ali je već zastarjelo kada stvarno stupi na snagu; stoga poziva Komisiju da ubrza regulatorne postupke za ekološki dizajn za proizvode IKT-a i razmotri alternative koje mogu nadopunjavati te mjere ekološkog dizajna kako bi se učinkovitije nadzirala resursna učinkovitosti pri korištenju proizvoda, primjerice korištenjem tehnika obrade velikih setova podataka;

3.  smatra da je Direktiva o ekološkom dizajnu bila važan alat za energetsku učinkovitost proizvoda i vjeruje da će buduća koordinacija s inicijativama povezanima s kružnim gospodarstvom dodatno poboljšati energetsku učinkovitost; stoga poziva na donošenje ambicioznog plana o ekološkom dizajnu i kružnom gospodarstvu koji bi rezultirao i povoljnim učincima na okoliš i jedinstvenom prilikom za razvoj radnih mjesta;

4.  ističe potrebu za postupnim donošenjem mjerljivih i provedivih zahtjeva za proizvode koji su potpuno usklađeni na razini Unije, kako bi se očuvalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta, podržale inovacije, istraživanje i konkurentnost europskih proizvođača te osiguralo pošteno tržišno natjecanje bez stvaranja nepotrebnih administrativnih opterećenja;

5.  poziva da se kriteriji za ekološki dizajn prošire kako bi uključivali aspekte proizvoda koji se odnose na resursnu učinkovitost, kružno gospodarstvo i zdravlje; smatra da je potrebno kombinirati resursnu učinkovitost i kružnost materijala s neprestanim uštedama energije, uzimajući u obzir povijesnu stopu poboljšanja za postavljanje novih zahtjeva; ističe da se energija, posebice obnovljiva energija, treba smatrati ključnim resursom te da proizvode treba optimizirati i u smislu potrošnje energije i vode, kao i u smislu upotrebe materijala iz perspektive životnog ciklusa; smatra da trajnost, mogućnost nadogradnje, popravka i recikliranja također može podržati razvoj radnih mjesta;

6.  inzistira na uvođenju etičkih kriterija osobito u pogledu porijekla i vađenja korištenih materijala, ali i socijalnih uvjeta radnika i lokalnog stanovništva;

7.  žali što je postignut malen napredak u uključivanju aspekata kružnog gospodarstva prilikom revizije postojećih mjera za određene proizvode i nove skupine proizvoda; napominje da je, unatoč tome što je obećano da će se posvetiti posebnu pozornost aspektima kružnog gospodarstva u Planu rada za ekološki dizajn za razdoblje 2016. – 2019. i unatoč paketu mjera Komisije o kružnom gospodarstvu te važnosti te teme, rad na tom pitanju bio razočaravajuć; stoga poziva Komisiju da ubrza radnje za osiguravanje da Direktiva o ekološkom dizajnu da značajan doprinos kružnom gospodarstvu;

8.  ustraje u tome da je potrebno:

(a)  da se mogućnost nadogradnje promiče dostupnošću softverskog ažuriranja,

(b)  da se mogućnost popravka olakša na način da se tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda osigura dostupnost rezervnih dijelova po razumnoj cijeni u odnosu na ukupnu cijenu proizvoda,

(c)  da se mogućnost recikliranja ojača korištenjem jedinstvenih ili kompatibilnih plastičnih polimera;

9.  ističe da bi se, osim osiguravanja mogućnosti recikliranja, trebalo promicati i stvarno korištenje recikliranih materijala; smatra da se, s jedne strane, mogućnost recikliranja i jednostavnog rastavljanja proizvoda mora uključiti u fazu dizajna kako bi se proizvodi na kraju svog životnog vijeka mogli pretvoriti u visokokvalitetne sekundarne sirovine te da je, s druge strane, potrebno promicati i podržavati stvarno ponovno korištenje tih sekundarnih sirovina u novim proizvodima, primjerice zacrtavanjem minimalne obvezne količine recikliranih materijala za nove proizvode;

10.  ističe da su za osiguravanje korištenja recikliranih/sekundarnih materijala dostupnost visokokvalitetnih sekundarnih materijala i dobro organizirano tržište sekundarnih materijala od presudne važnosti te da bi trebalo uspostaviti takvo tržište;

11.  ističe važnost pripisivanja odgovornosti proizvođačima i povećavanja razdoblja i uvjeta jamstva, čime će se proizvođači/prodavatelji primorati da preuzmu odgovornost za cijeli životni ciklus proizvoda te će se povećati trajnost, mogućnost nadogradnje, popravka i recikliranja te osigurati da sirovine i upravljanje otpadom ostanu unutar Europske unije;

12.  ističe da se upotrebi materijala i tvari od kritične važnosti, poput rijetkih zemnih elemenata ili toksičnih tvari, poput postojanih organskih onečišćujućih tvari i endokrinih disruptora, mora dati posebna važnost u okviru proširenih kriterija o ekološkom dizajnu kako bi se ograničilo njihovo korištenje ili barem osigurala mogućnost njihove ekstrakcije/odvajanja na kraju životnog vijeka proizvoda;

13.  ističe da je potrebno optimizirati i zaštititi proces donošenja odluka; naglašava da bi se mjere za ekološki dizajn trebale donositi pojedinačno poštujući postavljene i objavljene rokove te bi se trebale odmah početi provoditi; poziva Komisiju da izdvoji sredstva potrebna za provedbu;

14.  ustraje u tome da je potrebno optimizirati tržišni nadzor proizvoda koji se stavljaju na tržište uz pomoć bolje suradnje između Komisije i država članica te među samim državama članicama; preporučuje da Komisija organizira koordinaciju nacionalnih tijela za nadzor tržišta na razini EU-a;

15.  ističe da bi ispitni protokoli trebali što vjernije održavati stvarne uvjete, drugim riječima proizvodi se moraju testirati pod uvjetima i u okolini kojima se što je vjernije moguće simuliraju uvjeti prosječnog potrošača; poziva da ispitivanja koja provode i dobavljači i tijela za nadzor tržišta budu osmišljena i provedena na način koji omogućuje otkrivanje namjerne ili nenamjerne manipulacije ili poboljšavanja rezultata i njihovo uklanjanje te da dozvoljena odstupanja između rezultata ispitivanja i objavljenih rezultata ne prelaze statističku pogrešku opreme kojom su provedena mjerenja;

16.  ističe procjene Komisije da 10 – 25 % proizvoda na tržištu ne ispunjava zahtjeve ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti, što predstavlja gubitak iznosa od 10 % predviđenih ušteda; poziva na bolje praćenje usklađenosti; ističe velik potencijal brzih metoda provjere za otkrivanje proizvoda i vrsti proizvoda za koje je izglednije da ne ispunjavaju zahtjeve Direktive o ekološkom dizajnu;

17.  poziva na veću usklađenost i sinergiju s propisima koji se odnose na taj sektor i europskim instrumentima, među ostalim i s kriterijima odgovorne javne nabave, ekološkom oznakom ili pak zajedničkim korištenjem baze podataka za registraciju proizvoda koja je uspostavljena Uredbom (EU) 2017/1369 o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti;

18.  poziva na prikladno financiranje kako bi države članice mogle osigurati adekvatno praćenje razvoja politika, provoditi tržišni nadzor, stvarati nove poslovne prilike, savjetovati se na nacionalnoj razini prije glasovanja država članica o provedbenim mjerama te izrađivati proaktivne komunikacijske strategije; poziva Komisiju na proaktivnu komunikaciju s europskim građanima o koristi mjera ekološkog dizajna kao sastavni dio procesa usvajanja tih mjera ekološkog dizajna;

19.  poziva institucije EU-a i države članice da povedu primjerom tako što će se u potpunosti koristiti kružnim gospodarstvom i strategijama zelene javne nabave kako bi u svim ulaganjima dale prednost dokazano održivim proizvodima, poput proizvoda s ekološkom oznakom, i najvišoj razini resursne učinkovitosti i promicale raširenu uporabe zelene javne nabave, uključujući i u privatnom sektoru.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

21.3.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

58

3

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Zigmantas Balčytis, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, Jonathan Bullock, Cristian-Silviu Buşoi, Reinhard Bütikofer, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Ashley Fox, Adam Gierek, Theresa Griffin, Rebecca Harms, Hans-Olaf Henkel, Eva Kaili, Kaja Kallas, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Jaromír Kohlíček, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri, Christelle Lechevalier, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Nadine Morano, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Julia Reda, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Sven Schulze, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Martina Werner, Hermann Winkler, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jakop Dalunde, Luděk Niedermayer, Dennis Radtke, Dominique Riquet, Pavel Telička

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Gerolf Annemans, Rosa D’Amato, Emilian Pavel

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

58

+

ALDE

Kaja Kallas, Angelika Mlinar, Morten Helveg Petersen, Dominique Riquet, Pavel Telička

ECR

Edward Czesak, Ashley Fox, Hans-Olaf Henkel, Zdzisław Krasnodębski, Evžen Tošenovský

EFDD

Rosa D'Amato, Dario Tamburrano

ENF

Christelle Lechevalier

GUE/NGL

Xabier Benito Ziluaga, Jaromír Kohlíček, Paloma López Bermejo, Neoklis Sylikiotis

PPE

Bendt Bendtsen, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Pilar del Castillo Vera, Gunnar Hökmark, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Janusz Lewandowski, Nadine Morano, Angelika Niebler, Luděk Niedermayer, Dennis Radtke, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Sven Schulze, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Anna Záborská

S&D

Zigmantas Balčytis, José Blanco López, Adam Gierek, Theresa Griffin, Eva Kaili, Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev, Miapetra Kumpula-Natri, Edouard Martin, Dan Nica, Emilian Pavel, Miroslav Poche, Patrizia Toia, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

VERTS/ALE

Reinhard Bütikofer, Jakop Dalunde, Rebecca Harms, Julia Reda, Claude Turmes

3

-

EFDD

Jonathan Bullock

ENF

Angelo Ciocca

PPE

Hermann Winkler

1

0

ENF

Gerolf Annemans

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

25.4.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

59

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Anneli Jäätteenmäki, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Peter Liese, Joëlle Mélin, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Julia Reid, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Davor Škrlec, Renate Sommer, Estefanía Torres Martínez, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Nikos Androulakis, Cristian-Silviu Buşoi, Caterina Chinnici, Fredrick Federley, Anja Hazekamp, Norbert Lins, Rupert Matthews, Alojz Peterle, Stanislav Polčák, Carolina Punset, Christel Schaldemose

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jude Kirton-Darling, Jeroen Lenaers, Mylène Troszczynski


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

59

+

ALDE

Fredrick Federley, Gerben-Jan Gerbrandy, Anneli Jäätteenmäki, Carolina Punset, Frédérique Ries

ECR

Urszula Krupa, Rupert Matthews, Bolesław G. Piecha, Jadwiga Wiśniewska

EFDD

Piernicola Pedicini

ENF

Sylvie Goddyn, Joëlle Mélin, Mylène Troszczynski

GUE/NGL

Lynn Boylan, Stefan Eck, Anja Hazekamp, Kateřina Konečná, Estefanía Torres Martínez

NI

Zoltán Balczó

PPE

Pilar Ayuso, Cristian-Silviu Buşoi, Birgit Collin-Langen, Angélique Delahaye, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Giovanni La Via, Jeroen Lenaers, Peter Liese, Norbert Lins, Miroslav Mikolášik, Alojz Peterle, Stanislav Polčák, Adina-Ioana Vălean

S&D

Nikos Androulakis, Biljana Borzan, Nessa Childers, Caterina Chinnici, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Jude Kirton-Darling, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Pavel Poc, Christel Schaldemose, Damiano Zoffoli

Verts/ALE

Marco Affronte, Margrete Auken, Bas Eickhout, Benedek Jávor, Michèle Rivasi, Davor Škrlec

1

-

EFDD

Julia Reid

1

0

PPE

Renate Sommer

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 22. svibnja 2018.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti