IZVJEŠĆE o strukturnim i financijskim preprekama za dostupnost kulturnih sadržaja
14.5.2018 - (2017/2255(INI))
Odbor za kulturu i obrazovanje
Izvjestitelj: Bogdan Andrzej Zdrojewski
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o strukturnim i financijskim preprekama za dostupnost kulturnih sadržaja
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 27. Deklaracije o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir članak 15. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima,
– uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, posebno njezine članke 22. i 25.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o iskorištavanju potencijala kulturnih i kreativnih industrija[1],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o promicanju europskih kulturnih i kreativnih sektora kao izvora gospodarskog rasta i radnih mjesta[2],
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 30. studenog 2016. o dosljednoj politici EU-a za kulturne i kreativne industrije[3],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. travnja 2008. o kulturnim industrijama u Europi[4],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2007. o socijalnom statusu umjetnika[5],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o kulturnoj dimenziji vanjskog djelovanja EU-a[6],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. veljače 2004. o ulozi škole i školskog obrazovanja u jačanju dostupnosti kulture[7],
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. siječnja 2016. naslovljenu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”[8],
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. rujna 2015. naslovljenu „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi”[9],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a[10],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. travnja 2008. o Europskoj agendi za kulturu u globaliziranom svijetu[11],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o promicanju europskih kulturnih i kreativnih sektora kao izvora gospodarskog rasta i radnih mjesta[12],
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. prosinca 2016. naslovljenu „Dosljedna politika EU-a za kulturne i kreativne industrije”[13],
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 1. lipnja 2017. o stopama poreza na dodanu vrijednost koje se primjenjuju na knjige, novine i časopise[14],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. travnja 2008. o kulturnim industrijama u Europi[15],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. svibnja 2010. naslovljenu „Europeana – sljedeći koraci”[16],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2011. o mobilnosti i uključivanju osoba s invaliditetom te Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.[17],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. studenog 2017. o provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom[18],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. ožujka 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ[19],
– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, a posebno njezin članak 30. koji se odnosi na sudjelovanje u kulturnom životu, rekreaciji, razonodi i sportu,
– uzimajući u obzir cilj br. 11 Programa UN-a za održivi razvoj do 2030., koji je potpisan u rujnu 2015. i u kojemu se predlaže da gradovi i naselja postanu uključivi, sigurni, otporni i održivi,
– uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja koju je 20. listopada 2005. usvojila Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO),
– uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe od 27. listopada 2005. o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Konvencija iz Fara),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ[20],
– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 16. studenoga 2007. o Europskoj agendi za kulturu,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. prosinca 2014. o planu rada za kulturu u razdoblju 2015. – 2018.[21],
– uzimajući u obzir Plan rada EU-a za kulturu za razdoblje 2015. – 2018.,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 27. svibnja 2015. o kulturnim i kreativnim preplitanjima u svrhu poticanja inovacija, ekonomske održivosti i socijalne uključenosti,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 31. svibnja 2016. o ulozi Europeane u digitalnom pristupu europskoj kulturnoj baštini, njezinoj vidljivosti i uporabi,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 6. svibnja 2003. o pristupačnosti kulturne infrastrukture i kulturnih aktivnosti osobama s invaliditetom,
– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 8. lipnja 2016. naslovljenu „Ususret strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (JOIN(2016)0029),
– uzimajući u obzir izvješće Komisije o provedbi Europske agende za kulturu (COM(2010)0390),
– uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 27. travnja 2010. naslovljenu „Iskorištavanje potencijala kulturnih i kreativnih industrija” (COM(2010)0183),
– uzimajući u obzir Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini kulturne baštine (2018.) (COM(2016)0543),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. rujna 2012. naslovljenu „Promicanje kulturnih i kreativnih sektora za rast i radna mjesta u EU-u” (COM(2012)0537),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. prosinca 2012. o sadržaju na jedinstvenom digitalnom tržištu (COM(2012)0789),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. rujna 2012. naslovljenu „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi” (COM(2014)0477),
– uzimajući u obzir izvješće radne skupine stručnjaka iz država članica iz 2012. godine o pristupu kulturi,
– uzimajući u obzir rezultate istraživanja Eurobarometra br. 399, „Pristup kulturi i sudjelovanje u njoj” i br. 466 „Kulturna baština”,
– uzimajući u obzir rezultate statističkih istraživanja Eurostata (statistički podaci u području kulture) 2016.,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0169/2018),
A. budući da se u članku 27. Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima navodi: „svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu zajednice, uživati u umjetnosti i sudjelovati u znanstvenom razvoju i njegovim koristima” i budući da su mogućnosti za pristup kulturi i kreativnom izražavanju važne za postojanje demokratskog društva utemeljenog na slobodi izražavanja i jednakosti;
B. budući da se u Konvenciji iz Faroa priznaje pravo na kulturnu baštinu i poziva na razvijanje inovativnih načina upravljanja baštinom kako bi tijela javne vlasti mogla surađivati s drugim dionicima, uključujući udruge i privatne osobe;
C. budući da se u članku 22. Povelje Europske unije o temeljnim pravima zahtijeva poštovanje kulturne raznolikosti, a člankom 25. priznaje pravo starijih osoba na sudjelovanje u kulturnom životu;
D. budući da kultura ima snažan učinak na promicanje, razumijevanje i razvoj solidarnosti među europskim i transeuropskim zajednicama;
E. budući da se u većini ustava država članica Europske unije izravno ili neizravno spominje kultura i pitanje njezine dostupnosti;
F. budući da EU može dopunjavati i poticati kulturne politike, dok su na temelju članka 167. UFEU-a tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i dalje glavna tijela zadužena za kulturne politike u EU-u, u skladu s načelom supsidijarnosti;
G. budući da sve vrste prepreka kojima se blokira pristup pojedinaca ili zajednica kulturnim procesima i kulturnim ekosustavima i njihovo puno sudjelovanje u njima ometa razvoj istinski demokratskih i uključivih društava;
H. budući da kultura europskim građanima daje veće mogućnosti za razvoj osobnih, socijalnih, kreativnih i međukulturnih vještina;
I. budući da prema procjenama UN-a polovica svjetskog stanovništva, odnosno 3,5 milijarde ljudi, trenutačno živi u gradovima; budući da će do 2030. gotovo 60 % svjetskog stanovništva živjeti u gradskim područjima; budući da je stoga potrebno utvrditi strategije s učinkovitim politikama za rješavanje još prisutnih problema te kako bi se osiguralo dovoljno vremena za provođenje promjena kako bi se stvorili istinski uključivi urbani prostori;
J. budući da preporuka Parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje uključuje kulturnu svijest i izražavanje kao osnovne kompetencije potrebne za samoostvarenje i osobni razvoj, aktivno građanstvo, uključenost u društvo i zapošljavanje[22];
K. budući da se u komunikaciji Komisije od 10. svibnja 2007. naslovljenoj „Europska agenda za kulturu u globaliziranom svijetu” (COM(2007)0042) ističe potreba za olakšavanjem pristupa kulturi i kulturnim djelima, kao i za promicanjem kulturne raznolikosti;
L. budući da budućnost kulturnih inovacija u EU-u ovisi o ulaganjima u kreativne resurse, znanje i talent;
M. budući da se u planu rada za kulturu (2015. – 2018.) koji je Vijeće donijelo u prosincu 2014. kao prioriteti navode dostupna i inkluzivna kultura i promicanje kulturne raznolikosti;
N. budući da bi jedan od ciljeva EU-a i njegovih država članica trebalo biti smanjenje socijalnih i ekonomskih nejednakosti u cilju promicanja uključivog društva u kojem svi mogu sudjelovati; budući da je snažan, dinamičan i raznolik kulturni sektor temelj uključivog društva;
O. budući da je sudjelovanje u kulturnim aktivnostima sredstvo za stvaranje osjećaja pripadnosti društvu; budući da je stvaranje društvenog identiteta usko povezano sa sudjelovanjem u kulturi; budući da sudjelovanje u kulturnim aktivnostima može doprinijeti većem samopouzdanju i boljoj kvaliteti života, posebno za pojedince izložene nekoj vrsti marginalizacije zbog nezaposlenosti ili bolesti ili nekog drugog razloga;
P. budući da uključiv kulturni sektor svima pruža jednake mogućnosti za sudjelovanje i razvoj kreativnih vještina, bez obzira na socioekonomsku, kulturnu ili vjersku pripadnost ili invaliditet;
Q. budući da građani u mnogim regijama često posjećuju javne knjižnice i kulturne institucije i da su one često jedine pristupne točke za informiranje i kulturu, posebno u ruralnim i udaljenim regijama;
R. budući da bi nove digitalne tehnologije mogle imati utjecaja na upravljanje u kulturnom sektoru, dijalog i stvaranje nove publike te širenje kulturnih aktivnosti;
S. budući da nove digitalne tehnologije i internetske platforme nude ključne prilike za povećanje razine sudjelovanja i kulturnom stvaralaštvu;
T. budući da su osobe iz trećih zemalja nedovoljno zastupljene u različitim kulturnim područjima u EU-u; budući da to utječe i na osobe s invaliditetom;
U. budući da se u izvješću radne skupine stručnjaka iz država članica iz 2012. o pristupu kulturi[23] definira pristup u smislu omogućivanja korištenja dostupne kulturne ponude novim potrošačima; budući da to podrazumijeva dopiranje do nove publike ili građana i njihovo približavanje kulturnoj baštini i ostalim kulturnim resursima;
V. budući da digitalne tehnologije mijenjaju način na koji ljudi pristupaju kulturnim sadržajima, stvaraju ih, šire i koriste se njima;
W. budući da je platforma Europeana, pokrenuta 2008., postala zajednički europski kulturni projekt kojim se olakšava digitalni pristup europskoj kulturnoj baštini;
X. budući da je jedan od posebnih ciljeva programa „Kreativna Europa” pridobivanje nove i šire javnosti te poboljšanje pristupa kulturnim i kreativnim djelima u Uniji i izvan nje, uz posvećivanje posebne pozornosti djeci, mladima, osobama s invaliditetom i nedovoljno zastupljenim skupinama;
Y. budući da na razini Unije i u državama članicama postoje inicijative usmjerene na jamčenje boljeg pristupa kulturnoj infrastrukturi i kulturnim djelatnostima za osobe s invaliditetom;
Z. budući da raznolikost poreznih postupaka i sustava unutar EU-a stvara poteškoće u pogledu mobilnosti umjetnika i kulturnih radnika općenito stvaranjem prekomjerne birokracije koja je često nesrazmjerna u odnosu na stvarne, skromne prihode koji proizlaze iz njihovih aktivnosti;
AA. budući da je razvoj pouzdanih, usporedivih i ažuriranih statističkih podataka o kulturi, koji su osnova pravilnog oblikovanja kulturne politike, jedan od međusektorskih prioriteta plana rada za kulturu u razdoblju 2015. – 2018., čime se naglašava gospodarski potencijal kulturnih i kreativnih industrija te njihov utjecaj na dobrobit društva;
AB. budući da pristup kvalitativnom istraživanju i usporedivim podacima omogućuje učinkovito praćenje i analizu kulturnih, ekonomskih i socijalnih utjecaja kulturnih politika;
AC. budući da kultura doprinosi promicanju društva utemeljenog na znanju, razmjeni iskustava i svjetskoj povijesti;
AD. budući da je oko 8,4 milijuna osoba u EU-u zaposleno u sektoru kulture (što čini 3,7 % ukupne radne snage)[24] i da se njihov potencijal u smislu ekonomskog rasta još nepotpuno ostvaruje;
AE. budući da oni koji kulturnim stvaralaštvom nastoje doprinijeti izražavanju svojeg identiteta te proširiti i na održiv način razviti pristup kulturi nailaze na poteškoće i probleme;
Pristup kulturi i sudjelovanje u njoj
1. ističe da pristup kulturi smatra temeljnim pravom svih građana, u skladu s člankom 27. Opće deklaracije o ljudskim pravima, u kojoj se sudjelovanje u kulturnom životu smatra jednim od temeljnih ljudskih prava; nadalje ističe da je to pravo sadržano u Konvenciji iz Faroa kojom se priznaje pravo na sudjelovanje u kulturnom životu i promiče uloga kulturne baštine u stvaranju mirnog i demokratskog društva; stoga poziva države članice potpisnice da ubrzaju postupak ratifikacije te ostale države koje nisu potpisnice da potpišu Konvenciju, čime će iskoristiti jedinstvenu priliku koju pruža Europska godina kulturne baštine;
2. ističe važnost cjelovite primjene koncepta pristupačnosti i njegovu vrijednost kao sredstva kojim se osigurava da se svaka osoba koja je korisnik kulture te kulturnih lokacija i inicijativa uzme u obzir u najširem i najpotpunijem smislu, i da se kao rezultat toga uzmu u obzir posebne potrebe osoba s invaliditetom kako bi se osiguralo da imaju jednake mogućnosti, da su istinski socijalno uključene i da aktivno sudjeluju u društvu;
3. ističe neporecivu važnost aktivnog i pristupačnog kulturnog sektora za razvoj uključivog društva te jačanje zajedničke jezgre univerzalnih vrijednosti i aktivnog europskog građanstva, što je od temeljne važnosti kako bi se građanima omogućilo uspješno i učinkovito sudjelovanje u javnom životu, uz istovremeno promicanje europske kulturne baštine i razvoj europske kulturne i jezične raznolikosti; stoga poziva države članice i Uniju da u okviru svojih nadležnosti razviju i provedu potrebne konkretne mjere kako bi se zajamčio pristup i sudjelovanje u kulturnom životu;
4. potiče uključenost i raznolikost kao sastavni dio planiranja, organizacijskog razvoja i zapošljavanja u sektoru kulture na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini; također potiče države članice da provedu sustavno praćenje mjera usmjerenih prema postizanju tog cilja;
5. podsjeća na značaj uloge EU-a u promicanju i omogućavanju bolje koordinacije kulturnih politika na svim razinama; smatra da će samo na toj osnovi dionici iz cijelog EU-a moći oblikovati sveobuhvatnu i učinkovitu politiku promicanja pristupa kulturi i sudjelovanja u njoj te tako zauzeti stajalište da je kultura iznimno važan dio projekta europske integracije;
6. smatra da je pristup kulturi i sudjelovanje u njoj transverzalno pitanje i stoga naglašava da je od ključne važnosti usklađivanje kulturne politike s drugim područjima politika, kao što su politika obrazovanja, socijalna, gospodarska, regionalna, vanjska i digitalna politika te politika medija;
7. preporučuje da države članice izrade strategiju kulturnog djelovanja usmjerenu na djecu i mlade;
8. prepoznaje promicanje i uspostavu uključivog i smislenog pristupa kulturi kao jedan od prioriteta političkog programa te poziva na uvođenje pitanja pristupačnosti kulture i sudjelovanja u njoj u druga područja politika jer se time neće samo dati pozitivan doprinos tim drugim područjima nego će se i utjecati na međusektorsku i sinergijsku suradnju u duhu članka 167. UFEU-a;
9. navodi da je zbirka nacionalnih kulturnih politika koju su osmislili i kojom upravljaju Vijeće Europe i platforma stručnjaka vrlo koristan instrument za kulturne politike u Europi i izvan nje; međutim žali zbog toga što je od 2011. postignut slab napredak u vezi s prikupljanjem podataka i, posebno, analizom podataka te stoga preporučuje da Vijeće nastavi s revizijom postojećih sadržaja, uključujući i lokalne i regionalne razine kulturne politike;
10. ističe da se pojmovi pristupa kulturi i sudjelovanja u njoj smatraju usko povezanim elementima; napominje da bi strategije za jačanje pristupa kulturi i sudjelovanja u njoj trebalo provoditi identificiranjem podzastupljenih skupina, osmišljavanjem i provedbom inicijativa ili programa usmjerenih na povećanje njihova sudjelovanja i uklanjanje postojećih prepreka;
11. ističe potrebu za prikupljanjem podataka o sudjelovanju osoba s invaliditetom u kulturnim aktivnostima;
12. izražava žaljenje zbog toga što financijske prepreke i dalje sprečavaju građane, posebno one iz najugroženijih skupina, u punom ostvarivanju njihova temeljnog prava na sudjelovanje u kulturnom životu i pristup kulturi što one ometaju učinkovito ostvarivanje tog temeljnog prava;
13. podsjeća na važnost razvoja platformi za dijeljenje i razmjenu iskustava na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini;
14. ističe važnost jamčenja kvalitete kulturne ponude svim građanima kao temelj za promicanje aktivnog demokratskog i uključivog građanstva;
Financijske prepreke
15. ističe da stabilno i stalno javno financiranje ima temeljnu ulogu u osiguravanju dinamične kulturne scene te je i dalje neophodan instrument za podupiranje kulturnih aktivnosti u EU-u kako bi mogle ostvariti svoj gospodarski potencijal, za doprinos održivom rastu i socijalnoj koheziji i za financiranje kulturne infrastrukture; stoga poziva Komisiju i države članice da, svatko u okviru svojih nadležnosti, odvoji odgovarajući dio svojeg proračuna za javnu potporu kulturi te za jačanje sinergija s EFRR-om i ostalim kulturnim fondovima za potporu, uključujući programe kojima se omogućuju istraživanje i inovacije te dostupne instrumente kohezijske politike;
16. poziva Komisiju i države članice da zajamče da se javno financiranje kulture neće smanjivati, bez obzira na moguće buduće gospodarske poteškoće s kojima bi se države članice mogle suočiti;
17. žali zbog toga što su gospodarski padovi obično najprije dovodili, a i dalje prečesto dovode do smanjenja u javnoj potrošnji za kulturu i imaju negativan učinak na proračune za kulturne aktivnosti;
18. podsjeća na to da se ulaganjem u kulturni i kreativni sektor oslobađa znatan, ali i dalje podcijenjen potencijal tih sektora za poticanje kulturne raznolikosti i društvenih inovacija, uz istovremeno postizanje održivog gospodarskog napretka i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, te da ta ulaganja imaju izravan učinak na razvoj novih vještina, digitalizaciju, poduzetništvo, inovacije i stvaranje novih poslovnih modela, kao i na jačanje konkurentnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora, iskorištavanje mogućnosti te pristup novim međunarodnim mogućnostima, tržištima i publici; stoga smatra da privatni sektor ima ključnu ulogu kojom se nadopunjuje javno ulaganje i poziva države članice da razmotre provedbu zakonodavnih mjera kojima se predviđaju porezne olakšice za financijske doprinose privatnih subjekata za promicanje kulture;
19. ističe da rascjepkanost, niska dodana vrijednost i aktivnosti brojnih samozaposlenih muškaraca i žena u kreativnom sektoru, uz podsjećanje na to da se te djelatnosti općenito smatraju zanimljivima, ne smiju dovesti do toga da kulturna/kreativna industrija postane model za slabo plaćeni rad ili rad s lošim socijalnim osiguranjem; stoga predlaže razvijanje čvrstih postupaka preispitivanja za kvalitetan rad u kreativnom sektoru;
20. ističe da se javnim pristupom kulturnim dobrima i uslugama te potporom za kulturno stvaralaštvo i izražavanje jača kreativno gospodarstvo, čime se doprinosi razvoju zemlje;
21. ističe da bi se nedostatak financiranja kulturnih industrija smanjio poreznim poticajima za privatna sponzorstva;
22. skreće pozornost na probleme u pogledu međunarodnog oporezivanja dohotka s kojima se suočavaju umjetnici diljem Europe te stoga preporučuje uvođenje standardnog modela koji će biti od koristi za zaposlenike i samozaposlene osobe i kojim će se spriječiti dvostruko oporezivanje;
23. poziva na ulaganje u mikropoduzeća kako bi se potaknuli kreativnost i inovacije, čime se promiče razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini;
24. ističe da je, prema odgovorima sudionika u istraživanjima Eurobarometra i Eurostata, visoka cijena kulturnih dobara i usluga jedna od prepreka za sudjelovanje u kulturi[25]; u tom kontekstu snažno preporučuje da države članice i regije poduzmu mjere usmjerene na određene ciljne skupine, posebno studente, velike obitelji i starije osobe, radi uklanjanja financijskih prepreka za pristup;
25. ističe da su visoki troškovi osiguranja za izložbene predmete i izvedbe također razlog za visoke cijene ulaznica ili karata za muzeje, kazališta i galerije te da manje strukture zbog toga često ne mogu razviti svoje programe u skladu s publikom i ambicijama, što dovodi do sve većeg jaza između manjih struktura koje su bliske svojoj publici i većih, međunarodno priznatih institucija;
26. ističe ulogu koju adekvatna fiskalna politika može imati u odnosu na kulturni i kreativni sektor pri jačanju pristupa kulturi i sudjelovanja u njoj; smatra, međutim, da se neizravnom podrškom za kulturnu baštinu uvođenjem smanjenih stopa PDV-a ne mogu zamijeniti izravne subvencije; poziva na bolju koordinaciju kulturnih politika i stopa PDV-a na nacionalnoj razini kao alata za poticanje sudjelovanja u kulturi;
27. podsjeća da je važno da države članice razmotre mogućnost uvođenja dosljednije politike oporezivanja prihoda kulturnih radnika i umjetnika koji tijekom kratkih razdoblja borave u različitim zemljama pa zbog toga mogu podlijegati različitim propisima i administrativnim postupcima za svaku pojedinu izvedbu, radionicu ili boravak; predlaže da se minimalna usklađenost radi pružanja potpore mobilnosti umjetnika i kulturnih radnika smatra prioritetom kako bi se potaknula raznolikost stvaralaštva i kulture diljem EU-a i izvan njega, umjesto da se stvaraju prepreke u obliku birokracije koja je nerazmjerna u odnosu na stvarni prihod od kulturnog djelovanja;
28. potiče države članice i institucije da ulažu u decentralizaciju izložbe kulturnih aktivnosti, bilo izgradnjom infrastrukture u udaljenim regijama bilo raznim privremenim kulturnim izložbama; potiče privatne kulturne institucije da također ulažu u geografsku decentralizaciju;
29. sa zadovoljstvom prihvaća prijedlog izmjene Direktive o PDV-u, čime bi se državama članicama omogućila primjena jedinstvene stope PDV-a na elektronička i tiskana izdanja; smatra da je primjena različitih stopa PDV-a na fizičke i elektroničke publikacije zastarjela i neodrživa u digitalnom dobu; poziva Vijeće da prihvati prijedlog Komisije na tu temu bez nepotrebnog odugovlačenja;
30. ističe važnost usklađivanja privatnog i profesionalnog života kako bi se moglo pristupati različitim kulturnim aktivnostima te u njima uživati i sudjelovati;
Prepreke i izazovi u pogledu obrazovanja
31. ističe da je razina obrazovanja jedan od najvažnijih čimbenika koji imaju znatan utjecaj na stupanj sudjelovanja u kulturi; ističe da viši stupanj obrazovanja rezultira višim stupnjem sudjelovanja u kulturnim zbivanjima[26]; ističe da su humanističke znanosti, učenje jezika u školama i kulturno obrazovanje sastavni dio općeg obrazovanja jer pomažu pri smanjivanju socijalnih razlika pa ih stoga treba financirati jednako kao i predmete iz područja STEM-a;
32. ističe da se znanje shvaća kao proizvod kulturnog međudjelovanja koje utječe na pojedince koji su iskusili kulturni utjecaj;
33. potiče interaktivan i uključiv pristup razvoju kulturnih i obrazovnih politika, utemeljen na zajednici, kako bi se povećao interes za kulturu i sudjelovanje u njoj, promicala europska kulturna baština i razvijala europske kulturna i jezična raznolikost;
34. smatra da je nedostatak interesa jedna od najčešće isticanih prepreka za sudjelovanje u kulturi koje navode sudionici istraživanja Eurostata i Eurobarometra[27]; u tom kontekstu ističe da potpora potražnji, shvaćena kao stvaranje interesa i razumijevanje kulture obrazovanjem, treba biti prioritetna zadaća u smislu jačanja pristupa i sudjelovanja u kulturi;
35. preporučuje da se europska studentska iskaznica globalizira i da se u njezine prednosti doda i besplatan pristup kulturnim institucijama EU-a;
36. podsjeća na temeljnu ulogu škole i obitelji kao ključnih platformi za kontakt mladih s kulturom i oblikovanje kulturnih potreba i kompetencija; poziva države članice da poduzmu mjere za bolju integraciju kulturnog i umjetničkog obrazovanja u školske obrazovne programe, i u formalnom i u neformalnom obrazovanju;
37. ističe da je važno da države članice, u bliskoj suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te s pomoću financijskih sredstava i/ili subvencija, osiguraju glazbenu nastavu u državnim školama;
38. preporučuje državama članicama da razmotre obrazovanje kao jednu od najvažnijih kulturnih aktivnosti jer promicanje potražnje prije svega znači pružanje vještina i znanja kako bi se ljudima omogućilo da cijene umjetnost; podsjeća na to da je njegovanje interesa za kulturu učinkovitije ako se provodi u ranoj dobi te smatra da za kulturu u skladu s tim treba odvojiti više prostora u nastavnim planovima i programima i da treba staviti na raspolaganje veće ljudske resurse i više materijala kako bi se postigao taj cilj; poziva na to da se škole financiraju za posjete muzejima i ostalim kulturnim institucijama jer će se time istodobno promicati interes za kulturu i sudjelovanje mladih i osigurati dodatna sredstva za kulturne institucije;
39. ističe važnost državnih obrazovnih sustava pri predstavljanju raznolikosti svijeta kulture djeci, pri čemu se pomaže pri osposobljavanju nove publike i širenju kulture; također ističe važnost različitih kulturnih institucija pri uspostavi partnerstava sa školama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;
40. potiče države članice te regionalne i lokalne vlasti da podrže izvannastavne kulturno-obrazovne programe namijenjene svim građanima, a posebno zapostavljenoj djeci i mladima, preko programa čiji je cilj njihovo upoznavanje s raznim umjetničkim izričajima ili pomaganje da postanu svjesniji postojeće kulturne baštine;
41. ističe ulogu lokalnih kulturnih institucija, uključujući kulturne centre i knjižnice, kao ključnih čimbenika u prevladavanju prepreka za pristup kulturi i sudjelovanje u njoj; stoga poziva države članice da te institucije aktivno podupiru;
42. poziva na to da se više cijeni socijalna uloga javnih knjižnica i kulturnih institucija zajednice te da se za nju ima više razumijevanja, posebno u ruralnim ili udaljenim regijama, ne samo povećanjem javnog financiranja nego i stvaranjem partnerstava i pružanjem odgovarajuće informacijske i komunikacijske tehnologije i ljudskih resursa s pristupom osposobljavanju, čime će se one pretvoriti u institucije koje mogu poboljšati život ljudi i potaknuti lokalni razvoj;
43. ističe da je uspostava partnerstava ključna u privlačenju potencijalne publike za umjetničke aktivnosti i da bi se to moglo postići, primjerice, suradnjom s organizacijama koje zastupaju učenike, migrante ili osobe s invaliditetom kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na njihove interese i potrebe;
44. ističe važnost podupiranja inicijativa na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kojima se promiče kontakt, suradnja i razmjena iskustava između tradicionalne umjetnosti, kulturnih institucija i raznih multikulturnih organizacija ili organizacija koje zastupaju manjine, kao i između profesionalnog i amaterskog kulturnog sektora;
45. preporučuje razvoj zajedničke strategije potpore za obrazovne projekte koje predlažu kulturne institucije; ističe da su ti projekti instrumenti kojima se podupiru i izgrađuju svijest, kulturne kompetencije i međukulturno znanje, zbog čega služe kao polazište za dugotrajni angažman publike u kulturnim djelatnostima;
46. potiče države članice da u kulturne institucije uvedu programe za mlade namijenjene za slobodno vrijeme;
47. poziva Komisiju i države članice da donesu mjere kako bi se osigurao širi pristup kulturnim institucijama i razvila sveobuhvatna europska strategija za pristup javnim prostorima, posebno u vezi s kulturom u gradskom izgrađenom okolišu, kao i u slučaju muzeja, kazališta, kinodvorana, knjižnica, koncertnih dvorana itd.;
48. poziva države članice da potaknu uvođenje stipendija za studiranje ili stažiranje u kulturnim institucijama ili institucijama za upravljanje kulturom za studente u okviru državnih ili privatnih obrazovnih mreža;
Strukturne prepreke
49. skreće pozornost na često nižu stopu sudjelovanja ruralnog stanovništva u kulturi, koja je strukturno uvjetovana[28], te u tom kontekstu na ulogu malih lokalnih kulturnih centara, prometne infrastrukture i potpore za održivi kulturni turizam u omogućavanju pristupa kulturnim institucijama;
50. ističe da je europska kulturna baština jedinstvena u svijetu zbog svoje raznolikost i bogatstva te da kulturni turizam ima golem potencijal za doprinos održivom gospodarstvu, kao i za poticanje socijalne kohezije i uključenosti; stoga poziva države članice da pojačaju napore i ulaganja u cilju razvijanja održive i dugoročne kulturne politike turizma;
51. poziva na veća ulaganja u kulturnom sektoru kako bi se potaknula lokalna gospodarstva i promicao kulturni turizam; napominje da su kulturni turizam, u sinergiji sa znanošću, primarnim sektorom i obrtničkim i industrijskim centrima te mobilnost odlučujući čimbenici u stvaranju prisnije i humanije Europe;
52. predlaže veća ulaganja u pristup kulturi za najudaljenije, planinske i udaljene regije kako bi se stvorile decentralizirane kulturne mogućnosti;
53. napominje da postoji potreba za daljnjim djelovanjem u području poboljšanja pristupa osoba s invaliditetom kulturnoj infrastrukturi bez tehnoloških ili fizičkih prepreka te kulturnim aktivnostima i medijima; poziva države članice i Komisiju da u okviru svojih nadležnosti nastave raditi na integraciji osoba s invaliditetom u području kulture i ulagati napore u uklanjanje postojećih prepreka.;
54. prepoznaje potrebu za participativnim metodama upravljanja kulturnom baštinom na temelju pristupa usredotočenog na lokalne zajednice kako bi se predvidjela potražnja i uključili veći dijelovi javnosti, posebno vodeći računa o mladima, osobama s invaliditetom te nedovoljno zastupljenim i marginaliziranim skupinama;
55. traži od država članica i kulturnih institucija koje o njima ovise da osiguraju kulturnu ponudu dostupnu svima, s posebnim mjerama za određene skupine stanovništva kao što su, među ostalim, djeca i mladi, starije osobe, osobe s invaliditetom ili migranti;
56. ističe potrebu za većim ulaganjem država članica u primjenu univerzalnog sustava čitanja i pisanja namijenjenog slijepim i slabovidnim osobama (Brailleov sustav) u brojnim središtima kulturne infrastrukture i tehnologijama; poziva na veća ulaganja u proizvodnju audio knjiga, časopisa i novina te u uporabu znakovnog jezika u kazališnim produkcijama;
57. ističe potrebu za uklanjanjem prepreka u području mobilnosti umjetnika i stručnjaka u području kulture, a ponajprije poreznih prepreka; ističe utjecaj tih aktivnosti na proširenje kulturne ponude u Europi; pozdravlja program Kreativna Europa jer doprinosi uspješnosti kulturne mobilnosti i stručnjaka u tom sektoru i jer se njime potiče širenje kvalitetnih kulturnih događanja i projekata;
58. podsjeća na to da su prepreke pri pristupu kulturi vidljivije na lokalnoj razini, zbog čega su potrebna veća ulaganja u razne kulturne projekte mobilnosti radi omogućavanja razvoja i kohezije lokalnih zajednica;
59. poziva Komisiju da mobilnost europskih umjetnika i umjetnika iz trećih zemalja uzme u obzir kao sredstvo za promicanje mira, razmjenu vizija i uklanjanje društvenih i kulturnih stereotipa;
60. podsjeća na to da jezične prepreke mogu imati negativan učinak na kulturnu potražnju te stoga poziva na veću višejezičnost u kulturnim produkcijama;
61. preporučuje da države članice poduzmu potrebne mjere za olakšavanje prijevoza i pristupa kulturnim ustanovama za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću;
Prepreke i izazovi u pogledu digitalizacije
62. uvjeren je da digitalni alati, kad se pravilno koriste i primjenjuju te ako su popraćeni dosljednom razinom digitalne pismenosti, mogu pomoći u prevladavanju prepreka pri pristupu kulturi prouzročenih čimbenicima među kojima su nepovoljan geografski položaj, invaliditet, socijalno podrijetlo, jezik i nedostatak vremena ili financijskih sredstava; ističe da digitalni alati mogu biti i sredstvo za prevladavanje socijalnih ili mentalnih prepreka, a da to ne podrazumijeva smanjenje ulaganja u geografsku decentralizaciju kulturnih aktivnosti, stoga smatra da bi u tom kontekstu digitalno obrazovanje trebalo biti sastavni dio procesa učenja od rane dobi kako bi se razvila odgovarajuća znanja i vještine;
63. preporučuje Komisiji da izradi dosljednu digitalnu strategiju usmjerenu na kulturnu infrastrukturu i aktivnosti kako bi se ojačali njihovi kapaciteti;
64. napominje da postoji problem digitalne isključenosti te ističe da ga treba riješiti; u tom kontekstu podsjeća da digitalizacija zahtijeva od kulturnih i obrazovnih institucija, kao i od same publike, da stječu nove kompetencije, vještine i znanja; posebno ističe potrebu za izgradnjom kapaciteta za korištenje novih digitalnih tehnologija u kulturnim institucijama i za njihovom prilagodbom izazovima tehnološke promjene;
65. ističe da digitalizaciju i internetski pristup kulturnoj građi u Europi treba provesti uz puno poštovanje stvaratelja i prava intelektualnog vlasništva; smatra da u tom pogledu prava intelektualnog vlasništva ne bi smjela biti prepreka općem javnom cilju, a to je poboljšanje pristupa i davanje prednosti širenju kreativnog sadržaja, informacija i znanja; nadalje ustraje u tome da je potrebno hitno uspostaviti zaštićeno digitalno okružje koje umjetnicima i stvarateljima omogućuje da budu adekvatno nagrađeni za svoj rad te osigurati pravednu naknadu za prekogranični pristup;
66. poziva Komisiju da nastavi davati prioritet inovativnim pristupima razvoju i angažmanu publike, uključujući nove tehnologije, u okviru programa Europske unije, posebno u okviru programa Kreativna Europa i njegovih budućih inačica;
67. poziva države članice da u okviru svojih kulturnih i digitalnih strategija uzmu u obzir razvoj publike i da podrže korištenje digitalnim tehnologijama kako bi se olakšao pristup kulturnom sadržaju;
68. prepoznaje doprinos platforme Europeana i institucija država članica digitalizaciji i dostupnosti kulturnih sadržaja; u kontekstu Europske godine kulturne baštine poziva na pružanje stalne potpore i boljih resursa za taj projekt te na promicanje javnog pristupa digitalnim resursima i uslugama povezanima s kulturnom baštinom; zahtijeva istinsko restrukturiranje web mjesta kako bi se bolje uskladilo s naprednim tehnologijama, kao i istinsku komunikacijsku politiku koja je u skladu s bogatstvom sadržaja prikupljenog na tom mjestu;
69. ističe potrebu za prikupljanjem kulturnih podataka i njihovim upravljanjem u kontekstu digitalnih primatelja kako bi se omogućilo da kulturne organizacije bolje razumiju njihove potrebe i razviju dosljedan pristup digitalnoj publici;
70. napominje da kulturni sadržaj ima vodeću ulogu kad je riječ o tome da šira javnost prihvati nove tehnologije i razvije e-vještine i medijsku pismenost na razini europskog građanina;
o
o o
71. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
- [1] SL C 377 E, 7.12.2012., str. 142.
- [2] SL C 93, 9.3.2016., str. 95.
- [3] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0486.
- [4] SL C 247 E, 15.10.2009., str. 25.
- [5] SL C 125 E, 22.5.2008., str. 223.
- [6] SL C 377 E, 7.12.2012., str. 135.
- [7] SL C 98 E, 23.4.2004., str. 179.
- [8] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0009.
- [9] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0293.
- [10] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0005.
- [11] SL C 247 E, 15.10.2009., str. 32.
- [12] SL C 93, 9.3.2016., str. 95.
- [13] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0486.
- [14] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0233.
- [15] SL C 247 E, 15.10.2009., str. 25.
- [16] SL C 81, 15.3.2011., str. 16.
- [17] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0453.
- [18] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0474.
- [19] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0062.
- [20] SL L 347, 20.12.2013., str. 221.
- [21] SL C 463, 23.12.2014., str. 4.
- [22] SL L 394, 30.12.2006., str. 10.
- [23] Izvješće pod naslovom „Politike i dobre prakse u javnim umjetničkim i kulturnim institucijama za promicanje boljeg pristupa kulturi i šireg sudjelovanja u njoj”, listopad 2012.
- [24] Eurostat – Statistički podaci iz područja kulture – zapošljavanje u kulturi (2017.), http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Culture_statistics_-_cultural_employment
- [25] Eurobarometar 399.
- [26] Eurostat, Statistički podaci iz područja kulture, izdanje 2016., str. 116. – 136.; Podaci Eurostata iz 2015. – istraživanje EU-a o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC).
- [27] Podaci Eurostata iz 2015. – istraživanje EU-a o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC).
- [28] Podaci Eurostata iz 2015. – istraživanje EU-a o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC).
OBRAZLOŽENJE
Uvod
Ovo je izvješće prvo sveobuhvatno izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje koje se izravno bavi pitanjem pristupa kulturi. Izvjestitelj problematiku dostupnosti kulture smatra temeljnim pitanjem kulturne politike, i iz nacionalne perspektive i iz perspektive EU-a, te prije svega kao ključno pitanje iz perspektive građana. Podsjećajući na presudnu važnost aktivnog i dostupnog kulturnog sektora za razvoj uključivog demokratskog društva, izvjestitelj naglašava potrebu za poticanjem i poboljšanjem pristupa kulturi kao jedan od najviših prioriteta na političkom planu i poziva na uključivanje aspekta pristupa i sudjelovanja u kulturi u ostala politička područja.
Cilj je izvješća provesti analizu postojećih prepreka za pristup i sudjelovanje u kulturi. Tematski opseg izvješća znatno je širi nego što to pokazuje njegov naslov jer se ne odnosi samo na strukturne i financijske prepreke za pristup nego i na društvene i digitalne prepreke te, najproblematičnije, obrazovne prepreke. Većina analiziranih prepreka postoji zajedno ili je blisko povezana, što pokazuje složenost problema pristupa kulturi i sudjelovanja u njoj te se ističe argument izvjestitelja da je to pitanje transverzalno i naglašava ključna važnost usklađivanja kulturne politike s ostalim područjima politike.
Pristup kulturi kao pravo i vrijednost
Pristup kulturi jedno je od temeljnih prava zajamčenih brojnim pravnim dokumentima. Polazeći od Deklaracije o ljudskim pravima UN-a, u čijem se članku 27. navodi da „Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu zajednice, uživati u umjetnosti i sudjelovati u znanstvenom razvoju i njegovim koristima“, sve do ustava većine država Europske unije, u kojima se izravno ili neizravno upućuje na kulturu i problem njezine dostupnosti. Pitanje pristupa kulturi i sudjelovanja u njoj također se smatra prioritetom na razini Unije. U obvezujućem planu rada za kulturu za razdoblje 2015. – 2018., koji je Vijeće usvojilo 2014. godine, kao prioritet se navodi dostupna i uključiva kultura.
Prepreke pri pristupu kulturi i sudjelovanju u njoj
Izvjestitelj bi želio istaknuti da se pojmovi pristupa kulturi i sudjelovanja u njoj smatraju usko povezanim elementima. Također dijeli mišljenje da bi strategije jačanja pristupa kulturi i sudjelovanja u njoj trebalo provesti identificiranjem podzastupljenih skupina, osmišljavanjem i provedbom inicijativa ili programa usmjerenih na povećanje njihova sudjelovanja i uklanjanje postojećih prepreka. U tom kontekstu za izvjestitelja je nužno provođenje politike utemeljene na dokazima dobivenima opsežnim istraživanjem i prikupljanjem podataka o preprekama za pristup kulturi, sudjelovanje u kulturi i razvoj publike te o njihovu utjecaju na individualnoj i društvenoj razini. Uvažavajući napore Eurostata i programa ESSnet-Culture, uz mnoge druge, u pogledu statističkih podataka iz područja kulture izvjestitelj podsjeća na neoslabljenu, temeljnu ulogu ažuriranih statističkih i kvalitativnih istraživanja i pristupa usporedivim izvorima podataka kako bi se omogućili učinkovito praćenje i analiza kulturnih, ekonomskih i socijalnih utjecaja kulturnih politika.
Izvjestitelj je mišljenja da su postojeće prepreke pri pristupu polazište za izgradnju strategije za reagiranje na izazove s kojima se danas suočavaju kulturne institucije, države članice te lokalna ili regionalna tijela, koja su uvelike odgovorna za oblikovanje kulturne politike, u skladu s načelom supsidijarnosti. Međutim, on snažno naglašava ključnu ulogu EU-a u promicanju i olakšavanju bolje koordinacije kulturnih politika na svim razinama. U tom smislu pozdravlja aktivnosti u okviru otvorene metode koordinacije (OMK), koja je i dalje osnovna metoda djelovanja u pogledu međusobne suradnje država članica u okviru kulturne politike. U kontekstu ovog izvješća izvjestitelj ističe vrijednost izvješća radne skupine stručnjaka država članica o pristupu kulturi, sastavljenog s pomoću otvorene metode koordinacije.[1]
Financijske prepreke
Izvjestitelj ističe da je financijsko stanje jedna od glavnih prepreka za pristup kulturi i sudjelovanje u njoj. Primjećuje da je visoka cijena kulturnih dobara i usluga druga prepreka za sudjelovanju u kulturi koju su ispitanici izdvojili u posebnom istraživanju Eurobarometra br. 399 o pristupu kulturi i sudjelovanju u njoj. Financijski razlozi sprječavaju ispitanike da posjećuju koncerte (25 %), odlaze u kino (22 %), kazalište (20 %) ili u operu, na balet i plesne nastupe (14 %).[2] U tom kontekstu izvjestitelj snažno naglašava da je javna financijska potpora i dalje osnovno sredstvo financiranja kulturnih aktivnosti te poziva Komisiju i države članice da u okviru svojih nadležnosti izdvajaju dovoljan dio proračunskih sredstava za javno financiranje kulture. Izvjestitelj poziva na promicanje pristupa smanjenjem cijena ulaznica za određene skupine, ali dijeli mišljenje da, kako bi te mjere bile u potpunosti učinkovite u povećanju sudjelovanja, one trebaju biti uključene u širu strategiju i usko usklađene s nacionalnim kulturnim politikama. Slično tome, u slučaju fiskalne politike, iako uviđa njezin nepobitni potencijal da posredno potiče sudjelovanje i pristup kulturi, izvjestitelj ističe da uvođenje smanjenih stopa PDV-a ne može zamijeniti izravne subvencije i poziva na bolju koordinaciju nacionalnih kulturnih politika i stopa PDV-a kao sredstva za poticanje sudjelovanja u kulturi.
Prepreke i izazovi u pogledu obrazovanja
Izvjestitelj u konačnici smatra da je danas za sudjelovanje u kulturi potražnja važnija od ponude. U tom kontekstu osobito zabrinjavajućim smatra podatke Eurostata o sudjelovanju u kulturi, koji ukazuju na činjenicu da je gotovo 40 % nesudjelovanja u kulturnim događanjima u EU-u motivirano nedostatkom interesa.[3] Izvjestitelj te podatke shvaća kao simptome prepreka i poteškoća u obrazovanju s kojima se suočavamo u kontekstu sudjelovanja u kulturi. Ističe da razinu obrazovanja smatra jednim od najvažnijih čimbenika koji nema samo utjecaj na razinu nego i na kvalitetu sudjelovanja u kulturi. Također istinski smatra da je podupiranje potražnje, odnosno stvaranje interesa za kulturu i njezino razumijevanja preko obrazovanja, prioritetna zadaću za povećanje pristupa kulturi i sudjelovanja u njoj. U tom kontekstu naglašava temeljnu ulogu škola u oblikovanju kulturnih potreba i kompetencija, kao i ključnu ulogu lokalnih kulturnih centara i knjižnica u prevladavanju prepreka za pristup kulturi i sudjelovanje u njoj.
Strukturne prepreke
Kad je riječ o strukturnim preprekama, izvjestitelj bi prije svega skrenuo pozornost na prepreku koja se može definirati kao geografska, a to je udaljenost od središta kulturnog života, kao što su kazališta, muzeji, knjižnice, kulturni centri i kina. Prema ispitivanjima javnog mnijenja (Eurobarometar br. 399) ljudi koji žive u ruralnim područjima ili daleko od velikih gradskih središta mnogo rjeđe sudjeluju u kulturnom životu – prvenstveno zbog nedostatka ponude, a tek poslije zbog nedostatka financijskih sredstava. Zanimljivo je da je manjak interesa za kulturu među stanovnicima sela i malih gradova usporediv (38 % i 37 %), a ne razlikuje se mnogo od onog koji su prijavili stanovnici velikih gradova (32 %).[4] U tom kontekstu izvjestitelj ističe ulogu poboljšanja prometne infrastrukture i potpore kulturnom turizmu u olakšavanju pristupa kulturnim institucijama. Izvjestitelj je također svjestan izazova s kojima se suočavamo u pogledu poboljšanja pristupa osoba s invaliditetom kulturnoj infrastrukturi, kulturnim aktivnostima i medijima. Također ističe da nemamo dovoljno podataka o dostupnosti kulturnih institucija za osobe s invaliditetom. Ni u istraživanju Eurobarometra br. 345 posvećenom dostupnosti u širokom rasponu ni u istraživanju Eurobarometra br. 399 nisu se pokušali detaljno razmotriti ti aspekti. Iz perspektive širenja kulturne ponude ključno je prisjetiti se postojećih prepreka u pogledu mobilnosti samih umjetnika i stručnjaka iz područja kulture u Europi.
Prepreke i izazovi u pogledu digitalizacije
Izvjestitelj, ističući važnost izravnog kontakta s kulturom, smatra da je nužna digitalizacija kulturnih sadržaja i internetski pristup tim sadržajima kako bi se omogućio širi pristup kulturi i znanju. Također ističe da korištenje novih tehnologija u kulturne svrhe omogućuje dopiranje do nove, teško dostupne ili netradicionalne publike. U tom kontekstu valja istaknuti da su razvijeni novi oblici pristupa kulturi i sudjelovanja u njoj preko interneta, dijelom zbog povećanog broja kućanstava s pristupom internetu, te skrenuti pozornost na činjenicu da se u razdoblju od 2010. do 2015. postotak kućanstava s pristupom internetu povećao sa 70 % na 83 %.[5] Međutim, izvjestitelj ističe da taj znatan porast također neizravno upućuje na postojanje problema digitalne isključenosti, što je također prepreka pristupu kulturi i sudjelovanju u njoj. U tom kontekstu izvjestitelj podsjeća da digitalizacija zahtijeva od kulturnih i obrazovnih ustanova, kao i samih primatelja, da steknu nove vještine i znanja. Posebno želi ukazati na potrebu za razvojem potencijala povezanog s korištenjem novih tehnologija i digitalnih mogućnosti u kulturnim institucijama i njihovom prilagodbom izazovima povezanima s tehnološkim promjenama. Naposljetku, s obzirom na sve mjere u pogledu digitalizacije i internetske pristupačnosti kulturnih materijala, izvjestitelj podsjeća na potrebu da se u potpunosti poštuju autorska prava, uz istodobno nastojanje da se postigne najširi mogući pristup kulturnom sadržaju.
Zaključci
Izvjestitelj smatra da je ključno utvrditi i analizirati navedene prepreke kako bi se poboljšao pristup kulturi i sudjelovanje u njoj. Uvažavajući važnost kreativnosti i inovativnosti kao inherentnih aspekata kulture, ukazuje na potrebu za olakšavanjem umjetničke djelatnosti samih umjetnika, kao i za omogućavanjem građanima da pristupe rezultatima djelatnosti iz kreativnog i kulturnog sektora. Izvjestitelj snažno ističe transverzalnu narav kulturnih pitanja i njihov utjecaj na ostala područja društvenog života, uključujući i važnost kulture za gospodarski rast. S tim u vezi posebno ističe da bi vlade država članica trebale osigurati odgovarajuću izobrazbu umjetnika i javnosti te štititi umjetničku infrastrukturu i materijalnu kulturnu baštinu. Ostvarivanjem navedenih ciljeva dugoročno će se omogućiti pravilan razvoj uključivog društva i jačanje aktivnog europskog građanstva.
- [1] Izvješće pod naslovom „Politike i dobre prakse u javnim umjetničkim i kulturnim institucijama za promicanje boljeg pristupa kulturi i šireg sudjelovanja u njoj”, listopad 2012.
- [2] Eurobarometar 399.
- [3] Podaci Eurostata iz 2015. – istraživanje EU-a o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC).
- [4] Eurobarometar 399.
- [5] Eurostat, Statistički podaci iz područja kulture, izdanje 2016.
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
|
Datum usvajanja |
25.4.2018 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
27 0 0 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Angel Dzhambazki, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Petra Kammerevert, Curzio Maltese, Stefano Maullu, Momchil Nekov, Yana Toom, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Francis Zammit Dimech, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Eider Gardiazabal Rubial, Elena Gentile, Sylvie Guillaume, Emma McClarkin, Martina Michels, Michel Reimon, Liliana Rodrigues, Remo Sernagiotto |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
|
27 |
+ |
|
|
ALDE |
María Teresa Giménez Barbat, Yana Toom |
|
|
ECR |
Angel Dzhambazki, Emma McClarkin, Remo Sernagiotto |
|
|
EFDD |
Isabella Adinolfi |
|
|
ENF |
Dominique Bilde |
|
|
GUE/NGL |
Curzio Maltese, Martina Michels |
|
|
PPE |
Andrea Bocskor, Stefano Maullu, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Francis Zammit Dimech, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver |
|
|
S&D |
Eider Gardiazabal Rubial, Elena Gentile, Sylvie Guillaume, Petra Kammerevert, Krystyna Łybacka, Momchil Nekov, Liliana Rodrigues, Julie Ward |
|
|
VERTS/ALE |
Jill Evans, Michel Reimon |
|
|
0 |
- |
|
|
|
|
|
|
0 |
0 |
|
|
|
|
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani