IZVJEŠĆE o jezičnoj ravnopravnosti u digitalnom dobu
27.6.2018 - (2018/2028(INI))
Odbor za kulturu i obrazovanje
Izvjestitelj: Jill Evans
Izvjestiteljica za mišljenje (*):
Marisa Matias, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku
(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o jezičnoj ravnopravnosti u digitalnom dobu
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir članak 21. stavak 1. i članak 22. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,
– uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti nematerijalne kulturne baštine iz 2003. godine,
– uzimajući u obzir Direktivu 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora[1],
– uzimajući u obzir Direktivu 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora[2],
– uzimajući u obzir Odluku (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o uspostavi programa interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za europske javne uprave, poduzetnike i građane (program ISA²) kao sredstva modernizacije javnog sektora[3],
– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 21. studenog 2008. o europskoj strategiji za višejezičnost (2008/C 320/01)[4],
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ[5],
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD), koju je EU ratificirao 2010. godine,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. rujna 2008. naslovljenu „Višejezičnost: prednost za Europu i zajednička obveza” (COM(2008)0566),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. kolovoza 2010. naslovljenu „Digitalna agenda za Europu” (COM(2010)0245),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. siječnja 2012. naslovljenu „Skladan okvir za uspostavu povjerenja u jedinstveno digitalno tržište za elektroničku trgovinu” (COM(2011)0942),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenoj „Digitalna agenda za Europu” (COM(2010)0245)[6],
– uzimajući u obzir Preporuku o promicanju i korištenju višejezičnosti i univerzalnog pristupa virtualnom prostoru, koju je donijela Opća konferencija UNESCO-a na svojem 32. zasjedanju u Parizu 15. listopada 2003.,
– uzimajući u obzir Posebno izvješće Eurobarometra br. 386 pod naslovom „Europljani i njihovi jezici”, objavljeno u lipnju 2012.,
– uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća održanog u Barceloni 15. i 16. ožujka 2002. (SN 100/1/02 REV 1),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. lipnja 1988. o znakovnim jezicima za gluhe[7],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2004. o očuvanju i promicanju kulturne raznolikosti: uloga europskih regija i međunarodnih organizacija poput UNESCO-a i Vijeća Europe[8] te svoju Rezoluciju od 4. rujna 2003. o europskim regionalnim i manje korištenim jezicima – jezicima manjina u EU-u – u kontekstu proširenja i kulturne raznolikosti[9],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. ožujka 2009. o višejezičnosti: prednost Europe i zajednička obveza[10],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2013. o ugroženim europskim jezicima i jezičnoj raznolikosti u Europskoj uniji[11],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. Veljače 2018.o zaštiti i nediskriminaciji manjina u državama članicama EU-a[12],
– uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) i Odjela za znanstvena predviđanja (STOA) naslovljenu „Jezična ravnopravnost u digitalnom dobu – prema ljudskom jezičnom projektu”, objavljenu u ožujku 2017.,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0228/2018),
A. budući da jezične tehnologije mogu olakšati komunikaciju za gluhe i nagluhe, slijepe i slabovidne osobe te osobe s disleksijom i da se za potrebe ovog izvješća „jezična tehnologija” odnosi na tehnologiju koja ne podržava samo govorene nego i znakovne jezike, čime se znakovni jezici priznaju kao važan element europske jezične raznolikosti;
B. budući da razvoj jezičnih tehnologija obuhvaća mnoga istraživačka područja i discipline, uključujući računalnu lingvistiku, umjetnu inteligenciju, računarstvo i lingvistiku, u primjenama kao što su npr. obrada prirodnog jezika, tekstualna analitika, govorna tehnologija i rudarenje podataka;
C. budući da prema posebnom izvješću Eurobarometra br. 386 pod nazivom „Europljani i njihovi jezici” samo nešto više od polovine Europljana (54 %) može voditi konverzaciju na barem jednom stranom jeziku, četvrtina njih (25 %) govori najmanje dva strana jezika, a svaki deseti (10 %) aktivno se služi s barem tri strana jezika;
D. budući da u Europskoj uniji postoje 24 službena jezika i više od 60 nacionalnih, regionalnih i manjinskih jezika, pored migrantskih jezika, a u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) i različiti državno priznati znakovni jezici; budući da višejezičnost predstavlja jedno od najvećih bogatstava kulturne raznolikosti u Europi i, istovremeno, jedan od najvažnijih izazova za istinsku integraciju EU-a;
E. budući da je potpora lokalnim zajednicama, kao što su autohtone, ruralne ili udaljene zajednice, u prevladavanju geografskih, socijalnih i gospodarskih prepreka širokopojasnom pristupu ključan preduvjet za učinkovitu politiku EU-a u području višejezičnosti;
F. budući da je višejezičnost obuhvaćena nizom javnih politika EU-a, uključujući kulturu, obrazovanje, gospodarstvo, jedinstveno digitalno tržište, cjeloživotno učenje, zapošljavanje, socijalnu uključenost, konkurentnost, mlade, civilno društvo, mobilnost, istraživanja i medije; budući da više pažnje treba posvetiti uklanjanju prepreka međukulturnom i međujezičnom dijalogu te poticanju međusobnog razumijevanja;
G. budući da Komisija potvrđuje da jedinstveno digitalno tržište mora biti višejezično; budući da nije predložena zajednička politika EU-a za rješavanje problema jezičnih prepreka;
H. budući da se jezične tehnologije rabe gotovo u svim digitalnim proizvodima i uslugama u svakodnevnoj upotrebi, s obzirom na to da se većina njih u određenoj mjeri koristi jezikom, a osobito u svim proizvodi povezanima s internetom, poput tražilica, društvenih mreža i usluga e-trgovine; budući da njihova uporaba utječe i na sektore od temeljne važnosti za svakodnevnu dobrobit europskih građana, kao što su obrazovanje, kultura i zdravlje;
I. budući da je prekogranična e-trgovina vrlo slaba i da je 2015. godine samo 16 % europskih građana kupilo proizvode iz drugih zemalja EU-a; budući da se jezičnim tehnologijama može doprinijeti budućoj europskoj prekograničnoj i međujezičnoj komunikaciji, potaći gospodarski rast i socijalna stabilnost te da se njima mogu smanjiti prirodne prepreke, pri čemu će se poštovati i promicati kohezija i konvergencija te jačati konkurentnost EU-a diljem svijeta;
J. budući da se tehnološki razvoj sve više temelji na jeziku i ima posljedice za rast i društvo; budući da postoji hitna potreba za većim brojem politika kojima se u obzir uzimaju jezici te za tehnološkim, ali i istinski multidisciplinarnim istraživanjem i obrazovanjem u području digitalnih komunikacija i jezičnih tehnologija te njihova odnosa prema rastu i društvu;
K. budući da bi se ispunjavanjem cilja iz Barcelone, tj. omogućivanjem građanima sposobnosti dobre komunikacije na materinjem jeziku i još dva druga jezika osim pristupa jedinstvenom digitalnom tržištu pružile i veće mogućnosti pristupa kulturnom, obrazovnom i znanstvenom sadržaju u digitalnom obliku i građanskog sudjelovanja; budući da su dodatna sredstva i alati, prije svega oni koje pružaju jezične tehnologije, ključni za dobro upravljanje europskom višejezičnošću i promicanje individualne višejezičnosti;
L. budući da je došlo do bitnih otkrića u području umjetne inteligencije i da se jezične tehnologije brzo razvijaju; budući da umjetna inteligencija usmjerena na područje jezika nudi nove mogućnosti za digitalnu komunikaciju, digitalno unaprijeđenu komunikaciju, komunikaciju koja se temelji na tehnologiji te suradnju na svim europskim jezicima (i šire), na temelju kojih se govornicima različitih jezika pruža jednak pristup informacijama i znanju te poboljšavaju funkcije informatičke mreže;
M. budući da bi zajedničke europske vrijednosti suradnje, solidarnosti, jednakosti, priznavanja i poštovanja trebale značiti da svi građani imaju potpun i jednak pristup digitalnim tehnologijama, čime se ne bi samo poboljšale europska kohezija i dobrobit građana nego i uspostavilo višejezično jedinstveno digitalno tržište;
N. budući da je dostupnost tehnoloških alata kao što su video igre ili obrazovne aplikacije na manjinskim i manje korištenim jezicima od ključne važnosti za razvoj jezičnih vještina, osobito kod djece;
O. budući da govornici manje korištenih europskih jezika moraju imati mogućnost izražavanja u kulturno smislenim oblicima te stvaranja vlastitog kulturnog sadržaja na lokalnim jezicima;
P. budući da su pojavom metoda kao što je duboko učenje, utemeljenih na povećanju računalne snage i pristupu golemim količinama podataka, jezične tehnologije postale stvarno rješenje za prevladavanje jezičnih barijera;
Q. budući da jezične barijere bitno utječu na izgradnju europskog identiteta i budućnost procesa europske integracije; budući da se građani o odlukama i politikama EU-a trebaju obavještavati na njihovu materinjem jeziku, na internetu i izvan njega;
R. budući da je jezik vrlo velik dio sve veće riznice velikih podataka;
S. budući da se golema količina podataka izražava jezicima; budući da bi upravljanje jezičnim tehnologijama moglo omogućiti razvoj širokog spektra inovativnih IT proizvoda i usluga u industriji, trgovini, upravi, istraživanju, javnim uslugama i administraciji, uz smanjenje prirodnih prepreka i tržišnih troškova;
Trenutačne prepreke postizanju jezične ravnopravnosti u digitalnom dobu u Europi;
1. žali zbog toga što se zbog nedostatka odgovarajućih politika u Europi trenutačno produbljuje tehnološki jaz između jezika koji imaju na raspolaganju adekvatne resurse i onih bez njih, bilo da je riječ o službenim jezicima, drugim službenim jezicima ili neslužbenim jezicima u EU-u; izražava žaljenje zbog činjenice da se više od 20 europskih jezika suočava s rizikom od digitalnog izumiranja; napominje da su EU i njegove institucije dužni poboljšavati, poticati i čuvati jezičnu raznolikost u Europi;
2. ističe se da je digitalna tehnologija u posljednjem desetljeću znatno utjecala na razvoj jezika i da je razmjere tog utjecaja i dalje teško procijeniti; preporučuje da tvorci politika posebnu pozornost posvete studijama koje pokazuju da digitalna komunikacija šteti pismenosti mladih odraslih osoba, čime se stvaraju međugeneracijske barijere u području gramatike i pismenosti te općenito osiromašuje jezik; smatra da bi digitalna komunikacija trebala služiti proširenju, obogaćivanju i unaprjeđenju jezika i da bi se ti ciljevi trebali odražavati u nacionalnom obrazovanju u području pismenosti i politikama pismenosti;
3. ističe da su manje korišteni europski jezici u vrlo nepovoljnom položaju zbog akutnog nedostatka alata, resursa i financiranja za istraživanja, čime se ograničava i sužava područje djelovanja istraživača, koji, čak i ako raspolažu potrebnim tehnološkim vještinama, nisu u mogućnosti ostvariti punu korist od jezičnih tehnologija;
4. primjećuje produbljivanje digitalnoj jaza između široko korištenih i manje korištenih jezika i sve veće digitalizacije europskog društva, što dovodi do nejednakosti u pristupu informacijama, osobito za niskoobrazovane i starije osobe, osobe s malim primanjima i one u nepovoljnom položaju; ističe da bi se nejednakost smanjila kad bi sadržaj bio dostupan na različitim jezicima;
5. napominje da Europa, unatoč svojim snažnim znanstvenim temeljima u jezičnom inženjerstvu i tehnologiji, u vrijeme kada se pred njom zahvaljujući jezičnim tehnologijama otvaraju goleme gospodarske i kulturne mogućnosti, daleko zaostaje zbog rascjepkanosti tržišta, neodgovarajućih ulaganja u znanje i kulturu, loše usklađenih istraživanja, nedovoljnog financiranja i pravnih prepreka; nadalje, napominje da tržištem trenutačno dominiraju neeuropski akteri koji ne uzimaju u obzir posebne potrebe višejezične Europe; naglašava da je tu paradigmu potrebno promijeniti te da stvaranjem projekta posebno prilagođenog potrebama Europe treba ojačati njezin vodeći položaj u području jezičnih tehnologija;
6. napominje da su jezične tehnologije prvo dostupne na engleskom jeziku; svjestan je činjenice da svjetski i europski proizvođači te poduzeća često razvijaju jezične tehnologije i za veće europske jezike s relativno velikim tržištima: španjolski, francuski i njemački (iako za te jezike nedostaju resursi u nekim potpodručjima); međutim ističe da bi trebalo poduzeti opće mjere na razini EU-a (politike, financiranje, istraživanje i obrazovanje) kako bi se zajamčio razvoj jezičnih tehnologija za službene jezike EU-a koji se manje koriste te da bi trebalo poduzeti posebne mjere na razini EU-a (politike, financiranje, istraživanje i obrazovanje) kako bi se tim razvojem obuhvatili i poticali regionalni i manjinski jezici;
7. inzistira na potrebi bolje primjene novih tehnoloških pristupa utemeljenih na povećanju računalne snage i boljem pristupu znatnim količinama podataka kako bi se potakao razvoj neuronskih mreža za duboko učenje na temelju kojih prirodnojezične tehnologije postaju pravo rješenje problema jezičnih prepreka; stoga poziva Komisiju da osigura dovoljno sredstava za podupiranje takvog tehnološkog napretka;
8. napominje da je za jezike s manjim brojem korisnika potrebna odgovarajuća potpora dionika, uključujući tiskare za dijakritičke znakove, proizvođače tipkovnica i sustave za upravljanje sadržajem, radi pravilne pohrane, obrade i prikaza sadržaja na tim jezicima; traži od Komisije da procijeni kako se ta potpora može potaknuti i postati preporuka u postupku javne nabave u EU-u;
9. poziva države članice da potaknu upotrebu većeg broja jezika u okviru digitalnih usluga, kao što su mobilne aplikacije;
10. sa zabrinutošću primjećuje da je jedinstveno digitalno tržište i dalje rascjepkano zbog brojnih jezičnih prepreka, između ostalog i jezičnih, koje predstavljaju smetnju internetskoj trgovini, komunikaciji na društvenim mrežama i u drugim komunikacijskim kanalima, razmjeni prekograničnog kulturnog, kreativnog i audiovizulanog sadržaja kao i širem uvođenju sveeuropskih javnih usluga; ističe da bi kulturnoj raznolikosti i višejezičnosti u Europi mogao pridonijeti prekogranični pristup sadržajima, posebno u obrazovne svrhe; poziva Komisiju da izradi čvrstu i koordiniranu strategiju za višejezično jedinstveno digitalno tržište;
11. primjećuje da jezične tehnologije trenutačno ne igraju ulogu u europskom političkom programu, unatoč činjenici da je zaštita jezične raznolikosti sadržana u Ugovorima;
12. pozdravlja važnu ulogu prethodnih istraživačkih mreža koje su financirane sredstvima EU-a, kao što su FLaReNet, CLARIN, HBP i META-NET (uključujući META-SHARE), jer su dovele do iskoraka u izgradnji europske jezične tehnološke platforme;
Unaprjeđenje institucijskog okvira za politike jezičnih tehnologija na razini EU-a
13. poziva Vijeće da sastavi preporuku o zaštiti i promicanju kulturne i jezične raznolikosti u Uniji, uključujući u području jezičnih tehnologija;
14. preporučuje da bi radi postizanja veće vidljivosti jezičnih tehnologija u Europi Komisija trebala dodijeli područje „višejezičnost i jezična tehnologija” portfelju jednog od svojih povjerenika; smatra da bi s obzirom na važnost jezične raznolikosti za budućnost Europe odgovorni povjerenik trebao biti zadužen za promicanje jezične raznolikosti i jednakosti na razini EU-a;
15. predlože osiguravanje sveobuhvatne pravne zaštite na razini EU-a za 60 regionalnih i manjinskih jezika, priznavanje kolektivnih prava nacionalnih i jezičnih manjina u digitalnom okružju i podučavanje govornika službenih i neslužbenih jezika EU-a njihovim materinjim jezicima;
16. potiče države članice koje su već razvile vlastite uspješne političke strategije u području jezične tehnologije na razmjenu iskustava i dobrih praksi kako bi pomogle drugim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima da razviju vlastite strategije;
17. poziva države članice da razviju sveobuhvatne jezične politike te da dodijele sredstva i upotrijebe odgovarajuće alate radi promicanja i olakšavanja jezične raznolikosti i višejezičnosti u digitalnoj sferi; ističe zajedničku odgovornost EU-a i država članica, sveučilišta i drugih javnih ustanova da doprinose očuvanju svojih jezika u digitalnom svijetu te razvoju baza podataka i tehnologija prevođenja za sve jezike EU-a, uključujući jezike koji se manje govore; poziva na koordinaciju istraživanja i industrije sa zajedničkim ciljem jačanja digitalnih mogućnosti za jezično prevođenje te otvorenim pristupom podacima potrebnima za tehnološki napredak;
18. poziva Komisiju i države članice na razvoj strategija i političkih mjera namijenjenih lakšem ostvarivanju višejezičnosti na digitalnom tržištu; u tom kontekstu zahtijeva da Komisija i države članice odrede minimalna jezična sredstva kojima bi trebali raspolagati svi europski jezici, kao što su skupovi podataka, leksikoni, govorni zapisi, prevoditeljske memorije, označeni korpusi i enciklopedijski sadržaj, kako bi se spriječilo digitalno izumiranje;
19. preporučuje da Komisija razmotri uspostavu centra za jezičnu raznolikost koji bi povećavao razinu osviještenosti o važnosti manje korištenih, regionalnih i manjinskih jezika, između ostalog, i u području jezičnih tehnologija;
20. traži od Komisije da preispita svoju okvirnu strategiju za višejezičnost i da predloži jasan akcijski plan za promicanje jezične raznolikosti i prevladavanje jezičnih barijera u digitalnom području;
21. poziva Komisiju da kao prioritetni interes jezične tehnologije odredi manje države članice koje imaju vlastiti jezik, kako bi se pažnja usredotočila na jezične izazove s kojima se one suočavaju;
22. naglašava da će razvoj jezične tehnologije olakšati podnaslovljavanje, sinkroniziranje i prevođenje video igara i softverskih aplikacija na manjinske i manje korištene jezike;
23. ističe potrebu da se smanji tehnološki jaz među jezicima poboljšanjem prijenosa znanja i tehnologija;
24. poziva države članice da osmisle učinkovite načine za učvršćivanje položaja svojih materinjih jezika;
Preporuke za istraživačke politike EU-a
25. poziva Komisiju da uspostavi opsežni i dugoročni koordinirani program financiranja za istraživanja, razvoj i inovacije u području jezičnih tehnologija na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, posebno prilagođen europskim potrebama i zahtjevima; naglašava da bi taj program trebao služiti dubokom razumijevanju prirodnog jezika i povećanju učinkovitosti na temelju razmjene znanja, infrastrukture i resursa s ciljem razvoja inovativnih tehnologija i usluga odnosno postizanja sljedećeg znanstvenog otkrića u tom području kao i doprinosa smanjivanju tehnološkog jaza između europskih jezika; ističe da bi to trebalo učiniti uz sudjelovanje istraživačkih centara, akademske zajednice, poduzeća (posebno MSP-ova i novoosnovanih poduzeća) i ostalih relevantnih dionika; nadalje, naglašava da bi taj projekt trebao biti otvoren, u oblaku i interoperabilan te da bi trebao pružati vrlo prilagodljive osnovne alate visokih performansi za veći broj aplikacija jezičnih tehnologija;
26. smatra da bi IKT integratorima u EU-u trebalo dati ekonomski poticaji za brže pružanja usluga u oblaku kako bi se omogućila nesmetana integracija prirodnojezičnih tehnologija u njihove aplikacije e-trgovine, posebno kako bi se osiguralo da MSP-ovi koriste pogodnosti automatiziranog prevođenja;
27. ističe da Europa mora osigurati vodeći položaj u području umjetne inteligencije usmjerene na jezik; podsjeća da su poduzeća iz EU-a u najboljem položaju za pronalaženje rješenja prilagođenih našoj specifičnoj kulturi te društvenoj i ekonomskoj potražnji;
28. smatra da bi se posebnim programima u okviru postojećih programa financiranja, kao što je Obzor 2020, ali i budućih programa financiranja, trebalo potaknuti dugoročno temeljno istraživanje kao i prijenos znanja i tehnologije među državama i regijama;
29. preporučuje stvaranje europske tehnološke platforme s predstavnicima svih europskih jezika koja bi omogućavala razmjenu resursa, usluga i paketa s otvorenim izvornim kodom povezanih s jezičnom tehnologijom, posebno između sveučilišta i istraživačkih centara, istodobno osiguravajući da svi programi financiranja funkcioniraju unutar zajednice otvorenog koda i da u zajednici postoji pristup tim programima,
30. preporučuje uspostavljanje ili proširenje projekata, kao što je projekt digitalne jezične raznolikosti, između ostalog, i za provedbu istraživanja o digitalnim potrebama svih europskih jezika, uključujući one s vrlo malim i vrlo velikim brojem govornika, kako bi se riješilo pitanje digitalnog jaza i pomoglo u pripremi tih jezika za održivu digitalnu budućnost;
31. preporučuje ažuriranje serije bijelih knjiga META-NET, paneuropske ankete objavljene 2012. o statusu jezičnih tehnologija, o resursima za sve europske jezike, o informacijama o jezičnim barijerama i o politikama povezanima s tim temama, s ciljem omogućavanja ocjene i razvoja politika o jezičnim tehnologijama;
32. potiče Komisiju da uspostavi platformu za financiranje prirodnojezičnih tehnologija oslanjajući se na provedbu 7. okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF); osim toga, smatra da bi Komisija trebala staviti naglasak na istraživačka područja potrebna za dubinsko razumijevanje jezika, kao što su računalna lingvistika, lingvistika, umjetna inteligencija, jezične tehnologije, računalna znanost i kognitivna znanost;
33. ističe da jezik može biti prepreka za prijenos znanstvenih spoznaja; napominje da se većina priznatih znanstvenih časopisa objavljuje svoje sadržaje na engleskom jeziku, što dovodi do velikih promjena u stvaranju i distribuciji akademskog znanja; ističe potrebu da se ti uvjeti stvaranja znanja odraze u europskim politikama i programima istraživanja i inovacija; potiče Komisiju da traži rješenja kako bi se osiguralo da znanstvene spoznaje osim na engleskom budu dostupne i na ostalim jezicima te da se podupire razvoj umjetne inteligencije za prirodni jezik;
Obrazovne politike za poboljšanje budućih jezičnih tehnologija u Europi
34. smatra da bi s obzirom na aktualnu situaciju u kojoj neeuropski akteri dominiraju tržištem jezičnih tehnologija, europske obrazovne politike trebale biti usmjerene na zadržavanje talenata u Europi te bi u sklopu njih trebalo analizirati postojeće obrazovne potrebe povezane s jezičnom tehnologijom (uključujući sva relevantna područja i discipline) i na temelju toga pružiti smjernice za provedbu koherentnog zajedničkog djelovanja na europskoj razini; također bi trebale povećati razinu svijest među učenicima i studentima o mogućnostima napredovanja u sektoru jezičnih tehnologija, uključujući sektor umjetne inteligencije usmjerene na jezik;
35. smatra da digitalni nastavni materijali također moraju biti razvijeni i na manjinskim i regionalnim jezicima, što je važno u kontekstu nediskriminacije, tj. ako želimo ostvariti jednake mogućnosti i postupanje;
36. ističe potrebu za poticanjem sve većeg sudjelovanja žena u europskim istraživanjima o jezičnim tehnologijama, kao odlučujućeg čimbenika u razvoju istraživanja i inovacija;
37. predlaže da Komisija i države članice promiču upotrebu jezičnih tehnologija u kulturnim i obrazovnim razmjenama među europskim građanima, kao na primjer u okviru programa Erasmus+ i njegove mrežne jezične potpore, s ciljem smanjenja barijera koje jezična raznolikost može predstavljati za međukulturni dijalog i međusobno razumijevanje, naročito u području pismenog i audiovizualnog izražavanja;
38. preporučuje da države članice razviju i programe digitalne pismenosti za europske manjinske i regionalne jezike te uvedu obuku u području jezičnih tehnologija i alata u programe svojih škola, sveučilišta i visokih strukovnih škola; nadalje, ističe činjenicu da je pismenost i dalje bitan čimbenik i apsolutni preduvjet za ostvarivanje napretka u digitalnoj uključenosti zajednica;
39. ističe da bi države članice trebale pružati potrebnu potporu obrazovnim ustanovama kako bi se bi unaprijedila digitalizacija jezika u EU-u;
Jezične tehnologije: koristi za privatna poduzeća i javna tijela
40. naglašava potrebu za podupiranjem razvoja instrumenata za ulaganja i programa ubrzavanja razvoja čiji je cilj veća primjena jezične tehnologije u kulturnom i kreativnom sektoru te koji su prije svega usmjereni na zajednice s manje resursa i potiču razvoj kapaciteta jezične tehnologije u područjima u kojima je taj sektor slabije razvijen;
41. potiče razvoj mjera i odgovarajućeg financiranja kako bi se europskim MSP-ovima te novoosnovanim poduzećima omogućio jednostavan pristup i korištenje jezičnim tehnologijama s ciljem širenja njihova poslovanja na internetu na temelju pristupa novim tržištima i razvojnim mogućnostima, a tako i njihove veće inovativnosti i otvaranja više radnih mjesta;
42. poziva institucije EU-a da povećaju razinu osviještenosti o prednostima dostupnosti internetskih usluga, sadržaja i proizvoda na različitim jezicima, uključujući i one manje korištene, regionalne i manjinske za poduzeća, javna tijela i građane, kako bi se prevladale jezične barijere i pomogla očuvati kulturna baština jezičnih zajednica;
43. podržava razvoj višejezičnih javnih e-usluga u europskim, nacionalnim te, po potrebi, regionalnim i lokalnim upravama uz pomoć inovativnih, uključivih i potpornih jezičnih tehnologija, zahvaljujući čemu će se smanjiti nejednakost među jezicima i jezičnim zajednicama, promicati ravnopravan pristup uslugama, poticati mobilnost poslovanja, građana i radnika u Europi te zajamčiti ostvarivanje uključivog višejezičnog jedinstvenog digitalnog tržišta;
44. poziva uprave na svim razinama da poboljšaju pristup internetskim uslugama i informacijama na različitim jezicima, posebno za usluge u prekograničnim zonama i za pitanja povezana s kulturom, te da upotrebljavaju postojeće slobodne tehnologije otvorenog koda, uključujući strojno prevođenje, prepoznavanje govora, pretvaranje teksta u govor i inteligentne jezične sustave, poput onih za višejezično pretraživanje informacija, sažimanje/rezimiranje i razumijevanja govora, kako bi se poboljšala dostupnost tih usluga;
45. naglašava važnost tehnika rudarenja teksta i podataka za razvoj jezičnih tehnologija; ističe da je potrebno ojačati suradnju između tog sektora i vlasnika podataka; ističe potrebu za prilagodbom regulatornog okvira i jamčenjem otvorenije i interoperabilnije upotrebe i prikupljanja jezičnih resursa; napominje da se osjetljive informacije ne bi trebale prosljeđivati trgovačkim poduzećima niti bi smjele biti pohranjene u njihovim slobodnim softverima jer nije jasno na koji bi se način ona mogla koristiti tim informacijama, primjerice zdravstvenim podacima;
°
° °
46. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
- [1] SL L 345, 31.12.2003., str. 90.
- [2] SL L 175, 27.6.2013., str. 1.
- [3] SL L 318, 4.12.2015., str. 1.
- [4] SL C 320, 16.12.2008., str. 1.
- [5] SL L 347, 20.12.2013., str. 965.
- [6] SL C 54, 19.2.2011., str. 58.
- [7] SL C 187, 18.7.1988., str. 236.
- [8] SL C 92 E, 16.4.2004., str. 322.
- [9] SL C 76 E, 25.3.2004., str. 374.
- [10] SL C 117 E, 6.5.2010., str. 59.
- [11] SL C 93, 9.3.2016., str. 52.
- [12] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0032.
OBRAZLOŽENJE
EU je jedinstveni projekt kojim je obuhvaćeno više od 500 milijuna građana koji govore oko 80 različitih jezika. Iako je višejezičnost jedna od najvrjednijih značajki Europe, ona predstavlja i jedan od najvećih izazova za stvaranje kulturno i socijalno integriranog EU-a kao i prepreku za ostvarenje ciljeva jedinstvenog digitalnog tržišta.
Jezične su tehnologije u pozadini velikog broja digitalnih proizvoda koje svakodnevno upotrebljavamo jer se većina njih u određenoj mjeri koristi jezikom. Mobilne komunikacije, društvene mreže, inteligentni sustavi za asistenciju i sučelja koja funkcioniraju na temelju prepoznavanja govora mijenjaju način interakcije među građanima, poduzećima i javnim upravama u digitalnom svijetu. Osim toga, jezične tehnologije također su korisne u području razvoja višejezičnih resursa i sadržaja izvan digitalne sfere. Unatoč činjenici da su jezične tehnologije ključne za digitalnu revoluciju, one nisu dostatno zastupljene na dnevnom redu europskih tvoraca politika.
Jezične tehnologije doprinose ravnopravnosti svih europskih građana u njihovoj svakodnevici, bez obzira na jezike koje govore.
Iako manji ili manjinski jezici imaju najviše koristi od jezičnih tehnologija, alata i resursa, često njima ne raspolažu u dostatnoj mjeri, a u nekim slučajevima uopće. Naime, sve je veći jaz između velikih jezika koji imaju mnogo resursa i ostalih službenih, drugih službenih i neslužbenih jezika EU-a, od kojih su neki možda već suočeni s digitalnim izumiranjem.
Kako bi se premostio taj tehnološki jaz, politika bi se trebala usredotočiti na poticanje tehnološkog razvoja za sve europske jezike. Očuvanje jezika, a time i kulture koja se razvila oko njega, strogo je vezano uz mogućnost njegova funkcioniranja i korisnosti u modernom okruženju podložnom promjenama, točnije, u digitalnom svijetu. Zato su kulturna i jezična raznolikost usko povezane s njegovim kapacitetima i resursima.
Unaprjeđenje jezičnih tehnologija temelji se uglavnom na mogućnosti pristupa i zadržavanja sve opsežnijih i preciznijih jezičnih podataka i resursa. Bliska suradnja među istraživačima, sektorom te javnim i privatnim vlasnicima podataka postaje nužnost. Nadalje, uređenje uporabe takvih podataka trebalo bi biti puno otvorenije, a glavni jezični resursi (korpusi, leksikoni, ontologije itd.) trebali bi biti interoperabilni i dostupni u otvorenom okruženju. Okvir iz Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (Direktiva 2003/98/EZ, poznata kao Direktiva PSI ) omogućuje da se ogromne količine podataka i informacija dobivene od javne uprave koristite kao vrijedni resursi za jezične tehnologije.
U višejezičnoj Europi očekuje se da će jezične prepreke imati dalekosežne i međusobno isprepletene društvene i gospodarske posljedice kao što su: poticanje jezičnih podjela, (2) otežavanje mobilnosti radnika, (3) ometanje pristupa prekograničnim javnim uslugama, (4) ograničavanje angažmana građana i njihova sudjelovanja u političkim procesima, (5) stvaranje rascjepkanosti tržišta za prekograničnu trgovinu i e-trgovinu, posebno za mala i srednja poduzeća te (6) ograničavanje pristupa kulturnim i obrazovnim resursima.
Osim toga, europska zajednica jezičnih tehnologija potvrđuje manjak koordinacije između napora koji se ulažu u istraživanja i tržišta aplikacija i usluga u području jezičnih tehnologija. Međutim, nedavne inicijative kao što su META-NET, federacija za rušenje jezičnih barijera „Cracking the Language Barrier”, LT-Innovate i Instrument za povezivanje Europe ostvarile su velik napredak u pogledu povezivanja rascjepkane zajednice.
Međutim, višejezičnost u Europi složena je tema koja uključuje mnoge dionike u različitim zemljama čiji se interesi preklapaju. Navedeni se problemi ne mogu rješavati u okviru zasebnih politika. Upravo suprotno, da bi se doista iskoristile mogućnosti višejezične Europe, potrebne su zajedničke i usklađene mjere na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, koje uključuju različite dionike.
Europa može postati svjetski predvodnik u području jezične raznolikosti i ravnopravnosti. Alati i metodologije osmišljeni da bi se olakšala široka upotreba svih europskih jezika mogu se proširiti na ostatak svijeta. Treba napomenuti da postoji oko 80 europskih jezika te 6000 jezika diljem svijeta: od tog ukupnog broja samo je 2000 pisanih jezika, a tek njih 300 ima standardiziranu verziju. Alati i metodologije izrađeni u Europi bili bi korisni za najmanje 200 drugih jezika u cijelom svijetu.
Stoga se ovim izvješćem predlažu različite mogućnosti politike kojima bi se povećala ravnopravnost jezika u Europi korištenjem novih tehnologija, (1) poboljšanjem institucijskih okvira za politike jezične tehnologije, (2) stvaranjem novih istraživačkih politika u cilju povećanja upotrebe jezične tehnologije u Europi, (3) korištenjem obrazovne politike kako bi se osigurala budućnost jezične ravnopravnosti u digitalnom dobu te (4) povećanjem potpore za privatna poduzeća i javna tijela kako bi mogla bolje upotrebljavati jezične tehnologije.
MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (25.4.2018)
upućeno Odboru za kulturu i obrazovanje
o jezičnoj ravnopravnosti u digitalnom dobu
(2018/2028(INI))
Izvjestiteljica za mišljenje: Marisa Matias
(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika
PRIJEDLOZI
Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za kulturu i obrazovanje da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
A. budući da su u Europskoj uniji službena 24 jezika te da se govori više od 60 nacionalnih, regionalnih, manjinskih i znakovnih jezika te jezika migranata;
B. budući da se više od 20 europskih jezika suočava s rizikom od digitalnog izumiranja; budući da jezične tehnologije imaju temelju ulogu u zaštiti i promicanju jezične raznolikosti, posebno u slučaju jezika koji se manje koriste;
C. budući da je prema podacima UNESCO-a samo 30 – 50 % internetskih sadržaja diljem svijeta na engleskom jeziku; budući da će visokokvalitetno strojno prevođenje i računalno potpomognuto prevođenje pomoći u prevladavanju jezičnih prepreka te će se njime poboljšati međujezični pristup informacijama;
D. budući da je višejezičnost jedno od najvećih bogatstava Europe i temeljno načelo Europske unije kojim se promiče približavanje građana Europe, ali je i jedan od njezinih najvećih izazova, te da bi njome trebalo poboljšati razvoj gigabitnog društva;
E. budući da Komisija potvrđuje da jedinstveno digitalno tržište mora biti višejezično; budući da nije predložena zajednička politika EU-a za rješavanje problema jezičnih prepreka;
F. budući da su EU i njegove institucije dužni poboljšavati, poticati i čuvati jezičnu raznolikost u Europi;
G. budući da se prekogranična e-trgovina probija vrlo sporim tempom; budući da se jezičnim tehnologijama može doprinijeti budućoj europskoj prekograničnoj i međujezičnoj komunikaciji, poboljšati gospodarski rast i socijalna stabilnost te se njima mogu smanjiti prirodne prepreke, pri čemu će se poštovati i promicati kohezija i konvergencija te jačati konkurentnost EU-a diljem svijeta;
H. budući da će se zahvaljujući jezičnim tehnologijama olakšati komunikacija i suradnja na ostalim jezicima, govornicima raznih jezika omogućiti jednak pristup informacijama i znanju te poboljšati funkcije IT mreže;
I. budući da je jezik vrlo velik dio sve veće riznice velikih podataka;
J. budući da poteškoće pri pristupu jezičnim podacima (uključujući podatke na internetu i skupove istraživačkih podataka) ograničavaju tehnološki razvoj jezičnih tehnologija;
K. budući da se golema količina podataka izražava jezicima; budući da bi upravljanje jezičnim tehnologijama moglo omogućiti razvoj dugog niza inovativnih IT proizvoda i usluga u industriji, trgovini, upravi, istraživanju, javnim uslugama i administraciji, uz smanjenje prirodnih prepreka i tržišnih troškova;
L. budući da jezične tehnologije u Europi još znatno zaostaju zbog fragmentacije tržišta, nedovoljnog ulaganja u znanje i kulturu, nekoordiniranog istraživanja, nedostatnog financiranja i pravnih prepreka, no njihov trenutačni razvoj napreduje velikom brzinom te postoji golem potencijal za daljnji napredak;
M. budući da se tehnološki razvoj sve više temelji na jeziku i ima posljedice za rast i društvo; budući da postoji hitna potreba za većim brojem politika kojima se u obzir uzimaju jezici te za tehnološkim, ali i istinski multidisciplinarnim istraživanjem i obrazovanjem u području digitalnih komunikacija i jezičnih tehnologija te njihova odnosa prema rastu i društvu;
N. budući da je dostupnost tehnoloških alata kao što su video igre i obrazovne aplikacije na manjinskim jezicima od ključne važnosti za razvoj jezičnih vještina, posebno u djece;
O. budući da su europske prirodnojezične tehnologije golema priliku za Europsku uniju, i u ekonomskom pogledu i iz perspektive kulture;
P. budući da najveći igrači u području jezičnih tehnologija nisu Europljani i ne bave se konkretnim potrebama Europe;
Q. budući da se u strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta samo kratko spominju višejezične usluge;
R. budući da su ostvarena znatna dostignuća u području umjetne inteligencije; budući da su jezične tehnologije nužne kako bi se osiguralo da umjetna inteligencija bude višejezična;
1. ističe da se jedinstveno digitalno tržište ne može ostvariti bez tehnoloških rješenja kojima će se prevladati jezične prepreke; traži od Komisije da izradi čvrstu i koordiniranu strategiju za višejezično jedinstveno digitalno tržište;
2. čvrsto podržava pokretanje koordinirane inicijative sa snažnim, održivim, sveobuhvatnim i dugoročnim programom financiranja jezičnih tehnologija čiji je znanstveni cilj pozabaviti se dubinskim razumijevanjem prirodnog jezika i povećati učinkovitost razmjenom znanja, infrastrukture i resursa; ističe da se program financiranja treba odvijati na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, uz sudjelovanje istraživačkih centara, akademske zajednice, poduzeća, malih i srednjih poduzeća, novoosnovanih poduzeća te drugih relevantnih dionika; ističe da bi taj projekt trebao biti otvoren i interoperabilan te da bi trebao pružati vrlo prilagodljive osnovne alate visokih performansi za nekoliko aplikacija jezičnih tehnologija;
3. prima na znanje napore i predanost u području lokalizacije utemeljene na volontiranju te nastojanja u području internacionalizacije u razvoju softvera otvorenog koda; preporučuje da se zajamči da svi programi financiranja prirodnojezičnih tehnologija mogu surađivati sa zajednicama otvorenog koda i biti im dostupni;
4. ističe potrebu da se smanji tehnološki jaz među jezicima poboljšanjem prijenosa znanja i tehnologija;
5. ističe da bi kulturna raznolikost i višejezičnost u Europi mogle imati koristi od prekograničnog pristupa materijalima, posebno u obrazovne svrhe;
6. potiče razvoj mjera i odgovarajućeg financiranja kako bi se europskim malim i srednjim poduzećima te novoosnovanim poduzećima omogućio jednostavan pristup i korištenje jezičnim tehnologijama u cilju širenja njihova poslovanja na internetu pristupanjem novim tržištima i razvojnim mogućnostima, pri čemu će se povećati razina njihove inovativnosti i otvarati radna mjesta;
7. potiče Komisiju da uspostavi platformu za financiranje prirodnojezičnih tehnologija oslanjajući se na provedbu 7. okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF); osim toga smatra da bi Komisija trebala staviti naglasak na istraživačka područja potrebna za dubinsko razumijevanje jezika, kao što su računalna lingvistika, lingvistika, umjetna inteligencija, jezične tehnologije, računalna znanost i kognitivna znanost;
8. ističe doprinos EU-a, država članica, sveučilišta i ostalih javnih ustanova očuvanju svojih jezika u digitalnom svijetu te razvoju baza podataka i tehnologija prevođenja za sve jezike EU-a, uključujući jezike koji se manje govore; poziva na koordinaciju istraživanja i industrije sa zajedničkim ciljem jačanja digitalnih mogućnosti za jezično prevođenje te otvorenim pristupom podacima potrebnima za tehnološki napredak;
9. napominje da postoji sve veći jaz između engleskog jezika i ostalih jezika EU-a, što dovodi do nejednakog pristupa informacijama među različitim dobnim skupinama, različitim regijama i državama članicama, kao i među osobama s višim i nižim razinama obrazovanja; ističe da bi se nejednakost smanjila kad bi sadržaj bio dostupan na različitim jezicima EU-a;
10. ističe da jezik može biti prepreka za prijenos znanstvenih spoznaja; napominje da se većina znanstvenih časopisa s velikim utjecajem objavljuju na engleskom jeziku, što dovodi do velike promjene u stvaranju i distribuciji akademskog znanja; ističe potrebu da se ti uvjeti stvaranja znanja odraze u europskim politikama i programima istraživanja i inovacija; potiče Komisiju da traži rješenja kako bi se osiguralo da znanstvene spoznaje osim na engleskom budu dostupne i na ostalim jezicima te da se podupire razvoj umjetne inteligencije za prirodni jezik;
11. napominje da sustavi i softveri otvorenog koda imaju prednosti za građane EU-a jer komercijalni algoritmi nisu javno dostupni, dok su algoritmi otvorenog koda dostupni svima koji žele dobiti uvid i sudjelovati u daljnjem razvoju tehnologije, što pak pomaže u tome da se strojni jezici ažuriraju i dobro funkcioniraju;
12. konstatira da postoje osjetljivi aspekti nekih informacija koje se unose u sustave prevođenja, a koje se zbog zaštite osobnih podataka i privatnosti ne mogu ustupiti komercijalnim trgovačkim društvima i njihovu besplatnom softveru jer nije jasno kako bi ona mogla iskoristiti znanje prikupljeno preko programa za prevođenje, na primjer u slučaju zdravstvenih podataka;
13. napominje da su potrebni transverzalno istraživanje i studije o posljedicama davanja manjinskog statusa jezicima u digitalnom svijetu i o njegovu utjecaju na jednakost i pristup informacijama;
14. podržava razvoj višejezičnih javnih e-usluga u europskim, nacionalnim te po potrebi regionalnim i lokalnim upravama preko inovativnih i uključivih jezičnih tehnologija kojima se pruža pomoć, zahvaljujući čemu će se smanjiti nejednakost među jezicima i jezičnim zajednicama, promicati ravnopravan pristup uslugama, poticati mobilnost poslovanja, građana i radnika u Europi te zajamčiti ostvarivanje uključivog višejezičnog jedinstvenog digitalnog tržišta;
15. napominje da su jezične tehnologije prvo dostupne na engleskom jeziku; svjestan je činjenice da svjetski i europski proizvođači i trgovačka društva često razvijaju jezične tehnologije i za veće europske jezike s relativno velikim tržištima: španjolski, francuski i njemački (iako za te jezike nedostaju resursi u nekim potpodručjima); međutim ističe da bi trebalo poduzeti opće mjere na razini EU-a (politike, financiranje, istraživanje i obrazovanje) kako bi se zajamčio razvoj jezičnih tehnologija za službene jezike EU-a koji se manje koriste te da bi trebalo poduzeti posebne mjere na razini EU-a (politike, financiranje, istraživanje i obrazovanje) kako bi se tim razvojem obuhvatili i poticali regionalni i manjinski jezici;
16. inzistira na potrebi da se bolje iskoriste novi tehnološki pristupi utemeljeni na povećanju računalne snage i boljem pristupu znatnim količinama podataka kako bi se potaknuo razvoj neuronskih mreža za dubinsko učenje zahvaljujući kojima su prirodnojezične tehnologije pravo rješenje problema jezičnih prepreka; stoga poziva Komisiju da osigura dovoljno sredstava za podupiranje takvog tehnološkog napretka;
17. napominje da je za jezike s manjim brojem korisnika potrebna odgovarajuća potpora dionika, uključujući tiskare za dijakritičke znakove, proizvođače tipkovnica i sustave za upravljanje sadržajem, radi pravilne pohrane, obrade i prikaza sadržaja na tim jezicima; traži od Komisije da procijeni kako se ta potpora može potaknuti i postati preporuka u postupku javne nabave u EU-u;
18. ističe potrebu da se ojača suradnja između tog industrijskog sektora i vlasnika podataka; ističe potrebu da se regulatorni okvir prilagodi i da se zajamči otvorenija, interoperabilna upotreba i prikupljanje jezičnih resursa;
19. smatra da bi IKT integratorima u EU-u trebalo dati ekonomski poticaji za ubrzavanje pružanja usluga u oblaku kako bi se omogućila neometana integracija prirodnojezičnih tehnologija u njihove aplikacije e-trgovine, posebno kako bi se osiguralo da mala i srednja poduzeća iskoriste pogodnosti automatiziranog prevođenja;
20. ističe da Europa mora osigurati vodeći položaj u području umjetne inteligencije usmjerene na jezik; podsjeća da su trgovačka društva EU-a u najboljem položaju da pronađu rješenja prilagođena našoj specifičnoj kulturi te društvenoj i ekonomskoj potražnji;
21. poziva Komisiju da financijski podrži titlovanje, sinkronizaciju i prevođenje videoigara i sofverskih aplikacija na manjinske jezike;
22. napominje da aktualni digitalni alati i resursi za jezike koji se manje koriste, uključujući digitalnu dostupnost svih pravopisa i sredstava za prevođenje i digitalizaciju znakovnog jezika, nisu dovoljni; poziva Komisiju i države članice da financijski podupru projekte u okviru kojih se razvijaju, prikupljaju i promiču najbolji resursi, uključujući izgled tipkovnice, rječnike, softvere za prevođenje i najbolje prakse za korištenje jezika kojima prijeti digitalno izumiranje.
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Datum usvajanja |
24.4.2018 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
61 1 2 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Zigmantas Balčytis, José Blanco López, David Borrelli, Jonathan Bullock, Cristian-Silviu Buşoi, Reinhard Bütikofer, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, Theresa Griffin, Rebecca Harms, Hans-Olaf Henkel, Eva Kaili, Kaja Kallas, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri, Christelle Lechevalier, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Csaba Molnár, Nadine Morano, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Julia Reda, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Martina Werner, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Pilar Ayuso, Cornelia Ernst, Francesc Gambús, Françoise Grossetête, Werner Langen, Rupert Matthews, Răzvan Popa, Dominique Riquet, Theodor Dumitru Stolojan |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Rosa D’Amato |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
61 |
+ |
|
|
ALDE |
Fredrick Federley, Kaja Kallas, Angelika Mlinar, Morten Helveg Petersen, Dominique Riquet, Lieve Wierinck |
|
|
ECR |
Edward Czesak, Ashley Fox, Hans-Olaf Henkel, Zdzisław Krasnodębski, Rupert Matthews, Evžen Tošenovský |
|
|
EFDD |
Rosa D’Amato, Dario Tamburrano |
|
|
ENF |
Barbara Kappel |
|
|
GUE/NGL |
Cornelia Ernst, Paloma López Bermejo, Neoklis Sylikiotis |
|
|
NI |
David Borrelli |
|
|
PPE |
Pilar Ayuso, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Francesc Gambús, Françoise Grossetête, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Werner Langen, Janusz Lewandowski, Nadine Morano, Angelika Niebler, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Theodor Dumitru Stolojan, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Hermann Winkler |
|
|
S&D |
Zigmantas Balčytis, José Blanco López, Adam Gierek, Theresa Griffin, Eva Kaili, Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev, Miapetra Kumpula-Natri, Edouard Martin, Csaba Molnár, Dan Nica, Miroslav Poche, Răzvan Popa, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho |
|
|
VERTS/ALE |
Reinhard Bütikofer, Jakop Dalunde, Rebecca Harms, Julia Reda, Claude Turmes |
|
|
1 |
- |
|
|
EFDD |
Jonathan Bullock |
|
|
2 |
0 |
|
|
ENF |
Angelo Ciocca, Christelle Lechevalier |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
|
Datum usvajanja |
19.6.2018 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
21 0 4 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Silvia Costa, Angel Dzhambazki, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Rupert Matthews, Stefano Maullu, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Marlene Mizzi, Liliana Rodrigues, Algirdas Saudargas, Remo Sernagiotto, Francis Zammit Dimech |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
|
21 |
+ |
|
|
ALDE |
María Teresa Giménez Barbat, Yana Toom |
|
|
GUE/NGL |
Curzio Maltese |
|
|
PPE |
Andrea Bocskor, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Algirdas Saudargas, Michaela Šojdrová, Bogdan Brunon Wenta, Francis Zammit Dimech, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver |
|
|
S&D |
Silvia Costa, Petra Kammerevert, Krystyna Łybacka, Marlene Mizzi, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Liliana Rodrigues, Julie Ward |
|
|
VERTS/ALE |
Jill Evans |
|
|
0 |
- |
|
|
|
|
|
|
4 |
0 |
|
|
ECR |
Angel Dzhambazki, Rupert Matthews, Remo Sernagiotto |
|
|
ENF |
Dominique Bilde |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani