IZVJEŠĆE o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2019.

29.6.2018 - (2018/2024(BUD))

Odbor za proračune
Izvjestitelj: Daniele Viotti

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2019.

(2018/2024(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. koji je Komisija usvojila 23. svibnja 2018. (COM(2018)0600),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[1],

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.[2] i njezine naknadne izmjene Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 2017/1123 od 20. lipnja 2017.[3],

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[4],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2018. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2019., dio III. – Komisija[5],

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. veljače 2018. o proračunskim smjernicama za 2019. (06315/2018),

–  uzimajući u obzir članak 86.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0247/2018),

Nacrt proračuna za 2019. – veća solidarnost i priprema za održivu budućnost

1.  podsjeća na to da je u svojoj Rezoluciji od 15. ožujka 2018. Parlament utvrdio sljedeće prioritete za proračun EU-a za 2019.: održiv rast, inovacije, konkurentnost, sigurnost, borba protiv klimatskih promjena, prelazak na obnovljive izvore energije i migracije te je također pozvao na stavljanje posebnog naglaska na mlade;

2.  podsjeća da će proračun EU-a za 2019. biti zadnji u sadašnjem parlamentarnom razdoblju i da će se o njemu pregovarati usporedno s pregovorima o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i reformi sustava vlastitih sredstava EU-a; podsjeća i na to da se Ujedinjena Kraljevina obvezala doprinositi provedbi godišnjih proračuna Unije za 2019. i 2020. i sudjelovati u njoj kao da ostaje u Uniji nakon ožujka 2019.;

3.  pozdravlja prijedlog Komisije i smatra da u načelu odgovara prioritetima Parlamenta; namjerava nastaviti jačati ključne programe i zajamčiti razinu financiranja koja odgovara tome; prima na znanje povećanje od 3,1 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i niži postotak BND-a u usporedbi s 2018., za odobrena sredstva za preuzimanje obveza (1 % u usporedbi s 1,02 %) i odobrena sredstva za plaćanja (0,9 % u usporedbi s 0,92 %);

4.  pozdravlja predložena povećanja sredstava za program Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe (CEF), Erasmus+ i programe kojima se doprinosi povećanju sigurnosti građana EU-a; međutim, ističe potrebu daljnjeg povećanja potpore za MSP-ove koji su ključni za omogućivanje gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta, te izdvajanja odgovarajućih sredstava namijenjenih digitalizaciji industrije EU-a i promicanju digitalnih vještina i digitalnog poduzetništva, kao i za programe kojima se podupiru mladi, posebice ErasmusPro; podsjeća da je uvjeren da proračun za Erasmus+ za 2019. treba u najmanju ruku udvostručiti;

5.  izražava žaljenje zbog činjenice da povećanje za Program EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) u usporedbi s proračunom za 2018. iznosi samo 2,3 % (362,2 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza) te da su predložena odobrena sredstva za plaćanja niža za 0,6 %; podsjeća da je riječ o uspješnom programu koji ima mnogo više podnositelja zahtjeva nego korisnika sredstava; ističe da su mala i srednja poduzeća važan pokretač zapošljavanja, gospodarskog rasta i konkurentnosti u EU-a, čine okosnicu europskog gospodarstva i imaju kapacitet za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta; poziva na to da prioritet postane izdvajanje dovoljno sredstava za programe za mala i srednja poduzeća te dodatno povećanje iznosa odobrenih sredstava za COSME, s obzirom na uspjeh tog programa;

6.  pohvaljuje ulogu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u smanjenju investicijskog jaza u EU-u; poziva, u okviru optimalne regionalne i sektorske ravnoteže, na povećanje socijalne dimenzije uvođenja EFSU-a, uključujući inovacije u području zdravstva i medicine, socijalne infrastrukture, zaštite okoliša, održivog prijevoza, obnovljivih izvora energije i infrastrukture za skladištenje energije; ponavlja svoj davno zauzet stav da se sve nove inicijative u okviru VFO-a trebaju financirati novim odobrenim sredstvima, a ne nauštrb postojećih programa; osim toga, ponavlja svoju predanost jačanju programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe kako bi se što je više moguće nadomjestili rezovi u tim programima učinjeni zbog financiranje proširenja EFSU-a u proračunu za 2019.;

7.  prima na znanje predanost provedbi obnovljenog programa obrane EU-a, osobito putem sporazuma o Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane, kao prve etape Europskog fonda za obranu; smatra da će ta zajednička predanost doprinijeti ostvarenju ekonomije razmjera i boljoj koordinaciji između država članica i poduzeća te omogućiti EU-u da zadrži svoju stratešku autonomiju i postane istinski globalni akter;

8.  primjećuje da je Komisija predložila povećanje sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih u iznosu od 233 milijuna EUR, u skladu s financijskim programiranjem; ponovno potvrđuje da Parlament nije pristao na pojačana ulaganja dodatnih sredstava na početku razdoblja 2018. – 2020. koja proizlaze iz revizije višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) u sredini razdoblja; zalaže se da proračunsko tijelo u potpunosti zadrži svoje ovlasti u pogledu odlučivanja o razini financiranja svih programa, uključujući onih koji podliježu reviziji VFO-a u sredini razdoblja; naglašava važnost iskrene suradnje između institucija i poziva sve uključene strane da zadrže povjerenje tijekom cijelog proračunskog postupka za 2019.;

9.  ostaje predan borbi protiv nezaposlenosti, a osobito borbi protiv nezaposlenosti mladih; u tom pogledu smatra da bi trebalo dodatno pojačati financijsku potporu za Inicijativu za zapošljavanje mladih, čime bi se zadovoljila potreba povećanja financiranja EU-a u cilju ostvarenja stupa socijalnih prava, usprkos složenosti ponovnog programiranja programa Inicijative za zapošljavanje mladih i ESF-a u slučaju izmjene omotnice za Inicijativu za zapošljavanje mladih; uviđa da se diljem EU-a nezaposlenost mladih nije riješila na odgovarajući način s obzirom na to da su stope nezaposlenosti mladih i dalje više nego 2007.; poziva Komisiju da zajamči da države članice u borbi protiv nezaposlenosti mladih ne zamjenjuju vlastite politike i financiranje sredstvima koja primaju preko Inicijative za zapošljavanje mladih, nego da ih iskoriste kao dopunu; naglašava činjenicu da su strukovno obrazovanje i pripravništvo učinkovite prakse za borbu protiv nezaposlenosti mladih; ističe da se mobilnošću preko programa Erasmus Pro snažno potiče postavljanje mjerila za provedbu najboljih praksi;

10.  naglašava da će se programi kohezijske politike u 2019. odvijati ustaljenom brzinom i ističe obvezu Parlamenta da za te programe osigura odgovarajuća sredstva; pozdravlja činjenicu da su sad imenovana gotovo sva upravljačka tijela za programe razdoblja 2014. – 2020.; ističe da su za neprihvatljiva kašnjenja u provedbi operativnih programa u velikoj mjeri odgovorna kašnjenja u imenovanju tih tijela; poziva države članice da osiguraju ubrzanje provedbe programa kako bi se nadoknadila kašnjenja i da u tom pogledu traže pomoć Komisije;

11.  prima na znanje izvješća o funkcioniranju regionalne i kohezijske politike u Uniji te gospodarske izazove s kojima su suočene regije koje zaostaju, u kojima se redovito ističu manjkavosti u pogledu učinkovitosti i rezultata;

12.  prima na znanje činjenicu da bi prijedlog Komisije omogućio postizanje cilja da se u 2019. ostvari potrošnja od 20 % proračuna na klimatska pitanja; međutim, žali što Komisija nije poduzela daljnje korake u vezi sa zahtjevom Parlamenta koji se odnosi na neutraliziranje manjka financijskih sredstava dodijeljenih tijekom prvih godina VFO-a; smatra taj prijedlog nedovoljnim jer bi sveukupno samo 19,3 % proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020. bilo namijenjeno klimatskim mjerama, čime bi se spriječilo EU da ispuni svoj cilj za uključivanje najmanje 20 % za klimatske aktivnosti u razdoblju 2014. – 2020., čak i ako ponovno izdvoji samo 20 % proračuna za klimatsku zaštitu u 2020.; izražava žaljenje zbog toga što Komisija nije predstavila nacrte proračuna koji su u skladu s obvezama i ciljevima koje je Unija postavila u tom području u zaključcima Europskog vijeća od 7. – 8. veljače 2013.; smatra da je potrebno učiniti više putem razvoja akcijskog plana u okviru programa velikog potencijala, kao, na primjer, programa Obzor 2020., CEF-a, ESF-a, EFJP-a, EPFRR-a, EFPR-a ili programa LIFE+, jer je riječ o programima koji omogućavaju ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju; podsjeća na obrazložene kritike Revizorskog suda u pogledu metodologije koju upotrebljava Komisija te, u tom svjetlu, poziva na brza poboljšanja u tom području;

13.  pozdravlja obvezu Komisije u pogledu poboljšanja metodologije za praćenje bioraznolikosti; međutim, ne odobrava predloženo smanjenje ukupnog doprinosa zaštiti bioraznolikosti na 8,2 %, što je u suprotnosti s ciljem zaustavljanja i preokretanja gubitka usluga bioraznolikosti i ekosustava do 2020.;

14.  smatra da su jamčenje sigurnosti građana Unije i rješavanje izazova migracije i izbjeglica i dalje dva glavna prioriteta Unije u 2019.; smatra da je ključno održavati rashode u tim područjima na razini primjerenoj potrebama koje proizlaze iz migracijske i izbjegličke krize na afričkom kontinentu, osobito u Sahelu, kao i u zemljama Levanta i na Sredozemnom moru; smatra da se potrebna solidarnost među državama članicama radi upravljanja migracijskim tokovima treba odražavati u proračunu EU-a, posebice nakon usvajanja revizije Dublinske uredbe; napominje da nacrt proračuna za 2019. odražava proračunske implikacije prijedloga Komisije;

15.  naglašava da se očekuje da će nekoliko važnih zakonodavnih inicijativa o kojima se pregovara ili koje su u ranoj fazi provedbe, kao što je revizija Dublinske uredbe, uspostava sustava ulaska/izlaska i europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju, ažuriranje Schengenskog informacijskog sustava i inicijativa za interoperabilnost između informacijskih sustava EU-a za upravljanje sigurnošću, granicama i migracijama, imati znatan učinak na proračun za 2019. i naglašava važnost odgovarajućeg financiranja kako bi se ispunio cilj Unije u tim područjima; potiče Komisiju da se uključi u otvoren, proaktivan dijalog s proračunskim tijelom u pogledu navedenih inicijativa, kako bi mu omogućila da po potrebi tijekom godišnjeg proračunskog postupka prilagodi dodjelu odobrenih sredstava, ne prejudicirajući pritom ishode aktualnih zakonodavnih postupaka;

16.  izražava žaljenje zbog prijedloga Komisije za financiranje drugog obroka Instrumenta za izbjeglice u Turskoj; podupire nastavak provedbe Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, ali smatra da, u skladu s prijedlogom Komisije od 14. ožujka 2018., doprinos tom instrumentu iz proračuna EU-a treba iznositi jednu milijardu EUR, uzimajući u obzir da države članice doprinose dvije milijarde EUR putem bilateralnih doprinosa, kako bi se ostavio dostatan prostor u okviru posebnih instrumenata VFO-a za nepredviđene događaje u posljednjim dvjema godinama trenutačnog VFO-a, kao i za financiranje drugih prioriteta; također smatra da bi Instrument za izbjeglice u Turskoj trebalo financirati novim odobrenim sredstvima s obzirom na to da se radi o novoj inicijativi u okviru ovog VFO-a; izražava žaljenje zbog toga što, usprkos jasnom zahtjevu Parlamenta da bude u potpunosti uključen u proces odlučivanja u pogledu produljenja Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, među ostalim kako bi se izbjeglo ponavljanje postupka njegove uspostave, zasad nisu održani pregovori o financiranju drugog obroka Instrumenta za izbjeglice u Turskoj između Parlamenta i Vijeća; obavješćuje države članice da Parlament ima pravo preuzeti svoju ulogu jedne grane proračunskog tijela Unije i to će i učiniti, kako je već prethodno najavljeno; izražava žaljenje zbog toga što Vijeće do sada nije postiglo zajedničko stajalište o financiranju Instrumenta za izbjeglice unatoč kritičnoj humanitarnoj situaciji;

17.  primjećuje da se nacrtom proračuna za 2019. ostavlja vrlo malo ili nimalo prostora u okviru gornjih granica VFO-a za naslove 1.a, 1.b, 3. i 4., što je posljedica ograničene fleksibilnosti trenutačnog VFO-a u smislu odgovaranja na nove izazove i uzimanja u obzir novih inicijativa; izražava svoju namjeru da se još više koristi tim odredbama o fleksibilnosti iz revidirane Uredbe o VFO-u u okviru postupka donošenja izmjena;

18.  i dalje izražava zabrinutost zbog mogućeg ponovnog gomilanja nepodmirenih računa na kraju trenutačnog razdoblja VFO-a; primjećuje umjereno povećanje od 2,7 % u odobrenim sredstvima za plaćanja u proračunu za 2018., uglavnom zbog Fonda za azil, migracije i integraciju, Fonda za unutarnju sigurnost i Instrumenta za izbjeglice u Turskoj; primjećuje predloženu razliku od 19,3 milijarde EUR do gornje granice za plaćanja; poziva Komisiju da ostane oprezna u razvoju plaćanja kako bi omogućila proračunskom tijelu da poduzme potrebne mjere kako bi se pravodobno izbjegli neuobičajeni zaostaci; uvjeren je da je vjerodostojnost EU-a također povezana s njegovom sposobnošću da u svom proračunu osigura odgovarajuću razinu odobrenih sredstava za plaćanja kako bi mogao izvršavati svoje obveze;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

19.  primjećuje da u odnosu na 2018. prijedlog Komisije za 2019. bilježi povećanje u obvezama u podnaslovu 1.a od 3,9 %, na 22 860 milijuna EUR; primjećuje da se veliki dio povećanja odnosi na Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, velike infrastrukturne projekte i Erasmus+ jer su njihova odobrena sredstva za preuzimanje obveza porasla za 8,5 %, 36,4 %, 7,8 % i 10,4 %; međutim, naglašava da su ta povećanja uglavnom u skladu s financijskim programiranjem i stoga ne predstavljaju dodatno povećanje sredstava;

20.  podsjeća da su programi povezani s istraživanjem i inovacijama, kao što je Obzor 2020., ključni za stvaranje radnih mjesta i konkurentnosti diljem Europe; potiče Komisiju da to odrazi u svojim prioritetima; poziva na odgovarajuću razinu financiranja programa povezanih s istraživanjem i inovacijama; ističe da bi se posebice države članice koje se suočavaju s gospodarskim i financijskim poteškoćama trebale podupirati u ovom području;

21.  podsjeća da se nove inicijative tijekom posljednjih nekoliko godina, kao što su EFSU (I. i II.), Wifi4EU i Europski program industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP), financiraju nauštrb nekoliko programa u okviru podnaslova 1.a, na koje su ozbiljno utjecale preraspodjele sredstava, osobito programa Obzor 2020., CEF, Galileo, ITER, Copernicus i EGNOS;

22.  ističe da je Erasmus+ i dalje vodeći program za potporu mobilnosti mladih na svim razinama obrazovanja i strukovnog osposobljavanja te za poticanje mladih da sudjeluju u europskoj demokraciji; podsjeća na to da je potrebno poduzeti administrativne napore za povećanje pristupa programu Erasmus+ te da količina prihvatljivih zahtjeva uvelike premašuje trenutačni proračun; stoga smatra da omotnica za Erasmus+ treba zadovoljiti potražnju za ovim programom, posebice u vezi s cjeloživotnim učenjem;

23.  sa zabrinutošću prima na znanje rasprave o financiranju Europskih snaga solidarnosti koje potvrđuju strah Parlamenta da bi nove inicijative mogle doći na štetu postojećih učinkovitih programa; sa zabrinutošću napominje presedan utvrđen u postupku trijaloga, u kojemu se ne pružaju jasne informacije o izvorima financiranja inicijative te se dodatna pojašnjenja ostavljaju za godišnji proračunski postupak; očekuje od Komisije da provede sporazum na način koji u potpunosti odražava rasprave u okviru trijaloga i duhu sporazuma;

24.  pozdravlja činjenicu da su sporazumom postignutim o financiranju EDIDP-a predviđeni mnogo manji rezovi za programe u okviru podnaslova 1.a od onih koje je prvotno predložila Komisija; međutim, izražava zabrinutost zbog toga što Vijeće stavlja veći naglasak na poštovanje gornjih granica nego na pružanje dostatnih sredstava za visoke prioritete koje je samo utvrdilo;

25.  pozdravlja činjenicu da je iznos od 500 milijuna EUR dodijeljen EDIDP-u za 2019. i 2020.; napominje da, prema procjenama EPRS-a, nedostatak suradnje između nacionalnih industrija u tom području godišnje stoji EU 10 milijardi EUR; smatra da je obrana jasan primjer postizanja veće učinkovitosti prijenosom određenih kompetencija i djelovanja koje trenutačno provode države članice te odgovarajućih odobrenih sredstava EU-u; naglašava da bi to rezultiralo prikazivanjem europske dodane vrijednosti i omogućilo ograničavanje cjelokupnog opterećenja javne potrošnje u EU-u;

26.  pozdravlja prijedlog za osnivanje Europskog zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi, koje će promicati najnovije računalstvo visokih performansi, a podatkovna infrastruktura poduprijet će razvoj njegovih tehnologija i primjene u brojnim područjima, od čega će koristi imati znanstvenici, industrija i javni sektor;

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

27.  prima na znanje da ukupan iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za podnaslov 1.b iznosi 57 113,4 milijuna EUR, što predstavlja povećanje od 2,8 % u odnosu na proračun za 2018.; nadalje, prima na znanje da je predloženi iznos od 47 050,8 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja za 1,1 % veći nego 2018.;

28.  pozdravlja činjenicu da provedba programa za razdoblje 2014. – 2020. uzima maha i ponavlja da se u budućnosti mora izbjegavati svako pretjerano gomilanje neplaćenih računa; također pozdravlja činjenicu da je sada imenovana velika većina nacionalnih upravljačkih tijela; poziva Komisiju i države članice da riješe sva otvorena pitanja kako bi se provedba odvijala neometano;

29.  podsjeća na to da su kao rezultat revidiranih prognoza država članica izmjenom proračuna br. 6/2017 smanjena odobrena sredstva za plaćanja u podnaslovu 1.b za 5,9 milijardi EUR; iskreno se nada da su i nacionalna tijela i Komisija bolje procijenili svoje potrebe za plaćanjima u proračunu za 2019. i da će predložena razina odobrenih sredstava za plaćanja biti u cijelosti izvršena;

30.  naglašava da bi se u doba brzog tehnološkog razvoja, uključujući u područjima kao što je umjetna inteligencija, podjela između regija koje se brzo razvijaju i onih koje zaostaju mogla povećati ako se učinak strukturnih fondova ne poboljša uvjetima u pogledu učinkovitosti;

31.  prima na znanje prijedlog Komisije o nastavku financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih i prima na znanje predloženu mobilizaciju 233,3 milijuna EUR iz ukupne razlike za obveze; podsjeća da bi se svako povećanje sredstava dodijeljenih posebno za Inicijativu za zapošljavanje mladih trebalo uskladiti s odgovarajućim iznosima iz Europskog socijalnog fonda (ESF); podsjeća na obvezu koju je preuzela Komisija tijekom mirenja u proračunskom postupku za 2018. da će brzo predstaviti reviziju Uredbe o zajedničkim odredbama, kako bi uključila povećanje iz 2018. za Inicijativu za zapošljavanje mladih; ističe da Komisija nije ispunila svoju obvezu te zahtijeva detaljno objašnjenje razloga zbog kojih je došlo do kašnjenja u predstavljanju revizije Uredbe o zajedničkim odredbama;

32.  obvezuje se na hitno donošenje novog zakonodavstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih i ESF kako bi se olakšalo ambiciozno povećanje odobrenih sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih za 2019. bez ugrožavanja drugih programa koji se provode u okviru ESF-a u državama članicama, potencijalno tako da se države članice rastereti od njihove obveze izdvajanja odobrenih sredstava namijenjenih za zapošljavanje mladih u visini sredstava koja se izdvajaju iz ESF-a, pod strogim uvjetom da predložene izmjene ne omoguće državama članicama da budu izuzete iz financijskih obveza koje su već preuzele u tom području niti da podrazumijevaju opće smanjenje odobrenih proračunskih sredstava EU-a namijenjenih borbi protiv nezaposlenosti mladih;

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

33.  prima na znanje da je za naslov 2. predloženo 59 991,1 milijuna EUR u obvezama (+1,2 % u odnosu na 2018.) i 57 790,4 milijuna EUR u plaćanjima (3 %); prima na znanje da je rashod EFJP-a za 2019. procijenjen na 44 162,5 milijuna EUR, što je manje nego u proračunu za 2018. (za -547,9 milijuna EUR);

34.  prima na znanje da je Komisija u okviru naslova 2 ostavila razliku do gornje granice u iznosu od 344,9 milijuna EUR; ističe da bi sve veće nestabilnosti na poljoprivrednim tržištima, poput nestabilnosti do koje je dovela ruska zabrana, mogle opravdati pribjegavanje toj razlici; poziva Komisiju da se pobrine da utvrđena razlika bude dovoljna za rješavanje mogućih kriza;

35.  prima na znanje da se neke mjere povezane s ruskom zabranom i uključene u proračun za 2018. neće produljiti (npr. za voće i povrće za koje je stanje na tržištu i dalje teško), dok su tržišne poteškoće i dalje prisutne u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda; iščekuje da Komisija u listopadu pošalje pismo izmjene koje bi se trebalo temeljiti na ažuriranim informacijama o financiranju EFJP-a kako bi se mogle provjeriti stvarne potrebe poljoprivrednog sektora; naglašava da su slučajevi u kojima je potrebna tržišna intervencija u okviru EFJP-a i dalje ograničeni i da predstavljaju samo razmjerno mali dio EFJP-a (oko 5,9 %);

36.  ističe da je dio rješenja u borbi protiv nezaposlenosti mladih u pružanju odgovarajuće potpore mladim ljudima u ruralnim područjima; žali što Komisija nije predložila povećanje proračunske linije za mlade poljoprivrednike;

37.  naglašava da se provedba EFPR-a ubrzava i da bi se trebala odvijati ustaljenom brzinom u 2019., nakon sporog pokretanja na početku programskog razdoblja; pozdravlja povećanje obveza za program LIFE+ (+6 %) u skladu s financijskim programiranjem; prima na znanje da će Europska agencija za okoliš (EEA) preuzeti dodatne odgovornosti u razdoblju 2019. – 2020. za praćenje i izvješćivanje o stanju okoliša, kao i za provjere emisija CO2 iz teških teretnih vozila;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

38.  prima na znanje da se za naslov 3. predlaže ukupno 3 728,5 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, što predstavlja povećanje od 6,7 % u odnosu na 2018. te ukupno 3 486,4 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje, odnosno povećanje od 17 % u odnosu na prošlogodišnje prijedloge; međutim, naglašava da ta povećanja slijede nakon godina smanjivanja razine financiranja i da ukupno financiranje za različita ključna područja, kao što su migracije, upravljanje granicama i unutarnja sigurnost, i dalje predstavlja samo 2,3 % ukupne predložene potrošnje EU-a u 2019.; dovodi u pitanje predloženi iznos od 281,2 milijuna EUR u obvezama za potporu zakonite migracije u Uniju i promicanje učinkovite integracije državljana trećih zemalja te poboljšanje pravednih i učinkovitih strategija povratka, što predstavlja smanjenje od 14,4 % za 2018.; poziva Komisiju da dodatno objasni razloge tog smanjenja;

39.  prima na znanje da su već četvrtu godinu zaredom sve razlike do gornje granice u okviru naslova 3. iskorištene, što dokazuje da proračun EU-a u ovom trenutku nije dostatan da se nosi s razmjerima i dubinom trenutačnih migracijskih i sigurnosnih izazova s kojima se Unija suočava; pozdravlja u tom pogledu prijedlog mobilizacije instrumenta fleksibilnosti u iznosu od 927,5 milijuna EUR za odobrena sredstva za preuzimanje obveza;

40.  očekuje da će pritisak na sustave migracija i azila nekih država članica, kao i na njihove granice, ostati visok u 2019. i potiče Uniju da ostane na oprezu u pogledu svih budućih, nepredvidljivih potreba u tim područjima; u tom pogledu poziva na jačanje sredstava za nadzor na vanjskim granicama i, u tom kontekstu, na dostatno financiranje i zapošljavanje osoblja u pogledu agencija koje se bave tim pitanjima te ponovno potvrđuje da je hvatanje u koštac s temeljnim uzrocima migracijske i izbjegličke krize dugoročno održivo rješenje, zajedno sa stabilizacijom susjedstva EU-a te da su ulaganja u zemlje porijekla migranata i izbjeglica ključ za ostvarenje tog cilja;

41.  prima na znanje da instrument za pružanje hitne humanitarne pomoći unutar Unije ističe u ožujku 2019.; poziva Komisiju da u kontekstu neprekidnih humanitarnih potreba izbjeglica i tražitelja azila u određenim državama članicama procijeni bi li ponovna aktivacija i nadopuna tog instrumenta bila prikladna; naglašava potrebu za većom solidarnošću prema onim zemljama u kojima su koncentrirani dolasci i tražitelji azila; u međuvremenu naglašava važnost stalne raspoloživosti financiranja u obliku mehanizama hitne pomoći iz Fonda za azil, migraciju i integraciju (AMIF), posebice za stalnu potporu Grčkoj; smatra da bi se financijska potpora trebala pružiti i Italiji; stoga poziva Komisiju da iznese razloge koji su je doveli do odluke da ne iznese te prijedloge; podsjeća na to da je Italija jedina država članica u kojoj većina stanovništva smatra da nisu imali koristi od članstva u Europskoj uniji; žali zbog velikog smanjenja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za drugu komponentu AMIF-a koja se odnosi na „potporu zakonitim migracijama u Uniju i promicanje učinkovite integracije državljana trećih zemalja i unaprjeđenje pravednih i učinkovitih strategija povratka”;

42.  smatra da bi se u kontekstu širokog raspona izazova u pogledu sigurnosti, uključujući promjenjive oblike radikalizacije, kibernetičkog kriminala, nasilja i terorizma koji nadmašuju kapacitete pojedinih država članica za suočavanje s njima, proračunom EU-a trebala poticati suradnja u pogledu pitanja povezanih sa sigurnošću, uz pomoć afirmiranih agencija EU-a; u tom kontekstu dovodi u pitanje može li se ovaj sigurnosni kontekst visokog rizika uskladiti s predloženim znatnim smanjenjem odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (-26,6 %) za Fond za unutarnju sigurnost (ISF); naglašava da je potrošnja u tom području učinkovita samo ako se uklone prepreke suradnji unutar Europe i ciljano dijeljenje informacija primjenjujući pritom svu relevantnu zaštitu podataka u skladu sa zakonodavstvom EU-a; žali što Komisija još nije iznijela prijedlog kojim bi se na razini EU-a izrazila financijska solidarnost sa žrtvama terorističkih djela i njihovim obiteljima te poziva Komisiju da učini sve potrebno kako bi se zajamčila brza provedba takve potpore;

43.  prima na znanje predloženu reviziju pravne osnove Mehanizma Unije za civilnu zaštitu za koju se očekuje da će, nakon što se donese, imati velik učinak na proračun u posljednjim dvjema godinama VFO-a, kada će samo naslov 3. obuhvaćati trošak od 256,9 milijuna EUR; ustraje na tome da je logično da se ta znatna ažuriranja ključnih politika Unije trebaju financirati novim i dodatnim sredstvima; upozorava na opasnost uporabe preraspodjela koje su jasno na štetu drugih vrijednih i učinkovitih politika i programa;

44.  ponovno potvrđuje snažnu potporu Parlamenta za programe Unije u području kulture, pravosuđa, temeljnih prava i građanstva; pozdravlja predloženo povećanje sredstava za program Kreativna Europa; nadalje, ustraje na dodjeli dostatnih sredstava za program Europa za građane i europsku građansku inicijativu, osobito uoči europskih izbora;

45.  podsjeća na potporu Parlamenta programima za prava, jednakost, građanstvo i pravdu; naglašava da EU treba zadržati svoju obvezu u pogledu osnaživanja prava žena i pripadnika zajednice LGBTI;

46.  pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za program Hrana i hrana za životinje, čime bi se Uniji omogućilo učinkovito upravljanje pojavama ozbiljnih životinjskih bolesti i biljnih nametnika, uključujući nedavnu epidemiju influence ptica koja je prethodnih godina pogodila nekoliko država članica;

47.  poziva Komisiju da pruži odgovarajuće proračunsko financiranje kako bi se podigla razina osviještenosti o izborima za Europski parlament 2019. i povećala učinkovitost medijske pokrivenosti tih izbora, a posebno radi promicanja znanja o vodećim kandidatima za mjesto predsjednika Komisije, tzv. Spitzenkandidatima;

Naslov 4. – Globalna Europa

48.  prima na znanje ukupno povećanje predloženih financijskih sredstava u naslovu 4 koja iznose 11 384,2 milijuna EUR (+13,1 % u usporedbi s proračunom za 2018.) u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza; prima na znanje da je to povećanje prvenstveno povezano s financiranjem drugog obroka Instrumenta za izbjeglice u Turskoj za koji Komisija predlaže mobilizaciju ukupne razlike za obveze (1 116,2 milijuna EUR); prima na znanje da bi ovaj prijedlog rezultirao nedostatkom razlike do gornje granice za naslov 4.;

49.  poziva države članice da pruže veće doprinose uzajamnom fondu za Afriku, fondu Madad, te Europskom fondu za održivi razvoj, kako bi se poduprla stabilizacija u regijama pogođenima krizom, pružila pomoć izbjeglicama i potaknuo društveni i gospodarski razvoj afričkog kontinenta te zemalja europskog susjedstva;

50.  i dalje je uvjeren da izazovi s kojima se EU susreće u vanjskom djelovanju iziskuju održivo financiranje koje nadilazi trenutačan iznos za naslov 4.; ustraje u tome da bi nove inicijative trebalo financirati novim odobrenim sredstvima te da bi u potpunosti trebalo iskoristiti sve mogućnosti za fleksibilnost; međutim, protivi se predloženom financiranju proširenja Instrumenta za izbjeglice u Turskoj jer bi to znatno ograničilo mogućnosti financiranja drugih prioritetnih područja u okviru naslova 4. i ključnu ulogu proračuna EU-a u dopiranju do potrebitih ljudi i promicanju temeljnih vrijednosti;

51.  pozdravlja povećanja koja su usmjerena na projekte koji se odnose na migracije i povezani su sa središnjom sredozemnom rutom, kao i umjereno povećanje dijela Europskog instrumenta za susjedstvo namijenjenog istočnim susjedima te preraspodjelu prioriteta u okviru Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za Bliski istok; poziva na dodjelu dostatnih financijskih sredstva Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) kako bi se osigurala stalna potpora za palestinske izbjeglice u regiji, u svjetlu nedavne odluke SAD-a o povlačenju svojeg doprinosa toj Agenciji;

52.  pozdravlja povećanu potporu za regionalno djelovanje na zapadnom Balkanu; međutim, smatra da je potrebno dodatno povećati potporu za političke reforme; žali zbog povećanja potpore za političke reforme u Turskoj (IPA II) i preispituje njihovu usklađenost s odlukom proračunskog tijela da smanji odobrena sredstva ove linije za trenutačnu proračunsku godinu; ponavlja svoje stajalište u kontekstu kojeg je pozvao da se fondovi namijenjeni turskim vlastima u okviru IPA II uvjetuju poboljšanjima u području ljudskih prava, demokracije i vladavine prava; poziva na to da se odobrena sredstva u ovoj liniji, ako se u tom području ne ostvari nikakav napredak i imajući na umu ograničen prostor za djelovanje, većinom preusmjere na dionike civilnog društva u cilju provedbe mjera kojima se podupiru ciljevi povezani s vladavinom prava, demokracijom, ljudskim pravima i slobodom medija; podupire ukupni silazni trend u pogledu potpore političkih reformi u dodjeli sredstava Turskoj;

53.  ističe primjetno smanjenje iznosa u proračunu za 2019. namijenjenog Jamstvenom fondu za vanjska djelovanja kojim upravlja Europska investicijska banka (EIB), kao i znatno smanjenje planiranog iznosa bespovratnih sredstava za makrofinancijsku pomoć (MFP), zbog manje količine nepodmirenih zajmova EIB-a nego što je prethodno procijenjeno, kao i zbog niže stope isplate zajmova MFP-a u usporedbi s posljednjim financijskim programiranjem;

54.  ponovno potvrđuje da potpuno podržava obveze koje je EU preuzeo na konferencijama u Bruxellesu o potpori Siriji, kojima su potvrđena ranije dana obećanja; slaže se s dodatnim financiranjem Europskog instrumenta za susjedstvo i Instrumenta za humanitarnu pomoć u iznosu od 120 milijuna EUR za svaki od tih instrumenata kako bi se ispunila ta obveza u 2019.;

55.  ponavlja svoju potporu za dodjelu odgovarajućih financijskih sredstava za stratešku komunikaciju EU-a, u cilju borbe protiv kampanja dezinformiranja i kibernapada, kao i za promicanje objektivne slike Unije izvan njezinih granica;

Naslov 5. – Administracija

56.  prima na znanje povećanje rashoda u naslovu 5 za 3,0 % u odnosu na proračun za 2018. koji iznosi 9 956,9 milijuna EUR (+291,4 milijuna EUR) u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza; prima na znanje da je kao u slučaju prethodne proračunske aktivnosti povećanje uglavnom potaknuto razvojem mirovina (+116,7 milijuna EUR), koje predstavljaju 20,2 % rashoda u naslovu 5.; primjećuje da udio administrativnih rashoda u nacrtu proračuna ostaje nepromijenjen, odnosno na razini od 6,0 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza;

57.   priznaje napore koje je Komisija poduzela kako bi u vlastiti proračun uključila sve mogućnosti za uštedu i racionalizaciju u vezi s rashodima koji se ne odnose na plaće; prima na znanje da su za razvoj rashoda Komisije (+2,0 %) uglavnom odgovorni automatska prilagodba rashoda za plaće i ugovorne obveze; nadalje, prima na znanje unutarnju preraspodjelu osoblja koju je Komisija poduzela kako bi ispunila svoje nove prioritete;

58.  prima na znanje da stvarna razlika do gornje granice iznosi 575,2 milijuna EUR nakon prijeboja 253,9 milijuna EUR u 2018. za korištenje pričuve za nepredviđene izdatke; smatra da je razlika nominalno važna te da ona odražava napore koje je Komisija poduzela, osobito kako bi zamrznula povećanje rashoda koji se ne odnose na plaće; smatra da bi dodatni napori za stabilizaciju ili smanjenje administrativnih rashoda Komisije mogli dovesti do odgađanja važnih ulaganja ili ugrožavanja pravilnog funkcioniranja administracije;

Pilot-projekti – pripremna djelovanja

59.  naglašava da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni kao sredstva za formuliranje političkih prioriteta i uvođenje novih inicijativa koje bi se mogle pretvoriti u trajne aktivnosti i programe EU-a; namjerava nastaviti s utvrđivanjem uravnoteženoga paketa pilot-projekata i pripremnih djelovanja, koji odražavaju političke prioritete Parlamenta i uzimaju u obzir odgovarajuću i pravodobnu prethodnu procjenu Komisije; napominje da je u aktualnom prijedlogu razlika za neke naslove ograničena, ili čak i ne postoji, te namjerava istražiti načine da se nađe mjesta za moguće pilot-projekte i pripremna djelovanja na način koji nije štetan za druge političke prioritete;

Agencije

60.  prima na znanje ukupno povećanje u nacrtu proračuna za 2019. sredstava za decentralizirane agencije od 10.8 % (ne uzimajući u obzir namjenske prihode) i 259 novih radnih mjesta; pozdravlja činjenicu da se u većini agencija povećava njihov vlastiti proračun dok se doprinos EU-a smanjuje; u tom pogledu napominje da Parlament trenutačno ispituje mogućnosti daljnjeg proširivanja financiranja decentraliziranih agencija iz naknada; sa zadovoljstvom napominje da se agencijama s „novim zadaćama” (ESMA, eu-LISA i FRONTEX) jamči znatno povećanje dodijeljenih sredstava i plana radnih mjesta za osoblje; poziva na pružanje dodatne financijske potpore agencijama koje se bave migracijskim i sigurnosnim pitanjima; smatra da bi Europol i Eurojust trebali biti dodatno pojačani te da bi EASO trebao primiti odgovarajuća sredstva za svoju preobrazbu u Europsku agenciju za azil;

61.  ponavlja svoje stajalište da je ciljano smanjenje broja zaposlenika za 5 % uspješno ostvareno i naglašava da, s obzirom na brzu reviziju predmeta Europskog revizorskog suda, ova praksa nije nužno postigla očekivane rezultate; smatra da je potrebno pojedinačno procjenjivati decentralizirane agencije; pozdravlja to što su sve institucije prihvatile preporuke međuinstitucijske radne skupine;

62.  pozdravlja osnivanje dvaju novih tijela EU-a koja će se smatrati decentraliziranim agencijama, a to su Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA); prima na znanje da su odobrena sredstva za ELA-u stavljena u rezervu do finalizacije zakonodavnog postupka; prima na znanje da EPPO ima sjedište u Luksemburgu i traži od njega da dvama ograncima proračunskog tijela podnese sve informacije o svojoj politici upravljanja svojim zgradama u skladu s Financijskom uredbom; smatra da se nove agencije moraju osnovati dodjelom novih sredstava i stvaranjem novih radih mjesta, istodobno izbjegavajući sve vrste preraspodjele osim ako je jasno dokazano da su određene aktivnosti u cijelosti prenesene iz Komisije ili drugih postojećih tijela, kao što je Eurojust, u nove agencije; napominje da je Eurojust, u bliskoj suradnji s EPPO-om, i dalje nadležan za slučajeve povezane s financijskim interesima Unije, uz potpunu uključenost u osiguranje operativne potpore državama članicama u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma, kibernetičkog kriminala i krijumčarenja migranata; podsjeća na odredbe utvrđene u zajedničkom pristupu za novoosnovane decentralizirane agencije;

63.  očekuje da se pregovori o proračunu za 2019. temelje na načelu da se obje grane proračunskog tijela obvežu na pravodoban početak pregovora u najranijoj mogućoj fazi i da u potpunosti iskoriste čitavo razdoblje mirenja te pritom osiguraju razinu zastupljenosti koja jamči istinski politički dijalog;

64.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

• [1]  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
• [2]  SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
• [3]  SL L 163, 24.6.2017., str. 1.
• [4]  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
• [5]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0089.

PRILOG: ZAJEDNIČKA IZJAVA O DATUMIMA ZA PRORAČUNSKI POSTUPAK I NAČINIMA FUNKCIONIRANJA ODBORA ZA MIRENJE U 2018.

A.  U skladu s dijelom A. Priloga Međuinstitucionalnom sporazumu između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju, Europski parlament, Vijeće i Komisija dogovorili su sljedeće ključne datume za proračunski postupak za 2019.:

1.  Komisija će nastojati predstaviti izjavu o procjenama za 2019. do kraja svibnja.

2.  Sazvat će se trijalog 12. srpnja ujutro prije usvajanja stajališta Vijeća.

3.  Vijeće će nastojati usvojiti svoje stajalište i poslati ga Europskom parlamentu do 37. tjedna (treći tjedan u rujnu) kako bi se omogućio pravovremeni dogovor s Europskim parlamentom.

4.  Odbor za proračune Europskog parlamenta nastojat će glasovati o izmjenama stajališta Vijeća najkasnije do kraja 41. tjedna (sredina listopada).

5.  Trijalog će se sazvati 18. listopada ujutro prije čitanja Europskog parlamenta;

6.  Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u 43. tjednu glasovat će se o njegovom čitanju (plenarna sjednica 22. – 25. listopada);

7.  Razdoblje mirenja počinje 30. listopada. U skladu s odredbama članka 314. stavka 4. točke (c) UFEU-a, razdoblje raspoloživo za mirenje ističe 19. studenog 2018.;

8.  Odbor za mirenje sastat će se ujutro 7. studenoga u prostorima Europskog parlamenta i 16. studenoga u prostorima Vijeća i može se ponovno sastati po potrebi; Sjednice Odbora za mirenje pripremit će se u okviru jednog ili više trijaloga. Trijalog je planiran za 7. studenog ujutro. Dodatni trijalozi mogu se sazvati tijekom razdoblja mirenja u trajanju od 21 dan, uključujući 14. studenog u Strasbourgu.

B.  Načini funkcioniranja Odbora za mirenje navedeni su u dijelu E priloga gore spomenutom međuinstitucionalnom sporazumu.

MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (19.6.2018)

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2019.
(2018/2024(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Marita Ulvskog

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da bi proračun za 2019. trebao pridonijeti ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. u području socijalne politike i zapošljavanja, za čije je ostvarenje potrebno najviše napora, te uspješnoj provedbi europskog stupa socijalnih prava, posebno u pogledu borbe protiv nezaposlenosti mladih i dugotrajne nezaposlenosti, rastućih nejednakosti, socijalne isključenosti i siromaštva; naglašava, s tim u vezi, da se proračun za 2019. ne može promatrati izvan konteksta višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.;

2.  podsjeća da su snažan oporavak i održivi rast ključni čimbenici za otvaranje pristojnih radnih mjesta koje je potrebno za kvalitetno zapošljavanje, povećanje zajedničkog blagostanja i poticanje uzlazne socijalne konvergencije te da bi se europski strukturni i investicijski fondovi trebali učinkovitije usmjeravati na stvaranje zaposlenosti, promicanje uključivog rasta, jačanje socijalne i teritorijalne kohezije, poticanje strukturnih reformi, smanjivanje nejednakosti i promicanje mjera za razvoj novih vještina i cjeloživotno učenje; naglašava važnost istraživanja i inovacija za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta;

3.  ističe da je potrebno osigurati sredstva za borbu protiv siromaštva, posebno siromaštva djece, i za mjere potpore za ispunjavanje osnovnih potreba djece kao što su hrana, stanovanje, obrazovanje i zdravstvena skrb;

4.  ističe da je važno osigurati odgovarajuća financijska sredstva za programe i inicijative unutar višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. koji za cilj imaju rješavanje problema nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti, a posebno za one programe i inicijative koji su usmjereni na najugroženije društvene skupine, kao što su Europski socijalni fond, Inicijativa za zapošljavanje mladih, Europski fond za prilagodbu globalizaciji, razne osi Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije, uključujući potporu malim i srednjim poduzećima kao izvora novih radnih mjesta te Fond europske pomoći za najpotrebitije; stoga ustraje u tome da bi sredstva za te programe trebalo realno povećati u proračunu za 2019. ili barem zadržati na razini iz prošle godine;

5.  nadalje ističe da su proračunske linije kojima se podupiru europski socijalni dijalog i mjere za socijalne partnere iznimno važne kada je riječ o jačanju uključenosti socijalnih partnera, na primjer u europskom semestru i provedbi europskog stupa socijalnih prava; smatra da je takvo financiranje stoga od ključne važnosti;

6.  ističe da nedostatak prilika za budućnost mladih osoba u nekim regijama predstavlja vrlo stvarnu socijalnu krizu koja zahtijeva inovativna i usmjerena rješenja koja se trebaju hitno brzo provoditi kako bi se ostvarila konkretna poboljšanja u kratkom roku; očekuje da će proračun za 2019. stoga i dalje pokazivati veliku ambiciju za borbu protiv nezaposlenosti mladih;

7.  obvezuje se na hitno donošenje novog zakonodavstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih i Europski socijalni fond kako bi se olakšalo ambiciozno povećanje odobrenih sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih za 2019. bez ugrožavanja drugih programa koji se provode u okviru Europskog socijalnog fonda u državama članicama, potencijalno tako da se države članice rastereti od njihove obveze izdvajanja odobrenih sredstava namijenjenih za zapošljavanje mladih u visini sredstava koja se izdvajaju iz Europskog socijalnog fonda, pod strogim uvjetom da predložene izmjene ne omoguće državama članicama da budu izuzete iz financijskih obveza koje su već preuzele u tom području niti da podrazumijevaju opće smanjenje odobrenih proračunskih sredstava EU-a namijenjenih borbi protiv nezaposlenosti mladih;

8.  priznaje da Garancija za mlade predstavlja napredak u borbi protiv nezaposlenosti mladih; međutim, primjećuje da nedavni dokazi upućuju na to da Garancija za mlade u nekim područjima ne daje željene rezultate brzinom kakva se očekivala iz razloga koji nisu povezani s programom, nego s njegovom provedbom, uglavnom zbog nedostatka spremnosti na kompromis i manjka političke volje nekih nacionalnih vlada, nedovoljne uključenosti socijalnih partnera i regionalnih i lokalnih vlasti, upitne kvalitete ponuda i nedostataka u učinkovitoj integraciji sudionika na tržište rada nakon isteka ponude;

9.  poziva da se nastavi s naporima u cilju bolje provedbe Garancije za mlade, uključujući tako da se osigura da ponude za zapošljavanje, obrazovanje ili osposobljavanje budu u skladu s profilima sudionika i potražnjom na tržištu rada kako bi se sudionicima omogućilo održivo zapošljavanje;

10.  poziva Komisiju da pokrene plan hitnih mjera za zapošljavanje mladih koji bi bio dopuna Garanciji za mlade i za koji bi bio predviđen proračun od 500 milijuna EUR kako bi se poduprla provedba kvalitetnih programa zapošljavanja kojima se potiče otvaranje radnih mjesta i prilike za poduzetnike u onim regijama EU-a u kojima je stopa nezaposlenosti mladih veća od 40 %; ističe da bi se u okviru tog programa trebali financirati inovacije, kvaliteta i dobre prakse te da bi se trebali odabirati projekti s najvećom razinom kvalitete i održivosti u poticanju zaposlenosti za osobe mlađe od 30 godina;

11.  napominje da su sredstva koja su odobrena za plaćanje za 2018. dosad bila dovoljna za pokrivanje zahtjeva država članica za plaćanja i da se, prema prognozama Komisije, očekuje da će biti u skladu s njihovim godišnjim potrebama, za razliku od prethodnih godina tekućeg programskog razdoblja, s obzirom na to da se strukturni fondovi tada nisu apsorbirali očekivanom brzinom; naglašava da se stoga u proračunu za 2019. moraju osigurati odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje; napominje da je niska stopa apsorpcije dijelom posljedica administrativnih prepreka; stoga poziva na daljnje smanjenje administrativnih prepreka kako bi se poboljšao pristup financiranju;

12.  inzistira na tome da se u proračunu za 2019. osiguraju odgovarajuća odobrena sredstva za preuzimanje obveza za Europski socijalni fond, a naročito odobrena sredstva za plaćanja, s obzirom na to da Europski socijalni fond ulazi u razdoblje intenzivne provedbe i da će se povećati broj zahtjeva država članica za plaćanje;

13.  podsjeća da u upravljanju strukturnim programima i njihovu nadzoru mora prevladavati načelo proporcionalnosti; poziva Komisiju i države članice da istraže mogućnosti uspostave internetskog sustava za podnošenje zahtjeva za voditelje projekata koji bi bio povoljniji za administrativno pojednostavljenje;

14.  poziva Komisiju da bolje definira i nadzire sredstva namijenjena za mobilnost radne snage u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije i Europskog socijalnog fonda te da osigura komplementarnost sredstava i bolje praćenje njihove učinkovitosti, a time i njihove učinkovite i djelotvorne upotrebe, u skladu s tematskim izvješćem Europskog revizorskog suda br. 06/2018;

15.  ponavlja da su pilot-projekti i pripremna djelovanja vrlo vrijedni instrumenti za pokretanje novih aktivnosti i politika; naglašava da su brojne ideje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja uspješno provedene u obliku pilot-projekata ili pripremnih djelovanja; traži da Komisija redovito i detaljno obavještava Parlament o raznim fazama provedbe pilot-projekata i pripremnih djelovanja te poziva Komisiju da brzo provodi te projekte i djelovanja i poštuje njihov sadržaj koji su dogovorili i odobrili Parlament i Vijeće;

16.  ističe važan doprinos svih agencija za zapošljavanje i socijalna pitanja (Cedefop, ETF, Eurofound i EU-OSHA) u rješavanju cijelog niza pitanja u vezi sa zapošljavanjem i socijalnih pitanja; s tim u vezi ističe da se njihove zadaće stalno povećavaju i da im se stoga moraju osigurati financijska i ljudska sredstva potrebna za ispunjavanje njihovih zadaća i ostvarivanje najboljih mogućih rezultata u podupiranju zakonodavnih i političkih ciljeva EU-a; pozdravlja osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad, koje bi 2019. trebalo početi s radom; ističe da je potrebno osigurati dodatna sredstva kako bi se osiguralo da se dostatna financijska sredstva izdvojena za njegovo osnivanje i da se to ne može ostvariti preraspodjelom sredstava iz drugih agencija za zapošljavanje i socijalna pitanja;

17.  ponovo ističe svoju zabrinutost zbog negativnog utjecaja rastućeg državnog koeficijenta za Irsku na proračun, zbog čega bi mogla biti ugrožena financijska sposobnost Eurofounda da obavlja svoj mandat; očekuje da će institucije Unije djelovati kako bi se ublažile posljedice, kao što je navedeno i u izvješću o razrješnici za Eurofound za 2016.; ističe potrebu za dodatnim financijskim sredstvima kako bi se zadržala razina istraživanja koja se provode u toj agenciji, posebno kako bi se osigurao rad na paneuropskim istraživanjima.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	19.6.2018
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	37 7 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Laura Agea, Guillaume Balas, Enrique Calvet Chambon, Ole Christensen, Michael Detjen, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Czesław Hoc, Rina Ronja Kari, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Kostadinka Kuneva, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Miroslavs Mitrofanovs, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Marek Plura, Dennis Radtke, Sofia Ribeiro, Robert Rochefort, Claude Rolin, Siôn Simon, Romana Tomc, Yana Toom
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Georges Bach, Heinz K. Becker, Rosa D’Amato, António Marinho e Pinto, Edouard Martin, Ivari Padar, Evelyn Regner, Anne Sander, Joachim Schuster, Michaela Šojdrová, Ivo Vajgl, Kosma Złotowski
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Malin Björk, Karoline Graswander-Hainz, Jytte Guteland, Angelika Mlinar, Keith Taylor

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

37	+
ALDE	Enrique Calvet Chambon, António Marinho e Pinto, Angelika Mlinar, Robert Rochefort, Yana Toom, Ivo Vajgl
GUE/NGL	Kostadinka Kuneva
PPE	Georges Bach, Heinz K. Becker, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Thomas Mann, Marek Plura, Dennis Radtke, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Michaela Šojdrová, Romana Tomc
S&D	Guillaume Balas, Ole Christensen, Michael Detjen, Elena Gentile, Karoline Graswander-Hainz, Jytte Guteland, Javi López, Edouard Martin, Ivari Padar, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Evelyn Regner, Joachim Schuster, Siôn Simon
VERTS/ALE	Miroslavs Mitrofanovs, Keith Taylor

7	-
ECR	Czesław Hoc, Anthea McIntyre, Kosma Złotowski
ENF	Dominique Martin
GUE/NGL	Malin Björk, Rina Ronja Kari, João Pimenta Lopes

3	0
EFDD	Laura Agea, Rosa D’Amato
NI	Lampros Fountoulis

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (21.6.2018)

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2019.
(2018/2024(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Ramón Luis Valcárcel Siso

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe važnu ulogu poljoprivrede i ruralnog razvoja za ostvarenje niza ciljeva Unije u područjima sigurnosti opskrbe hranom, održivog gospodarskog rasta, dobrobiti životinja, stvaranja radnih mjesta, šumarstva, klimatskih promjena, inovacija te teritorijalne i ekološke ravnoteže; ističe činjenicu da poljoprivreda i ruralni razvoj čine važan dio cjelokupnog proračuna EU-a, kao i potrebu za održivim financiranjem tih područja; podsjeća na to da su se rashodi za poljoprivredu smanjili te da bi smanjenje proračunskih sredstava za ZPP moglo imati negativne učinke te ugroziti proces praćenja i nadzora, kao i ispunjavanje ciljeva ZPP-a;

2.  naglašava da je od ključne važnosti da sredstva namijenjena za istraživanje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, posebno sredstva iz proračuna za program Obzor 2020., ostanu u potpunosti dostupna kako bi se poticale inovacije u poljoprivrednom sektoru;

3.  zalaže se za stabilnost proračuna za poljoprivredu i zato se snažno protivi bilo kakvom smanjenju proračuna za 2019., posebno s obzirom na ozbiljne krize i nestabilnost cijena koje je poljoprivredni sektor pretrpio tijekom posljednjih godina;

4.  poziva države članice da povećaju svoje doprinose proračunu Unije kako bi se osigurala stabilnost i izbjegla mogućnost budućih kriza u poljoprivrednom sektoru;

5.  zagovara pravedniju raspodjelu izravnih potpora ZPP-a među zemljama te među velikim, malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima;

6.  napominje da učestalost kriza i povećana nestabilnost cijena ukazuju na potrebu za većim proračunom za poljoprivredu;

7.  poziva Komisiju i države članice da pravovremeno prate nestabilnost cijena poljoprivrednih proizvoda, koja nepovoljno djeluje na prihode poljoprivrednika, te da po potrebi brzo i učinkovito reagiraju i poljoprivrednicima omoguće da se izravno suprotstave nestabilnosti cijena;

8.  ističe da je potrebno preokrenuti trend dugotrajnog pada prihoda poljoprivrednika koji se bilježi posljednjih desetljeća;

9.  izražava, nakon što je primio na znanje poteškoće s kojima se susreću proizvođači kad je riječ o pronalaženju novih tržišta, svoju zabrinutost i razočaranje zbog odluke Europske komisije da od 30. lipnja 2018. ukine mjere za pružanje potpore sektorima na koje nepovoljno utječe ruski embargo, što je ravno kažnjavanju tih sektora za događaje koji su izvan njihove kontrole;

10.  snažno potiče Komisiju da neprekidno ulaže nove napore u otkrivanje novih tržišta;

11.  ističe važnost otvaranja razvoja novih tržišta za očuvanje konkurentnosti i poboljšanje otpornosti europske poljoprivrede na krize na tržištu, kao na primjer u slučaju ruskog embarga; stoga poziva na dodjelu financijske potpore za stvaranje novih tržišnih prilika;

12.  poziva Komisiju da donese odluku o produljenju potpore za osobe pogođene ruskim embargom prije donošenja nacrta zakona o proračunu za 2019. ili najkasnije do jesenjeg pisma izmjene;

13.  izražava zabrinutost zbog posljedica koje bi na proračun za 2019. mogao imati neuspjeh tekućih pregovora o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije;

14.  skreće pozornost na obujam uvoza prehrambenih proizvoda trenutačno namijenjenih za tržište Ujedinjene Kraljevine koji će se morati apsorbirati u okviru jedinstvenog tržišta;

15.  poziva Komisiju da podrži održivu poljoprivredu usmjerenu na tržišta EU-a i da potakne korištenje sigurnih i ekološki prihvatljivih alternativa za pesticide te da u skladu s time 2019. poveća potporu za takva rješenja;

16.  ponovno dovodi u pitanje korisnost postojeće pričuve za krize i mehanizma financijske discipline, koji u pogledu proračuna za 2019. predstavljaju samo administrativno opterećenje; primjećuje da se europska poljoprivreda posljednjih godina sve češće suočava s krizama; stoga snažno potiče Komisiju da razmotri mogućnost uspostave višegodišnje pričuve koja ne bi bila ovisna o izravnim plaćanjima i kojom bi se odgovorilo na izazove „pregrijavanja tržišta” i ozbiljnih kriza;

17.  napominje da tržišne organizacije moraju zajamčiti ciljanu regulaciju količine kako bi se spriječila pretjerana proizvodnja;

18.  apelira na države članice i na Komisiju da 2019. ojačaju mjere potpore za mlade poljoprivrednike kako bi se potaknula generacijska obnova, koja je i dalje na niskoj razini, što ima dugoročne posljedice za europsku poljoprivredu; ističe da nedostatnu generacijsku obnovu uzrokuje, među ostalim, manjak pravednih i održivih prihoda od poljoprivrede; smatra da je stoga važno pojednostavniti i smanjiti birokratske prepreke na koje mladi nailaze, kao i promicati dobre prakse koje su uspješno provedene u nizu država članica i za koje se pokazalo da mogu pridonijeti generacijskoj obnovi;

19.  ističe važnost ulaganja u nove tehnologije i inovacije kako bi europska poljoprivreda bila konkurentnija i ekološki održivija; u tom pogledu poziva Komisiju da izradi poljoprivredni proračun posebno usmjeren na potrebe poljoprivrednika i ciljeve politika uz veću primjenu pametnih i inovativnih praksi kojima će se osigurati dugoročna održivost poljoprivredne proizvodnje u EU-u.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	20.6.2018
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	35 1 7
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Richard Ashworth, José Bové, Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Michel Dantin, Paolo De Castro, Albert Deß, Diane Dodds, Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Karine Gloanec Maurin, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Ivan Jakovčić, Zbigniew Kuźmiuk, Norbert Lins, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, Giulia Moi, Ulrike Müller, Maria Noichl, Marijana Petir, Bronis Ropė, Maria Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Marc Tarabella, Maria Gabriela Zoană, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Franc Bogovič, Karin Kadenbach, Elsi Katainen, Anthea McIntyre, Momchil Nekov, Miguel Viegas
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Krzysztof Hetman

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

35	+
ALDE	Ivan Jakovčić, Elsi Katainen, Ulrike Müller
ECR	Jørn Dohrmann, Beata Gosiewska, Zbigniew Kuźmiuk, Anthea McIntyre
ENF	Philippe Loiseau
NI	Diane Dodds
PPE	Richard Ashworth, Franc Bogovič, Daniel Buda, Michel Dantin, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Krzysztof Hetman, Peter Jahr, Norbert Lins, Mairead McGuinness, Marijana Petir, Czesław Adam Siekierski
S&D	Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Nicola Caputo, Paolo De Castro, Karine Gloanec Maurin, Karin Kadenbach, Momchil Nekov, Maria Noichl, Marc Tarabella, Maria Gabriela Zoană
Verts/ALE	José Bové, Martin Häusling, Bronis Ropė

1	-
EFDD	John Stuart Agnew

7	0
ALDE	Jan Huitema
EFDD	Giulia Moi, Marco Zullo
GUE/NGL	Matt Carthy, Luke Ming Flanagan, Maria Lidia Senra Rodríguez, Miguel Viegas

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje (7.6.2018)

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2019.
(2018/2024(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Morten Løkkegaard

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da su programi u području obrazovanja, mladih, kulture i građanstva i dalje ključna sredstva za povećanje razine osviještenosti o našem zajedničkom europskom identitetu među svima;

2.  podsjeća da je, među ostalim u svjetlu obilježavanja njegove 30. godišnjice, program Erasmus+ i dalje glavni program za promicanje mobilnosti mladih, čemu je dokaz broj zaprimljenih prijava koji premašuje iznos raspoloživih sredstava; duboko žali zbog činjenice da su razine financiranja predložene za program Erasmus+ u nacrtu proračuna za 2019. znatno ispod očekivanja Parlamenta i samo odražavaju činjenicu da razine financiranja sada dostižu svoj vrhunac u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru (VFO) te ne pružaju čak ni preostalo dodatno financiranje za program u okviru revizije VFO-a; ustraje u potrebi za pojačanim financiranjem, posebno u pogledu trajnog osposobljavanja i sektora mladih, uključujući neformalno obrazovanje, te kako bi se osiguralo veće sudjelovanje ugroženih skupina, posebno mladih s invaliditetom; ponovo poziva na utrostručenje financiranja za Erasmus+ u sljedećem VFO-u, s obzirom na popularnost tog programa i njegov istodobni doprinos osjećaju pripadnosti europskoj zajednici te povećanju izgleda za zapošljavanje sudionika u programu Erasmus+;

3.  nadalje ustanovljuje da je onome što se trenutačno naziva Europske snage solidarnosti, o kojima se trenutačno pregovara, potrebno dati vlastitu proračunsku liniju i vlastite resurse, koji će se sastojati od sredstava prethodne Europske volonterske službe u okviru programa Erasmus+ i dodatnih sredstava koja dolaze isključivo iz nedodijeljenih razlika;

4.  ističe vrijednost Kreativne Europe u podupiranju audiovizualnog i kulturnog sektora Unije; ustraje u tome da bi razine financiranja trebale odgovarati ambicijama programa, posebno u slučaju kulturnog potprograma, koji se kronično nedovoljno financira i koji stoga bilježi teškoće u ostvarivanju zadovoljavajuće stope uspješnosti, zbog čega se izigravaju očekivanja kandidata; ističe da je niska stopa uspješnosti posljedica neadekvatnih razina financiranja koje nisu u skladu s ambicioznim ciljevima programa; smatra da bi se jačanjem međusektorske komponente programa Kreativna Europa Komisiji mogao pružiti način da uloži veće napore u borbu protiv lažnih vijesti, i radom na većoj medijskoj pismenosti i poticanjem dijaloga unutar sektora; naposljetku smatra da bi se iskorištavanje sinergija između Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i Instrumenta jamstva za kulturne i kreativne sektore trebalo nastaviti, pa i kako bi se kulturnoj i kreativnoj industriji omogućilo da u potpunosti iskaže svoju dvojaku vrijednost u zaštiti i isticanju europske kulturne i jezične raznolikosti te kako bi se poduprlo stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, ostvarivanje održivog rasta i poticanje inovacija i proizvodnje; ustraje u tome da bi trebalo dati znatan financijski doprinos iz EFSU-a u ulaganja u obrazovanje, osposobljavanje i istraživanje te pružiti odgovarajuću potporu kulturnim i kreativnim sektorima; naglašava da je prilagođena sektorska pomoć nužna kako bi kulturni i kreativni sektori imali koristi od zajmova EFSU-a;

5.  prima na znanje interes koji je pobudila inicijativa Europske godine kulturne baštine 2018.; stoga poziva na to da se radnje i instrumenata upravljanja povezani s Europskom godinom kulturne baštine nastave i nakon 2018., pa i s pomoću namjenskih sredstava u okviru drugih višegodišnjih programa, kao što su programi istraživanja, vanjskog djelovanja, kohezije i program Erasmus+ i inicijative za digitalizaciju kulturne baštine, te na uvrštenje u akcijski plan za digitalno obrazovanje;

6.  poziva Komisiju da provede sveobuhvatni pregled svih aktivnosti u okviru „multimedijskog djelovanjaˮ (i dostavi ga Parlamentu) kako bi se osiguralo postizanje glavnih ciljeva te da se sljedećim VFO-om uspostavi prava financijska ravnoteža za sve aktivnosti; podsjeća da je linija „multimedijsko djelovanje” ustanovljena radi financiranja općeg informiranja građana o aktivnostima povezanima s Unijom u svrhu povećanja transparentnosti rada institucija Unije, donesenih odluka i faza u izgradnji Europe; stoga potiče Komisiju da aktualno djelovanje u okviru te linije koje služi za druge svrhe financira iz drugih odgovarajućih proračunskih linija; poziva na dodatno financiranje u 2019. kako bi se osigurao rad mreže Euranet Plus do kraja VFO-a; međutim, ustraje u tome da je trenutačni način na koji mreža spaja kraj s krajem neodrživ i zahtijeva dugoročni financijski temelj u sljedećem VFO-u;

7.  prima na znanje uspjeh pripremnog djelovanja pod nazivom „Titlovanje europskog kulturnog televizijskog sadržaja diljem Europe” koje trenutačno provodi ARTE Europe i koje nakon 2018. više neće ispunjavati uvjete za potporu iz proračuna EU-a; ističe da se tim projektom omogućuje da se europski kulturni sadržaj emitira na pet (uskoro šest) jezika EU-a i da zahvaljujući tomu dopire do oko 70 % građana EU-a na njihovu materinskom jeziku preko različitih medijskih platformi; smatra da je publika iznimno dobro prihvatila projekt i da se njime daje važan doprinos poboljšanju prekograničnog pristupa europskom kulturnom sadržaju i promicanju međukulturne razmjene; apelira na Komisiju da stoga nastavi pružati potporu višejezičnom pristupu kvalitetnim programima za velik broj građana EU-a uvrštenjem inicijative o titlovanju u neki od postojećih programa ili proračunskih linija, primjerice u sklopu Kreativne Europe;

8.  u svjetlu ozbiljnoga pogoršanja stanja slobode tiska i medija u Europi poziva na očuvanje postojanja Centra za medijski pluralizam i slobodu medija u Firenci i Europski centar za slobodu tiska i medija u Leipzigu tijekom preostalog razdoblja VFO-a i na stavljanje na raspolaganje dodatnog financiranja za tu svrhu 2019.; napominje da se ti centri savršeno dopunjuju u svojim aktivnostima te apelira na Komisiju da im zajamči osnovu za dugoročno financiranje u sljedećem VFO-u kako bi im se omogućilo da se razviju što samostalnije kao učinkoviti europski instrumenti za očuvanje medijske slobode i medijskog pluralizma i pružanje prilagođene pomoći i potpore novinarima u opasnim situacijama;

9.  ističe vrijednost programa Europa za građane za povećanje razumijevanja Unije među građanima i poticanje osjećaja građanstva, kao i u pogledu operativne potpore koju pruža europskim organizacijama civilnog društva, koje imaju ključnu ulogu u Uniji i za koje je potrebna ciljana financijska pomoć; ponovno potvrđuje svoju predanost unapređivanju razina financiranja za taj program uporabom svih dostupnih sredstava za povećanje stope uspješnosti projekata tijekom 2019., godine održavanja izbora za Europski parlament, kako bi se zajamčila odgovarajuća razina financiranja; podsjeća da je u proračunu za 2018. i unatoč protivljenju Parlamenta Komisija smanjila proračun programa „Europa za građane” za 740 000 EUR u pogledu iznosa financijskog programiranja za unapređenje europske građanske inicijative; stoga žali zbog činjenice da će se, u skladu s izvješćem o ažuriranju financijskog programiranja iz siječnja 2018. koje je izdala Komisija, dodatnih 2,5 milijuna EUR (1,1 milijun EUR 2019. i 1,4 milijuna EUR 2020.) oduzeti iz programa Europa za građane radi financiranja obnovljene europske građanske inicijative, koje je prema izvješću predviđeno prijedlogom nove Uredbe o europskoj građanskoj inicijativi; napominje da se ni u samu prijedlogu ni u priloženom zakonodavnom financijskom izvještaju ne upućuje ni na kakav proračunski učinak na program Europa za građane; podsjeća da Parlament mora raspolagati svim činjenicama pri razmatranju predloženoga zakonodavstva te podsjeća Komisiju na njezinu obvezu otkrivanja tih činjenica; naglašava svoju predanost učinkovitom programu Europa za građane kojemu su dodijeljena primjerena sredstva, svoje odlučno protivljenje predloženom smanjenju proračuna i namjeru da poništi ta smanjenja tijekom proračunskih postupaka 2019. i 2020.;

10.  poziva Komisiju da poboljša sinergije između kulturnih i obrazovnih programa te dostupnog financiranja u okviru drugih programa i instrumenata, posebno europskih strukturnih i investicijskih fondova, EFSU-a i Obzora 2020.; podsjeća, s tim u vezi, da je projektima povezanima s kulturom i obrazovanjem pripalo najmanje 11 milijardi EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj u programskim razdobljima 2007. – 2013. i 2014. – 2020.;

11.  naglašava ključnu ulogu Inicijative za zapošljavanje mladih u borbi protiv nezaposlenosti mladih; ističe potrebu za financiranjem Inicijative za zapošljavanje mladih koje adekvatno odgovara utvrđenim ciljevima i za jačanjem sinergije između te inicijative, Europskog socijalnog fonda i nacionalnih proračuna država članica;

12.  poziva Komisiju da pruži odgovarajuće proračunsko financiranje kako bi se podigla razina osviještenosti o izborima za Europski parlament 2019. i povećala učinkovitost medijske pokrivenosti tih izbora, a posebno radi promicanja znanja o kandidatima za mjesto predsjednika Komisije, tzv. Spitzenkandidatima;

13.  ističe potencijal pilot-projekata i pripremnih djelovanja kao sredstava za ispitivanje mjera u područjima politika Unije i uvođenje novih inovativnih inicijativa koje bi mogle postati trajne aktivnosti Unije;

14.  podsjeća da povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije sa sobom povlači posebno velike probleme za europske škole, osobito s obzirom na veličinu odjeljenja s nastavom na engleskom jeziku (oko 21 % svih učenika) i pretežnost engleskoga kao drugoga jezika (61 % svih učenika tijekom školske godine 2016./2017.); pozdravlja napredak ostvaren do danas u pregovorima te posebno privremeni sporazum o prijelaznom razdoblju prema kojem bi Ujedinjena Kraljevina ostala stranka Konvencije o europskim školama do kraja školske godine 2020./2021.; no napominje da su i dalje neriješena važna proračunska i obrazovna pitanja u pogledu dugoročnog pružanja prvoklasne nastave engleskog jezika i trajnog priznavanja europske mature u Ujedinjenoj Kraljevini unatoč odredbama iz članka 120. nacrta sporazuma o povlačenju; apelira na Komisiju i Upravni odbor da izvijeste Odbor za kulturu i obrazovanje o svojim dugoročnim planovima za rješavanje problema nastalih zbog Brexita;

15.  pozdravlja napore uložene posljednjih godina u rješavanje problema zaostataka plaćanja; ističe da kašnjenja u finalizaciji ugovora između nadležnih tijela i korisnika te kašnjenja u plaćanju ugrožavaju potpunu provedbu programa za koju je zadužena Komisija; ističe da povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza mora pratiti odgovarajuće povećanje odobrenih sredstava za plaćanja kako bi se zajamčila pravodobna plaćanja;

16.  naglašava važnost uključivosti i poziva na uvođenje prijevoda za znakovni jezik u plenarne sjednice Parlamenta;

17.  naglašava da je važno uključiti migrante i izbjeglice, kao i to da im se pružanjem ravnopravnoga pristupa obrazovanju, osposobljavanju i naukovanju u njihovim novim državama boravka, kao i jedinstvenoj tamošnjoj kulturi, pomaže da se osjećaju dobrodošlima, da se integriraju i ponovno nastane;

18.  uviđa društvenu vrijednost prirodne i kulturne baštine te korist od usmjeravanja njihova potencijala kao pokretača gospodarstva;

19.  ističe važnost rješavanja problema socijalne isključenosti te uključivanja osoba u nepovoljnom položaju kako bi se osigurao njihov potpun i jednak pristup kulturi i obrazovanju.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	7.6.2018
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	19 0 4
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, Damian Drăghici, Angel Dzhambazki, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Rupert Matthews, Luigi Morgano, John Procter, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Andrzej Zdrojewski
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Norbert Erdős, Sylvie Guillaume, Morten Løkkegaard, Martina Michels
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	John Flack, Gabriel Mato

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

19	+
ALDE	María Teresa Giménez Barbat, Morten Løkkegaard
EFDD	Isabella Adinolfi
GUE/NGL	Nikolaos Chountis, Martina Michels
PPE	Andrea Bocskor, Norbert Erdős, Svetoslav Hristov Malinov, Gabriel Mato, Sabine Verheyen, Bogdan Andrzej Zdrojewski
S&D	Silvia Costa, Damian Drăghici, Giorgos Grammatikakis, Sylvie Guillaume, Petra Kammerevert, Luigi Morgano, Julie Ward
Verts/ALE	Jill Evans

0	-

4	0
ECR	John Flack, Rupert Matthews, John Procter
ENF	Dominique Bilde

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova (20.6.2018)

upućeno Odboru za proračune

o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2019.
(2018/2024(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Malin Björk

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da se u članku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi da je promicanje ravnopravnosti između muškaraca i žena jedno od temeljnih načela EU-a, čime rodno osviještene politike i izrada proračuna s rodnom dimenzijom postaju važni instrumenti u okviru proračunskog postupka za integraciju tog načela u politike, mjere i djelovanja EU-a u cilju promicanja ravnopravnosti, suzbijanja diskriminacije, povećanja aktivnog sudjelovanja žena na tržištu rada te u gospodarskim i društvenim djelatnostima;

B.  budući da je nejednakost rastući problem u EU-u i budući da proračun Unije treba što više oblikovati tako da znatno pridonosi zaštiti i razvijanju socijalnih prava, pristupu uslugama socijalne skrbi, a posebno zdravstvenim uslugama i obrazovanju, stanovanju te pristojnim radnim uvjetima, s posebnim naglaskom na poboljšanje rodne ravnopravnosti i položaja žena i djevojčica;

C.  budući da stereotipi i dalje predstavljaju prepreku za žene, posebno na tržištu rada; budući da je promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života korisno i za osnaživanje žena i razvoj gospodarstva EU-a;

D.  budući da je ravnopravnost žena i muškaraca ex ante uvjet naveden u Uredbi o zajedničkim odredbama trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020.; ističe da je u jednoj priloženoj međuinstitucijskoj izjavi navedeno da će se godišnjim proračunskim postupcima integrirati rodno osjetljivi elementi uzimajući u obzir načine na koji cjelokupni financijski okvir Unije doprinosi povećanju rodne ravnopravnosti (i jamči primjenu načela rodne osviještenosti);

E.  budući da osnaživanje žena, kako je već dokazano, vodi do gospodarskog rasta, a da je potencijal ženskog poduzetništva neiskorišteni izvor gospodarskog razvoja i stvaranja radnih mjesta; budući da se, s obzirom na to da se žene u ruralnim područjima suočavaju s posebnim izazovima u pogledu pokretanja vlastite poslovne djelatnosti, proračun EU-a mora oblikovati tako da se njime znatno doprinosi poboljšanju jednakog pristupa informacijama, osposobljavanju i financiranju;

F.  budući da je ekonomska neovisnost ključni čimbenik emancipacije žena; budući da je stopa zaposlenosti žena u EU-u i dalje na neprihvatljivo niskoj razini te se potencijal žena i djevojčica mora dodatno povećati, pogotovo u digitalnom gospodarstvu te u područjima STEM-a i IKT-a kako bi se postigla stvarna rodna ravnopravnost, premostili rodni stereotipi i doprinijelo rastu i inovativnosti gospodarstva;

G.  budući da se, unatoč sve većoj potražnji za stručnjacima IKT-a i osobama s digitalnim vještinama, broj žena koje rade u digitalnim područjima smanjuje[1]; budući da bi prema toj studiji veći broj žena na radnim mjestima u digitalnom sektoru mogao stvoriti godišnje povećanje BDP-a u EU-u od 16 milijardi EUR; budući da nedostatak digitalnih vještina i ženskih uzora u sektorima STEM-a odvraća žene i djevojčice od angažmana u tehnološkom sektoru; budući da sektor IKT-a ima znatan potencijal za postizanje dobre ravnoteže između poslovnog i privatnog života jer ženama omogućuje da kombiniraju rad i skrb o djeci zahvaljujući mogućnostima koje nudi rad na daljinu;

H.  budući da je otprilike svaka treća žena od svoje 15. godine doživjela fizičko i/ili seksualno nasilje i da se ti incidenti i počinitelji obiteljskog nasilja u EU-u postojano nedovoljno prijavljuju, bilo zbog straha bilo zbog nedostatka informacija o pravima žrtava; budući da je Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) procijenio da bi trošak nasilja nad ženama koje počini njihov partner mogao u EU-u iznositi do 109 milijardi EUR godišnje[2]; budući da rodno uvjetovano nasilje nad ženama i djevojčicama te LGBTQI osobama predstavlja kršenje ljudskih prava koje utječe na sve razine društva; budući da je ključno da pri provedbi Programa o pravima, jednakosti i građanstvu program Daphne zadrži što bitniju ulogu; budući da je Komisija dužna u obzir uzeti potrebu da se održi dostatna razina financiranja i osigurati kontinuitet djelovanja i predvidljivost financiranja u svim područjima obuhvaćenima posebnim ciljevima;

I.  budući da je EU u procesu pristupanja Istanbulskoj konvenciji, što je nužan korak da poboljša i ojača svoj rad na iskorjenjivanju rodno uvjetovanog nasilja diljem Europe; budući da nekoliko država članica još nije ratificiralo tu Konvenciju;

J.  budući da su EU i njegove države članice zajedno vodeći svjetski donator koji osigurava više od 50 % svjetske pomoći za razvoj; budući da smanjenje potpore drugih donatora u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te reproduktivnog zdravlja žena zahtijeva da EU i njegove države članice povećaju trenutačno financiranje, posebno u navedenim područjima koja imaju izraženu rodnu dimenziju;

1.  naglašava da izrada proračuna s rodnom dimenzijom mora postati neizostavan dio proračunskog postupka u svim njegovim fazama i u svim proračunskim linijama, a ne samo u programima u kojima je rodni utjecaj očitiji, da bi se proračunska potrošnja pretvorila u učinkovit instrument za promicanje rodne ravnopravnosti; ponovo potvrđuje svoj zahtjev za povećanje sredstava radi poštovanja prava žena i djevojčica, promicanja njihove ekonomske neovisnosti, smanjenja rodne nejednakosti, među ostalim i korištenjem postojećih instrumenata na razini EU-a i država članica, kao što su rodne procjene učinka; poziva Komisiju i Vijeće da sustavno uzimaju u obzir rodnu perspektivu pri izradi proračuna za javne rashode i da primjenjuju rodno osviještene politike u svim proračunskim naslovima, posebno u pregovorima o sljedećem VFO-u;

2.  žali što se rodno osviještena politika ne provodi dosljedno u većini postojećih programa i financijskih instrumenata EU-a te Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU); stoga poziva Komisiju da preokrene taj trend u sljedećem programskom razdoblju kako bi se osigurala odgovarajuća raspodjela sredstava namijenjenih za rodnu ravnopravnost;

3.  poziva države članice i lokalne vlasti da iskoriste postojeća sredstva dostupna u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF), Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te programa Leader+ i Obzor 2020.; poziva, osim toga, na veću sinergiju među dostupnim instrumentima radi unapređenja rodne ravnopravnosti, poboljšanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života i stvaranja boljih životnih i radnih uvjeta za sve posebnim prilagođenim politikama čija je svrha osnaživanje žena i djevojčica, ali i s pomoću obrazovanja i zdravstvenih usluga, posebno usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, uključujući sveobuhvatni seksualni odgoj, savjetovanje, liječenje i skrb za žrtve rodno uvjetovanog i seksualnog nasilja, te na povećanje sredstava za ulaganje u takve visokokvalitetne usluge javne skrbi;

4.  poziva na to da se u okviru programa COSME sredstva dodijele za programe kojima se podupire poduzetništvo žena i njihov pristup tržištu rada, uključujući mala i srednja poduzeća koja su osnovale i na čijem su čelu žene, te kojima se jamči i potiče pristup žena zajmovima i vlasničkom kapitalu; poziva na pružanje potpore ženama i muškarcima poduzetnicima koji imaju odgovornost za pružanje skrbi s obzirom na to da njihovo poduzetništvo može biti ne samo primjer uspješne ravnoteže između privatnog i poslovnog života već i doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta i uzora, čime bi se osobito druge žene potaknule na provođenje vlastitih projekata u praksi i promicale neovisnost i emancipacija žena;

5.  ističe potrebu za privlačenjem većeg broja žena u područja STEM-a i IKT-a; naglašava potrebu za financiranjem programa koji su usmjereni na rješavanje problema s kojima se žene suočavaju pri prilagodbi digitalnom dobu i na rješavanje rodnog digitalnog jaza razvojem digitalnih vještina žena te osiguravanjem kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja za žene i djevojčice, kao i jačanjem svijesti o mogućnostima koje nude sektori STEM-a i IKT-a, a u okviru programa Obzor 2020., Erasmus +, ESF i Inicijative za zapošljavanje mladih;

6.  ponavlja svoj poziv da se svakom konkretnom cilju iz Programa o pravima, jednakosti i građanstvu, također u cilju pripreme za sljedeći VFO, dodijeli posebna proračunska linija kako bi se povećala transparentnost, osiguralo potrebno financiranje za svaki konkretni cilj, posebno kada je riječ o borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja, seksualnog uznemiravanja i diskriminacije te kako bi se zajamčila njihova vidljivost, a s posebnim osvrtom na povećanje osviještenosti javnosti, informiranje žena žrtava o njihovim pravima i uslugama koje su im na raspolaganju, te osposobljavanja za relevantne stručnjake; poziva na povećanje proračunskih sredstava za skloništa za žene, koja pružaju usluge za žene i djecu žrtve rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji, a kako bi se pojačao njihov rad u području prevencije te pružanja potpore žrtvama i njihova osnaživanja;

7.  ustraje u tome da se obveze u pogledu provedbe Istanbulske konvencije, koja sadrži mjere za zaštitu žrtava, progon počinitelja i potporu agencijama i tijelima, te iskorjenjivanja rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i djevojčicama, kao i LGBTQI osobama bez obzira na njihov boravišni status, moraju pretočiti u konkretne proračunske obveze i preporuke u predstojećem proračunu Europske unije;

8.  podsjeća da su vrlo velik broj izbjeglica i tražitelja azila koji ulaze u EU upravo žene i djeca; podsjeća da je rodno osviještena politika jedno od temeljnih načela uspostavljenog Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI); stoga poziva EU i države članice da uključe konkretne mjere i dodijele odgovarajuća financijska sredstva kako bi se tijekom cijelog postupka azila osigurala zaštita žena izbjeglica od nasilja, osiguravanjem kvalitetne zdravstvene skrbi, odvojenim i sigurnim područjima za spavanje, sanitarnim područjima rezerviranim za žene u tranzitnim i prihvatnim objektima, stvaranjem sigurnih prostora, osiguravanjem dostatnog broja ženskog osoblja, kao i pružanjem informacija o pravima i službama za pomoć, posebnom izobrazbom o otkrivanju i sprečavanju rodno uvjetovanog nasilja za osoblje koje radi u tranzitnim i prihvatnim objektima, programima preseljenja i premještanja, koji omogućuju sigurne i legalne putove za tražitelje azila i izbjeglice koji dolaze u Europu, s posebnim naglaskom na ranjivim skupinama poput žena, djevojčica i LGBTQI osoba;

9.  poziva EU da svojom razvojnom pomoći promiče organizacije za prava žena, organizacije civilnog društva koje rade na promicanju pitanja rodne ravnopravnosti, prava žena, osnaživanje djevojčica i zastupljenost žena u donošenju odluka; podsjeća da je prijeko potrebno povećati financijska sredstva EU-a za spolno i reproduktivno zdravlje i prava te uključiti države članice kako bi se premostio manjak financiranja koji je nastao nakon što je SAD ponovno uveo i proširio takozvano pravilo globalnog blokiranja;

10.  poziva EU na povećanje proračuna dodijeljenog organizacijama civilnog društva koje promiču prava žena, te na jačanje kapaciteta udruga za prava žena u Europi i globalnome jugu;

11.  poziva EU da se pobrine za postizanje svojih ciljeva za rodno osviještenu politiku u pogledu razvojne pomoći i da osigura dosljednost u primjeni rodnih pokazatelja i posebnih oznaka u izvješćivanju EU-a, među ostalim i u onima koje koristi Odbor za razvojnu pomoć OECD-a (DAC), koji također prati ciljeve rodne ravnopravnosti u provedbi službene razvojne pomoći;

12.  ponovo potvrđuje važnu ulogu EIGE-a i potrebu konsolidiranog proračuna za prikupljanje podataka i stjecanje znanja u području rodne ravnopravnosti, uključujući borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama; poziva da proračun, plan radnih mjesta i autonomija EIGE-a ostanu nepromijenjeni.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	20.6.2018
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	24 5 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Daniela Aiuto, Maria Arena, Beatriz Becerra Basterrechea, Heinz K. Becker, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Hedh, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Florent Marcellesi, Angelika Mlinar, Maria Noichl, Margot Parker, Pina Picierno, João Pimenta Lopes, Terry Reintke, Liliana Rodrigues, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Maria Gabriela Zoană
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	José Inácio Faria, Lívia Járóka, Kostadinka Kuneva, Marc Tarabella, Mylène Troszczynski, Julie Ward
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Ivan Štefanec

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

24	+
ALDE	Beatriz Becerra Basterrechea, Angelika Mlinar
EFDD	Daniela Aiuto
GUE/NGL	Malin Björk, Kostadinka Kuneva, João Pimenta Lopes
PPE	Heinz K. Becker, José Inácio Faria, Lívia Járóka, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Ivan Štefanec
S&D	Maria Arena, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Hedh, Maria Noichl, Pina Picierno, Liliana Rodrigues, Marc Tarabella, Julie Ward, Maria Gabriela Zoană
VERTS/ALE	Florent Marcellesi, Terry Reintke, Ernest Urtasun

5	-
ECR	Jadwiga Wiśniewska
EFDD	Margot Parker
ENF	Mylène Troszczynski
PPE	Michaela Šojdrová, Anna Záborská

0	0

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

• [1]  Studija izrađena za Komisiju, Women in the digital age (Žene u digitalnom dobu), ožujak 2018.
• [2]  Europski institut za rodnu ravnopravnost, Estimating the costs of gender-based violence in the European Union (Procjena troškova rodno uvjetovanog nasilja u Europskoj uniji), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2014.

PRILOG: PISMO ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE

Pismo od 19. lipnja 2018. koje su David McAllister, predsjednik Odbora za vanjske poslove, i Brando Benifei, izvjestitelj Odbora za vanjske poslove, poslali Jeanu Arthuisu, predsjedniku Odbora za proračune.

Prijevod

Ref.: D(2018)22136

G. Jean Arthuis

Predsjednik

Odbor za proračune

Predmet:  doprinos odbora AFET izvješću o mandatu za trijalog o proračunu

Poštovani predsjedniče,

s obzirom na izvješće Vašeg odbora o proračunu za 2019. – mandat za trijalog (2018/2024(BUD)), želimo Vas obavijestiti o prioritetima Odbora za vanjske poslove (AFET) u pogledu proračuna EU-a za 2019.

Vjerujemo da Europska unija mora raspolagati dovoljnim resursima kako bi ostvarila svoj puni potencijal na svjetskoj sceni. Trenutačno svjetsko okružje odlikuje visoka razina nestabilnosti i rastući broj prijetnji i izazova te je potrebno izdvojiti više sredstava za vanjsko djelovanje EU-a. Svjesni smo povećanja odobrenih sredstava za preuzimanje obaveza u okviru naslova 4., iako najveći dio tog povećanja proizlazi iz većeg doprinosa Instrumentu za izbjeglice u Turskoj. Štoviše, htjeli bismo naglasiti da nacrt proračuna u potpunosti upotrebljava razliku do gornje granice u okviru naslova 4., stoga će EU imati vrlo malo manevarskog prostora u slučaju nepredviđenih vanjskih kriza. Parlament mora tražiti jamstva da će se, ako to bude hitno potrebno, pod naslovom 4. moći dodijeliti dodatna sredstva.

Veliku važnost i dalje pridajemo procesu proširenja i s njim povezanom financijskom podrškom (potencijalnim) državama kandidatkinjama u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II). Posebno naglašavamo kako je potrebno osigurati dovoljno sredstava za provedbu akcijskog plana za razdoblje 2018.–2020. u okviru Strategije za zapadni Balkan, pritom dajući prednost vladavini prava i regionalnoj integraciji. U tom je pogledu razočaravajuće što Komisija za političke reforme na zapadnom Balkanu predlaže smanjenje sredstava za 10 milijuna EUR. S druge strane, znatno povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za regionalna djelovanja na zapadnom Balkanu pozitivan je korak prema postizanju ciljeva Strategije za zapadni Balkan.

S obzirom na kontinuirano nazadovanje u područjima vladavine prava, demokracije i temeljnih prava, u skladu s načelom uvjetovanosti, podržavamo odgovarajuće smanjenje sredstava dodijeljenih Turskoj za mjere povezane s gospodarskim, društvenim i teritorijalnim razvojem te preusmjeravanjem prema civilnom društvu i temeljnim pravima.

Što se tiče drugog obroka Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, Parlament bi trebao ustrajati na održavanju trenutačnog omjera doprinosa (2 milijarde EUR od država članica, 1 milijarda EUR iz proračuna EU-a), kao što je predviđeno prijedlogom Komisije od 14. ožujka 2018. Sredstva predložena u nacrtu proračuna trebaju se stoga revidirati tako da se cjelokupni doprinos EU-a svede na 1 milijardu EUR (uzimajući u obzir sva sredstva koja su bila dostupna u proračunu za 2018.). Uz to, mora se osigurati da svi doprinosi Instrumentu pod naslovom 4. neće dovesti do smanjenja sredstava dostupnih za postojeće programe. Nadalje, Parlament ustraje na tome da je potrebno pažljivo pratiti upotrebu sredstava namijenjenih Instrumentu i usklađenost isplata s pravnom osnovom.

Još jedan od ključnih prioriteta odbora AFET je osiguravanje podrške istočnom i južnom susjedstvu, što je od iznimnog strateškog značaja za EU. Zabrinjava nas činjenica da će proračun Europskog instrumenta za susjedstvo 2019. biti pod značajnim pritiskom. To je opterećenje pogoršano korištenjem sredstava Europskog instrumenta za susjedstvo za financiranje obveza preuzetih na Konferenciji Bruxelles II povezanih s krizom u Siriji i zemljama pogođenim sirijskim sukobom te dodatnim iznosom od 100 milijuna EUR za projekte u vezi s migracijama u okviru Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku. U potpunosti podupiremo obveze povezane sa Sirijom i mjere za rješavanje problema temeljnih uzroka migracija, ali ne i nauštrb drugih prioriteta u susjedstvu. Nažalost, ove se nove obveze samo djelomično financiraju pojačanjima, što dovodi do smanjenja sredstava koja preostaju za temeljnu zadaću Europskog instrumenta za susjedstvo. Pozivamo Odbor za proračune da tijekom pregovora o proračunu riješi ovaj problem.

Odbor AFET pozdravlja namjeru Komisije da nastavi s pružanjem veće podrške Ukrajini i Tunisu. Uz to, sredstva za potporu stabilizaciji u Libiji trebala bi se razmotriti s obzirom na nedavna politička zbivanja. Također, naglašavamo da je potrebno poduprijeti političke reforme u Moldovi i Gruziji. Naravno, ustrajemo na pravilnom praćenju provedbe i napretku reformi u tim zemljama partnerima. Nadalje, od presudne je važnosti da EU podupre bliskoistočni mirovni proces i da se ojača palestinska samouprava i Agencija Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku, također u pogledu pogoršanja stanja na terenu i odluke SAD-a da značajno smanji svoje sudjelovanje.

U pogledu Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava, više bi sredstava trebalo namijeniti zaštiti ugroženih boraca za ljudska prava, između ostalog i u okviru mehanizma EU-a za borce za ljudska prava (ProtectDefenders.eu), kojim bi se trebalo moći upravljati na predvidljiv način. Uz to, voljeli bismo vidjeti pružanje veće financijske pomoći parlamentima trećih zemalja s ciljem aktivnog podupiranja razvoja internog znanja o ljudskim pravima. Osim toga, moraju se osigurati dostatna sredstva za EU-ove misije za promatranje izbora.

Proračun Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i dalje je pod velikim pritiskom, a taj bi se problem u 2019. mogao pogoršati zbog većeg broja zajedničkih sigurnosnih i obrambenih misija. Uz to, proračunska linija za hitne mjere smanjena je za više od trećine (10,1 milijun EUR), što bi za posljedicu imalo manju fleksibilnost prilikom upravljanja nepredviđenim krizama. To bi smanjenje stoga trebalo poništiti te razmjerno povećati proračun ZVSP-a.

Osim toga, naglašavamo važnost nastavka provedbe poveznice između razvoja i sigurnosti u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru i stoga pozivamo na dodjelu dodatnih sredstava koja bi se izvršila u okviru postojećih komponenti Instrumenta.

Konačno, pozdravljamo činjenicu da je nacrtom proračuna za 2019. obuhvaćen i Europski program industrijskog razvoja u području obrane. Naglašavamo da dodatne zadaće zahtijevaju da države članice dodijele istovjetna dodatna financijska sredstva u proračun Unije i da se te zadaće ne bi trebale financirati iz proračunskih sredstava za druge politike. Zajedno s pripremnim djelovanjem za EU-ovo istraživanje u području obrane, taj je program ključan za promicanje suradnje u razvoju sposobnosti i konsolidacije europske obrambene industrije. Nadalje, ponovo pozivamo na pokrivanje administrativnih i operativnih rashoda Europske obrambene agencije i Stalne strukturirane suradnje (PESCO) iz proračuna EU-a.

Bili bismo vrlo zahvalni kad bi se prijedlozi našeg odbora uzeli u obzir tijekom pregovora o proračunu.

S poštovanjem,

David McAllister  Brando Benifei

Kopija:  Daniele Viotti, izvjestitelj za proračun za 2019.

PRILOG: PISMO ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU

Odbor za međunarodnu trgovinu

Predsjednik

EXPO-COM-INTA D (2018) 24544

Daniele Viotti

Izvjestitelj za proračun za 2019.

Odbor za proračune

Predmet:  Mandat za trijalog o proračunu za 2019.

Poštovani g. Viotti,

U svojstvu predsjednika Odbora za međunarodnu trgovinu (INTA) želio bih Vas izvijestiti o prioritetima odbora INTA u pogledu proračuna za 2019., o kojima su se 20. lipnja 2018. dogovorili koordinatori odbora INTA.

Prije svega, odbor INTA smatra da bi proračun Europske unije trebao dovoljnim financijskim sredstvima poduprijeti činjenicu da Komisija definira trgovinu kao jedan od glavnih prioriteta u svojem radnom programu. Trgovina nije samo snažan instrument za poticanje rasta i stvaranje radnih mjesta u Europi, nego je i važan instrument vanjske politike kojim se europske vrijednosti promiču i izvan granica Unije. Trgovina, time što pruža bolje izglede za budućnost, lokalnim proizvođačima otvara nova tržišta i dovodi do izravnih stranih ulaganja, predstavlja također i instrument za stabiliziranje geopolitičke situacije u obližnjim zemljama.

Pomoć povezana s trgovinom – Europska unija partnerskim zemljama pruža pomoć povezanu s trgovinom, kao što je potpora programu „Pomoć za trgovinu”. Iskustvo pokazuje da nijedna zemlja nije uspjela ostvariti dugoročni gospodarski rast bez sudjelovanja na regionalnim i globalnim tržištima. Pojačana trgovina doprinosi učinkovitijoj proizvodnji s pomoću specijalizacije i sudjelovanja u regionalnim i globalnim lancima vrijednostima. Uz dobru provedbu, pomoć povezana s trgovinom može doprinijeti jačanju pregovaračkog kapaciteta i sposobnosti uspostave regulatornog okvira kojim se olakšava trgovina. Pomoć Unije povezana s trgovinom stavit će snažniji naglasak na povećanje međuregionalne trgovine u našim partnerskim regijama.

Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) – mala i srednja poduzeća okosnica su europskoga gospodarstva, zaslužna su za 85 % svih novih radnih mjesta te su ključna za jačanje socijalne kohezije unutar EU-a. Proračun bi se trebao usredotočiti na potporu malim i srednjim poduzećima u potpunosti iskorištavajući dostupna sredstva EU-a radi podrške internacionalizaciji.

Opće je prihvaćeno mišljenje da mala i srednja poduzeća predvode, a ne slijede, gospodarske trendove. U velikoj mjeri su mala i srednja poduzeća ta koja ostvaruju rast i inovacije. Taj bi se doprinos MSP-ova trebao prepoznati i u proračunu EU-a.

Trgovinski sporazumi – trenutačni program trgovinskih pregovora EU-a ambiciozniji je nego ikad prije. EU je nedavno sklopio sporazume s Japanom, Singapurom, Vijetnamom i Meksikom, a u tijeku su, među ostalim, pregovori sa zemljama Mercosura, Indonezijom, Čileom, Australijom, Novim Zelandom i Tunisom. Kako bi taj program bio uspješan, trebalo bi ga popratiti odgovarajućim resursima za provjere koje se provede na sredini provedbe ili ex post u pogledu usklađenosti trećih zemalja s njihovim obvezama prema EU-u kada je riječ o drugim pitanjima politika povezanim s trgovinskim sporazumima, kao što su ljudska prava i prava radnika te provedba okolišnih standarda. Potrebno je dodatno uzeti u obzir zahtjeve civilnog društva za više transparentnosti, a dostatna sredstva trebaju se dodijeliti za analizu i dijalog s dionicima.

Trgovinska politika utemeljena na vrijednostima – iako međunarodna trgovinska politika prvenstveno služi za promicanje uzajamno korisnog gospodarskog rasta, ona je instrument za promicanje drugih vrijednosti koje Europska unija zagovara na multilateralnoj areni kao što su poštovanje ljudskih prava, uključujući jednaka prava žena i muškaraca, vladavinu prava, provedbu međunarodnih radnih standarda i zaštitu okoliša. Poglavlja o trgovini i održivom razvoju moraju biti u potpunosti obvezujuća i provediva, a obveze trećih zemalja u okviru općeg sustava povlastica iziskuju dostatna sredstva za praćenje, dijalog i suradnju u tim pitanjima.

Popunjavanje praznine nakon Brexita – kada Ujedinjena Kraljevina napusti EU, njezin doprinos kao države članice u proračun EU-a prestat će sa sljedećim višegodišnjim financijskim okvirom. Budući financijski doprinosi Ujedinjene Kraljevine povezani s njezinom suradnjom s EU-om tek se trebaju utvrditi. U svakom slučaju Brexit će značiti znatno smanjenje prihoda. Kako bi se postigao neometani prijelaz u pogledu aktualnih politika EU-a do sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, u proračunu za 2019. treba uzeti u obzir razinu pripravnosti kada je riječ o očekivanom gubitku prihoda. Nadamo se da će EU sklopiti zadovoljavajući trgovinski sporazum s Ujedinjenom Kraljevinom. Oba bi partnera imala koristi od takvog rješenja.

S poštovanjem,

Bernd Lange

PRILOG: PISMO ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR

Pismo od 31. svibnja 2018. koje su Ingeborg Gräßle, predsjednica Odbora za proračunski nadzor, i Joachim Zeller, član Odbora za proračunski nadzor, poslali Jeanu Arthuisu, predsjedniku Odbora za proračune.

Prijevod

Predmet:  Doprinos Odbora za proračunski nadzor u pogledu mandata za trijalog o proračunu za 2019.

Poštovani g. Arthuis,

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u svom mandatu za trijalog o proračunu povede računa o sljedećem:

1.  Naš Odbor iznimno je zabrinut, kao i prethodnih godina, zbog rekordne razine nepodmirenih obveza. Nepodmirene obveze dosegnule su do kraja 2016. rekordan iznos od 238 milijardi EUR, što je za 72 % više nego 2007. i što odgovara razdoblju od 2,9 godina plaćanja u odnosu na 2,2 godine 2007. Naš odbor naglašava da su 31. prosinca 2017. konačne nepodmirene obveze dosegnule iznos od 266,8 milijardi EUR te da je povećanje 2017. nadišlo očekivanja i dosegnulo 28,8 milijardi EUR.

2.   Naš Odbor osobito ističe da su kašnjenja u provedbi programa u prve tri godine trenutačnog VFO-a dovela do prijenosa odobrenih sredstava za obveze iz 2014., uglavnom u 2015. i 2016., te do niske razine plaćanja 2016. (te do izvršenja proračuna Unije od 7 % u razdoblju od 2014. do 2016. tekućeg VFO-a). Međutim, priznajemo da se 2017. ubrzala provedba programâ ESIF-a. Očekujemo da će se taj trend nastaviti 2018. i 2019. godine. Naš Odbor smatra da treba omogućiti dovoljne razine sredstava kako bi se provedba odvijala neometano.

3.   Naš Odbor izražava bojazan da se krajem tekućeg VFO-a i u prvim godinama sljedećeg VFO-a može ponovno povećati broj zaostalih plaćanja; Smatramo da će za financiranje novog VFO-a biti potreban realističan iznos odobrenih proračunskih sredstava kako bi se isplatile predviđene nepodmirene obveze.

4.   Naš Odbor ističe da sredstva EU-a čine znatan udio u javnim rashodima nekih država članica i osobito ističe da u devet država članica (Litvi, Bugarskoj, Latviji, Rumunjskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Hrvatskoj, Estoniji i Slovačkoj) nepodmirene obveze u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova predstavljaju više od 15 % opće državne potrošnje.

5.   Naš Odbor izražava žaljenje zbog toga što se povećala ukupna financijska izloženost proračuna Unije, uz znatne dugoročne obveze, jamstva i pravne obveze. Te obveze zahtijevaju pažljivo upravljanje u budućnosti.

6.   Naš Odbor izražava bojazan da, unatoč uporabi posebnih instrumenata (Pričuva za pomoć u nuždi, Fond solidarnosti Europske unije, Europski fond za prilagodbu globalizaciji i instrument fleksibilnosti) i razlika do gornje granice, preostali iznosi na proračunskim stavkama možda neće biti dovoljni za financiranje neočekivanih događaja do kojih može doći prije 2020.

7.   Naš Odbor osobito primjećuje da je Komisija mobilizirala razna sredstva za pružanje odgovora na izbjegličku i migracijsku krizu, ali žali što nije uspostavila strukturu izvješćivanja kojom bi se omogućilo iscrpno izvješćivanje o njihovoj uporabi u tom području. Izražavamo žaljenje zbog činjenice da je trenutačno nemoguće znati iznos koji se troši na svakog migranta ili izbjeglicu.

8.   Naš Odbor ustraje na tome da Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) mora raspolagati odgovarajućim financijskim i ljudskim resursima. Napominjemo da u nacrtu proračuna za 2019. ukupni doprinos Unije iznosi 4 911 000 EUR. Ističemo da su ova odobrena sredstva namijenjena pokrivanju rashoda povezanih s osobljem EPPO-a, njegovih infrastrukturnih i operativnih rashoda i rashoda poslovanja povezanih s početkom razvoja sustava vođenja predmeta EPPO-a. Izražavamo žaljenje što je predviđeno samo 35 radnih mjesta, što podrazumijeva da nakon odbitka 23 mjesta zamjenika tužitelja preostaje samo 12 radnih mjesta za administrativne zadaće. Smatramo da to nije realistično.

9.  Naš Odbor također ističe da Unija upotrebljava sve više financijskih instrumenata i izražava žaljenje zbog toga što je uz to osnivanje EFSU-a dovelo do stvaranja novih aranžmana za upravljanje uz i dalje nezadovoljavajuću razinu javnog nadzora, zbog čega je potreban pomniji nadzor Europskog parlamenta.

10.  Naš Odbor stoga poziva Komisiju da:

a)  poduzme mjere kako bi se strogo poštovala pravila i vremenski okviri kad je riječ o nepodmirenim obvezama

b)  proaktivno pomogne državama članicama koje nailaze na poteškoće u pogledu pravodobnog i neometanog iskorištavanja dostupnih financijskih sredstava Unije tako da se dostupna sredstva za tehničku pomoć koriste na inicijativu Komisije

c)  za potrebe upravljanja i izvješćivanja uspostavi način bilježenja proračunskih rashoda Unije kojim će se omogućiti izvješćivanje o cjelokupnom financiranju povezanom s izbjegličkom i migracijskom krizom;

11.  Naš Odbor na kraju podsjeća da će u skladu s člankom 247. nacrta revidirane Financijske uredbe Komisija biti obvezna do 31. srpnja sljedeće financijske godine izvijestiti Europski parlament i Vijeće o cjelovitom skupu financijskih izvješća i izvješća o odgovornosti, koji osobito uključuje dugoročne prognoze priljeva i odljeva tijekom sljedećih pet godina.

S poštovanjem,

Ingeborg Gräβle     Joachim Zeller

Predsjednica odbora CONT    Izvjestitelj za razrješnicu Komisiji

PRILOG: PISMO ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

D(2018) 22301

Daniele VIOTTI

glavni izvjestitelj za proračun za 2019.

Odbor za proračune

ASP 15G217

Poštovani g. Viotti,

U skladu s odlukom Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) od 20. ožujka 2018., kao predsjednica odbora ENVI i stalna izvjestiteljica za proračun željela bih predstaviti naše preporuke o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2019.

Općenito, u ime odbora ENVI želim naglasiti naš čvrsti stav da je uključivanje pitanja klimatske i resursne učinkovitosti od horizontalne važnosti za sve politike EU-a u pogledu ostvarivanja ciljeva utvrđenih u strategiji Europa 2020. Proračun EU-a mora podržati ispunjenje međunarodnih obveza, uključujući provedbu ciljeva održivog razvoja i Pariškog sporazuma. Samo primjerena razina financijske pomoći može pomoći u ublažavanju klimatskih promjena i potaknuti prelazak na kružno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika. Nadalje, projekti koje financira Europska unija ne bi smjeli negativno utjecati na taj proces. U tom kontekstu izražavamo duboku zabrinutost zbog činjenice da postoji rizik od neispunjenja cilja koji se odnosi na potrošnju najmanje 20 % proračuna EU-a u razdoblju između 2014. i 2020. za mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Stoga želim naglasiti da je potrebno poduzeti sve napore i odrediti primjerenu razinu relevantnih sredstava u nacrtu proračuna za 2019. kako bi se osiguralo ostvarenje ukupnog cilja EU-a do 2020. godine. Uz to želim istaknuti da smo sa zanimanjem pratili najnovija dostignuća u području zelenog i održivog financiranja, kao dodatnog načina za promicanje ulaganja u resursno učinkovito i kružno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika. U tom je kontekstu važno uspostaviti ujednačenu definiciju održivih sredstava.

Nadalje pozivam da se u proračunu za 2019. odrede primjerena sredstva kako bi se osigurala dugoročna zaštita bioraznolikosti diljem EU-a. Borba protiv gubitka bioraznolikosti jedan je on naših ključnih prioriteta, a to je neodvojivo povezano s ublažavanjem klimatskih promjena. Stoga je važno da problemi bioraznolikosti budu integrirani u druga područja politika. U kontekstu financiranja mreže Natura 2000, potrebno je osigurati dovoljno sredstava za različite projekte, koristeći sinergije između različitih izvora financiranja. Osim toga, trebalo bi poboljšati metodologiju praćenja financiranja bioraznolikosti, a posebno bi trebalo pratiti negativnu potrošnju koja je u suprotnosti sa zaštitom prirode.

U svojim naporima da potaknu gospodarski oporavak, države članice trebale bi ekološke i klimatski prihvatljive politike te mjere i projekte gledati kao na priliku za poboljšanje javnog zdravlja, poticanje stvaranja radnih mjesta i ekonomskog rasta među malim i srednjim poduzećima.

Zdravlje je vrijednost samo po sebi, ali i pretpostavka za promicanje rasta diljem EU-a. Stoga je ključno da se u sljedećem VFO-u zdravstveni program ponovno uspostavi kao zasebni program. Javno zdravlje predstavlja prioritet za odbor ENVI i stoga je važno, između ostalog s obzirom na aktualni rad u pogledu antimikrobne otpornosti i procjena zdravstvene tehnologije, osigurati dovoljno financijskih sredstva za jamčenje ambiciozne zdravstvene politike EU-a koja će poticati i nadopunjavati aktivnosti na razini država članica.

Okoliš, klimatske promjene, javno zdravlje, civilna zaštita, zaštita potrošača te sigurnost prehrambenih proizvoda i hrane za životinje od ključne su važnosti za građane EU-a. Stoga u ime odbora ENVI želim naglasiti da bi se gornje granice dogovorene u okviru višegodišnjeg financijskog okvira trebale u potpunosti poštovati te da se svaka promjena kojom bi se smanjilo proračunsko planiranje za dotične proračunske linije mora čvrsto odbaciti. Također želim istaknuti važnost programa LIFE i Zdravlje za rast te Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, koji se moraju zadržati u budućnosti. Nadalje, manji programi ne smiju biti marginalizirani u korist programa koji su u javnom i političkom fokusu. Uz to, nove pilot-projekte i pripremna djelovanja uključene u proračun za 2018. u području okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane trebala bi pratiti odobrena sredstva za preuzimanje obveza u proračunu za 2019. kako bi se osigurala njihova sveobuhvatna provedba.

Osim toga, dozvolite da izrazim našu posebnu zabrinutost zbog proračunskih ograničenja koja pogađaju decentralizirane agencije EU-a koje spadaju u nadležnost našeg Odbora. Iako njihove zadaće i obveze stalno rastu, većina tih agencija posljednjih je godina podnijela znatne rezove u pogledu broja zaposlenih, unatoč sve većem radnom opterećenju. Smatram da se tim agencijama, po potrebi, mora dodijeliti više financijskih i ljudskih resursa kako bi mogle ispuniti svoj mandat i izvršavati svoje zadaće te kako bi promicale znanstveno utemeljen pristup u EU-u. Stoga snažno podržavamo pojedinačno vrednovanje pri utvrđivanju zasebnih potreba decentraliziranih agencija.

Naposljetku, u iščekivanju implikacija koje će povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a imati na proračun, ne samo na agencije u njezinoj nadležnosti (s posebnim naglaskom na Europsku agenciju za lijekove) već i na fondove i programe EU-a u području okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane, pozivamo na povećanje i očuvanje tih sredstava.

Pismo sličnog sadržaja uputila sam i predsjedniku Odbora za proračune Jeanu Arthuisu.

S poštovanjem,

Adina-Ioana Vălean

PRILOG: PISMO ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU

Jean ARTHUIS

Predsjednik

Odbor za proračune (BUDG)

Europski parlament

D(2018)21285

AA/ge

Strasbourg

Predmet:  Prioriteti odbora ITRE u vezi s mandatom za trijalog o nacrtu proračuna za 2019.

Poštovani predsjedniče Odbora za proračune, poštovani g. Arthuis,

U svojstvu autora nacrta mišljenja odbora ITRE o proračunu za 2019. i predsjednika odbora ITRE te u svjetlu predstojećeg trijaloga o proračunu željeli bismo Vas ovim pismom obavijestiti o prioritetima odbora ITRE za proračun za 2019.

Kao prvo, željeli bismo u ime članova odbora ITRE zahvaliti g. Danieleu Viottiju, izvjestitelju za proračun za 2019., na nadahnutoj razmjeni mišljenja s odborom ITRE održanoj 24. travnja 2018. te na korisnim informacijama o postupovnim pitanjima koje smo primili od tajništva odbora BUDG.

Europski je parlament 15. ožujka 2018. usvojio rezoluciju o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2019. godinu (2017/2286(BUD)). U ime odbora ITRE proučili smo te smjernice. Iznimno nam je drago da su mnogi naši prioriteti za proračun za 2019., koje smo također istaknuli u razmjeni mišljenja s g. Viottijem u ožujku, već uzeti u obzir u rezoluciji odbora BUDG.

Cijenimo da su središnje teme odbora ITRE kao što su rast, istraživanje i inovacije, konkurentnost, digitalizacija, borba protiv klimatskih promjena i prijelaz na obnovljivu energiju u skladu s obvezama EU-a u okviru Pariškog sporazuma već utvrđene kao prioriteti u proračunu za 2019. te se slažemo s odborom BUDG da je proračun EU-a ključan instrument za ispravno reagiranje na te izazove. Odbor ITRE stoga ponavlja poziv odbora BUDG da se poveća proračun u naslovu 1.a, a naročito za relevantne programe i proračunske linije koje ćemo podrobnije izložiti u nastavku. To je posebno bitno zbog velikih rezova Vijeća u tom naslovu za proračun za 2018.

Istraživanje i inovacije su ključni instrumenti za postizanje održivog razvoja, kvalitetnih radnih mjesta i konkurentnosti na svjetskim tržištima za industrijsku bazu EU-a usmjerenu na budućnost. Stoga bi Europska unija trebala nastojati razvijati vodeću poziciju u inovacijama i disruptivnim tehnologijama u svim europskim regijama, u kojima trenutačno zaostaje. U tom je pogledu zabrinjavajuće da se za financiranje u okviru programa Obzor 2020. odabire samo 25 % dostavljenih visokokvalitetnih prijedloga, što dovodi do vrlo niskih stopa uspješnosti. To upućuje na izrazito nedostatno financiranje tog uspješnog programa. Najniže stope uspješnosti u okviru programa mogu se pronaći u instrumentu za MSP-ove te pod naslovima „Buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju”, „Europa u svijetu koji se mijenja – uključiva, inovativna i promišljajuća društva” i „Pristup rizičnom financiranju”. Sve su to programske linije od najveće važnosti za upravljanje inovacijama, preuzimanje inovacija iz istraživanja u poslovne svrhe i suočavanje s navedenim izazovima. Stoga bi odbor ITRE iznimno cijenio povećanje navedenih linija u proračunu za 2019.

Dijelimo stajalište Odbora za proračune da su mala i srednja poduzeća okosnica europskoga gospodarstva. Ona su također glavni izvor visokokvalitetnih i održivih radnih mjesta, a zajedno s novoosnovanim poduzećima (start-up), rastućim poduzećima (scale-up) te poduzećima srednje tržišne kapitalizacije (midcap) mogu biti pokretač inovacija, kao što su eko-inovacije. Stoga podupiremo Vaš poziv na stvaranje povoljnog okruženja za inovacije i istraživanja uz poseban naglasak na malim i srednjim poduzećima, kao i poziv na povećanje odobrenih sredstava za program COSME u tu svrhu.

Odbor ITRE također pozdravlja što su u središtu izvješća mladi naraštaji i potpora ženskom poduzetništvu kako bi se stvorilo održivo zapošljavanje za sve dijelove društva. Smatramo da je važno u potpunosti iskoristiti potencijal Europske unije te stoga poziva Komisiju da pruži novu povećanu potporu za mlade istraživače i istraživačice te mlade poduzetnike i poduzetnice u okviru programa kao što su Obzor 2020. i COSME.

Kada je riječ o energetskoj politici, odbor ITRE naglašava važnost dovršenja unutarnjeg energetskog tržišta te povezivanja i dekarbonizacije naših energetskih sustava. Stoga uviđamo da je potrebno dati prednost područjima proračuna koji služe toj svrsi, posebno pružanjem dostatnih sredstava za projekte u vezi s obnovljivom energijom, energetskom učinkovitosti, uštedama energije, povezivanjem sektora, pametnim mrežama i borbom protiv energetskog siromaštva, na primjer s pomoću tehničke pomoći EFSU-a i programa Obzor 2020. Nadalje, kako bi se podržala međusobna povezanost naših električnih i plinskih mreža te diversifikacija izvora energije radi postizanja čiste, povoljne i sigurne energije za sve Europljane, odbor ITRE naglašava važnost dostatnih sredstava za projekte od zajedničkog interesa kao i za osiguravanje dodatnih sredstava za tehničku pomoć EFSU-a radi objedinjavanja i stvaranja projekata za pametne mreže, energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju. Odbor ITRE također ističe važnost financiranja projekata obnovljive energije od interesa za energetsku uniju.

U istu svrhu, ali i radi poboljšanja sektorske povezanosti energetskih, prometnih i digitalnih mreža, odbor ITRE naglašava važnost Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i stoga pozdravlja povećanje njegova proračuna za 2019.

Kao što je naglasio odbor BUDG, borba protiv klimatskih promjena i dekarbonizacija našeg gospodarstva su ključne s obzirom na to da EU nastoji ostvariti svoje klimatske ciljeve i ispuniti ciljeve UN-a u pogledu održivosti, kao i obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma. Odbor ITRE s time u vezi cijeni poziv odbora BUDG da provede optimizaciju mehanizma uključivanja klimatskih pitanja. Ponovno naglašavamo da cilj u pogledu rashoda za djelovanje u području održivog razvoja i klimatskih promjena još nije ispunjen te stoga podupire zahtjev odbora BUDG za trošenje najmanje 20 % proračuna EU-a na borbu protiv klimatskih promjena i smanjenje emisija ugljika. Također bi trebalo osigurati dostatna financijska sredstva za pravednu tranziciju regija u kojima se intenzivno koristi ugljen i koje imaju visoke emisije ugljika.

Uviđamo važnost i korisnost EFSU-a i njegovo proširenje te ističemo Vašu izjavu da bi u cilju poticanja razvoja u svim regijama trebalo ostvariti napredak prema boljoj zemljopisnoj pokrivenosti. Međutim, s obzirom na to da su Obzor 2020. i CEF ključni instrumenti za ostvarivanje prioriteta EU-a, odbor ITRE predlaže da se vrate proračunske linije za te programe u kojima je izvršen rez u korist Jamstvenog fonda EFSU-a. To se može postići upotrebom svih raspoloživih financijskih sredstava u skladu s postojećom Uredbom o VFO-u. U tom pogledu, odbor ITRE podsjeća na obvezu Parlamenta preuzetu tijekom pregovora o EFSU-u da svede na minimum negativan učinak na ta dva programa. Ističemo opće stajalište odbora BUDG da se novi prioriteti financiraju novim odobrenim sredstvima.

Imajući na umu to obrazloženje, uviđamo sigurnosni izazov s kojim se Europska unija treba nositi te Europski program za razvoj obrambene industrije koji je usvojen u Parlamentu. Pozdravljamo stajalište odbora BUDG da se taj program financira isključivo financijskim sredstvima iz neraspoređenih razlika do gornjih granica i posebnih instrumenata te ponovno potvrđujemo da Europski program za razvoj obrambene industrije ne bi trebao sprečavati postojeće programe.

Osim toga, digitalizacija je ključno pitanje za odbor ITRE kako bi naše društvo i gospodarstvo bili spremni za budućnost. Za to je važno dovršiti stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta. Stoga je odbor ITRE zatražio dovoljna financijska sredstva za inicijativu WIFI4EU te ustraje na ispunjavanju obveze plaćanja 120 milijuna EUR u razdoblju od 2017. do 2019. za tu inicijativu.

Odbor ITRE također pozdravlja što ste upozorili na važnost dostatnog financiranja agencija kako bi se osiguralo da mogu pravilno provoditi zakonodavne prioritete EU-a. Također ističemo da se smanjenje broja zaposlenih i fonda za preraspodjelu od 5 % ukidaju s ovim proračunom. Stoga odbor ITRE podupire stajalište da se agencijama neće smanjiti sredstva. Osim toga, podsjećamo na naše stajalište da bi u skladu s tim trebalo povećati ljudske i financijske resurse agencija koje su suočene s povećanjem obima posla ili novim zadaćama. S obzirom na to da se aktualnim zakonodavstvom sve više zadaća povjerava ACER-u i ENISA-i, te će se vjerojatno dodijeliti više zadaća Uredu BEREC-a, podupiremo povećanje njihova osoblja i proračuna. Odbor ITRE u više je navrata naglasio potrebu da prošireni mandati budu popraćeni odgovarajućim povećanjem sredstava. Trajni manjak resursa dovodi do ozbiljnog narušavanja sposobnosti agencija da ispune svoje zakonske mandate. Budući da se Agencija GNSS-a suočava sa sve većim izazovom u pogledu jamčenja kibersigurnosti i budući da će eksternalizacija vjerojatno dovesti do sukoba interesa u tom osjetljivom području, odbor ITRE također smatra da postoji potreba za povećanjem ljudskih i financijskih resursa.

Osim toga, odboru ITRE iznimno je drago da će Ujedinjena Kraljevina pridonositi proračunima za 2019. i 2020. te sudjelovati u njima kao da je i dalje u EU-u. Stoga vjerujemo da Brexit neće izravno utjecati na proračun za 2019. a time i na programe u nadležnosti odbora ITRE.

Konačno, odbor ITRE se slaže s odborom BUDG u vezi s činjenicom da se potreba za odgovarajućim financijskim sredstvima povećava i da je od presudne važnosti, uzimajući u obzir da se bližimo kraju trenutačnog VFO-a i da će se stoga provedba višegodišnjih programa ubrzati.

Bili bismo zahvalni kada bi odbor BUDG u pripremi svojeg izvješća o mandatu za trijalog mogao razmotriti naše prioritete i zabrinutosti. Radujemo se daljnjoj suradnji naših odbora tijekom cijelog proračunskog ciklusa 2019. i nakon njega.

S poštovanjem,

Jerzy Buzek            Jens Geier  

predsjednik odbora ITRE        autor nacrta mišljenja odbora ITRE o

              proračunu za 2018.

kopija: Daniele Viotti, izvjestitelj odbora BUDG za proračun za 2019.

PRILOG: PISMO ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA

CM/ds

D(2018)19768

Jean Arthuis

Predsjednik Odbora za proračune

WIC M02024

Predmet:   Pismo s mišljenjem o mandatu za trijalog o proračunu u srpnju

Poštovani predsjedniče,

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) poziva Odbor za proračune da sljedeće prijedloge uvrsti u svoj prijedlog rezolucije o mandatu za pregovore o proračunu za 2019. godinu.

Odbor IMCO želi podsjetiti da je dobro funkcionirajuće jedinstveno tržište s neometanim kretanjem dobara, usluga, ljudi i kapitala ključni element koji stvara gospodarski rast u EU-u, potiče konkurentnost njegove industrije, podržava stvaranje kvalitetnih radnih mjesta te pomaže u jačanju životnog standarda građana. No danas i dalje postoje neopravdane prepreke slobodnoj razmjeni proizvoda i usluga, neodgovarajuće primjene postojećih pravila, niske razine prekogranične javne nabave i nedovoljne političke potpore strukturnim reformama, čime se ograničavaju prilike za poduzeća (posebno mala i srednja poduzeća) i građane, što dovodi do manjeg broja radnih mjesta i nepotrebno visokih cijena.

Stoga odbor IMCO smatra da je prikladna razina sredstava u proračunu Unije za potporu dovršetku uspješnog jedinstvenog tržišta i učinkovitu zaštitu potrošača od velike važnosti, posebno u trenutačnom kontekstu preobrazbe gospodarskih djelatnosti u digitalnom dobu. U skladu sa Strategijom jedinstvenog tržišta Komisije i Strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta, odbor IMCO poziva na odgovarajuće financiranje sljedećih ključnih elemenata proračuna za 2019. godinu.

1. – Zaštita potrošača

Zdravo potrošačko okruženje ključan je čimbenik za dovršenje jedinstvenog tržišta i gospodarski rast u cijeloj Europi. Zakonodavstvo EU-a o zaštiti potrošača građanima i poduzećima omogućilo je predvidljivost te im ulijeva povjerenje u mnogim područjima kao što su prava putnika, prava potrošača te borba protiv nepoštenih poslovnih praksi i nepoštenih ugovornih uvjeta, krivotvorenja proizvoda te proizvoda dvojne kvalitete.

Međutim, izazovi povezani s politikom za zaštitu potrošača i dalje ostaju, i u digitalnoj i realnoj sferi. Nesigurni i nesukladni proizvodi još uvijek su prisutni na europskom tržištu, što upućuje na nužnost bolje koordinacije i učinkovitosti nadzora tržišta. Što se tiče jedinstvenog digitalnog tržišta, povećanje edukacije i svijesti prosječnog potrošača od ključne je važnosti, kao i prilagodba prava potrošača na tehnološke promjene. Odbor IMCO bi stoga htio osigurati odgovarajuća sredstva za zaštitu potrošača u proračunu za 2019. godinu, uzimajući u obzir da se očekuje stupanje na snagu važnih zakonodavnih akata u tom području tijekom 2018. ili 2019. To su među ostalim:

•  „Direktiva o ugovorima o prodaji robe COM(2015)0635 – COM(2017)0637 2015/0288 (COD) IMCO/8/05564”;

•  „Direktiva o ugovorima o isporuci digitalnog sadržaja COM(2015)0635 – COM(2015)0634 2015/0287 (COD) IMCO/8/06371”;

•  „Uredba o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika kao izvora informacija, postupaka, usluga podrške i otklanjanja poteškoća te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 – COM (2017) 256 final – 2017/0086 (COD) – IMCO/8/09874”;

•  „Uredba o okviru za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji – COM (2017) 495 final; 2017/0228 (COD) IMCO/8/11036”;

•  „Direktiva o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača COM(2018)0635 – COM(2018)0184 2015/0089 (COD) IMCO/8/12818”;

•  „Direktiva u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila EU-a o zaštiti potrošača COM(2018)0635 – COM(2018)0185 2015/0090 (COD) IMCO/8/12813”;

•  „Uredba o rješavanju pitanja neopravdanoga geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata COM (2016)0289 – 2016/0152 (COD) IMCO/8/06772”

•  „Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila i postupaka za poštovanje i provedbu zakonodavstva Unije o usklađivanju u području proizvoda – COM (2017)0795 – 2017(0353) COD”.

2. – Carinska politika

Carinska bi politika trebala biti ključni primjer područja politike u kojem javna potrošnja ima mogućnost pokrenuti poboljšanja koja će koristiti gospodarstvu u cjelini, kao i svakoj državi članici i bilo kojem poduzeću ili pojedincu koji žele sudjelovati u trgovinskim aktivnostima. Carine štite jedinstveno tržište te zdravlje i sigurnost građana. Carinskim zakonikom Unije utvrđuje se regulatorni okvir za carinsko područje. Treba podsjetiti da koristi carinskih oznaka Unije trebaju u potpunosti stupiti na snagu tek nakon što se sve transakcije prenesu na metode elektroničke obrade.

U tu bi svrhu ukupna strategija za carinu trebala biti usklađena, ambiciozna te se provoditi na učinkovit način. Pojednostavnjenje postupaka i njihova učinkovita provedba ključni su za suzbijanje prijevara i poticanje tržišnog natjecanja.

Potrebno je održati pravednu ravnotežu između napora država članica i proračuna Unije, te preispitati je li potrebno poboljšati razinu potrošnje za ovo područje kako bi se sufinancirao brz razvoj interoperabilnih informatičkih sustava. Potpuno elektroničko okruženje za carinske aktivnosti pomoglo bi da se učinkovito odvraća izvoznike u Uniju od odabiranja carinski pogodnih luka i da se na odgovarajući način otkrije svako moguće podcjenjivanje uvoza kako bi se zajamčilo odgovarajuće prikupljanje vlastitih sredstava Unije. To je posebno važno u kontekstu mogućeg stupanja na snagu tijekom 2019. prijedloga izmjene članka 278. Carinskog zakonika Unije kojim se produljuje prijelazno korištenje sredstava koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka (COM (2018) 85 final – 2018/0040 (COD) IMCO/8/12381), čime se u stvarnosti produljuje razdoblje u kojem su relativno manje učinkoviti postupci u papirnatom obliku prihvaćeni do trenutka kada elektronički sustavi koji će ih u budućnosti zamijeniti postanu operativni.

Odgovarajuća potrošnja u narednim godinama u tom području politike zapravo bi osigurala povrat od ulaganja u budućnosti, što predstavlja primjer bolje potrošnje na razini EU-a. Dostatno osoblje Komisije u ovom području također je neophodno za jamčenje neometanog prijelaza na učinkovito „e-carinsko okruženje”.

3. – Mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća

Mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća ključni su elementi europskoga gospodarstva. Odbor IMCO smatra da je iznimno važno da ona nastave imati koristi od usluga informiranja i pomoći kao što je mreža SOLVIT službe Vaša Europa te općenito u pogledu europskih propisa koji su važni za njihovu djelatnost, kako bi im se pružila veća potpora za ulazak na inozemna tržišta koja se otvaraju te pružila pomoć u prihvaćanju digitalne transformacije i poslovnih modela kružnoga gospodarstva. Odgovarajuća razina kapitala može potaknuti njihovu sposobnost suočavanja s izazovima gospodarstva i njihovu preobrazbu prema digitalnoj trgovini. Stoga se ističe važnost odgovarajuće dodjele proračunskih sredstava za program COSME.

4. – Normizacijske aktivnosti

Naposljetku, od iznimne je važnosti zadržati odgovarajuću razinu financiranja za normizacijske aktivnosti europskih organizacija za normizaciju. Norme su okosnica jedinstvenog tržišta te na njima počiva konkurentnost europske industrije. Potrošači i dionici trebali bi biti dio postupka utvrđivanja normi, kako je predviđeno pravom EU-a.

S poštovanjem,

Anneleen Van Bossuyt

Kopija: Daniele Viotti

PRILOG: PISMO ODBORA ZA RIBARSTVO

Pismo od 11. travnja 2018. koje je Alain Cadec, predsjednik Odbora za ribarstvo, poslao Danieleu Viottiju, glavnom izvjestitelju za proračun za 2019.

Prijevod

Predmet:  Prioriteti odbora PECH za proračun Komisije za 2019.

Poštovani kolega,

Odbor za ribarstvo odlučio je obavijestiti Odbor za proračune o svojim prioritetima za proračun Komisije za 2019. pisanim postupkom i u obliku pisma koje su usvojili koordinatori 28. ožujka 2018.

Odbor za ribarstvo je stoga odlučio da bi u mandat za trijalog trebalo uključiti sljedeće prioritete:

Financijska sredstva zajedničke ribarstvene politike (ZRP) sadržana su u dijelu III. i glavi 11.: „Pomorstvo i ribarstvo”, Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) te u obveznim doprinosima regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom i sporazumima o održivom ribarstvu.

1.  Potrebna su odgovarajuća i dostupna sredstva za provedbu zajedničke ribarstvene politike (ZRP), osiguranje održivosti europske akvakulture i ribarstva, suočavanje s financijskim teretom obveze iskrcavanja i postizanjem cilja najvišeg održivog prinosa (MSY);

2.  Europska unija najvažniji je svjetski uvoznik proizvoda ribarstva; više od 60 % opskrbe proizvodima ribarstva u EU dolazi iz međunarodnih voda i isključivih gospodarskih pojaseva trećih zemalja. U godišnjem proračunu za 2019. moraju se predvidjeti odgovarajuća i pouzdana proračunska sredstva, osobito s obzirom na obnavljanje protokola s Mauritanijom i Senegalom;

3.  Odbor za ribarstvo naglašava da je potrebno zadržati dovoljno financijskih odredbi za sufinanciranje aktivnosti kako bi flote u sektorima obalnog i artizanalnog ribolova dobile financijska sredstva; uviđa da su države članice odredile svoje financijske prioritete tako da odgovaraju specifičnim problemima tog sektora i to na temelju općeg okvira koji pruža Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR);

4.  napominje da su države članice usvojile sve operativne programe za ribarstvo, pa bi Komisija i nacionalne administracije u okviru proračunske aktivnosti u 2019. trebale ubrzati radnje kojima će se zajamčiti pravodobna provedba dotičnih projekata na koje se to odnosi;

5.  ističe da su razine provedbe EFPR-a za razdoblje 2014. – 2020. četiri godine nakon njegova usvajanja 15. svibnja 2014. i dalje nezadovoljavajuće jer je do ožujka 2018. iskorišteno samo 3,5 % od ukupnog iznosa u visini 6,4 milijardi EUR; nada se da će se razina provedbe EFPR-a s vremenom poboljšati; naglašava da je uzrok niske razine provedbe uglavnom administrativno opterećenje na nacionalnoj razini;

6.  traži veću fleksibilnost u dodjeli odobrenih sredstava, a osobito da se sredstva povezana s podacima koja države članice nisu iskoristile mogu proslijediti istraživačkim institutima te, u svrhu kontrole, Europskoj agenciji za kontrolu ribarstva (EFCA);

7.  napominje da je suradnja Agencije s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost i Frontexom u okviru zajedničkog pilot-projekta za osnivanje obalne straže važna; međutim, podsjeća Komisiju da bi Agenciji trebalo dodijeliti dostatna sredstva za takvu vrstu projekta i sve druge buduće projekte;

8.  naglašava odličnu stopu korištenja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (99,6 %), što je poboljšanje u odnosu na prethodnu financijsku godinu, te odobrenih sredstava za plaćanja (88,5 %);

9.  naglašava važnost održavanja barem jednake razine financijskih sredstava za pomorska i ribarstvena istraživanja kako bi se postigao najviši održivi prinos i konsolidirao oporavak iscrpljenih vrsta riba;

10.  podsjeća da je potrebno poboljšati prikupljanje znanstvenih podataka, zajamčiti bolji pristup podacima i potaknuti suradnju i razmjenu znanstvenih podataka između sektora pomorstva i ribarstva, s jedne strane, i znanstvene zajednice, s druge strane;

11.  naglašava važnost kontrole ribarstva i prikupljanja znanstvenih podataka jer te aktivnosti predstavljaju stupove zajedničke ribarstvene politike; smatra da se u tu svrhu i dalje trebaju dodjeljivati financijska sredstva EU-a i da države članice moraju pojačati svoje napore kako bi u većoj mjeri iskoristile ta sredstava.

Srdačno,

Alain CADEC

PRILOG: PISMO ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE

IPOL-COM-LIBE D(2018)16301

Jean ARTHUIS

Predsjednik Odbora za proračune

ASP 09G205

Bruxelles

Predmet:  Prioriteti Odbora LIBE za nacrt proračuna za 2019.

Poštovani predsjedniče,

Obraćam Vam se kako bih prenio prioritete odbora LIBE za nacrt proračuna za 2019.

Odbor očekuje da će razina financijskih sredstava za područje pravosuđa i unutarnjih poslova u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za 2019., uključujući dodjelu dodatnih sredstava dogovorenu za naslov III. (Sigurnost i građanstvo) kao dio revizije u sredini razdoblja 2017., biti u cijelosti obuhvaćena proračunom. U pogledu hitne humanitarne pomoći unutar Unije, također očekujemo od Komisije da će sva sredstva iz financijske omotnice od 650 milijuna EUR za razdoblje od 2016. do 2018. biti potrošena do kraja 2018. kako je planirano.

Zbog neprestanih izazova povezanih sa sve većim brojem dolazaka migranata na granicama EU-a izuzetno je važno osigurati sredstva potrebna kako bi se Europski potporni ured za azil (EASO) pretvorio u istinsku Europsku agenciju za azil koja jamči praćenje i poštovanje postupovnih prava svih podnositelja zahtjeva te pruža odgovarajuće prihvatne objekte, kao i mjere za potporu integraciji migranata. Odbor LIBE također poziva Komisiju da poduzme potrebne mjere kako bi se osiguralo da se u području azila dodijele dostatna sredstva ako se ove godine donese ključno zakonodavstvo u području azila. U tom kontekstu također je važno osigurati odgovarajuće financiranje Frontexa kako bi djelotvorno ispunio svoj mandat i suočio se s izazovima na vanjskim granicama EU-a.

U pogledu Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) i Fonda za unutarnju sigurnost (ISF), Odbor računa na Komisiju da 2018. blisko surađuje s državama članicama kako bi osigurala da one uvedu mjere potrebne kako bi se 2019. moglo apsorbirati dostupno financiranje za AMIF i ISF. U budućnost treba spriječiti situacije kao što je ona s kraja 2017. koja je dovela do preraspodjele 275 milijuna EUR odobrenih sredstava za plaćanje iz AMIF-a zbog problema u pogledu apsorpcijske sposobnosti nekih država članica. U tom bi kontekstu Odbor želio zadržati svoj zahtjev da svaki od njegovih ciljeva dobije svoju proračunsku liniju (potrebne su četiri proračunske linije umjesto dvije) kako bi se odboru LIBE omogućilo da obavlja svoju nadzornu ulogu nadzora i kako bi se povećala transparentnost financiranja sredstvima EU-a. Trenutačna raščlamba proračunskih linija u okviru fonda FAMI vrlo je nezadovoljavajuća za odbor LIBE, što se odražava u proračunskim amandmanima usvojenima na razini Odbora prošle godine. Također bi se trebala uspostaviti namjenska proračunska linija za financijsku potporu operacijama potrage i spašavanja na moru koje provode države članice ili prihvatljivi privatni subjekti.

U pogledu zaštite temeljnih prava Odbor bi želio naglasiti važnost financiranja odgovarajućih mehanizama nadzora u području pravosuđa i unutarnjih poslova. S obzirom na to da je očito da su u Europskoj uniji temeljna prava pod pritiskom, Odbor preporučuje da se proračuni Agencije za temeljna prava (FRA) i Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS) na odgovarajući način povećaju. U tom bi kontekstu također trebalo pružiti dostatna sredstva za financijsku potporu ljudskim pravima i tijelima za ravnopravnost. Također bi bilo od ključne važnosti da 2019. agencija eu-LISA primi dovoljno sredstava kako bi joj se omogućilo da zaposli osoblje i dobije stručno znanje koji su joj potrebni za ispunjavanje svih dodatnih zadaća koje su joj dodijeljene.

U pogledu Fonda za unutarnju sigurnost, Odbor bi želio naglasiti da je prioritet jačanje policijske i pravosudne suradnje u cilju borbe protiv terorizma, drugih teških oblika prekograničnog kriminala te kibernetičkog kriminala. Borbu protiv kaznenih djela protiv okoliša i borbu protiv trgovine ljudima također bi trebalo primjereno financirati 2019. godine. Budući da je došlo do znatnog povećanja takvih pojava diljem Europske unije, proračun Eurojusta trebao bi se dostatno financirati kako bi se povećala njegova uloga u koordinaciji istraga i kaznenih progona među nadležnim tijelima država članica, posebno omogućavajući pružanje međunarodne uzajamne pravne pomoći i provedbu zahtjevâ za izručenje. Odbor također ustraje u tome da je potrebno u najkraćem mogućem roku zajamčiti odgovarajuće financiranje za osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja. S obzirom na njegovu važnu ulogu u borbi protiv različitih vrsta kriminala i sve veću suradnju s trećim zemljama, Europolu se moraju pružiti odgovarajuća financijska sredstva.

Nadalje, financiranje Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) trebalo bi se povećati kako bi mu se omogućilo učinkovito ostvarivanje njegove glavne zadaće, to jest pružanja pouzdanih i usporedivih podataka o drogama u Europi, kao i razvoja infrastrukture i alata potrebnih za prikupljanje podataka u državama članicama na usklađen i optimalan način. To je važno zbog povećanja trgovine drogom, koja također igra važnu ulogu u financiranju globalnog terorizma i u povećanju broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja opijatima u Europskoj uniji.

Odbor smatra da je revizija mandata Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) ključna za jačanje borbe protiv kibernetičkog kriminala, povećanje zaštite ključnih infrastruktura i zaštitu temeljnih prava na internetu preko boljih standarda informatičke sigurnosti. U tom bi kontekstu provedbu revizije mandat ENISA-e trebalo primjereno financirati 2019. godine.

S poštovanjem,

Claude MORAES

PRILOG: PISMO ODBORA ZA USTAVNA PITANJA

Odbor za ustavna pitanja

Predsjednik

Ref.: D(2018)18206

Jean Arthuis

Predsjednik Odbora za proračune

Zgrada Altiero Spinelli

ASP 09G205

B-1047 Bruxelles

Predmet:  Prioriteti odbora AFCO za mandat za trijalog o proračunu za 2019.

Poštovani predsjedniče,

budući da je rok za usvajanje Vašeg Izvješća o mandatu za trijalog o proračunu za 2019. veoma kratak, u svojstvu izvjestitelja za mišljenje odbora AFCO o proračunu za 2019., ovlaštena sam pripremiti naš doprinos tom nacrtu izvješća u obliku pisma u kojem se naznačuju prioriteti odbora AFCO za proračunu za sljedeću godinu.

Odbor za ustavna pitanja želio bi Vam skrenuti pozornost na sljedeća prioritetna područja koja zaslužuju da ih se razmotri tijekom ovogodišnjih pregovora o proračunu:

– odbor AFCO kao i uvijek nastoji osigurati odgovarajuća financijska sredstva za program „Europa za građane” i za europsku građansku inicijativu. Smatramo da se ova dva programa međusobno nadopunjuju, ali da se trebaju financirati odvojeno jer su oba na različite načine važna za sudjelovanje građana.

– Sigurno Vam je već poznato da trenutačno radimo na nacrtu prijedloga Komisije za reformu europske građanske inicijative u kojem inzistiramo da se njezino financiranje odvoji od financiranja programa „Europa za građane”. Želimo postići potpunu transparentnost u financiranju ta dva programa i stoga smatramo da njihovi proračunski izvori trebaju biti jednostavni i lako sljedivi.

– Još jedan od prioriteta odbora AFCO je osigurati dovoljno financijskih sredstava za komunikaciju s građanima u pogledu europskih izbora 2019. i početka novog zakonodavnog razdoblja. Ujedno želimo intenzivirati raspravu o budućnosti Europe. U tom smislu željeli bismo istražiti mogu li se iz proračuna EU-a financirati takozvana „savjetovanja s građanima”.

Uvjerena sam da će Odbor za proračune razmotriti naše prijedloge pri pripremi mandata za trijalog o proračunu za 2019. godinu.

S poštovanjem,

prof. Danuta Hübner

Dati na znanje:  Danielu Viottiju, izvjestitelju odbora BUDG za proračun za 2019. – dio III., Komisija

Paulu Rübigu, izvjestitelju odbora BUDG za proračun za 2018. – ostali dijelovi

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	28.6.2018
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	20 4 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Jean Arthuis, Richard Ashworth, Gérard Deprez, Manuel dos Santos, André Elissen, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Esteban González Pons, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, John Howarth, Vladimír Maňka, Siegfried Mureşan, Urmas Paet, Paul Rübig, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Inese Vaidere, Daniele Viotti, Tiemo Wölken
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Jonathan Bullock, David Coburn, Thomas Waitz, Bogdan Brunon Wenta

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

20	+
ALDE	Jean Arthuis, Gérard Deprez, Urmas Paet
PPE	Richard Ashworth, José Manuel Fernandes, Esteban González Pons, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, Siegfried Mureşan, Paul Rübig, Inese Vaidere, Bogdan Brunon Wenta
S&D	Eider Gardiazabal Rubial, John Howarth, Vladimír Maňka, Manuel dos Santos, Isabelle Thomas, Daniele Viotti, Tiemo Wölken
VERTS/ALE	Indrek Tarand

4	-
EFDD	Jonathan Bullock, David Coburn
ENF	André Elissen
NI	Eleftherios Synadinos

1	0
VERTS/ALE	Thomas Waitz

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani