IZVJEŠĆE o Nacrtu provedbene odluke Vijeća kojom se Eurojustu odobrava sklapanje Sporazuma o suradnji između Eurojusta i Albanije

5.9.2018 - (08688/2018 – C8-0251/2018 – 2018/0807(CNS)) - *

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
Izvjestiteljica: Laura Ferrara

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Nacrtu provedbene odluke Vijeća kojom se Eurojustu odobrava sklapanje Sporazuma o suradnji između Eurojusta i Albanije

(08688/2018 – C8-0251/2018 – 2018/0807(CNS))

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt Vijeća (08688/2018),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0251/2018),

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0275/2018),

1.  prihvaća Nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

OBRAZLOŽENJE

Sporazum o suradnji između Eurojusta i Albanije slijedi model sličnih sporazuma koje je Eurojust sklopio u prošlosti (primjerice Eurojust-FYROM, Eurojust-SAD, Eurojust-Norveška, Eurojust-Švicarska, itd.). Svrha je takvih sporazuma poticanje suradnje u pogledu suzbijanja teških kaznenih djela, posebno organiziranog kriminala i terorizma. Sporazumima se među ostalim predviđa uspostava kontaktnih točaka, imenovanje časnika za vezu te razmjena informacija. Takvi sporazumi o suradnji temelje se na članku 26.a, stavku 2. Odluke Vijeća 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. o osnivanju Eurojusta s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela. Prema podacima UN-a i Europola albanske su kriminalne skupine među najozloglašenijima u međunarodnoj trgovini heroinom, kokainom i kanabisom (izvješće Ureda Ujedinjenih naroda za droge za 2017.; vidjeti i Procjenu prijetnje od teškog i organiziranog kriminala u EU-u za 2017.). Primjerice, prema Ministarstvu vanjskih poslova SAD-a, organizirani kriminal i dalje predstavlja problem za većinu Albanaca zbog mreže kriminalnih organizacija uključenih u trgovinu drogom, iznudu, mito, pranje novca, prostituciju i trgovinu ljudima. Stoga se takvim sporazumom može potaknuti borba protiv tih vrsta kriminala te je njegovo sklapanje u interesu Albanije i država članica EU-a budući da je organizirani kriminal transnacionalni problem.

Osim toga, Albanija je od 2014. zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u. Prema izvješću Komisije iz 2018. (SWD(2018) 151 final) o borbi protiv organiziranog kriminala „na temelju prijašnjih preporuka, postignut je određen napredak u usklađivanju relevantnog zakonodavstva s europskim standardima i najboljim praksama. Albanija je usvojila izmjene Zakona o borbi protiv mafije i Zakona o kaznenom postupku kako bi kaznene istrage bile učinkovitije. Postignut je napredak i u oduzimanju imovine stečene kaznenim djelima, uglavnom u vidu preventivnih oduzimanja. Pojačana je međunarodna policijska suradnja, posebno između država članica EU-a. Potrebno je poboljšati suradnju između policije, tijela kaznenog progona te drugih relevantnih agencija i tijela. Potrebno je uložiti više truda u suzbijanje pranja novca, nezakonitog stjecanja imovine i stjecanja imovine kaznenim djelima.” U pogledu navedenog Sporazuma o suradnji s Eurojustom postoji i dodatna ključna sastavnica koja se odnosi na daljnji napredak Albanije u spomenutom području. Valja spomenuti da je sličan sporazum u pogledu policijske suradnje već potpisan 9. prosinca 2013. između Albanije i Europola o operativnoj i strateškoj suradnji.

U skladu sa sadašnjom Odlukom Eurojusta takvi sporazumi o suradnji između Eurojusta i trećih zemalja koji sadrže odredbe o razmjeni osobnih podataka mogu se zaključiti samo ako predmetni subjekt podliježe Konvenciji Vijeća Europe od 28. siječnja 1981. ili nakon procjene koja potvrđuje postojanje adekvatne razine zaštite podataka koju je osigurao predmetni subjekt. U tom pogledu potrebno je naglasiti da je 2005. Albanija ratificirala spomenutu Konvenciju, kao i Dodatni protokol iz 2001. Nadalje, Zajedničko nadzorno tijelo Eurojusta dalo je 17. srpnja 2017. pozitivno mišljenje u tom pogledu. Novom predviđenom uredbom o Eurojustu (2013/0256(COD)), koja je u procesu konačnog usvajanja nakon postizanja dogovora između Europskog parlamenta i Vijeća u lipnju 2018., predviđa se mogućnost sklapanja takvih sporazuma u kojoj oni predstavljaju jedan od mogućih temelja za prijenos osobnih podataka, pri čemu se moraju poštovati opća načela za prijenos operativnih osobnih podataka trećim zemljama (vidjeti u tom pogledu članke 38. i 43. privremene pročišćene verzije spomenute Uredbe). To znači da će, jednom kad nova Uredba stupi na snagu i bude se morala primjenjivati, spomenuti sporazumi o suradnji u pogledu prijenosa osobnih podataka morati biti u skladu s njom, uključujući ovaj sporazum.

S obzirom na sve navedeno izvjestiteljica podržava Nacrt provedbene odluke Vijeća o nacrtu Sporazuma o suradnji između Eurojusta i Republike Albanije.

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov	Odluka kojom se Eurojustu odobrava sklapanje Sporazuma o suradnji između Eurojusta i Albanije
Referentni dokumenti	08688/2018 – C8-0251/2018 – 2018/0807(CNS)
Datum savjetovanja s Parlamentom	4.6.2018
Nadležni odbor        Datum objave na plenarnoj sjednici	LIBE 11.6.2018
Odbori koji daju mišljenje        Datum objave na plenarnoj sjednici	JURI 11.6.2018
Odbori koji nisu dali mišljenje        Datum odluke	JURI 9.7.2018
Izvjestitelji        Datum imenovanja	Laura Ferrara 9.7.2018
Razmatranje u odboru	30.8.2018	3.9.2018
Datum usvajanja	3.9.2018
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	34 1 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Asim Ademov, Monika Beňová, Caterina Chinnici, Cornelia Ernst, Laura Ferrara, Romeo Franz, Ana Gomes, Dietmar Köster, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Juan Fernando López Aguilar, Roberta Metsola, Claude Moraes, Péter Niedermüller, Judith Sargentini, Giancarlo Scottà, Birgit Sippel, Csaba Sógor, Sergei Stanishev, Helga Stevens, Bodil Valero, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Auke Zijlstra
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Dennis de Jong, Gérard Deprez, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Jean Lambert, Jeroen Lenaers, Nuno Melo, Emil Radev, Barbara Spinelli, Jaromír Štětina
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Françoise Grossetête, Nadja Hirsch, Peter Kouroumbashev, Vladimir Urutchev
Datum podnošenja	6.9.2018

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

34	+
ALDE	Gérard Deprez, Nadja Hirsch, Cecilia Wikström
ECR	Helga Stevens, Kristina Winberg
EFDD	Laura Ferrara
ENF	Giancarlo Scottà
PPE	Asim Ademov, Françoise Grossetête, Barbara Kudrycka, Jeroen Lenaers, Nuno Melo, Roberta Metsola, Emil Radev, Csaba Sógor, Jaromír Štětina, Vladimir Urutchev
S&D	Monika Beňová, Caterina Chinnici, Ana Gomes, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Dietmar Köster, Peter Kouroumbashev, Cécile Kashetu Kyenge, Juan Fernando López Aguilar, Claude Moraes, Péter Niedermüller, Birgit Sippel, Sergei Stanishev, Josef Weidenholzer
VERTS/ALE	Romeo Franz, Jean Lambert, Judith Sargentini, Bodil Valero

1	-
ENF	Auke Zijlstra

3	0
GUE/NGL	Cornelia Ernst, Dennis de Jong, Barbara Spinelli

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani