Postupak : 2018/2099(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0375/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0375/2018

Rasprave :

PV 11/12/2018 - 16
CRE 11/12/2018 - 16

Glasovanja :

PV 12/12/2018 - 12.16

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0514

IZVJEŠĆE     
PDF 668kWORD 59k
22.11.2018
PE 625.376v02-00 A8-0375/2018

o Godišnjem izvješću o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike

(2018/2099(INI))

Odbor za vanjske poslove

Izvjestitelj: Ioan Mircea Paşcu

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE MANJINE
 MIŠLJENJE Odbora za ustavna pitanja
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Godišnjem izvješću o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike

(2018/2099(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme(1),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. prosinca 2013., 26. lipnja 2015., 15. prosinca 2016., 22. lipnja 2017. i 28. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike (2018/0000(INI)),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici od 25. studenog 2013., 18. studenog 2014., 18. svibnja 2015., 27. lipnja 2016., 14. studenog 2016., 18. svibnja 2017., 17. srpnja 2017. i 25. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa – Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije”, koji je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavila 28. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave predsjednika Europskog vijeća i Komisije te glavnog tajnika NATO-a od 8. srpnja 2016. i 10. srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir zajednički skup 42 prijedloga koji su 6. prosinca 2016. podržali Vijeće EU-a i Sjevernoatlantsko vijeće i izvješća o napretku od 14. lipnja i 5. prosinca 2017. o njihovoj provedbi te novi skup 32 prijedloga, koji su oba vijeća podržala 5. prosinca 2017.,

–  uzimajući u obzir dokument za razmatranje o budućnosti europske obrane od 7. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o vojnim strukturama EU-a: trenutno stanje stvari i izgledi za budućnost(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. o Svemirskoj strategiji za Europu(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2016. o Europskoj obrambenoj uniji(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. studenoga 2016. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (na temelju godišnjeg izvješća Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici)(5) i od 13. prosinca 2017. o Godišnjem izvješću o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. ožujka 2017. o ustavnim, pravnim i institucijskim posljedicama zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2017. o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.(8),

–  uzimajući u obzir Koncept jačanja sposobnosti EU-a za posredovanje i dijalog koji je usvojen 10. studenog 2009.,

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Provedbeni plan za sigurnost i obranu”, koji je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica predstavila 14. studenog 2016.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2018. o odnosima EU-a i NATO-a(9),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. studenog 2016. o Europskom obrambenom akcijskom planu (COM(2016)0950),

–  uzimajući u obzir novi obrambeni paket koji je Komisija predstavila 7. lipnja 2017. u priopćenju za medije naslovljenom „Europa koja brani: Komisija pokreće raspravu o uspostavljanju sigurnosne i obrambene unije”,

–  uzimajući u obzir svoje Godišnje izvješće o provedbi Globalne strategije EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku – 2. godina,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 14. prosinca 2016. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike(10) i od 13. prosinca 2017. o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike(11),

–  uzimajući u obzir akcijski plan EU-a za vojnu mobilnost objavljen 28. ožujka 2018.,

–  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća o jačanju strateškog partnerstva UN-a i EU-a u pogledu mirovnih operacija i upravljanja krizama: prioriteti za razdoblje 2019. – 2021., koji su usvojeni 18. rujna 2018.,

–  uzimajući u obzir Nobelovu nagradu za mir koja je 2012. godine dodijeljena Europskoj uniji zbog činjenice da više od šest desetljeća doprinosi promicanju mira, pomirbe, demokracije i ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za ustavna pitanja (A8-0375/2018),

A.  budući da su države članice odlučne da postupno oblikuju zajedničku obrambenu politiku, što može dovesti do zajedničke obrane u skladu s odredbama članka 42. UEU-a, čime se jača europski identitet i neovisnost radi promicanja mira, sigurnosti i napretka u Europi i u svijetu;

Strateško okružje Unije

1.  primjećuje da se svjetski poredak koji se temelji na pravilima sve više suočava s izazovima na političko-vojnoj i u novije vrijeme na trgovinsko-ekonomskoj razini, i to u susjedstvu EU-a, a i šire; primjećuje da su ti sustavni izazovi popraćeni kontinuiranim pogoršanjem strateškog međunarodnog okružja suočenog s međudržavnim i unutardržavnim sukobima i nasiljem, terorizmom, propastima država, kiber i hibridnim napadima na temeljne stupove naših društava, učincima klimatskih promjena i prirodnim katastrofama; priznaje da bi obrana međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, međunarodnog prava i vrijednosti koje zastupaju liberalne demokracije trebala imati najviši stupanj prioriteta te bi joj se trebalo pristupiti bez kompromisa;

2.  naglašava da su ovi izazovi preveliki da bi ih neka zemlja mogla uspješno sama savladati; naglašava da je od ključnog značaja da EU odgovori na te izazove brzo, dosljedno, učinkovito i jednoglasno te zajedno sa svim saveznicima, partnerima i međunarodnim organizacijama; napominje da je zajednička sigurnosna i obrambena politika (ZSOP) jedno od korisnih sredstava za rješavanje mnogih takvih izazova, ali da bi je trebalo koristiti učinkovitije i u skladu s ostalim vanjskim i unutarnjim instrumentima kako bi se omogućio odlučujući doprinos EU-a upravljanju međunarodnim krizama te kako bi EU očuvao svoju stratešku autonomiju; ističe da su uspostavljene institucije i brojni instrumenti ZSOP-a te apelira na države članice da ih bez odgode upotrijebe;

3.  podsjeća da je sigurnost država članica EU-a snažno međusobno povezana; ističe da je potrebno utvrditi rizike koje su identificirale sve države članice; priznaje da složena priroda tih izazova, uz različite prijetnje koje utječu na različite države članice u nejednakoj mjeri, daje prostor za dogovor o tome kako se takvi izazovi mogu rješavati zajednički, u duhu solidarnosti;

4.  naglašava da se džihadistički terorizam, koji je već zahvatio Bliski istok, regiju Sahel i Rog Afrike, širi prema zapadnoj Africi, središnjoj Aziji i jugoistočnoj Aziji; ističe da je u pogledu te dugotrajne prijetnje na razini EU-a potrebna održiva i dobro usklađena strategija za zaštitu građana i interesa EU-a te za pružanje podrške pogođenim regijama;

5.  napominje da su nedavne aktivnosti i politike Rusije oslabile stabilnost i promijenile sigurnosno okružje te naglašava da EU i države članice moraju zauzeti zajednički, strateški pristup u pogledu Rusije;

6.  sa zabrinutošću primjećuje da je upotreba bojnog otrova Novichok u Salisburiju u ožujku 2018. bio prvi takav napad na europskom tlu od Drugog svjetskog rata te je završio smrću građanina EU-a; snažno poziva Vijeće da usvoji restriktivne mjere protiv onih koji su odgovorni za upotrebu i širenje kemijskog oružja;

7.  naglašava da je ruska okupacija Ukrajine još u tijeku, a da sporazumi iz Minska, bez kojih nije moguće pronaći rješenje sukoba, nisu provedeni te da je i dalje na snazi nezakonito pripojenje Krima i njegova militarizacija; vrlo je zabrinut zbog toga što prekomjerne ruske vojne vježbe i aktivnosti, hibridne taktike, koje uključuju kiberterorizam, lažne vijesti i dezinformacijske kampanje te gospodarsko i energetsko ucjenjivanje, destabiliziraju zemlje Istočnog partnerstva i zapadni Balkan, te zbog toga što su usmjerene na zapadne demokracije i povećavaju napetosti u tim državama; zabrinut je da će sigurnosno okružje EU-a tijekom sljedećih godina i dalje biti vrlo nestabilno; ponovno ističe stratešku važnost zapadnog Balkana za sigurnost i stabilnost EU-a te naglašava da je potrebno usredotočiti se na i političko djelovanje EU-a u toj regiji i jačati ga, među ostalim jačanjem ovlasti misija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a; čvrsto je uvjeren da je za prevladavanje ranjivosti EU-a potrebna veća integracija i koordinacija;

8.  primjećuje da se posljednjih godina sve više prepoznaje potreba za suradnjom i pozdravlja pomake koji su postignuti u tom pogledu, poput uspostave stalne strukturirane suradnje (PESCO) iako tek treba ocijeniti konkretne rezultate; smatra da bi EU trebao i ojačati dijalog i suradnju s trećim zemljama u regiji te s regionalnim i podregionalnim organizacijama;

9.  međutim, naglašava da je zasad suradnja i dalje u fazi razvoja i da je potrebno još mnogo toga učiniti kako bi se osiguralo da EU i države članice mogu iskoristiti prednosti snažne, održive i dugoročne suradnje u području obrane;

10.  naglašava praktične i financijske koristi od daljnje integracije europskih obrambenih kapaciteta; naglašava da je sveobuhvatnim i pouzdanim radom svih dionika moguće povećati opseg i učinkovitost rashoda za obranu bez povećanja samih izdvajanja u tom području;

11.  napominje da obrana država članica EU-a ovisi prvenstveno o njihovoj političkoj volji i njihove vojne sposobnosti da preuzmu svoje odgovornosti u nesigurnom strateškom okružju; naglašava važnost transatlantske veze za sigurnost i obranu europske i sjevernoameričke demokracije; međutim, izražava zabrinutost zbog aktualnog stanja te veze i poziva sve odgovorne političke i društvene snage s obje strane Atlantika da dodatno jačaju taj ključni odnos umjesto da ga narušavaju; naglašava da je potrebno izbjeći prelijevanja nedavnih teškoća u trgovinskom odnosu na transatlantsku vezu za sigurnost; naglašava da će dobro definirana strateška autonomija doprinijeti europskoj sigurnosti te odnosima između EU-a i NATO-a; u tom kontekstu ponavlja da postoji sve veća potreba za suradnjom u području obrane na europskoj razini te da se resursi trebaju usmjeriti na ključne prioritete;

12.  naglašava da multilateralizam, koji Europa snažno zagovara, sve više dolazi u pitanje zbog stavova SAD-a i drugih svjetskih sila; ponavlja važnost multilateralizma za očuvanje mira i stabilnosti, kao motora za promicanje vrijednosti vladavine prava i rješavanje globalnih pitanja;

ZSOP – smjernice za budućnost

13.  smatra da je veće ulaganje u sigurnost i obranu hitno pitanje za države članice i EU te da bi solidarnosti i suradnja u području obrane trebale postati pravilo, kako je navedeno u Globalnoj strategiji EU-a; pozdravlja napredak koji je dosad postignut u provedbi sigurnosnih i obrambenih odredbi iz Globalne strategije EU-a; smatra da ta dostignuća otvaraju perspektivu za važne strukturne promjene u budućnosti;

14.  poziva države članice da nastoje ostvariti cilj potrošnje 2 % BDP-a na obranu te da 20 % svojih proračuna za obranu utroše na opremu za koju je Europska obrambena agencija utvrdila da je nužna, među ostalim za povezana istraživanja i razvoj;

15.  pozdravlja stvaranje namjenske proračunske linije za obranu u Prijedlogu Komisije o višegodišnjem financijskom okviru (VFO), a posebno uspostavu proračunske linije iz koje će se financirati projekti Europskog fonda za obranu i projekti vojne mobilnosti; smatra da će te odluke najvjerojatnije zahtijevati centralizirano upravljanje obranom na razini Komisije; naglašava da bi se sredstva iz te proračunske linije trebala iskoristiti isključivo u obrambene svrhe bez politizacije jer je sigurnost nedjeljiva i da bi trebala biti u skladu s potrebama država članica u pogledu kapaciteta i infrastrukture te s težnjama EU-a za strateškom autonomijom;

16.  primjećuje sve veću važnost vojne mobilnosti u europskom programu obrane; naglašava da je vojna mobilnost središnji strateški alat u trenutačnom rizičnom okružju, koji je važan za ZSOP i za druge multilateralne obveze država članica, uključujući NATO; naglašava da je važno da se postojeće mreže prilagode potrebama vojne mobilnosti; stoga pozdravlja uključivanje vojne mobilnosti ne samo u prijedlog o novom Instrumentu za povezivanje Europe već i u stalnu strukturiranu suradnju (PESCO) te pozdravlja njezinu istaknutu ulogu u suradnji EU-a i NATO-a; naglašava da se ti različiti projekti moraju pravilno koordinirati, među ostalim i sa saveznicima, kako bi se zajamčilo da daju željene rezultate; pozdravlja prijedlog Komisije da se u sljedećem VFO-u (2021. – 2027.) u sklopu Instrumenta za povezivanje Europe za projekte vojne mobilnosti dodijeli 6,5 milijardi EUR;

17.  međutim, primjećuje da će, kako bi svi ti različiti elementi funkcionirali zajedno, od ključne važnosti biti razvoj jasno definiranog sveobuhvatnog strateškog pristupa europskoj obrani koji bi se najbolje mogao definirati s pomoću bijele knjige EU-a o sigurnosti i obrani;

18.  poziva na uspostavu preciznih smjernica kojima će se pružiti dobro razrađen okvir za buduću aktivaciju i provedbu članka 42. stavka 7. UEU-a; stoga poziva na stvaranje koncepta i donošenje bijele knjige EU-a o sigurnosti i obrani koja će jamčiti da se aktualni i budući postupci izgradnje kapaciteta temelje na interesima EU-a u pogledu sigurnosti;

19.  također pozdravlja prijedlog potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice, uz potporu Komisije, o Europskom instrumentu mirovne pomoći kojim će se financirati dijelovi troškova obrambenih aktivnosti EU-a kao što su mirovne misije Afričke unije, zajednički troškovi vlastitih vojnih operacija ZSOP-a i izgradnja vojnih kapaciteta partnera, koji su isključeni iz financiranja iz proračuna na temelju članka 41. stavka 2. UEU-a; ponavlja da je potrebno izbjeći dupliciranje s ostalim postojećim instrumentima; posebno naglašava ambiciozno uključivanje i širenje mehanizma Athena za zajedničko financiranje misija i operacija ZSOP-a, što je već dulje vrijeme zahtjev Parlamenta; traži poboljšanu kontrolu svih budućih misija i pravodobne procjene učinka;

Kapaciteti za sigurnost i obranu Unije

20.  naglašava da EU mora primijeniti cijeli niz dostupnih instrumenata politike, od meke do tvrde sile te od kratkoročnih mjera do dugoročnih politika; ponavlja važnost razvoja potrebnih civilnih i vojnih kapaciteta, među ostalim s pomoću udruživanja i dijeljenja, za rješavanje sveobuhvatnih sigurnosnih izazova u Europi i oko nje te onih na njezinim perifernim dijelovima, kako se naglašava u Globalnoj strategiji EU-a; podsjeća da se Globalnom strategijom EU-a potiče snažna obrambena suradnja unutar Unije;

21.  smatra da države članice EU-a moraju nastojati poboljšati vojne kapacitete kako bi se obuhvatio cijeli spektar kopnenih, zračnih, svemirskih, pomorskih i kiber kapaciteta, uključujući strateške pospješitelje, da bi ZSOP EU-a postao vjerodostojna sila; ističe da je potrebno ulagati u obavještajni rad, nadzor i izviđanje, satelitske komunikacije i autonoman pristup svemiru i stalno promatranje Zemlje kako bi se bolje procijenile unutarnje i vanjske prijetnje;

22.  ponovno potvrđuje ulogu EU-a kao globalnog faktora pomorske sigurnosti i naglašava važnost razvoja relevantnih civilnih i vojnih sposobnosti; u tom pogledu pozdravlja usvajanje revidiranog akcijskog plana strategije pomorske sigurnosti EU-a u lipnju 2018.;

23.  smatra da je ključno da EU i NATO unaprijede razmjenu informacija obavještajnih službi kako bi se omogućilo formalno utvrđivanje kibernapada, a slijedom toga i nametanje restriktivnih kazni odgovornima za te kibernapade;

24.  prepoznaje stratešku dimenziju svemirskog sektora za Europu i potrebu za poboljšanjem sinergija između njegovih civilnih i sigurnosnih/obrambenih aspekata; ističe da je potrebno iskoristiti svemirske kapacitete, uzimajući pritom u obzir i šire geopolitičko okružje i ZSOP, te pritom naglašava da su svemirski programi EU-a civilne prirode;

25.  pozdravlja korake EU-a prema konsolidaciji kiberotpornosti uspostavom europskog okvira za kibersigurnosnu certifikaciju, jačanjem agencije EU-a za kibersigurnost i brzom provedbom Direktive (EU) 2016/1148 o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava(12) (Direktiva NIS);

26.  smatra da se miješanjem u izbore u drugim zemljama uz pomoć kibernetičkih operacija potkopava ili krši pravo ljudi da sudjeluju u upravljanju svojom zemljom, izravno ili preko slobodno odabranih predstavnika, kako je propisano Općom deklaracijom o ljudskim pravima, te da je takvo miješanje drugih država kršenje međunarodnog prava, čak i kad ne dođe do primjene vojne sile, prijetnje teritorijalnom integritetu ili prijetnje političkoj neovisnosti;

27.  smatra da bi se kapaciteti za sigurnost i obranu Unije mogli poboljšati boljim iskorištavanjem postojećih okvira obrambene i vojne suradnje kao što su europski multinacionalni vojni stožer visokog stupnja spremnosti i borbene skupine EU-a, uz jačanje sličnih inicijativa unutar NATO-a umjesto da ih se kopira; vjeruje da će to pridonijeti kontinuiranoj transformaciji nacionalnih oružanih snaga i postizanju cilja veće interoperabilnosti, održivosti, fleksibilnosti i spremnosti za raspoređivanje;

28.  pozdravlja uspostavu Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) radi potpore konkurentnosti i inovacijskoj sposobnosti obrambene industrije EU-a sredstvima u visini od 500 milijuna EUR do 2020.; poziva na njegovu brzu provedbu;

29.  smatra da će EDIDP pomoći u poticanju konkurentnosti, učinkovitosti i inovacijskih kapaciteta obrambene industrije EU-a, što će među ostalim obuhvaćati projektiranje, izradu prototipa, ispitivanje, kvalifikaciju i certifikaciju obrambenih proizvoda, kao i razvoj tehnologija unutar konzorcija uključujući MSP-ove, poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, istraživačke centre i sveučilišta, te suradnju između država članica, što sve doprinosi strateškoj autonomiji EU-a i jačanju europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB); ističe da unutarnja i vanjska dimenzija ZSOP-a Unije mogu imati koristi od razvoja jedinstvenog obrambenog tržišta;

30.  pozdravlja Prijedlog uredbe o uspostavi Europskog fonda za obranu i znatna financijska sredstva koja Komisija predlaže za sljedeći VFO; poziva na to da se u obzir uzmu početna iskustva iz provedbe Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) te pilot-projekt i pripremno djelovanje za istraživanja u području obrane; ističe da bi u obzir trebalo uzeti rezultate EDIDP-a i izražava nadu da će se o Prijedlogu što prije postići dogovor radi poboljšanja europske obrambene industrije i njezine sposobnosti za suradnju s partnerima;

31.  naglašava da se strateški ciljevi EU-a u području sigurnosti i obrane mogu postići samo ako se strogo usklade potrebe i dugoročni zahtjevi za izgradnju kapaciteta oružanih snaga i obrambene industrije država članica; primjećuje da Plan razvoja sposobnosti (CDP) i Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD) mogu dati značajan doprinos postizanju tog cilja;

32.  ponovno ističe da bi Europska obrambena agencija trebala biti provedbena agencija za djelovanja Unije u okviru europske politike kapaciteta i naoružanja, kad je to predviđeno Ugovorom iz Lisabona; naglašava da bi se administrativni i operativni rashodi Europske obrambene agencije trebali financirati iz proračuna Unije; pozdravlja manje prilagodbe proračuna Europske obrambene agencije, ali naglašava da su za sve veći broj odgovornosti Europske obrambene agencije u kontekstu, među ostalim, PESCO-a, CARD-a i Europskog fonda za obranu potrebna odgovarajuća sredstva;

33.  podsjeća da je potrebno pojednostaviti organizaciju više zajedničkih programa osposobljavanja i vježbi između europskih oružanih snaga, čime bi se promicala interoperabilnost, standardizacija i pripravnost s ciljem suočavanja sa širokim spektrom konvencionalnih i nekonvencionalnih prijetnji;

34.  pozdravlja nedavne mjere za jačanje civilnog ZSOP-a kao ključnog dijela zajedničkog pristupa EU-a, posebno pri razvoju kapaciteta i sposobnosti reagiranja civilne misije ZSOP-a, pri čemu je naglasak stavljen na poboljšanje djelotvornosti u savladavanju izazova u unutarnjoj i vanjskoj politici; ističe da bi u idućem VFO-u Vijeće i Komisija trebali povećati ulaganja u civilno sprečavanje sukoba, čime bi se doprinijelo jačanju uloge EU-a kao međunarodnog aktera; poziva na prilagodbu struktura i postupaka zajedničke vanjske i obrambene politike radi bržeg, učinkovitijeg i integriranijeg raspoređivanja i provedbe civilnih i vojnih misija i operacija;

35.  poziva EU i države članice da uvijek daju prioritet mirenju kao prvom sredstvu za odgovor na novonastale krize i da podrže napore za mirenjem koje poduzimaju ostali partneri; naglašava da EU aktivno promiče mirno pregovaranje i sprečavanje sukoba među svojim međunarodnim partnerima;

Stalna strukturirana suradnja

36.  pozdravlja provedbu sveobuhvatne stalne strukturirane suradnje (PESCO) kao temeljni korak prema boljoj suradnji u području sigurnosti i obrane među državama članicama; priznaje da je PESCO-a pravno obvezujući dugoročni projekt, koji uključuje skup vrlo ambicioznih obveza kao i cijeli niz projekata suradnje; naglašava potrebu za potpunim usklađivanjem aktivnosti PESCO-a i ostalih aktivnosti ZSOP-a, posebno s ciljevima ZSOP-a koji su utvrđeni UEU-om, te aktivnosti koje se provode s NATO-om; smatra da bi PESCO trebao biti pokretač za izgradnju kapaciteta obiju organizacija;

37.  poziva države članice sudionice da predstave projekte sa strateškom europskom dimenzijom, kao odgovor na nedostatke koji su utvrđeni u sposobnostima EU-a te kojima se jača EDTIB; poziva države članice koje sudjeluju u PESCO-u da pokažu veću ambiciju i da u potpunosti u obzir uzmu opseg europske dodane vrijednosti pri podnošenju prijedloga za daljnje projekte u okviru PESCO-a;

38.  ističe usku povezanost PESCO-a s CARD-om i Europskim fondom za obranu radi poboljšanja obrambenih sposobnosti država članica;

39.  pozdravlja odluku Vijeća o uspostavi zajedničkog skupa pravila za upravljanje projektima PESCO-a, kojima će se razjasniti brojna otvorena pitanja o pojedinostima provedbe PESCO-a; međutim, primjećuje da će biti potrebna dodatna proračunska sredstva za pokrivanje administrativnih rashoda Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i Europske obrambene agencije kako bi im se omogućilo da izvrše svoje zadaće kao tajništvo PESCO-a;

Misije i operacije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike

40.  prima na znanje doprinos misija i operacija ZSOP-a za međunarodni mir i stabilnost, ali izražava žaljenje što učinkovitost tih misija može biti ugrožena strukturnim slabostima, nejednakim doprinosima država članica i neprimjerenim operativnim okružjem; primjećuje da razvoj zajedničke vanjske i obrambene politike prije svega zahtijeva političku volju država članica koja se temelji na zajedničkim interesima i prioritetima te na uspostavljanju struktura institucionalne suradnje; smatra da dugotrajna misija ZSOP-a EU-a, Operacija Althea EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, i dalje ima ulogu odvraćanja kao vidljiv znak snažnog angažmana EU-a u pogledu te zemlje i šire regije zapadnog Balkana; smatra stoga bitnim da ona i dalje ima svoje izvršni ovlasti i da zadrži trenutačni broj pripadnika snaga (600 djelatnika) jer može doći do destabilizacije sigurnog i zaštićenog okružja zbog povećanih napetosti i etno-nacionalistički usmjerenih politika;

41.  ponovno potvrđuje stratešku važnost partnerstva između EU-a i Afrike na temelju njihovih bliskih povijesnih, kulturnih i zemljopisnih veza; naglašava da je potrebno ojačati suradnju, među ostalim i u području sigurnosti; posebno ističe važnost postupka regionalizacije aktivnosti ZSOP-a u Sahelu, čime se objedinjuju civilne i vojne aktivnosti EU-a radi jačanja sposobnosti za suradnju zemalja skupine G5 Sahel;

42.  napominje da se u geopolitičkoj situaciji u Rogu Afrike primjećuje sve veće tržišno natjecanje s obzirom na njegovu važnost za globalnu trgovinu i regionalnu stabilnost; stoga pozdravlja stalnu nazočnost misija Operacija Atalanta, EUCAP Somalia i EUTM Somalia jer doprinose stabilizaciji regije; naglašava međutim da ZSOP može biti samo dio bilo kojeg rješenja za mnogostruke izazove s kojima se regija suočava i primjećuje stalnu važnost sveobuhvatnog pristupa;

43.  također pozdravlja aktivnosti misija i operacija EU-a u regiji Sahel, EUCAP Sahel Mali, EUCAP Sahel Niger i EUTM Mali i doprinos koji daju regionalnoj stabilnosti, borbi protiv terorizma i trgovanja ljudima te sigurnosti lokalnog stanovništva;

44.  primjećuje rezultate nedavnog izvješća Europskog revizorskog suda o misijama EUCAP Sahel Niger i EUCAP Sahel Mali, koji su skrenuli pozornost na probleme u osposobljavanju osoblja, slobodnim radnim mjestima, održivosti i pokazateljima uspješnosti, probleme koji će vjerojatno utjecati i na druge civilne misije; pozdravlja brzu reakciju ESVD-a koja se odnosi na pitanja postavljena radi povećanja učinkovitosti civilnih misija ZSOP-a; pozdravlja uključivanje Europskog revizorskog suda u reviziju misija i operacija ZSOP-a te potiče izradu dodatnih posebnih izvješća o drugim misijama i operacijama;

45.  naglašava stalni doprinos operacije Sophia EUNAVFOR MED-a u okviru širih nastojanja EU-a da razbije poslovni model krijumčarenja ljudi i trgovanja ljudima u južnom i srednjem Sredozemlju te spriječi daljnji gubitak života na moru;

46.  pozdravlja uspostavu i potpunu operativnu sposobnost Službe za vojno planiranje i provođenje (MPCC) za misije i operacije EU-a bez izvršnih ovlasti (misije osposobljavanja); naglašava potrebu da se Službi za vojno planiranje i provođenje ubrzo dodijeli mandat za planiranje i provedbu svih vojnih operacija ZSOP-a u budućnosti te potrebu da se uklone neke prepreke za raspoređivanje borbenih skupina EU-a; poziva na pojačanu suradnju i koordinaciju između MPCC-a i Službe za planiranje i vođenje civilnih operacija (CPCC), među ostalim u kontekstu Zajedničke koordinacijske jedinice za potporu (JSCC), kako bi se maksimalno povećala koordinacija civilnih i vojnih sinergija i razmjena stručnog znanja u okviru integriranijeg i sveobuhvatnog pristupa krizama i sukobima; poziva na jačanje MPCC-a u cilju povećanja njegovih sposobnosti za zapovijedanje izvršnim operacijama i njihovu kontrolu te povećanja sinergija s civilnim misijama;

47.  naglašava potrebu za primjenom rodne perspektive u aktivnostima ZSOP-a EU-a s obzirom na ulogu koju žene imaju u ratu, stabilizaciji i procesima izgradnje mira; naglašava da je potrebno boriti se protiv rodno uvjetovanog nasilja kao ratnog instrumenta u područjima sukoba; naglašava da rat ima veći negativan učinak na žene nego na muškarce; poziva EU i njegove međunarodne partnere da aktivno uključe žene u mirovne i stabilizacijske procese te da se bave njihovim posebnim sigurnosnim potrebama;

48.  poziva na brzu provedbu inicijative za jačanje sposobnosti u okviru potpore sigurnosti i razvoju kako bi se poboljšala učinkovitost i održivost misija i operacija ZSOP-a te EU-u omogućilo da ojača sigurnosne i obrambene kapacitete svojih partnerskih zemalja;

49.  potiče ESVD i Vijeće da pojačaju trenutačne napore za poboljšanje kibersigurnosti, osobito za misije ZSOP-a, među ostalim poduzimanjem mjera na razini EU-a i država članica, kako bi se ublažile prijetnje za ZSOP, na primjer izgradnjom otpornosti s pomoću obrazovanja, osposobljavanja i vježbi te pojednostavljenjem okružja u kojem se provodi obrazovanje i osposobljavanje o kiberobrani EU-a;

50.  smatra da su EU i njegove države članice suočeni s dosad neviđenom prijetnjom u obliku kibernapada koje sponzoriraju države, kao i u obliku kiberkriminala i terorizma; smatra da su kibernapadi sami po sebi prijetnja za koju je potreban odgovor na razini EU-a; potiče države članice da si međusobno pružaju pomoć u slučaju kibernapada usmjerenog na jednu od njih;

Odnos EU-a i NATO-a

51.  naglašava da je strateško partnerstvo između EU-a i NATO-a ključno za rješavanje sigurnosnih izazova s kojima se suočava EU i njegovo susjedstvo; imajući na umu da su 22 od 28 država članica EU-a također i članice NATO-a, ističe da bi se suradnjom EU-a i NATO-a trebale dopunjavati i uzajamno poštovati njihove posebnosti i uloge; naglašava da ove dvije organizacije imaju različite karakteristike te da bi trebale surađivati i u potpunosti poštovati autonomiju i postupke odlučivanja druge strane, na temelju načela recipročnosti, ne dovodeći u pitanje posebne značajke sigurnosne i obrambene politike država članica; uvjeren je da bi se jači EU i NATO međusobno jačali, stvarali više sinergija i povećali učinkovitost za sigurnost i obranu svih partnera; ističe da je strateško partnerstvo EU-a i NATO-a podjednako važno za razvoj zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a i za budućnost NATO saveza te za odnose između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine nakon Brexita;

52.  pozdravlja glavne stupove nove izjave EU-a i NATO-a usvojene na sastanku na vrhu NATO-a održanom 12. srpnja 2018. u Bruxellesu te naglašava da uspješna provedba Zajedničke izjave ovisi o političkoj volji svih država članica tijekom cijelog postupka; iako pozdravlja konkretne rezultate provedbe 74 zajedničke aktivnosti, ipak smatra da su potrebni dodatni napori u pogledu praktične provedbe mnogih obveza koje su već preuzeli, posebno u području borbe protiv hibridnih prijetnji, kibersigurnosti i zajedničkih vježbi; posebno prima na znanje uključivanje Europske obrambene agencije u provedbu 30 aktivnosti;

53.  ističe da bi napori u pogledu vojne mobilnosti trebali biti prioritet te doprinijeti učinkovitoj provedbi misija i operacija ZSOP-a i obrambenom stavu NATO saveza; stoga potiče obje organizacije da i dalje što bliže surađuju u području vojne mobilnosti, među ostalim razvojem zajedničkih zahtjeva kako bi se olakšalo brzo kretanje snaga i opreme Europom, imajući na umu višesmjerne izazove koji dolaze uglavnom s juga i s istoka; poziva Komisiju da podupre te napore neophodnim ulaganjima i po potrebi zakonodavstvom; naglašava da je potrebno pojednostavniti administrativne postupke za prekogranično kretanje snaga za brzi odgovor unutar EU-a;

54.  u tom kontekstu ističe komplementarnost EU NATO-a i NATO-a te potrebu da se zajamči da se multinacionalne inicijative i EU-a i NATO-a za razvoj sposobnosti međusobno dopunjuju i jačaju;

55.  naglašava važnost suradnje i integracije u području kibersigurnosti, ne samo između država članica, ključnih partnera i NATO-a nego i između različitih dionika u društvu;

Partnerstva u okviru ZSOP-a

56.  naglašava da partnerstva i suradnja s državama i organizacijama koje dijele vrijednosti EU-a doprinose učinkovitijem ZSOP-u; pozdravlja doprinos partnera ZSOP-a sadašnjim misijama i operacijama EU-a koje doprinose jačanju mira, regionalne sigurnosti i stabilnosti;

57.  smatra da je od ključne važnosti daljnje jačanje suradnje s institucijskim partnerima, uključujući UN, NATO, Afričku uniju i OESS, te sa strateškim bilateralnim partnerima poput SAD-a; preporučuje daljnji razvoj partnerstava u okviru ZSOP-a u području jačanja otpornosti partnera i reforme sigurnosnog sektora;

58.  naglašava važnost partnerstva EU-a i UN-a u rješavanju međunarodnih sukoba i izgradnji mira; poziva EU i UN da ojačaju upravljački odbor EU-a i UN-a za zajednički savjetodavni mehanizam za upravljanje krizama te da iskoriste puni potencijal svojeg partnerstva udruživanjem političke legitimnosti i operativnih sposobnosti;

59.  snažno vjeruje da bi nakon Brexita EU trebao očuvati najbliže moguće partnerstvo za sigurnost i obranu s Ujedinjenom Kraljevinom,

Parlamentarna dimenzija

60.  naglašava iznimnu važnost parlamentarnog nadzora kad je riječ o pitanjima sigurnosti i obrane na nacionalnoj i europskoj razini kao sastavnog elementa za daljnji napredak u tom području politike te u tom kontekstu potiče parlamentarne dionike na blisku suradnju te da pokušaju osmisliti nove ili poboljšane oblike suradnje kako bi se osigurao nesmetan parlamentarni nadzor na svim razinama; podsjeća na važnost uključivanja civilnog društva i građana u buduće rasprave o europskoj sigurnosti;

61.  iako pozdravlja sveukupni napredak koji je postignut u pogledu ZSOP-a od predstavljanja Globalne strategije EU-a, napominje da parlamentarne strukture na razini EU-a, koje su uspostavljene u vrijeme kad je razina ambicije i razina aktivnosti EU-a u području obrambene i sigurnosne politike bila prilično ograničena, više nisu prikladne za pružanje potrebnog parlamentarnog nadzora nad područjem politike koje se brzo razvija, tražeći kapacitet za brzu reakciju; stoga ponavlja svoj prethodni poziv da Pododbor za sigurnost i obranu postane punopravni odbor i da mu se omoguće odgovarajuće nadležnosti potrebne za doprinos sveobuhvatnom parlamentarnom nadzoru nad ZSOP-om, uključujući PESCO, Europsku obrambenu agenciju i druge aktivnosti ZOSP-a koje su predviđene Ugovorima; smatra da bi se napredovanje od pododbora do odbora trebalo postići zamjenom ad hoc upravljanja obranom i sigurnošću na razini Komisije konkretnijim modelom, uzimajući u obzir sve veću složenost napora kojima se treba upravljati;

62.  napominje da je više država članica nedavno pozvalo na osnivanje Vijeća sigurnosti EU-a te smatra da je taj koncept potrebno detaljnije definirati prije nego što se provede procjena njegove dodane vrijednosti;

63.  ponavlja svoj poziv za uspostavom formata za sastanak ministara obrane unutar Vijeća kojim bi predsjedala potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica; uviđa da bi daljnja europska integracija trebala značiti demokratičniji nadzor u okviru parlamentarne kontrole; stoga naglašava da je potrebno ojačati ulogu Europskog parlamenta u tom području, i to s pomoću punopravnog odbora za sigurnost i obranu, koji bi dopunjavali zajednički međuparlamentarni sastanci predstavnika nacionalnih parlamenata i zastupnika u Europskom parlamentu;

64.  naglašava da bi se u sklopu svake buduće konvencije ili međuvladine konferencije na kojoj će se pripremati izmjena Ugovora EU-a trebala razmotriti uspostava europskih snaga koje bi imale učinkovit obrambeni kapacitet za sudjelovanje u očuvanju mira, sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i sa zadaćama iz članka 43. stavka 1. UEU-a;

°

°  °

65.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, glavnom tajniku NATO-a, agencijama EU-a u području svemira, sigurnosti i obrane te nacionalnim parlamentima država članica.

(1)

SL L 335, 13.12.2008., str. 99.

(2)

SL C 93, 9.3.2016., str. 144.

(3)

SL C 337, 20.9.2018., str. 11.

(4)

SL C 224, 27.6.2018., str. 18.

(5)

SL C 224, 27.6.2018., str. 50.

(6)

SL C 369, 11.10.2018., str. 36.

(7)

SL C 263, 25.7.2018., str. 125.

(8)

SL C 334, 19.9.2018., str. 253.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0257.

(10)

SL C 238, 6.7.2018., str. 89.

(11)

SL C 369, 11.10.2018., str. 47.

(12)

SL L 194, 19.7.2016., str. 1.


MIŠLJENJE MANJINE

Godišnje izvješće o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) (2018/2099(INI))

Odbor za vanjske poslove, izvjestitelj: Mircea Paşcu

Mišljenje manjine koje su podnijeli zastupnici Kluba zastupnika GUE/NGL-a Sabine Lösing, Miguel Urban Crespo, Takis Hadjigeorgiou

U izvješću se podupire vojna unija sa sve većim kapacitetima te se pohvaljuju svi nedavni vojni programi i instrumenti EU-a: Europski program industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP), Europski fond za obranu (EDF), Europski instrument mirovne pomoći (EPF ili novi mehanizam Athena), stalna strukturirana suradnja (PESCO), vojna mobilnost – otvorene granice za slobodno kretanje postrojbi i opreme. Podupiru se sve vrste borbenih snaga (borbene skupine/jedinice, snage EU-a u pripravnosti, trajna predvodnička skupina europskih vojnih snaga). U izvješću se poziva na obrambenu politiku i vojsku kao izvor europskog identiteta.

Protivimo se izvješću zato što se u njemu:

  poziva na uspostavu snažne suradnje u području obrane, među ostalim u području obavještajnog rada i nadzora te pojačane suradnje s NATO-om;

  podupiru veći rashodi za obranu i financijski doprinosi iz proračuna EU-a za cjelovit proračun EU-a za obranu, uključujući fond za obranu u sljedećem VFO-u radi ostvarivanja dobiti obrambene industrije;

  traži obvezujući okvir za klauzulu o uzajamnoj obrani iz članka 42. stavka 7., koji nadilazi članak V. NATO-a;

  pozdravlja Europski instrument mirovne pomoći što značiproduljenje mehanizma Athena i vojnu suradnju s trećim zemljama; njime će se pokriti svi troškovi vojnih operacija, uključujući raspoređivanje, opremanje i prijenos oružja mimo parlamentarne kontrole, čime se potvrđuje da će to dovesti do većeg broja sukoba i većeg nasilja umjesto do mira;

  zalaže za vojni Schengen (6,5 milijardi EUR) nauštrb civilnih infrastrukturnih projekata.

Tražimo:

  strogo tumačenje članka 41. stavka 2. UEU-a kojim se zabranjuje korištenje proračuna EU-a za vojne ili obrambene operacije;

  ukidanje svih programa EU-a u vezi s vojskom i obranom;

  temeljito (uključujući nuklearno) razoružavanje na razini EU-a i na globalnoj razini.


MIŠLJENJE Odbora za ustavna pitanja (2.10.2018)

upućeno Odboru za vanjske poslove

o Godišnjem izvješću o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike

(2018/2099(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Paulo Rangel

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja stvaranje europske intervencijske inicijative, uspostavu stalne strukturirane suradnje (PESCO) i jačanje Europskog fonda za obranu kao važne korake za jačanje sigurnosti i obrane Unije u uskoj suradnji i potpunoj komplementarnosti s NATO-om; posebno prima na znanje stvaranje europske intervencijske inicijative kao brzog odgovora na krize koje bi mogle ugroziti europsku sigurnost te istodobno ističe da ta inicijativa ne bi smjela spriječiti stvaranje obrambene unije EU-a unatoč tome što je izvan pravnog okvira EU-a,

2.  napominje da je više država članica nedavno pozvalo na osnivanje Vijeća sigurnosti EU-a te smatra da je taj koncept potrebno detaljnije definirati prije nego što se provede procjena njegove dodane vrijednosti;

3  poziva na potpuni razvoj borbenih skupina EU-a te je mišljenja da je zahtjev za jednoglasnost u Vijeću u suprotnosti s njihovom svrhom jer je riječ o kapacitetu za brzu vojnu reakciju kako bi se odgovorilo na nove krize i sukobe diljem svijeta;

4  ističe da je potrebno dodatno ojačati autonomne obavještajne kapacitete EU-a, i to modernizacijom Obavještajnog i situacijskog centra Europske unije (EU INTCEN); nadalje, podržava stvaranje efikasne europske obavještajne jedinice koja bi omogućila obavještajnu suradnju, posebno kad je riječ o zajedničkoj strategiji za borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma, te osiguranje automatske dostupnosti podataka i interoperabilnosti među obavještajnim službama i s policijom, u potpunosti uzimajući u obzir zahtjeve EU-a za zaštitu podataka;

5  pozdravlja otvaranje stalnog operativnog sjedišta i povećanje proračuna Europske obrambene agencije;

6.  ponavlja svoj poziv za uspostavom formata za sastanak ministara obrane unutar Vijeća kojim bi predsjedala potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica; uviđa da bi daljnja europska integracija trebala značiti demokratičniji nadzor u okviru parlamentarne kontrole; stoga naglašava da je potrebno ojačati ulogu Europskog parlamenta u tom području, i to s pomoću punopravnog odbora za sigurnost i obranu, koji bi dopunjavali zajednički međuparlamentarni sastanci predstavnika nacionalnih parlamenata i zastupnika u Europskom parlamentu;

7  naglašava da bi se u sklopu svake buduće konvencije ili međuvladine konferencije na kojoj će se pripremati izmjena Ugovora EU-a trebala razmotriti uspostava europskih snaga koje bi imale učinkovit obrambeni kapacitet za sudjelovanje u očuvanju mira, sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i sa zadaćama iz članka 43. stavka 1. UEU-a;

8.  ističe da unutarnja i vanjska dimenzija ZSOP-a Unije mogu imati koristi od razvoja jedinstvenog obrambenog tržišta;

9.  smatra da je to tržište sastavni dio sigurnosne politike EU-a i da podrazumijeva jasne smjernice za izvoz oružja i vojne opreme koji su razvijeni uz potporu proračuna EU-a;

10.  napominje da bi, izvan okvira ZSOP-a, stvaranje istinskog tijela EU-a za civilnu zaštitu i potrebe europske granične i obalne straže mogli pogodovati razvoju takvog tržišta kako bi se iskoristile sinergije, stvorila ekonomija razmjera i smanjio višak kapaciteta;

11.  ističe da u globalnom sigurnosnom okružju koje se razvija Europska unija mora biti u stanju samostalno jamčiti sigurnost svojih građana, i to tako da državama članicama osigurava dostatne resurse za obranu; međutim, napominje da je i dalje od iznimne važnosti tijesna suradnja između Europske unije i njezinih najbližih saveznika, kao što su Ujedinjena Kraljevina i SAD, te naglašava da se institucionalne posljedice te suradnje ne bi smjele zanemariti.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.10.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

4

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mercedes Bresso, Elmar Brok, Richard Corbett, Pascal Durand, Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Diane James, Ramón Jáuregui Atondo, Alain Lamassoure, Jo Leinen, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Markus Pieper, Paulo Rangel, Helmut Scholz, Pedro Silva Pereira, Barbara Spinelli, Kazimierz Michał Ujazdowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Enrique Guerrero Salom, Cristian Dan Preda, Jasenko Selimovic

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Ruža Tomašić

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

16

+

ALDE

Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jasenko Selimovic

NI

Kazimierz Michał Ujazdowski

PPE

Elmar Brok, Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Alain Lamassoure, Markus Pieper, Cristian Dan Preda, Paulo Rangel

S&D

Mercedes Bresso, Richard Corbett, Enrique Guerrero Salom, Ramón Jáuregui Atondo, Jo Leinen, Pedro Silva Pereira

4

-

ECR

Ruža Tomašić

GUE/NGL

Helmut Scholz, Barbara Spinelli

NI

Diane James

2

0

VERTS/ALE

Max Andersson, Pascal Durand

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

12.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

40

13

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Michèle Alliot-Marie, Petras Auštrevičius, Bas Belder, Elmar Brok, James Carver, Lorenzo Cesa, Aymeric Chauprade, Javier Couso Permuy, Arnaud Danjean, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Michael Gahler, Tunne Kelam, Wajid Khan, Eduard Kukan, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Clare Moody, Pier Antonio Panzeri, Ioan Mircea Paşcu, Alojz Peterle, Tonino Picula, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Michel Reimon, Jean-Luc Schaffhauser, Anders Sellström, Alyn Smith, Jordi Solé, Dobromir Sośnierz, Jaromír Štětina, Charles Tannock, Miguel Urbán Crespo, Ivo Vajgl

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrea Bocskor, Neena Gill, Igor Gräzin, Rebecca Harms, Marek Jurek, Othmar Karas, Juan Fernando López Aguilar, Antonio López-Istúriz White, Urmas Paet, Bodil Valero, Mirja Vehkaperä, Marie-Christine Vergiat

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Eleonora Evi, Rupert Matthews, Miroslav Mikolášik, Liliana Rodrigues, Flavio Zanonato


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

40

+

ALDE

Petras Auštrevičius, Igor Gräzin, Urmas Paet, Jozo Radoš, Ivo Vajgl, Mirja Vehkaperä

EFDD

Aymeric Chauprade, Eleonora Evi

PPE

Michèle Alliot-Marie, Andrea Bocskor, Elmar Brok, Lorenzo Cesa, Arnaud Danjean, Michael Gahler, Othmar Karas, Tunne Kelam, Eduard Kukan, Antonio López-Istúriz White, David McAllister, Ramona Nicole Mănescu, Miroslav Mikolášik, Francisco José Millán Mon, Alojz Peterle, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Anders Sellström, Jaromír Štětina

S&D

Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Neena Gill, Wajid Khan, Arne Lietz, Juan Fernando López Aguilar, Andrejs Mamikins, Clare Moody, Pier Antonio Panzeri, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Liliana Rodrigues, Flavio Zanonato

13

-

ENF

Jean-Luc Schaffhauser

GUE/NGL

Javier Couso Permuy, Sabine Lösing, Miguel Urbán Crespo, Marie-Christine Vergiat

NI

James Carver, Georgios Epitideios, Dobromir Sośnierz

VERTS/ALE

Barbara Lochbihler, Michel Reimon, Alyn Smith, Jordi Solé, Bodil Valero

5

0

ECR

Bas Belder, Marek Jurek, Rupert Matthews, Charles Tannock

VERTS/ALE

Rebecca Harms

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 6. prosinca 2018.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti