Postupak : 2018/2086(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0378/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0378/2018

Rasprave :

PV 14/01/2019 - 20
CRE 14/01/2019 - 20

Glasovanja :

PV 15/01/2019 - 8.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0012

IZVJEŠĆE     
PDF 473kWORD 59k
22.11.2018
PE 623.760v02-00 A8-0378/2018

o procjeni načina korištenja proračuna EU-a za reformu javnog sektora

(2018/2086(INI))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestitelj: Brian Hayes

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o procjeni načina korištenja proračuna EU-a za reformu javnog sektora

(2018/2086(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Reforma javnog sektora: način korištenja proračuna EU-a za poticanje reforme”, koju je Glavna uprava za unutarnju politiku objavila 2016.(1),

–  uzimajući u obzir strategiju Europa 2020.,

–  uzimajući u obzir aktualno razdoblje financiranja EU-a (2014. - 2020.) i prijedlog Komisije za novi višegodišnji financijski okvir (VFO) (2021. - 2028.),

–  uzimajući u obzir dogovor koji su suzakonodavci postigli u srpnju 2018. da se poveća Proračun potpore strukturnim reformama (SRSP)

–  uzimajući u obzir članak 197. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za regionalni razvoj (A8-0378/2018),

A.  budući da je javna uprava država članica ključna za izvršenje proračuna EU-a te da ona, ako je djelotvorna, može pomoći pri uspostavi suvremenih sustava kojima se poboljšava blagostanje i dobrobit u EU-u;

B.  budući da novi prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), u sadašnjem obliku, ne sadrži poseban cilj za javnu upravu;

1.  napominje da su nadležnosti javne uprave raspoređene na razne službe Komisije i da se time komplicira uspješno upravljanje nadležnim službama, programima i inicijativama koji se financiraju iz EU-a; zalaže se za bolju koordinaciju svih programa tehničke pomoći kako bi se izbjeglo udvostručavanje i nedostatak učinkovitosti mjera, čime bi svi napori Komisije u promicanju udruživanja sredstava u cilju iskorištavanja sinergije postali uzaludni; poziva Komisiju da poboljša svoje sustave za razmjenu dobrih praksi kako bi pomogla državama članicama da implementiraju najbolje prakse bez da se nameću politike koje su usmjerene na devalvaciju plaća i socijalno neodržive reforme;

2.  poziva sljedećeg predsjednika Komisije da jednog povjerenika imenuje nadležnim za pitanja bolje javne uprave;

3.  smatra da je učinkovita reforma javnog sektora nužna kako bi se državama članicama mogla pružiti pomoć u prilagodbi na promjenjive okolnosti, za jačanje otpornosti kako bi se spriječile buduće krize, širenje e-uprave i poboljšanje pružanja usluga diljem EU-a, osobito u pogledu novih tehnologija i sustava informacijske tehnologije, te da bi se njome uvelike pomoglo u smanjenju otpada i izloženosti otpadu te smanjenju gubitaka ili zlouporabe sredstava Unije; stoga traži da se i u sljedećim programskim razdobljima predvide sredstva za uvođenje e-uprave, u skladu s načelima i prioritetima navedenima u akcijskom planu EU-a za e-upravu;

4.  primjećuje da, osobito u regijama koje zaostaju, dolazi do poteškoća u pristupu sredstvima i njihovoj upotrebi, i to zbog birokracije, problema oko administrativnih kapaciteta ili zbog nepravilnosti; stoga se nada da će države članice provesti unutarnje reforme kojima će se postići konkretnija primjena načela dobrog upravljanja i ubrzati sudski postupci;

5.  napominje da se iz proračuna EU-a daje oko devet milijardi EUR za pomoć državama članicama EU-a u reformi javne uprave; potiče Komisiju da tu financijsku potporu poprati ciljanim mjerama za dijeljenje znanja, iskustava i dobrih praksi među državama članicama;

6.  poziva Komisija da ojača suradnju s državama članicama u cilju pružanja podrške regijama koje zaostaju te kako bi se poboljšali kapaciteti i administrativno upravljanje;

7.  poziva na mjere kojima se potiče provedba programa za promicanje razvoja i provedba strategija za ljudske resurse, između ostalog kroz razmjenu najbolje prakse među državama članicama, koja uključuje i čelnike i ostale visokopozicionirane osobe;

8.  naglašava da su često postojala brojna preklapanja između konkretnih operativnih programa i drugih izvora financiranja EU-a te poziva na podnošenje prijedloga; u skladu s tim nada se poboljšanju mjera za poticanje koordinacije, komplementarnosti i pojednostavljenja;

9.  ističe da je važno zajamčiti da se operativni programi provode na najučinkovitiji i najpristupačniji mogući način; smatra da je ključno da države članice ne nameću dodatna pravila kojima bi se korisniku otežala upotreba sredstava;

10.  napominje da Komisija nema ni standardizirani zajednički okvir za procjenjivanje javne uprave ni metodu za sustavno prikupljanje podataka; sa zabrinutosti primjećuje da Komisija zbog nedostatka tih instrumenata provodi nepotpune analize problema u državama članicama; predlaže ponovno uvođenje poglavlja posvećenog javnoj upravi u godišnji pregled rasta;

11.  poziva Komisiju da unaprijed ocijeni administrativni kapacitet struktura odgovornih za provedbu razvojnih politika i da, za projekte od posebne strateške važnosti, potiče upotrebu nacionalnih tijela i agencija koje mogu poboljšati i ubrzati provedbu programa i pojedinačnih operacija;

12.  smatra da bi se VFO trebao iskoristiti kako bi se dao poticaj programima kojima se postiže bolja javna uprava, osobito radi pružanja pomoći državama članicama u teškim ekonomskim situacijama, i uviđa da se u takvim slučajevima tim državama članicama može pomoći reformama u području sustava javne uprave;

13.  pozdravlja činjenicu da su izneseni prijedlozi za sljedeći VFO kojima se želi izbjeći preklapanja programa i potaknuti daljnje pojednostavljenje;

14.  potiče Komisiju da, u suradnji s državama članicama, razvije poseban okvir za procjenu koji bi obuhvaćao kvantitativne i kvalitativne aspekte visokokvalitetne javne uprave i da razvije vlastite analitičke kapacitete; ističe da je potrebno utvrditi individualne slabosti u svakoj državi članici te, u okviru dostupnih sredstava, promicati mjere kojima bi se uklonili ti problemi jačanjem kriterija za ex ante uvjete i postavljanjem ciljeva;

15.  predlaže da Komisija poboljša dijalog o politikama s državama članicama tako da osigura osnivanje namjenskog foruma;

16.  predlaže da se u parlamentarnom kalendaru predvidi vrijeme koje će biti namijenjeno za strukturirani dijalog s nacionalnim parlamentima o problemima povezanima s poboljšavanjem javne uprave diljem EU-a; poziva EU da poboljša praćenje i procjenjivanje europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru tematskog cilja 11., na način da uvede konkretne pokazatelje za procjenu napretka u pogledu postizanju ciljeva i prioriteta Unije u području reforme javne uprave;

17.  pozdravlja razvoj referentne vrijednosti za procjenu kapaciteta javne uprave država kandidatkinja za članstvo u EU-u da preuzmu odgovornosti povezane s članstvom u EU-u; nada se da će države članice provesti unutarnje reforme kojima će se postići opipljiviji učinci iz perspektive načela dobrog upravljanja;

18.  napominje da se Nagradom za javni sektor (EPSA) koju sufinanciraju Komisija i neke države članice okupljaju najbolji, najinovativniji i najučinkovitiji subjekti u europskom javnom sektoru; smatra da bi Komisija trebala osigurati bolje osposobljavanje i razmjenu informacija i nastojati proširiti svoj utjecaj diljem Europe;

19.  smatra da je unutar javnih uprava potrebno promicati inovativne procese kojima se promiče bolja povezanost, digitalizacija i kvalitetne digitalne usluge za građane, poduzeća i tijela javne vlasti te istovremeno pratiti u stopu brzi razvoj novih tehnologija u predmetnim područjima; pozdravlja činjenicu da se novim Prijedlogom uredbe o zajedničkim odredbama budućim korisnicima pružaju informacije koje im omogućuju najbrže moguće korištenje sustava;

20.  uviđa da je angažman lokalne uprave preduvjet da se u ovom području postignu ciljevi na razini EU-a; skreće pozornost na prijedlog Deklaracije iz Tallinna o poboljšanju zajedničke strukture uprave s lokalnim i regionalnim tijelima na nacionalnoj razini(2);

21.  pozitivno gleda na postojeće mreže(3) koje okupljaju predstavnike država članica, naročito onih koje primaju sredstva od EU-a, u cilju poboljšanja javne uprave dijeljenjem najboljih praksi i uzajamnog učenja;

22.  mišljenja je da bi postojeće mreže mogle znatno poboljšati svoju učinkovitost postavljanjem ambicioznijih ciljeva i razvijanjem proaktivnijih pristupa, kao što je benchlearning, unutar kojeg se samoocjena država članica kombinira s poboljšanim sustavom istorazinskog ocjenjivanja;

23.  smatra da je javna uprava visoke kvalitete osnovni preduvjet za postizanje ciljeva politike EU-a u okviru VFO-a i drugdje; naglašava važnost dobre komunikacije i političke osviještenosti za izgradnju povjerenja i poticanju programa i inicijativa pozitivnih reformi;

24.  smatra da je potrebno provoditi stalne procjene kako bi se utvrdilo jesu li kohezijske politike usklađene s načelom dodatnosti i komplementarnosti u pogledu operacija koje se financiraju redovnim sredstvima, među ostalim kako bi se spriječilo da kohezijska politika postane zamjena za redovna nacionalna sredstva;

25.  napominje da bi se praćenje, unatoč kvantitativnom povećanju sredstava ESIF-a za regionalni provedbeni plan (RIP) u zadnjem programskom razdoblju, moglo poboljšati kako bi se procijenilo koliki je učinak tog financiranja na RIP;

26.  poziva na nastavak djelovanja radnih skupina Komisije zaduženih da nacionalnim tijelima država članica pomognu u boljoj provedbi sredstava kohezijske politike u onim državama članicama koje zaostaju u pogledu korištenja sredstava iz ESIF-a;

27.  naglašava važnost programa za potporu reformama te se nada da će program biti ojačan u sljedećem programskom razdoblju zahvaljujući jasnom definiranju njegove uloge posrednika, a ne tehničke pomoći, da će biti poboljšan u smislu učinkovitosti i efikasnosti te da se proračun za koheziju neće smanjiti u iznosima koje trenutačno predlaže Komisija za VFO 2021. – 2027.;

28.  napominje da EU, unatoč tome što nema izravnu pravnu nadležnost za upravni sektor, ima pozitivan učinak na javne uprave država članica, a posebno ima neizravnu ulogu jer unutar pravne stečevine Zajednice utvrđuje administrativne standarde i omogućuje razmjenu najboljih praksi u cijeloj Uniji te stavlja na raspolaganje proračunske instrumente čiji je cilj poduprijeti i poticati reformu javne uprave jačanjem administrativnih kapaciteta i učinkovitosti uprava te poticanjem inovacija u javnom sektoru;

29.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

Studija – „Reforma javnog sektora: način korištenja proračuna EU-a za poticanje reforme”, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel D za proračunska pitanja, 2016.

(2)

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/ministerial-declaration-egovernment-tallinn-declaration

(3)

Europska mreža javnih uprava (EUPAN); tematska mreža za javnu upravu i ostale platforme i mreže s posebnim usmjerenjem na pravdu, borbu protiv korupcije, digitalizaciju, javnu nabavu, itd.


OBRAZLOŽENJE

Izvješće se temelji na studiji DG IPOL-a koja je objavljena u kolovozu 2016. pod nazivom „Reforma javnog sektora: način korištenja proračuna EU-a za poticanje reforme” i o njoj je raspravljao Odbor za proračunski nadzor na javnom saslušanju.

U studiji je istaknuto da je uloga proračuna EU-a za podršku administrativnim reformama pojačana od 2007. godine. Međutim, inicijative EU-a i proračunski instrumenti EU-a kojima se nastojalo razviti i poboljšati reformu javne uprave nesustavni su i nedosljedni.

Studijom se pokazalo da je, premda je proračun EU-a imao pozitivan utjecaj na reformu javne uprave u raznim državama članicama, potencijal za bolje korištenje proračuna EU-a u ovom području i dalje velik. Studijom se pokazalo da bi rješenja e-uprave mogla biti u centru reforme javne uprave koju promiče EU jer građanima pružaju lakši pristup javnim uslugama.

Pristup reformi javne uprave koji se temelji na načelima ima brojne nedostatke. Preporuke po državama članicama nisu dosljedne u utvrđivanju loših administrativnih subjekata ili osobito problematičnih administrativnih nedostataka te bi se to moglo poboljšati.

U studiji se također navodi potreba za:

–  boljim pokazateljima evaluacije i rezultata za strukturne fondove;

–  usklađivanjem Programa EU-a za pravosuđe s preporukama po državama članicama;

–  produbljivanjem sinergija i komplementarnosti u e-upravi i tehničkoj podršci;

–  promicanjem uzajamne razmjene o reformama javne uprave;

–  ostvarivanjem punog potencijala Službe za potporu strukturnim reformama.

Ovu studiju od 114 stranica naručio je Europski parlament na zahtjev odbora CONT. Odbor CONT trebao bi se nadovezati na studiju i dostaviti svoje političke prijedloge u obliku izvješća o vlastitoj inicijativi.

Ovaj prijedlog ni u kojoj mjeri nije povezan s privatizacijom javnih službi, već se odnosi na poboljšavanje učinkovitosti u javnoj upravi država članica i korištenje proračuna EU-a u tu svrhu. Države članice imaju prostora pojačati suradnju u cilju dijeljenja najboljih praksi, a EU ima velik potencijal za koordinaciju reformi javne uprave.


MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj (26.10.2018)

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o procjeni načina korištenja proračuna EU-a za reformu javnog sektora

(2018/2086(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Raffaele Fitto

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje da EU, unatoč tome što nema izravnu pravnu nadležnost za upravni sektor, ima pozitivan učinak na javne uprave država članica, a posebno ima neizravnu ulogu jer definira administrativne standarde u pravnoj stečevini Zajednice i omogućuje razmjenu najbolje prakse u cijeloj Uniji te stavlja na raspolaganje proračunske instrumente čiji je cilj poduprijeti i poticati reformu javne uprave jačanjem administrativnih kapaciteta i učinkovitosti uprava te poticanjem inovacija u javnom sektoru;

2.  napominje da bi se praćenje, unatoč povećanju sredstava ESIF-a za regionalni provedbeni plan u zadnjem programskom razdoblju, moglo poboljšati kako bi se procijenilo koliki je učinak tog financiranja na regionalni provedbeni plan;

3.  pozdravlja činjenicu da su izneseni prijedlozi za sljedeći VFO kojima se želi izbjeći preklapanja programa i potaknuti daljnje pojednostavljenje;

4.  naglašava da su često postojala brojna preklapanja između konkretnih operativnih programa i drugih izvora financiranja EU-a te poziva na podnošenje prijedloga; u skladu s tim nada se poboljšanju mjera za poticanje koordinacije, komplementarnosti i pojednostavljenja;

5.  ističe da je važno zajamčiti da se operativni programi provode na najučinkovitiji i najpristupačniji mogući način; smatra da je ključno da države članice ne nameću dodatna pravila kojima bi se korisniku otežala upotreba sredstava;

6.  smatra da je potrebno provoditi stalne procjene kako bi se utvrdilo jesu li kohezijske politike usklađene s načelom dodatnosti i komplementarnosti u pogledu operacija koje se financiraju redovnim sredstvima, među ostalim kako bi se spriječilo da kohezijska politika postane zamjena za redovna nacionalna sredstva;

7.  zalaže se za bolju koordinaciju svih programa tehničke pomoći kako bi se izbjeglo udvostručavanje i osigurala veća učinkovitost mjera u skladu s naporima Komisije za promicanje zajedničke uporabe sredstava u cilju iskorištavanja sinergija;

8.  ističe da je potrebno ocijeniti probleme svake države članice te koristeći dostupna sredstva promicati mjere za potporu tijela odgovornih za rješavanje tih problema jačanjem kriterija prethodnih uvjeta i ostvarenjem postavljenih ciljeva;

9.  poziva Komisiju da unaprijed ocijeni administrativni kapacitet struktura odgovornih za provedbu razvojnih politika te da za projekte od posebne strateške važnosti promiče upotrebu nacionalnih tijela i agencija koje mogu poboljšati i ubrzati provedbu programa i pojedinačnih operacija;

10.  primjećuje da, osobito u regijama koje kasne u razvoju, dolazi do poteškoća u pristupu financijama i njihovoj upotrebi, i to zbog birokracije, problema oko administrativnih kapaciteta ili zbog nepravilnosti; u tu se svrhu nada da će države članice provesti unutarnje reforme kojima će se postići konkretnija primjena načela dobrog upravljanja i ubrzati sudski postupci;

11.  poziva Komisija da ojača suradnju s državama članicama u cilju pružanja podrške regijama koje zaostaju te kako bi se poboljšali kapaciteti i administrativno upravljanje;

12.  smatra da je unutar javnih uprava potrebno promicati inovativne procese kojima se promiče bolja povezanost, digitalizacija i kvalitetne digitalne usluge za građane, poduzeća i tijela javne vlasti te istovremeno pratiti u stopu brzi razvoj novih tehnologija u predmetnim područjima; pozdravlja činjenicu da se novim Prijedlogom uredbe o zajedničkim odredbama predviđa financiranje intervencija za uvođenje e-uprave u skladu s načelima i prioritetima navedenima u akcijskom planu EU-a za e-upravu, istovremeno pružajući budućim korisnicima informacije koje im omogućuju najbrže moguće korištenje sustava;

13.  poziva na mjere kojima se potiče provedba programa za promicanje razvoja i provedba strategija za ljudske resurse, između ostalog kroz razmjenu najbolje prakse među državama članicama, koja uključuje i čelnike i ostale visokopozicionirane osobe;

14.  poziva na nastavak djelovanja radnih skupina Komisije zaduženih da nacionalnim tijelima država članica pomognu u boljoj provedbi sredstava kohezijske politike u onim državama članicama koje zaostaju u pogledu korištenja sredstava ESIF-a.

15.  naglašava važnost programa za potporu reformama te se nada da će program biti ojačan u sljedećem programskom razdoblju zahvaljujući jasnom definiranju njegove uloge posrednika, a ne tehničke pomoći, da će biti poboljšan u smislu učinkovitosti i efikasnosti te da se proračun za koheziju neće smanjiti u iznosima koje trenutačno predlaže Komisija za VFO 2021. – 2027.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.10.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Tamás Deutsch, Aleksander Gabelic, Iratxe García Pérez, Michela Giuffrida, Ivan Jakovčić, Marc Joulaud, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Konstantinos Papadakis, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Ángela Vallina, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniel Buda, Raffaele Fitto, Elsi Katainen, Ivana Maletić, Bronis Ropė, Milan Zver

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

35

+

ALDE

Ivan Jakovčić, Elsi Katainen, Iskra Mihaylova, Matthijs van Miltenburg

ECR

Raffaele Fitto, Mirosław Piotrowski, Ruža Tomašić

EFDD

Rosa D’Amato

GUE/NGL

Martina Michels, Younous Omarjee, Ángela Vallina

PPE

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Daniel Buda, Tamás Deutsch, Marc Joulaud, Ivana Maletić, Andrey Novakov, Stanislav Polčák, Fernando Ruas, Ramón Luis Valcárcel Siso, Milan Zver, Lambert van Nistelrooij

S&D

Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Andrea Cozzolino, Aleksander Gabelic, Iratxe García Pérez, Michela Giuffrida, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour, Liliana Rodrigues, Monika Smolková, Derek Vaughan, Kerstin Westphal

1

-

NI

Konstantinos Papadakis

2

0

VERTS/ALE

Bronis Ropė, Monika Vana

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

20.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

0

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Tamás Deutsch, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Wolf Klinz, Bogusław Liberadzki, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Bart Staes, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Richard Ashworth, Caterina Chinnici, Julia Pitera, Miroslav Poche

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Howarth, Tiemo Wölken


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

16

+

ALDE

Nedzhmi Ali, Wolf Klinz

PPE

Richard Ashworth, Tamás Deutsch, Ingeborg Gräßle, Julia Pitera, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Tomáš Zdechovský

S&D

Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Caterina Chinnici, John Howarth, Bogusław Liberadzki, Miroslav Poche, Tiemo Wölken

VERTS/ALE

Bart Staes

0

-

 

 

1

0

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 8. siječnja 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti