Izvješće - A8-0385/2018Izvješće
A8-0385/2018

IZVJEŠĆE koje sadrži Prijedlog nezakonodavne rezolucije o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane

23.11.2018 - (08462/2018 – C8-0417/2018 – 2018/0122M(NLE))

Odbor za vanjske poslove
Izvjestitelj: Alojz Peterle


Postupak : 2018/0122M(NLE)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A8-0385/2018
Podneseni tekstovi :
A8-0385/2018
Doneseni tekstovi :

PRIJEDLOG NEZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske Unije, Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane

(08462/2018 – C8-0417/2018 – 2018/0122M(NLE))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (08462/2018),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane[1] (08463/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 37. Ugovora o Europskoj uniji i člankom 212. stavkom 1., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) te člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0417/2018),

–    uzimajući u obzir Sporazum o strateškom partnerstvu između EU-a i Japana koji je potpisan u Tokiju 17. srpnja 2018.,

–    uzimajući u obzir Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana koji je potpisan u Tokiju 17. srpnja 2018.,

–    uzimajući u obzir 25. bilateralni sastanak na vrhu održan u Tokiju 17. srpnja 2018. te zajedničku izjavu s tog sastanka,

–    uzimajući u obzir prvi bilateralni sastanak na vrhu održan u Haagu 1991. i usvajanje zajedničke deklaracije o odnosima između EZ-a i Japana,

–  uzimajući u obzir 20. sastanak na vrhu između EU-a i Japana održan 2010. godine,

–    uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci pod naslovom „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a” od 19. rujna 2018.,

–    uzimajući u obzir globalnu strategiju vanjske i sigurnosne politike Europske unije koju je objavila potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskog parlamenta u lipnju 2016.,

–  uzimajući u obzir smjernice o vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a u istočnoj Aziji koje je odobrilo Vijeće 15. lipnja 2012.,

–  uzimajući u obzir Sporazum između Europske zajednice i Japana o suradnji u znanosti i tehnologiji koji je potpisan 2009.[2],

–  uzimajući u obzir akcijski plan EU-a i Japana iz 2001. godine,

–  uzimajući u obzir posjet ad hoc izaslanstva Odbora za vanjske poslove Tokiju i Južnoj Koreji od 3. do 6. travnja 2018.,

–  uzimajući u obzir 38. međuparlamentarnu sjednicu EU-a i Japana koja je održana u Tokiju 9. i 10. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir posjet ad hoc izaslanstva Pododbora za sigurnost i obranu Tokiju od 22. do 25. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2014. koja sadrži preporuke Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje o pregovorima o Sporazumu o strateškom partnerstvu između EU-a i Japana[3],

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od ...[4] o Nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0385/2018),

A.   budući da su EU i Japan strateški partneri od 2003. te da i dalje blisko surađuju na brojnim multilateralnim forumima;

B.  budući da EU i Japan kao globalni partneri bliskih stavova dijele posebnu odgovornost za potporu miru, stabilnosti, multilateralizmu, poštovanju ljudskih prava, blagostanju i obrani poretka temeljenog na pravilima u svijetu koji se brzo mijenja;

C.  budući da će oko trećine svjetske gospodarske proizvodnje biti obuhvaćeno Sporazumom o strateškom partnerstvu i Sporazumom o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana;

D.  budući da je japanska vlada pokrenula reforme sigurnosne politike koje uključuju jačanje obrambenih sposobnosti, obnovu saveza s SAD-om i suradnju s drugim demokracijama u regiji i šire;

E.  budući da se povećao japanski doprinos međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti; budući da se u japanskoj nacionalnoj sigurnosnoj strategiji za 2013. spominje politika aktivnog doprinosa miru koja se temelji na načelu međunarodne suradnje;

F.  budući da je Japan najdugotrajniji partner NATO-a i da je potpisnik sporazuma o klasificiranim podacima, kibersigurnosti, borbi protiv piratstva, pružanju pomoći u slučaju katastrofe i pružanju humanitarne pomoći;

G.  budući da je Japan tijekom posljednjih desetljeća dobio međunarodne pohvale zbog svoje politike vojne suzdržanosti koja nipošto nije omela njegov put uspona do pozicije jednog od najvažnijih gospodarskih i političkih dionika u svijetu;

H.  budući da je Japan uložio napore kako bi se revidirao Sporazum o transpacifičkom partnerstvu (TPP) nakon povlačenja SAD-a i u srpnju 2018. ratificirao revidirani sporazum – Sveobuhvatni i progresivni sporazum za transpacifičko partnerstvo (CPTPP); budući da je Japan također pokazao interes za Regionalno sveobuhvatno gospodarsko partnerstvo (RCEP) koje uključuje i Kinu;

I.  budući da je Japan aktivan član Azijske razvojne banke (ADB), Afričke razvojne banke (AFDB), Međuameričke razvojne banke (IADB), Gospodarske i socijalne komisije Ujedinjenih naroda za Aziju i Pacifik (UNESCAP) i drugih specijaliziranih agencija UN-a, Azijsko-europskog sastanka (ASEM) i Azijskog dijaloga za suradnju (ACD); budući da je Japan član Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) te skupina G7 i G20;

J.  budući da je japanska vlada u veljači 2015. odobrila novu Povelju o razvojnoj suradnji;

Sporazum i odnosi između EU-a i Japana

1.  pozdravlja sklapanje nacrta Sporazuma o strateškom partnerstvu kojim se osigurava pravno obvezujući okvir, jačaju bilateralni odnosi između EU-a i Japana i jača suradnja na više od 40 područja kao što su promicanje mira i stabilnosti, operacije pružanja pomoći u hitnim slučajevima, vanjska politika i sigurnosna pitanja, globalni razvoj i humanitarna pomoć, gospodarska pitanja, istraživanje, inovacije, obrazovanje, sigurnost hrane, poljoprivredna politika, politika IKT-a, svemirska tehnologija, kultura i sport, ali i globalni izazovi koji zahtijevaju globalnu koordinaciju kao što su klimatske promjene, migracija, kiberprijetnje, javno zdravstvo, prekogranični kriminal, operacije izgradnje mira, upravljanje krizama i katastrofama i borba protiv terorizma;

2.  naglašava poveznice između Sporazuma o strateškom partnerstvu i Sporazuma o gospodarskom partnerstvu (SGP), najvećeg svjetskog bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini; smatra da sklapanje tih dvaju sporazuma predstavlja poboljšanje partnerstva s ciljem pružanja konkretnih koristi građanima EU-a i Japana te podržava daljnju suradnju na multilateralnim forumima; pozdravlja uzajamno poštovanje i povjerenje koji su osnaženi u procesu pregovaranja;

3.  pozdravlja upućivanje u članku 1. stavku 3. Sporazuma o strateškom partnerstvu na parlamentarnu dimenziju koja ima cilj jačanja partnerstva kroz dijalog i suradnju u područjima političkih pitanja, vanjskih i sigurnosnih politika te drugih sektorskih suradnji; u tom pogledu predlaže da japanski i Europski parlament nastave razvijati parlamentarni nadzor i dijalog u cilju osiguranja provedbe ugovorene suradnje; traži da Europski parlament nadgleda sastanke Zajedničkog odbora i njihovu dokumentaciju; potiče na daljnje uključivanje i promicanje odgovornosti u provedbi Sporazuma o strateškom partnerstvu kod civilnog društva; ponovno ističe svoje uvjerenje da bi se konkretan oblik opće i sektorske suradnje u načelu trebao temeljiti na ciljevima održivog razvoja koji će se provoditi do 2030., a koje bi usvojili Ujedinjeni narodi te podržale ugovorne stranke;

4.  naglašava potrebu suradnje na multilateralnoj razini radi promicanja pristupanja Ugovoru o trgovini oružjem i provedbe Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, čime se sprečava širenja oružja za masovno uništenje te bori protiv terorizma, nekažnjavanja najtežih kaznenih djela protiv međunarodnog prava i kršenja ljudskih prava;

5.   podsjeća da je u zemljama u razvoju potreban sveobuhvatan i dosljedan pristup u pogledu diplomatskih, ekonomskih, kulturnih i sigurnosnih pitanja jer su u tim zemljama sigurnost i razvoj usko povezani, što je zajedničko mišljenje EU-a i Japana;

Ljudska prava i temeljne slobode

6.  ponavlja zajedničku obvezu poštovanja ljudskih prava, demokracije, temeljnih sloboda, dobrog upravljanja i vladavine prava, koji predstavljaju zajedničke vrijednosti sadržane u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, te suradnje u svrhu globalnog promicanja i zaštite tih vrijednosti i međunarodnog poretka koji se temelji na pravima;

7.  napominje da Japan nije ratificirao dvije temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada (o diskriminaciji i ukidanju prisilnog rada) i pozdravlja odluku Japana da uspostavi međuministarski okvir za postupanje u vezi s provedbom obveza održivog razvoja u okviru SGP-a, uključujući ratifikaciju tih konvencija;

8.  naglašava potrebu za daljnjom suradnjom u području prava žena kako bi se osiguralo da je postizanje rodne ravnopravnosti jedan od glavnih ciljeva partnerstva; potiče japanski parlament da nastavi raditi na zakonodavstvu kako bi se riješio problem diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta;

9.  podupire napore UN-a u pogledu postupnog ukidanja smrtne kazne; poziva EU da započne dijalog s japanskom vladom o moratoriju na smrtnu kaznu s ciljem njezina konačnog ukidanja;

Regionalni i međunarodni odnosi

10.  podsjeća da je u globalnoj strategiji EU-a iz 2016. prepoznata izravna poveznica između europskog blagostanja i azijske sigurnosti i da se u njoj EU poziva na veće praktične doprinose i na suradnju s partnerima kao što je Japan kako bi se promicao mir na Korejskom poluotoku i kako bi se na miran način nastojalo riješiti izuzetno važne pomorske i teritorijalne sporove u Istočnokineskom i Južnokineskom moru na temelju međunarodnog prava i konvencija; naglašava važnost izgradnje povjerenja i preventivne diplomacije; ističe da se mora poštovati sloboda međunarodne plovidbe; pozdravlja sastanak premijera Abea i predsjednika Xija u Pekingu 26. listopada 2018. i najavu obveze da se otvori novo poglavlje u odnosima kao korak prema poboljšanju bilateralnih veza i smanjenju regionalnih napetosti;

11.  uviđa da je utjecaj Kine i Rusije u azijsko-pacifičkoj regiji veliki sigurnosni izazov za Japan i interese Europske unije te stoga pozdravlja obveze iz Sporazuma o strateškom partnerstvu za jačanje sigurnosne suradnje EU-a i Japana kao zaštitu od takvih prijetnji;

12.  pozdravlja uspostavu misije Japana pri NATO-u 1. srpnja 2018.;

13.  pozdravlja novu strategiju EU-a za poboljšanje povezanosti s Azijom kroz promicanje dijaloga, stabilnosti, regionalne i međunarodne suradnje, interoperabilnih prijevoznih, energetskih i digitalnih mreža i veza među ljudima; naglašava prilike koje povezanost pruža u okviru povećanja razmjena u području obrazovanja, znanosti, istraživanja i kulture;

14.  poziva na širenje bilateralne suradnje EU-a i Japana i plurilateralne suradnje s Južnom Korejom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom radi potpore nastojanjima da se osigura mir i održi stabilnost u regiji te miran suživot na Korejskom poluotoku i da se izvrši potpuna, nepovratna i provjerljiva denuklearizacija DNRK-a; ističe važnost daljnje suradnje i dobrosusjedskih odnosa između Japana i Južne Koreje kojom bi se poboljšala regionalna stabilnost i riješili sigurnosni rizici kao što je DNRK; obvezuje se da će poduprijeti stalan međunarodni pritisak na DNRK kako bi se osiguralo da se poduzmu konkretni koraci prema denuklearizaciji; podržava međunarodnu suradnju kako bi se riješio problem nestalih japanskih građana za koje se strahuje da ih je oteo sjevernokorejski režim; naglašava da je stabilnost u sjeveroistočnoj Aziji u središtu interesa Europe;

15.  naglašava da EU i Japan moraju surađivati kako bi se povećale sposobnosti ASEAN-a u pogledu programa regionalne integracije i suradnje te zajedničkog rješavanja sukoba u regiji i jačanja središnje uloge ASEAN-a u multilateralnom poretku jugoistočne Azije; podržava odluku donesenu na 33. Forumu ASEAN-a i Japana u Tokiju radi daljnjeg jačanja veza i rješavanja regionalnih i međunarodnih pitanja od zajedničkog interesa te suradnje na promicanju mira i stabilnosti; smatra da promicanje i zaštita ljudskih prava djelotvorno pridonose tim dvama ciljevima; poziva na sinergije između japanske strategije za slobodnu i otvorenu indo-pacifičku regiju i inicijativa EU-a, uključujući investicijski plan EU-a te proširene transeuropske prometne mreže EU-a, kako bi se promicala globalna suradnja u području povezivosti;

16.  prima na znanje ambiciju Japana da postane nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda za razdoblje od 2023. do 2024. te pozdravlja njegov doprinos UN-u u područjima kao što su razoružanje i neširenje oružja, očuvanje i izgradnja mira te sigurnost;

Sektorska suradnja

17.  naglašava mogućnosti i zamah koji su omogućeni Sporazumom o strateškom partnerstvu u cilju razvoja kulturnih odnosa te suradnje u području mladih, obrazovanja i sporta; prima na znanje trenutačnu nisku razinu međuljudskih kontakata i jezične prepreke; predlaže daljnje ulaganje kako bi se poboljšali interakcija među građanima, obrazovni i kulturni dijalog, programi akademske mobilnosti u okviru programa Erasmus+ i javna diplomacija u cilju promicanja međusobnog razumijevanja i kulturne raznolikosti;

18.  skreće pozornost na poticaj koji Sporazum o strateškom partnerstvu pruža sektorskoj suradnji u području zaštite potrošača i razmjena u pogledu regulatornih i nadzornih sustava financijskog sektora;

19.  smatra da su, kao vodeći svjetski donatori koji imaju dugu povijest davanja službene razvojne pomoći (ODA) manje razvijenim zemljama istočne Azije, a odnedavno i zemljama Afrike, Bliskog istoka i Latinske Amerike, EU i Japan prirodni partneri, zajedno s vladama zemalja koje primaju pomoć, za koordinaciju pomoći i osiguravanje dosljednosti; naglašava da je glavna svrha razvojne pomoći smanjenje siromaštva preko ostvarenja ciljeva održivog razvoja te sa zadovoljstvom iščekuje uzajamnu suradnju prema ostvarenju tih ciljeva;

20.  pozdravlja činjenicu da je Japan 2016. ratificirao Pariški sporazum o klimatskim promjenama te snažno potiče njegovu učinkovitu provedbu te da Japan preuzme vodeću ulogu u proaktivnoj borbi protiv klimatskih promjena i jačanju napora za njihovo ublažavanje; poziva EU i Japan da pojačaju suradnju u području održive energije, npr. u razvoju prijevoza s niskim emisijama; ističe da je savjetodavni odbor za klimatske promjene ministra vanjskih poslova u veljači 2018. objavio svoje izvješće u kojem je potreba za energetskom tranzicijom prema obnovljivim izvorima energije bila u središtu japanske energetske strategije u području energetske diplomacije;

21.  pozdravlja uključivanje održivog upravljanja šumama u sporazum i sa zanimanjem iščekuje daljnju razmjenu dobrih praksi u području nezakonite sječe, na temelju iskustava iz Uredbe EU-a o drvu, s ciljem uvođenja obvezne dužne pažnje u japansko zakonodavstvo;

22.  žali zbog nastojanja Japana da osigura prekidanje moratorija na komercijalni kitolov na sastancima Međunarodne komisije za kitolov u rujnu 2018. i poziva na obustavu kitolova u znanstvene svrhe;

23.  naglašava da je Japan drugo najveće tržište kozmetike na svijetu; podsjeća da su ispitivanje kozmetičkih proizvoda na životinjama i prodaja uvezenih kozmetičkih proizvoda koji se ispituju na životinjama zabranjeni u EU-u; u tom kontekstu potiče stranke na razmjenu informacija i suradnju u cilju okončanja ispitivanja kozmetičkih proizvoda na životinjama u Japanu;

24.  naglašava važnost očuvanja biološke raznolikosti te potiče Japan da povuče svoje rezerve na Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES);

25.  poziva na brzu ratifikaciju privremenog sporazuma od strane parlamenata država članica EU-a i na njegovu temeljitu provedbu u svim sektorima;

26.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Japana.

  • [1]  SL L 216, 24.8.2018., str. 1.
  • [2]  SL L 90, 6.4.2011., str. 2.
  • [3]  SL C 443, 22.12.2017., str. 49.
  • [4]  Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(0000)0000.

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Sporazum o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane

Referentni dokumenti

2018/0122M(NLE)

Datum savjetovanja / zahtjeva za odobrenje

8.11.2018

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

AFET

15.11.2018

 

 

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Alojz Peterle

9.10.2018

 

 

 

Datum usvajanja

21.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

2

9

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Michèle Alliot-Marie, Nikos Androulakis, Petras Auštrevičius, Bas Belder, Victor Boştinaru, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Lorenzo Cesa, Georgios Epitideios, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule-Pēterse, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Arne Lietz, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Alojz Peterle, Tonino Picula, Kati Piri, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Michel Reimon, Sofia Sakorafa, Jean-Luc Schaffhauser, Anders Sellström, Alyn Smith, Jordi Solé, Dobromir Sośnierz, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, László Tőkés, Miguel Urbán Crespo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Doru-Claudian Frunzulică, Takis Hadjigeorgiou, Marek Jurek, Antonio López-Istúriz White, David Martin, Gilles Pargneaux, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Eleni Theocharous, Mirja Vehkaperä, Željana Zovko

Datum podnošenja

23.11.2018

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

43

+

ALDE

Petras Auštrevičius, Iveta Grigule-Pēterse, Javier Nart, Marietje Schaake, Mirja Vehkaperä

ECR

Bas Belder, Marek Jurek, Eleni Theocharous

PPE

Michèle Alliot-Marie, Elmar Brok, Lorenzo Cesa, Michael Gahler, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Antonio López-Istúriz White, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Alojz Peterle, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Anders Sellström, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, László Tőkés, Željana Zovko

S&D

Nikos Androulakis, Victor Boştinaru, Eugen Freund, Doru-Claudian Frunzulică, Arne Lietz, Andrejs Mamikins, David Martin, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Gilles Pargneaux, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Kati Piri

VERTS/ALE

Michel Reimon, Alyn Smith

2

-

ENF

Jean-Luc Schaffhauser

NI

Georgios Epitideios

9

0

GUE/NGL

Takis Hadjigeorgiou, Sabine Lösing, Sofia Sakorafa, Helmut Scholz, Miguel Urbán Crespo

NI

James Carver, Dobromir Sośnierz

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Jordi Solé

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 3. prosinca 2018.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti