Postupak : 2018/2151(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0479/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0479/2018

Rasprave :

PV 16/01/2019 - 27
CRE 16/01/2019 - 27

Glasovanja :

PV 17/01/2019 - 10.4

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0036

IZVJEŠĆE     
PDF 579kWORD 66k
20.12.2018
PE 625.209v02-00 A8-0479/2018

Godišnje izvješće za 2017. o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a

(2018/2151(INI))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestitelj: Georgi Pirinski

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o godišnjem izvješću za 2017. o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a

(2018/2151(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu Europske investicijske banke (EIB) za 2017.,

–  uzimajući u obzir financijsko izvješće i statističko izvješće EIB-a za 2017.,

–  uzimajući u obzir tri izvješća za 2017.: izvješće o održivosti, izvješće o procjeni triju stupova za operacije EIB-a unutar EU-a i izvješće o rezultatima koje je Europska investicijska banka postigla izvan EU-a,

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća Revizorskog odbora za 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće o primjeni politike transparentnosti EIB-a za 2017. i izvješće o korporativnom upravljanju za 2017.,

–  uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana u predmetu 1316/2016/TN o navodnim nedostacima u politici transparentnosti Europske investicijske banke(1),

–  uzimajući u obzir reviziju mehanizma za podnošenje pritužbi koja proizlazi iz odluke Europskog ombudsmana u predmetu 1316/2016/TN o navodnim nedostacima u politici transparentnosti Europske investicijske banke,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu ureda glavnog dužnosnika EIB-a za praćenje usklađenosti za 2017. i izvješće o radu Grupe EIB-a za borbu protiv prijevara za 2017.,

–  uzimajući u obzir operativni plan Grupe EIB-a za razdoblje 2017. – 2019.,

–  uzimajući u obzir članke 3. i 9. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članke 15., 126., 174., 175., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Protokola br. 5 o Statutu EIB-a i Protokola br. 28. o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji,

–  uzimajući u obzir Poslovnik Europske investicijske banke,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 27. travnja 2017. o kontroli financijskih aktivnosti EIB-a za 2015. – godišnje izvješće za 2015.(2), od 6. travnja 2018. o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a za 2016. – godišnje izvješće za 2016.(3),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1080/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o vanjskom mandatu EIB-a za razdoblje 2007. – 2013.(4) te Odluku br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci za gubitke u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(6),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 14. rujna 2016. o produljenju trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja (COM(2016)0597), SWD(2016)0297 i SWD(2016)0298),

–  uzimajući u obzir ad hoc reviziju od 8. studenog 2016. o primjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (Uredba o EFSU-u) koju je proveo Ernst & Young,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 28. svibnja 2018. o upravljanju Jamstvenim fondom Europskog fonda za strateška ulaganja u 2017. (COM(2018)345 final),

–  uzimajući u obzir EIB-ovo izvješće o ocjeni funkcioniranja EFSU-a iz lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 29. lipnja 2018. o sveobuhvatnom izvješću Europskom parlamentu i Vijeću o upotrebi jamstva EU-a u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i funkcioniranju jamstvenog fonda Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) (COM(2018)0497),

–  uzimajući u obzir Trostrani sporazum između Europske komisije, Europskog revizorskog suda i Europske investicijske banke iz rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir informativni dokument Revizorskog suda o budućnosti financija EU-a: Reforma načina djelovanja proračuna EU-a iz veljače 2018. i prijedlog Komisije za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. iz srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0479/2018),

A.  budući da je misija EIB-a doprinijeti integraciji, uravnoteženom razvoju te gospodarskoj i socijalnoj koheziji država članica prikupljanjem znatne količine sredstava na tržištima kapitala i pozajmljivanjem tih sredstava pod povoljnim uvjetima za projekte kojima se promiču politički ciljevi EU-a;

B.  budući da se EIB nalazi u središtu napora za gospodarski oporavak na razini Unije, uz dva uzastopna povećanja kapitala i ključnu ulogu u provedbi Plana ulaganja za Europu s pomoću upravljanja Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU);

C.  budući da bi EIB trebao doprinijeti uključivom rastu, održivom i kvalitetnom zapošljavanju i smanjenju nejednakosti;

D.  budući da je redovita i temeljita procjena potreba u raznim sektorima ključna za otkrivanje ulagačkih nedostataka i prepreka u različitim regijama, ali i za utvrđivanje niza prilika s potencijalom za rast i zapošljavanje, za daljnji doprinos ciljevima Pariškog sporazuma iz 2015. te za odgovarajuću kalibraciju prirode i veličine tržišnih nedostataka ovisno o postojećim vanjskim učincima, sektorskim i teritorijalnim razvojnim potrebama;

E.  budući da je uloga EIB-a u korištenju javnih sredstava ključna za sposobnost Unije da odgovori na nove gospodarske i okolišne trendove i geopolitičke nesigurnosti i da im se prilagodi, uz istodobno jačanje i poboljšavanje aktivnosti Grupe EIB-a za nadzor rizika i upravljanje bonitetnim rizicima;

F.  budući da je Grupa EIB-a posljednjih godina u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) zabilježila izrazitu promjenu u prirodi, obujmu, profilu rizika i složenosti poslovanja, s trendom povećanja broja manjih operacija koje se podupiru jamstvom EU-a u okviru EFSU-a, kao i znatnim povećanjem mandata u ime Europske komisije i pružanjem savjetodavnih usluga;

G.  budući da će Brexit utjecati na kapitalnu osnovu EIB-a, dostatnost i budući zajmovni kapacitet;

H.  budući da bi EIB trebao ostvariti dodanu vrijednost uz najvišu razinu integriteta, dobrog upravljanja te osobito, s obzirom na nalaze Europskog ombudsmana u pogledu odluke u predmetu 1316/2016/TN o navodnim nedostacima u politici transparentnosti Europske investicijske banke(7), najvišu razinu transparentnosti i odgovornosti, ali i usklađenost s primjenjivim najboljim bankovnim praksama;

I.  budući da bi borba protiv svih oblika pranja novca, financiranja terorizma i štetnih poreznih praksi trebala i dalje biti stalan prioritet EIB-a;

J.  budući da su se dioničari Europskog investicijskog fonda (EIF) 31. prosinca 2017. sastojali od EIB-a (58,5 %), Unije koju predstavlja Europska komisija (29,7 %) i 32 financijske institucije (11,8 %); budući da se većina operacija EIF-a trenutačno financira u okviru posebnih mandatnih sporazuma s trećim stranama.

Uloga EIB-a u jamčenju strateških javnih ulaganja s dodanom vrijednosti

1.  ističe da su javna ulaganja još uvijek potrebna kako bi se premostile razlike u ulaganjima u različitim sektorima u kojima je razina ulaganja i dalje ispod razine zabilježene prije krize u većini ugroženih država članica i kohezijskih zemalja, a u cilju daljnjeg oporavka od posljedica krize i poticanja dugoročnog i održivog rasta, zapošljavanja i kohezije u Uniji;

2.  prima na znanje da je ukupni upisani kapital EIB-a 243 milijarde EUR; prima na znanje da su među dioničarima EIB-a sve države članice i da se, uz uplaćeni kapital, države članice također obvezuju na pružanje dodatnog kapitala na zahtjev; ističe da su četiri najveća dioničara Njemačka, Francuska, Italija i Ujedinjena Kraljevina, od kojih svaka ima 39,14 milijarde EUR odnosno 16,11 % ukupnog iznosa;

3.  napominje da EIB, u skladu sa svojom operativnom strategijom, ima za cilj pružiti potporu europskim strateškim ciljevima, kao što su obnova konkurentnosti EU-a i dugoročni gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta, olakšavanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća, zaštita okoliša i energetska tranzicija financiranjem projekata za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena, rješavanje krize zapošljavanja s kojima se suočava mlada generacija u EU-u, podupiranje infrastrukturnih projekata i ublažavanje uzroka migracija;

4.  smatra da EIB ima važnu financijsku ulogu, koja može dovesti do značajnih rezultata u smanjenju nejednakosti u Uniji i poziva EIB da se usmjeri na ulaganja kojima se pridonosi ciljevima Pariškog sporazuma iz 2015. i povećava konkurentnost i jednakost mogućnosti te podupire kohezijska politika u manje razvijenim regijama;

5.  poziva EIB da nastavi s uklanjanjem ulagačkih razlika koje se stalno ponavljaju i tekućih strukturnih nedostataka na tržištu osmišljavanjem cjelovite i srednjoročne potrošnje, olakšavanjem sufinanciranja na nacionalnoj razini i investicijskim planovima, između ostalog, prema regijama i područjima Unije s niskim prihodima i onima koje se suočavaju s većim preprekama u ulaganjima;

6.  naglašava da bi prioriteti EIB-a u akcijskom planu za razdoblje 2017. – 2019. trebali biti učinkovita provedba ciljeva strategije Europa 2020. za pametan i održiv razvoj;

7.  naglašava da bi se uvjetima kreditiranja EIB-a trebao olakšati razvoj rubnih regija EU-a i to promicanjem rasta i zapošljavanja; traži od EIB-a da prije prihvaćanja projekata znatno poboljša mehanizme za pružanje tehničke pomoći i financijskog savjetovanja tijelima lokalne i regionalne vlasti kako bi se svim državama članicama olakšao pristup i sudjelovanje, posebno onima s nižom stopom prihvaćenih projekata;

8.  potiče EIB da osmisli održive mogućnosti financiranja i povoljno ulagačko okruženje kojima se odražavaju obveze i ciljevi politika Unije, u cilju poticanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i inovacija unutar Unije, kao i jačanja socijalne i okolišne dimenzije ulaganja EIB-a premošćivanjem investicijskog jaza u socijalnom sektoru i u pogledu sigurnosti infrastrukture; poziva EIB da, u slučaju velikih infrastrukturnih projekata, uzme u obzir sve odgovarajuće rizike utjecaja na okoliš i da financira samo one koji su pokazali stvarnu dodanu vrijednost za lokalno stanovništvo i s okolišnog, društvenog i gospodarskog gledišta; ističe važnost strogog praćenja mogućih rizika od korupcije i prijevara u tom kontekstu te provođenja pomnih ex ante i ex post procjena u pogledu projekata koje je potrebno financirati;

9.  potiče EIB da stalno informira dionike o financijskim mogućnostima i da, kada je to potrebno, pruža odgovarajuće savjetodavne usluge, iako su instrumenti EIB-a usmjereni na potražnju;

10.  naglašava da se u okviru tekućih pregovora o istupanju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije moraju utvrditi detaljni uvjeti o svim obavezama Ujedinjene Kraljevine prema EIB-u kako bi se zajamčilo da sposobnost EIB-a za ostvarenje njegovih ciljeva ne bude narušena;

Poticanje ulaganja u ključna strateška područja

11.  napominje da su, u skladu s financijskim izvješćem EIB-a za 2017., zaključene operacije pozajmljivanja za 2017. iznosile 69,9 milijardi EUR (62,6 milijarde EUR unutar EU-a i 7,3 milijardi EUR izvan EU-a), što je manji iznos u usporedbi s posljednjih 5 godina (2013. – 2016.) te je manji od 70 milijardi EUR, no svejedno je u 10 % u okviru granice fleksibilnosti koja je predviđena operativnim planom EIB-a te prima na znanje stabilnost i kvalitetu ukupnog kreditnog portfelja, s 0,3 % loših kredita, slično kao 2016.;

12.  napominje da Europska unija pruža jamstvo EIB-u što je uobičajeno za financijske institucije koje su imenovale države članice kako bi se ostvarili ciljevi od javnog interesa; ističe, međutim, da situacija iziskuje izuzetno odgovorne politike kreditiranja kako bi se sredstva potrošila u korist čitave Unije, država članica i javnog interesa; poziva EIB, koji djeluje u okviru razvojnog mandata, da snažnije zajamči poštovanje ciljeva politike u području okoliša i socijalne politike i ciljeva održivog razvoja UN-a, uključujući projekte koji se sufinanciraju ili doprinose investicijskim fondovima i fondovima privatnog kapitala;

13.  ponavlja svoju zabrinutost zbog toga što je polovica država članica primila 80 % ukupnih ulaganja EIB-a dostupnih unutar EU-a, a ostalih 14 država članica samo 10 % tih ulaganja; ponavlja da su tri države članice pojedinačno primile 16 %, 15 % odnosno 11 % ulaganja; traži od Banke da u svoj pregled izvješćivanja uključi informacije o svojim ulaganjima u regije s niskim prihodima i visokim prihodima u skladu s njezinim istraživanjem o ulaganju (EIBIS) i s obzirom na mogući učinak uklanjanja razlika u ulaganjima i prepreka u manje povlaštenim regijama u EU-u;

14.  poziva EIB da preispita svoje procjene ulaganja po stanovniku i, prema tome, poredak država članica jer ažurirani podaci naznačuju općeniti poredak koji odgovara poretku u skladu s apsolutnim iznosima koje su primile države članice;

15.  osim toga, napominje da je, prema Godišnjem izvješću EIF-a za 2017., EIF 2017. potpisao transakcije u ukupnom iznosu od 9,3 milijarde EUR, u usporedbi s 9,45 milijardi EUR 2016., čime je potaknuto financiranje u iznosu od 35,4 milijarde EUR za potporu MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije u Europi;

16.  prima na znanje financiranje Grupe EIB-a, kako unutar EU-a tako i izvan EU-a, u 2017. godini radi potpore ciljevima javne politike, u iznosu od (i) 13,8 milijardi EUR za inovacije i vještine, (ii) 18 milijardi EUR za infrastrukturu, (iii) 16,7 milijardi EUR za projekte povezane s okolišem i (iv) 29,6 milijardi EUR za mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije; ističe činjenicu da su zbog svojih učinaka i važnosti za lokalno i nacionalno gospodarstvo ulaganja u MSP-ove, novoosnovana poduzeća, istraživanja, inovacije, digitalno gospodarstvo i energetsku učinkovitost najbitniji čimbenici za poticanje gospodarskog oporavka u EU-u i promicanje stvaranja kvalitetnih radnih mjesta;

17.  prima na znanje da je količina zajmova EIB-a u Uniji 2017. godine iznosila 18,24 milijarde EUR za horizontalni cilj gospodarske i socijalne kohezije, a Banka je za taj cilj dosegla 29,6 % od 30 % ciljanih ulaganja;

18.  prima na znanje da je EIB 25 % svojih ukupnih sredstava za financiranje namijenio projektima povezanima s klimatskim projektima, a taj će postotak do 2020. porasti na 35 %; ističe da bi taj trend trebalo ocijeniti pozitivno, napominjući da bi financirani projekti trebali biti učinkoviti ne samo u borbi protiv klimatskih promjena, već i financijski isplativi;

19.  prima na znanje da je 16,58 milijardi EUR unutar Unije namijenjeno horizontalnim ciljevima u području klime, čime je EIB pridonio usklađivanju sa Sporazumom iz Pariza iz 2015. i globalnom održivom razvoju; potiče EIB da održi visoku razinu ambicije u tom području;

20.  pozdravlja nastojanje EIB-a da svoje operacije do 2020. uskladi s Pariškim sporazumom iz 2015.; s obzirom na najnovije izvješća IPCC-a poziva EIB da preispita svoju klimatsku strategiju radi njezina usklađivanja s putanjom globalnog zagrijavanja od 1,5 °C;

21.  potiče EIB na jačanje svoje prisutnosti i djelovanja u zemljama zapadnog Balkana jer su strateški važne za EU te je ključno poticati aktivnosti kreditiranja i ulaganja u regiji;

22.  prima na znanje reviziju kriterija EIB-a za kreditiranje u području energije koja je u tijeku; očekuje da će ta revizija biti u skladu s Pariškim sporazumom iz 2015.; ponavlja poziv EIB-u da kao prioritet postavi energetski učinkovite i manje, decentralizirane obnovljive izvore energije i predstavi ambiciozan plan za prekid financiranja projekata povezanih s fosilnim gorivima; poziva EIB da nastoji postati predvodnik u pogledu klimatskog djelovanja i da poveća ulaganje u obnovljivu energiju i sektor energetske učinkovitosti te da taj cilj postavi kao prioritet u reviziji svojih kriterija za kreditiranje u području energije;

23.  u tom kontekstu pozdravlja ulogu EIB-a u izdavanju obveznica za podizanje svijesti o klimi (ili 4,29 milijardi EUR u usporedbi s 3,8 milijardi EUR u 2016.), što odgovara sudjelovanju Banke u klimatskoj politici radi povećanja ulaganja u energetsku učinkovitost i male obnovljive izvore energije s poboljšanim lokalnim i regionalnim učincima;

24.  smatra da bi EIB i dalje trebao jačati svoju ulogu u doprinosu postizanju održivog razvoja i da bi se klimatska politika trebala prvenstveno usredotočiti na čisti prijevoz i proizvodnju energije, na smanjenje potrošnje energije (za grijanje, prijevoz i proizvodnju), na čistu industrijsku proizvodnju i održivu poljoprivredu i opskrbu vodom te na ekološku tranziciju općenito;

25.  podsjeća da su mala i srednja poduzeća okosnica europskog gospodarstva i stoga poziva EIB da riješi njihov problem pristupa kreditiranju poboljšanjem postojećih programa, kao što je Europski mikrofinancijski instrument Progress, te povećanjem financijskih sredstava koja su im namijenjena; poziva da se za posredničke banke koje isplaćuju sredstva EIB-a uspostave proaktivniji zahtjevi u pogledu politika za MSP-ove i mikropoduzeća;

26.  ističe da bi EIB pri pružanju potpore poduzećima iz EU-a u inozemstvu trebao uzeti u obzir trgovinsku strategiju EU-a, uključujući postojeće i buduće sporazume o slobodnoj trgovini, uslugama i ulaganjima; ističe da bi EIB u tom kontekstu trebao posebno voditi računa o zahtjevima internacionalizacije europskih MSP-ova;

27.  ističe da je jedan dio ukupne aktivnosti davanja zajmova EIB-a namijenjen operacijama izvan Unije; napominje da moraju postojati bliska koordinacija i komplementarnost između EIB-ovih aktivnosti vanjskog kreditiranja i plana EU-a za vanjska ulaganja;

28.  uzima u obzir napore EIB-a u pridonošenju ciljevima održivog razvoja i suočavanju s globalnim izazovima koji se odnose na migracije; uključujući izdavanjem obveznica za podizanje svijesti o održivosti radi financiranja 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda;

Izvršavanje financijskih operacija EIB-a

29.  sa zadovoljstvom prima na znanje zaključak Odbora za reviziju o tome da financijski izvještaji koje je usvojilo Upravno vijeće EIB-a predstavljaju istinit i točan prikaz financijskog stanja Banke na dan 31. prosinca 2017., kao i rezultate njezina poslovanja i novčane tokove za 2017. u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom;

30.  ponavlja svoj zahtjev da EIB podnese sveobuhvatnije, detaljnije i usklađenije godišnje izvješće o radu i znatno poboljša prikaz informacija uvrštenjem detaljne i pouzdane raščlambe odobrenih ulaganja koja su potpisana i isplaćena za predmetnu godinu, zatim prikaz izvora financiranja (vlastita sredstva, EFSU, programi kojima središnje upravlja EU itd.) i prikaz informacija o korisnicima (države članice, javni ili privatni sektor, posrednici ili izravni primatelji), podržanim sektorima i rezultatima ex post evaluacija;

31.  uzima u obzir obujam novih posebnih aktivnosti na koje se Banka obvezala 2017. i koji odgovara projektima s višim profilom rizika u iznosu od 18 milijardi EUR (2016.: 13,1 milijarda EUR), od čega je 2,7 milijardi EUR bilo na vlastiti rizik EIB-a, a preostale 15,3 milijarde EUR bile su pokrivene ublažavanjem kreditnog rizika portfelja;

32.  prima na znanje rezultate 26 dovršenih projekata iz 2017., provedenih izvan EU-a, kod kojih procjena preko okvira za mjerenje rezultata za vanjske intervencije omogućuje sagledavanje ne samo očekivanih, nego i ostvarenih rezultata;; međutim, primjećuje da se informacije o aktivnostima unutar EU-a predstavljaju isključivo na temelju mogućeg učinka i očekivanih rezultata novih operacija potpisanih 2017. na osnovu instrumenta za procjenu na temelju tri stupa (3PA); ponavlja svoj poziv Banci da uključi informacije o rezultatima postignutima u dovršenim projektima unutar EU-a te da, ako je to potrebno, prilagodi sustav 3PA;

33.  smatra da postoji potreba za produbljivanjem kriterija za provjeru u pogledu dodatnosti EIB-a kako bi se bolje usmjerila njegova sredstva, izbjeglo dvostruko usmjeravanje i kako bi se ostvarile sve potencijalne sinergije kad god je to moguće;

34.  potiče na to da se kultura uspješnosti u okviru EIB-a potiče postupnim poboljšanjem, osobito kako bi se suzili transverzalni pokazatelji uspješnosti o učinku ključnih operacija EIB-a;

35.  poziva EIB da redovito dostavlja dokaze o održivosti ishoda, učinaka i rezultata s relevantnim i ažuriranim pokazateljima; smatra da je ključno poboljšati primjerenost i relevantnost pokazatelja u tablici pokazatelja ne samo da bi se prikazao razmjer rezultata i učinka, već kako bi se utvrdili načini intervencije koji su uvijek učinkoviti;

36.  smatra da je, osim stvarne razine ulaganja, potrebno raditi na trajnosti, tj. na sposobnosti projekta da dugoročno očuva svoje koristi u okolišnom, financijskom, gospodarskom ili socijalnom smislu (izravne ili ne) nakon završetka projekta;

37.  pozdravlja EIB-ovo donošenje politike isključenosti odobrene u prosincu 2017. i poziva na strogu uporabu tog instrumenta kako bi se iz financiranja EIB-a isključili klijenti uključeni u koruptivne prakse ili prijevare;

Razvoj EFSU-a

38.  prima na znanje da je od kraja 2017. Grupa EIB-a (EIB i EIF) u okviru EFSU-a potpisala 606 operacija ukupne financijske potpore u iznosu od 37,4 milijarde EUR te da se očekuje da će se tim operacijama mobilizirati ulaganja u iznosu od 207,3 milijarde EUR u svih 28 država članica i u svim ciljevima utvrđenima Uredbom o EFSU-u, uz sljedeću raspodjelu za glavne sektore: 30 % za MSP-ove, 24 % za istraživanje, razvoj i inovacije, 21 % za energetski sektor, 10 % za digitalno područje, 8 % za promet, 4 % za socijalnu infrastrukturu i 4 % za okoliš i učinkovito korištenje resursa; potiče EIB da svoja ulaganja u sektore i projekte s visokim emisijama ugljika smanji na najmanju moguću razinu te da poveća svoj udio ulaganja za poboljšanje okoliša i učinkovitosti resursa;

39.  prima na znanje da je EIB od 31. prosinca 2017. u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije (IIW) potpisao 278 operacija za ukupno financiranje u iznosu od 27,4 milijarde EUR, za koje se očekuje da će mobilizirati ulaganja u iznosu od 131,4 milijarde EUR u 27 država članica te da je EIF u okviru dijela za mala i srednja poduzeća potpisao operacije s 305 financijskih posrednika za ukupno financiranje EIF-a od gotovo 10 milijardi EUR, za koje se očekuje da će mobilizirati ulaganja u iznosu od 76 milijardi EUR u svih 28 država članica EU-a; primjećuje da je do kraja 2017. ukupno 135 785 poduzeća dobilo potporu za financiranje s potporom EFSU-a u okviru dijela za MSP-ove te je otvoreno ili podržano 1,5 milijuna radnih mjesta;

40.  ponavlja da se stvarna ulaganja koja je mobilizirao EFSU mogu mjeriti samo na kraju razdoblja ulaganja, uzimajući pritom u obzir da procijenjeni globalni multiplikacijski učinak 606 transakcija koje su odobrene i potpisane u okviru EFSU-a s krajem 2017. iznosi 13,53x, nešto manje od početne pretpostavke i cilja od 15x pri pokretanju EFSU-a; prima na znanje da se informacije o tome kako su izvedeni multiplikatori referentnih vrijednosti trenutačno dijele među službama EIB-a i preporučuje da se sve te informacije prikupe u zaseban dokument;

41.  primjećuje da nije došlo do slučajeva u kojima je zbog neuspjelih operacija EU, u skladu sa svojim jamstvom, morao izdvojiti sredstva iz svog proračuna;

42.  prima na znanje da indikativna ograničenja geografske raspoređenosti, koja je utvrdio Upravljački odbor EFSU-a i koja na kraju razdoblja ulaganja zahtijevaju da udio ulaganja u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije (u smislu potpisanih operacija) u bilo koje tri države članice zajedno ne premašuju 45 % ukupnog portfelja EFSU-a, nisu poštovana s obzirom na to da do 31. prosinca 2017. tri države članice s najvećim brojem potpisa (Francuska, Italija i Španjolska) čine otprilike 47 % ukupnog opsega ulaganja; ističe da još uvijek ima prostora za poboljšanje proširenja teritorijalne distribucije sredstava u okviru EFSU-a, čime se istodobno u većoj mjeri povećavaju mogućnosti ulaganja u okviru EFSU-a;

43.  prima na znanje evaluaciju EFSU-a i nalaze u vezi s time da operacije posebne aktivnosti u okviru EFSU-a i one koje nisu povezane s EFSU-om imaju sličan profil rizičnosti, kao i da je kombinacija bespovratnih sredstava EFSU-a i ESIF-a i Instrumenta za povezivanje Europe i dalje ograničena, dok postoji rizik da EFSU nadomjesti financijske instrumente ESIF-a; očekuje uklanjanje nedostataka i rizika utvrđenih u evaluaciji EFSU-a tijekom provedbe EFSU-a 2.0;

44.  pozdravlja poboljšanje transparentnosti objavljivanjem odluka odbora za ulaganja u okviru EFSU-a i dokumenata koje je donio upravni odbor, zajedno sa zapisnicima sa sjednica;

45.  potiče bolju sinergiju između EFSU-a i nacionalnih razvojnih banaka s obzirom na to da je koordinacija s nacionalnim razvojnim bankama trajan proces koji bi mogao doprinijeti djelotvornosti EFSU-a;

Ljudska prava

46.  poziva EIB na uspostavu strategije za ljudska prava i unaprjeđenje dužne pažnje na razini projekta kako bi se u svim aktivnostima i tijekom životnog ciklusa projekata utvrdili i riješili rizici povezani s ljudskim pravima; ujedno poziva EIB na uspostavu djelotvornog mehanizma kojim bi borci za ljudska prava mogli sigurno upozoriti banku na sve nesigurnije okruženje ili rizike od sukoba i odmazde;

Povećanje transparentnosti i odgovornosti u korporativnom upravljanju i aktivnostima EIB-a

47.  prima na znanje primjedbe Revizorskog odbora u njegovu godišnjem izvješću Vijeću guvernera za financijsku godinu 2017. u pogledu:

a)  važnosti jamčenja dugoročne financijske snage i održivosti EIB-a te održavanje njegovog rejtinga AAA u kontekstu neizvjesnih ekonomskih politika te geopolitičkih, regulatornih i makroekonomskih kretanja;

b)  potrebe za revizijom i jačanjem okruženja Grupe EIB-a za unutarnju kontrolu i upravljanje rizikom s obzirom na promjenjivu količinu i sve veću složenost aktivnosti Grupe EIB-a;

c)  potrebe za potpunom provedbom najbolje bankarske prakse, uključujući u područjima u kojima postoje sveprisutne razlike u usklađenosti;

d)  potrebe za sveobuhvatnim preispitivanjem, a potom i izmjenom postupka odobrenja kredita i povezanih postupaka donošenja odluka u EIB-u, s obzirom na to da se čini da se postupak ocjenjivanja i odobravanja kredita i odgovarajuće kontrolno okruženje u EIB-u nisu u stanju nositi s trenutačnim poslovnim potrebama, što je dokaz o pritisku koji je stavljen na službe EIB-a;

48.  čvrsto se slaže s Revizorskim sudom koji dijeli žaljenje zbog toga što EIB još nije ostvario napredak u rješavanju problema o postojećem kombiniraju odgovornosti među određenim članovima upravnog odbora u tri uzastopne godine (2015., 2016. i 2017.); potpuno se slaže i podržava preporuku Revizorskog odbora da svi članovi upravnog odbora EIB-a trebaju biti u mogućnosti djelovati objektivno, kritički i neovisno te da bi trebalo ukinuti netradicionalnu kombinaciju odgovornosti, kao što je odgovornost za nadzor prve i druge linije obrambenih aktivnosti;

49.  s tim u vezi traži od EIB-a da ozbiljno razmotri tu preporuku i osigura jasnu podjelu odgovornosti na razini upravnog odbora; pozdravlja pokrenutu reformu za izmjenu upravljačke strukture EIB-a;

50.  poziva EIB da ukloni postojeće nedostatke u primjenjivom okviru najboljih bankarskih praksi i očekuje da je taj okvir postao u potpunosti operativan 2018. s obzirom na to da se njegova provedba smatra preduvjetom za očuvanje financijske snage i stabilnosti EIB-a;

51.  izražava zabrinutost u vezi sa zaključkom Odbora za reviziju o tome da se brzo širenje aktivnosti i kapaciteta EIB-a povezanih s provedbom EFSU-a, njegovim mandatima pod upravljanjem u ime trećih strana i pružanjem savjetodavnih usluga ne prati nužno odgovarajućim prilagodbama poslovne strukture ili postupaka; prima na znanje da je Revizorski odbor 2017. zadržao pet preporuka iz 2015. i 2016. koje se odnose na unutarnju kontrolu i rizično okruženje; poziva EIB da provedbu tih preporuka utvrdi kao prioritet i da se pobrine za to da unutarnji procesi, kibersigurnost i upravljanje rizikom ispunjavaju nove i sve veće zahtjeve i izazove stavljene pred Grupu EIB-a;

52.  smatra da bi EIB trebao povećati svoju transparentnost, ne samo prema Europskom parlamentu, već i prema tijelima država članica; vjeruje da bi demokratski predstavnici trebali imati više informacija o aktivnostima EIB-a;

53.  smatra da ima prostora za poboljšanje transparentnosti i u upravljačkim tijelima i na operativnoj razini; ponavlja potrebu za sustavnom objavom sustava 3PA i listova za mjerenje rezultata; traži i objavljivanje informacija iz zapisnika sa sastanaka Upravnog odbora i Vijeća guvernera; sa zadovoljstvom prima na znanje da je EIB 2017. započeo s objavljivanjem zapisnika Upravnog vijeća EIB-a, izjava o nepostojanju sukoba interesa direktora EIB-a te određenih informacija o projektima i to o procjeni utjecaja na okoliš;

54.  ponavlja da transparentnost, snažna dubinska analiza i kontrola u provedbi politika EU-a dovode ne samo do jačanja ukupne korporativne odgovornosti i odgovornosti EIB-a, s jasnim pregledom vrste financijskih posrednika i krajnjih korisnika na temelju iscrpnog postupanja s dužnom pažnjom i politike „upoznaj svog klijenta”, već se time također doprinosi povećanju ukupne učinkovitosti i održivosti financiranih projekata;

55.  ponovno poziva EIB da proširi objavljene informacije o projektima koje provode posrednici uključivanjem informacija o konačnim projektima kojima bi se mogao procijeniti gospodarski i socijalni učinak njegovih ulaganja;

56.  podsjeća da bi postupak upravljanja trebao u većoj mjeri uzeti u obzir rezultate dijaloga ili savjetovanja s organizacijama civilnog društva ili posebne interese ili probleme lokalnih i regionalnih aktera kako bi se omogućilo informiranije i legitimnije demokratsko donošenje odluka;

57.  izražava zabrinutost zbog nalaza utvrđenih u godišnjem izvješću Europskog revizorskog suda prema kojima su otkriveni ozbiljni nedostaci u vezi s Europskim investicijskim fondom: Revizorski sud ukazuje na regulatornu nepravilnost kojom su revizorska tijela država članica bila obvezna revidirati inicijative MSP-ova, ali na temelju zakonodavstva koje je na snazi nisu imala pravo provoditi inspekcije na terenu;

58.  u 30 ulaganja koja je ispitao Revizorski sud financijski posrednici odobrili su zajmove za petero primatelja bez provjeravanja njihova statusa MSP-a; Europski revizorski sud te projekte nije smatrao prihvatljivima, a korisnici su uzeli još četiri zajma za aktivnosti koje su djelomično ili u potpunosti neprihvatljive;

59.  pozdravlja činjenicu da su izmijenjenom Financijskom uredbom u teoriji riješeni problemi koje je otkrio Revizorki sud; poziva EIB da u sljedećem godišnjem izvješću obuhvati pitanja povezana s regulatornim nedostacima te da zajamči da se izmijenjenom Financijskom uredbom revizorskim tijelima država članica omogući provođenje revizija čak i na razini krajnjeg korisnika;

60.  pozdravlja usvajanje privremenog pristupa politici EIB-a prema loše reguliranim, netransparentnim i nekooperativnim jurisdikcijama, koji je u siječnju 2017. donijelo Upravno vijeće, ali očekuje da bi to trebalo dovesti do revizije te politike kako bi se poboljšala porezna dubinska analiza EIB-a u pogledu vanjskog kreditiranja, uz revidirani okvir Grupe EIB-a za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma;

61.  poziva EIB da provede odgovarajuću dubinsku analizu poduzeća i integriteta kako bi se utvrdili stvarni vlasnici svih njegovih klijenata i operacija kao i krajnjih poduzeća u koje se ulaže kada su u pitanju ulaganja EIB-a u fondove vlasničkog kapitala; poziva EIB da na svojim internetskim stranicama objavi podatke o stvarnom vlasništvu koji se odnose na klijente kako bi se povećala vidljivost operacija i pomoglo spriječiti slučajeve korupcije i sukoba interesa;

62.  poziva EIB da, u skladu sa zaključcima Vijeća donesenima 25. svibnja 2018. o standardnoj odredbi EU-a o dobrom upravljanju u poreznim pitanjima za sporazume s trećim zemljama, ojača vezu između financiranja EIB-a i dobrog poreznog upravljanja; smatra da bi EIB trebao dodatno doprinijeti razvoju najboljih praksi za pravedno oporezivanje suzbijanjem utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza; poziva EIB da donese politiku odgovornog oporezivanja kojom bi se osiguralo da EIB ne financira klijente koji su uključeni u mehanizme izbjegavanja plaćanja i utaje poreza ili koji djeluju preko poreznih oaza; poziva EIB da u svoje ugovore sa svim odabranim financijskim posrednicima uključi standardnu odredbu i klauzule o dobrom upravljanju;

63.  naglašava da je u revidiranom mandatu EIB-a za vanjsko kreditiranje jasno da crna lista EU-a postaje obvezujuća za Banku te da se operacijama EIB-a ne podupiru projekti kojima se doprinosi pranju novca, financiranju terorizma, izbjegavanju plaćanja poreza, poreznim prijevarama i utaji poreza;

64.  napominje da je krajem 2017. EIB pod istragom imao 136 slučajeva prijevare, a tri glavne vrste optužbi bile su prijevara s 53,7 %, korupcija s 25,5 % i tajno dogovaranje s 10,7 %;

65.  napominje da su sredstva EIB-a koristila društva upletena u skandal s emisijama, točnije Volkswagen, i da su se ona stoga možda koristila za financiranje neetičkih i ilegalnih aktivnosti;

66.  napominje da se broj novih prihvatljivih pritužbi povećao s 84 u 2016. na novi rekordni broj od 102 u 2017. i da su 2017. obrađene 173 pritužbe; prima na znanje da se 38 pritužbi zaprimljenih u 2017. odnosi samo na dva investicijska projekta EIB-a: transjadranski plinovod i cestovni prilaz luci u Mombasi u Keniji;

67.  prima na znanje reviziju mehanizma za podnošenje pritužbi EIB-a i uključivanje primjera Europskog ombudsmana za definiciju nepravilnosti u upravljanju, koji uključuju oblike manjkavog ili lošeg upravljanja kao što su administrativne nepravilnosti, nezakonita diskriminacija, neutemeljeno uskraćivanje informacija, zlouporaba ovlasti i nepotrebno kašnjenje, međutim, izražava zabrinutost zbog preostalog dijela ishoda revizije;

68.  izražava žaljenje zbog toga što EIB nije uzeo u obzir zabrinutost Parlamenta u pogledu revizije mehanizma za podnošenje pritužbi EIB-a koja je navedena u stavku 86. njegove Rezolucije od 3. svibnja 2018. o godišnjem izvješću o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a za 2016.; iznimno je zabrinut zbog toga što odobrenim revidiranim mehanizmom za podnošenje pritužbi dolazi do ozbiljnog rizika za njegovu neovisnost i transparentnost istraga i zaključaka; poziva EIB da zajamči da je voditelj mehanizma za podnošenje pritužbi EIB-a u mogućnosti donositi sve odluke koje se odnose na dopustivost i prihvatljivost pritužbe, neovisno od drugih službi EIB-a, te da zajamči veću transparentnost postupaka zapošljavanja voditelja mehanizma za podnošenje pritužbi;

69.  prima na znanje (prethodno navedenu) odluku Europskog ombudsmana u predmetu 1316/2016 TN na temelju navoda o politici transparentnosti EIB-a od 23. svibnja 2018. i poziva Banku da provede poboljšanja koja je predložio Ombudsman u vezi s uklanjanjem pretpostavke o neotkrivanju povezane s dokumentima prikupljenima i nastalima tijekom inspekcija, istraga i revizija, kao i pri izradi novih nacrta odgovarajućih odredbi svoje politike transparentnosti u vezi s posredničkim zajmovima i rokovima za rješavanje zahtjeva za informacije;

70.  podsjeća da je potrebno predvidjeti stroža pravila o sukobima interesa i jasne, stroge i transparentne kriterije kako bi se spriječio svaki oblik utjecaja ili nedostatka objektivnosti u mehanizmu dodjeljivanja zajmova; ponovno ističe da EIB mora što je prije moguće izmijeniti svoj Kodeks ponašanja kako bi se zajamčilo da njegovi potpredsjednici nisu zaduženi za operacije u svojim matičnim državama članicama, s obzirom na to da to predstavlja opasnost u pogledu neovisnosti te institucije; poziva EIB da, kako bi se bolje spriječili sukobi interesa u njegovim upravljačkim tijelima i potencijalni problem „rotirajućih vrata”, razmotri preporuke Europskog ombudsmana i izmijeni svoj Kodeks ponašanja;

71.  očekuje da će EIB-ova politika zaštite zviždača koja se trenutačno revidira biti ambiciozna i postaviti visoke standarde; potiče EIB da u tu reviziju uvrsti unutarnje i vanjske zviždače te da uspostavi jasne i precizno definirane postupke, rokove i smjernice kako bi se zviždače usmjerilo na najbolji mogući način te ih se zaštitilo od svih mogućih oblika odmazde;

Nadzor Europskog parlamenta

72.  podupire stajalište Europskog revizorskog suda da Revizorski sud treba biti ovlašten za reviziju svih operacija EIB-a, uključujući onih u kojima EIB za svoje operacije upotrebljava sredstva koja nisu povezana s proračunom EU-a;

73.  poziva Odbor za proračunski nadzor da organizira godišnju radionicu / raspravu o aktivnostima i nadzoru operacija EIB-a kojom bi se Parlamentu omogućile dodatne odgovarajuće informacije kao potpora radu na nadzoru EIB-a i njegovih operacija;

Mjere poduzete na temelju preporuka Parlamenta

74.  ponavlja svoj poziv EIB-u da izvijesti o trenutačnom stanju i statusu prethodnih preporuka koje je izdao Parlament u svojim godišnjim rezolucijama, posebno u pogledu:

a)  učinka aktivnosti pozajmljivanja i ostvarenih rezultata,

b)  sprečavanja sukoba interesa, posebno članova odbora za ulaganja EFSU-a i upravnog vijeća EIB-a te jamčenja strožih pravila o sukobima interesa u relevantnom Kodeksu ponašanja, a posebno u pravilniku upravnog odbora i upravnog vijeća;

c)  transparentnosti i objavljivanja informacija o sustavu ugovaranja i podugovaranja u pogledu posrednika i krajnjih primatelja u vezi sa sprečavanjem izbjegavanja plaćanja poreza, prijevara i korupcije;

75.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/95520

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0138.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0198.

(4)

SL L 280, 27.10.2011., str. 1.

(5)

SL L 135, 8.5.2014., str. 1.

(6)

SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

(7)

https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/95520


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (23.11.2018)

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o godišnjem izvješću o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a

(2018/2151(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: William (The Earl of) Dartmouth

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  napominje da EIB, u skladu sa svojom operativnom strategijom, ima za cilj pružiti potporu europskim strateškim ciljevima, kao što su obnova konkurentnosti EU-a i dugoročni gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta, olakšavanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća, zaštita okoliša i energetska tranzicija financiranjem projekata za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena, rješavanje krize zapošljavanja s kojima se suočava mlada generacija u EU-u, podupiranje infrastrukturnih projekata i ublažavanje uzroka migracija;

2.  naglašava da bi se uvjetima kreditiranja EIB-a trebao olakšati razvoj rubnih regija EU-a i to promicanjem rasta i zapošljavanja; traži od EIB-a da prije prihvaćanja projekata znatno poboljša mehanizme za pružanje tehničke pomoći i financijskog savjetovanja tijelima lokalne i regionalne vlasti kako bi se svim državama članicama olakšao pristup i sudjelovanje, posebno onima s nižom stopom prihvaćenih projekata;

3.  prima na znanje da je ukupni upisani kapital EIB-a 243 milijarde EUR; prima na znanje da su među dioničarima EIB-a sve države članice i da se, uz uplaćeni kapital, države članice također obvezuju na pružanje dodatnog kapitala na zahtjev; ističe da su četiri najveća dioničara Njemačka, Francuska, Italija i Ujedinjena Kraljevina, od kojih svaka ima 39,14 milijarde EUR odnosno 16,11 % ukupnog iznosa;

4.  napominje da Europska unija pruža jamstvo EIB-u što je uobičajeno za financijske institucije koje su imenovale države članice kako bi se ostvarili ciljevi od javnog interesa; ističe, međutim, da situacija iziskuje izuzetno odgovorne politike kreditiranja kako bi se sredstva potrošila u korist čitave Unije, država članica i javnog interesa; poziva EIB, koji djeluje u okviru razvojnog mandata, da snažnije zajamči poštovanje ciljeva politike u području okoliša i socijalne politike i ciljeva održivog razvoja UN-a, uključujući projekte koji se sufinanciraju ili doprinose investicijskim fondovima i fondovima privatnog kapitala;

5.  naglašava da bi prioriteti EIB-a u akcijskom planu za razdoblje 2017. – 2019. trebali biti učinkovita provedba ciljeva strategije Europa 2020. za pametan i održiv razvoj;

6.  ističe da je jedan dio ukupne aktivnosti davanja zajmova EIB-a namijenjen operacijama izvan Unije; napominje da moraju postojati bliska koordinacija i komplementarnost između EIB-ovih aktivnosti vanjskog kreditiranja i plana EU-a za vanjska ulaganja;

7.  ističe da bi EIB pri pružanju potpore poduzećima iz EU-a u inozemstvu trebao uzeti u obzir trgovinsku strategiju EU-a, uključujući postojeće i buduće sporazume o slobodnoj trgovini, uslugama i ulaganjima; ističe da bi EIB u tom kontekstu trebao posebno voditi računa o zahtjevima internacionalizacije europskih MSP-ova;

8.  smatra da bi omjer između financijskih sredstava predviđenih za zadaće EIB-a u Europskoj uniji (90 %) i onih kojima se provode njegovi ciljevi u više od 150 trećih zemalja (10 %) trebalo analizirati i po potrebi prilagoditi;

9.  prima na znanje da je EIB 25 % svojih ukupnih sredstava za financiranje namijenio projektima povezanima s klimatskim projektima, a taj će postotak do 2020. porasti na 35 %; ističe da bi taj trend trebalo ocijeniti pozitivno, napominjući da bi financirani projekti trebali biti učinkoviti ne samo u borbi protiv klimatskih promjena, već i financijski isplativi;

10.  smatra da bi EIB i dalje trebao jačati svoju ulogu u doprinosu postizanju održivog razvoja i da bi se klimatska politika trebala prvenstveno usredotočiti na čisti prijevoz i proizvodnju energije, na smanjenje potrošnje energije (za grijanje, prijevoz i proizvodnju), na čistu industrijsku proizvodnju i održivu poljoprivredu i opskrbu vodom te na ekološku tranziciju općenito;

11.  napominje da su sredstva EIB-a koristila društva upletena u skandal s emisijama, točnije Volkswagen, i da su se ona stoga možda koristila za financiranje neetičkih i ilegalnih aktivnosti;

12.  smatra da bi EIB trebao povećati svoju transparentnost, ne samo prema Europskom parlamentu, već i prema tijelima država članica; vjeruje da bi demokratski predstavnici trebali imati više informacija o aktivnostima EIB-a;

13.  naglašava da se u okviru tekućih pregovora o istupanju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije moraju utvrditi detaljni uvjeti o svim obavezama Ujedinjene Kraljevine prema EIB-u kako bi se zajamčilo da sposobnost EIB-a za ostvarenje njegovih ciljeva ne bude narušena;

14.  podsjeća da su mala i srednja poduzeća okosnica europskog gospodarstva i stoga poziva EIB da riješi njihov problem pristupa kreditiranju poboljšanjem postojećih programa, kao što je Europski mikrofinancijski instrument Progress, te povećanjem financijskih sredstava koja su im namijenjena; poziva da se za posredničke banke koje isplaćuju sredstva EIB-a uspostave proaktivniji zahtjevi u pogledu politika za MSP-ove i mikropoduzeća.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

20.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

9

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Tiziana Beghin, David Borrelli, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Eleonora Forenza, Christophe Hansen, Heidi Hautala, Nadja Hirsch, Yannick Jadot, France Jamet, Elsi Katainen, Jude Kirton-Darling, Danilo Oscar Lancini, Bernd Lange, David Martin, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, William (The Earl of) Dartmouth, Iuliu Winkler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Nicola Danti, Paul Rübig, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Karin Kadenbach, Rupert Matthews

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

24

+

EFDD

Tiziana Beghin, William (The Earl of) Dartmouth

Nezavisni zastupnik

David Borrelli

PPE

Laima Liucija Andrikienė, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Christophe Hansen, Sorin Moisă, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Paul Rübig, Adam Szejnfeld, Jarosław Wałęsa, Iuliu Winkler

S&D

Maria Arena, Nicola Danti, Karin Kadenbach, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David Martin, Alessia Maria Mosca, Joachim Schuster

9

ALDE

Nadja Hirsch, Elsi Katainen, Marietje Schaake

ECR

David Campbell Bannerman, Emma McClarkin, Rupert Matthews, Joachim Starbatty

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Yannick Jadot

5

0

ENF

France Jamet, Danilo Oscar Lancini

GUE/NGL

Eleonora Forenza, Anne-Marie Mineur, Helmut Scholz

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

13.12.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Jonathan Bullock, Ryszard Czarnecki, Dennis de Jong, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Arndt Kohn, Georgi Pirinski, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Bart Staes, Marco Valli, Derek Vaughan

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Caterina Chinnici, Benedek Jávor, Marian-Jean Marinescu, Péter Niedermüller, Wim van de Camp

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Henna Virkkunen


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

21

+

ALDE

Nedzhmi Ali, Martina Dlabajová

EFDD

Marco Valli

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan, Dennis de Jong

PPE

Wim van de Camp, Tamás Deutsch, Ingeborg Gräßle, Marian-Jean Marinescu, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Henna Virkkunen

S&D

Inés Ayala Sender, Caterina Chinnici, Arndt Kohn, Péter Niedermüller, Georgi Pirinski, Derek Vaughan

VERTS/ALE

Benedek Jávor, Bart Staes

1

EFDD

Jonathan Bullock

1

0

ECR

Ryszard Czarnecki

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 11. siječnja 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti