IZVJEŠĆE o jačanju konkurentnosti unutarnjeg tržišta razvojem carinske unije Europske unije i njezina upravljanja

4.2.2019 - (2018/2109(INI))

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
Izvjestiteljica: Virginie Rozière

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o jačanju konkurentnosti unutarnjeg tržišta razvojem carinske unije Europske unije i njezina upravljanja

(2018/2109(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije[1] i povezani delegirani akt (Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015.)[2], provedbeni akt (Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 od 2. studenoga 2015.)[3], prijelazni delegirani akt (Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/341 od 17. prosinca 2015.)[4] i program rada (Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/578 od 11. travnja 2016.)[5],

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 radi produljenja prijelazne uporabe sredstava koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka predviđene Carinskim zakonikom Unije (COM(2018)0085),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru pod naslovom „Razvoj carinske unije i upravljanja njome” (COM(2016)0813),

–  uzimajući u obzir komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu pod naslovom „Prvo dvogodišnje izvješće o napretku razvoja EU-ove carinske unije i njezinog upravljanja” (COM(2018)0524),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu pod naslovom „Drugo izvješće o napretku u provedbi Strategije EU-a i Akcijskog plana za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima” (COM(2018)0549),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o strategiji za carinske informacijske sustave (COM(2018)0178),

–  uzimajući u obzir stajalište Europskog parlamenta u prvom čitanju o prijedlogu Europske komisije o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije (COM(2013)0884),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o okruženju bez papira za carinu i trgovinu[6],

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 1. siječnja 2017. o rješavanju problema u vezi s provedbom Carinskog zakonika Unije[7],

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi Carinskog zakonika Unije te o upotrebi ovlasti za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 284. Carinskog zakonika Unije (COM(2018)0039),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 19/2017 naslovljeno „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a”,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 26/2018 naslovljeno „Niz kašnjenja u primjeni carinskih informatičkih sustava: što je pošlo po zlu?”,

–  uzimajući u obzir izvješće Vijeća 11760/2017 o napretku postignutom u borbi protiv prijevara povezanih s trošarinama,

–  uzimajući u obzir izvješće Europola i Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo o krivotvorenju i piratstvu u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0059/2019),

A.  budući da je Carinska unija, koja ove godine slavi 50. rođendan, jedan od stupova Europske unije i jedan od najvećih svjetskih trgovinskih blokova te da je u potpunosti operativna carinska unija nužna za pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, u korist i poduzeća i građana Unije, ali i za vjerodostojnost Europske unije, što joj osigurava čvrsto stajalište u pregovorima o trgovinskim sporazumima s trećim zemljama;

B.  budući da carinska tijela trebaju uspostaviti potrebnu ravnotežu između olakšavanja zakonite trgovine, carinskih kontrola namijenjenih zaštiti sigurnosti Unije i njezinih građana, povjerenja potrošača u robu koja ulazi na jedinstveno tržište i financijskih i komercijalnih interesa Unije, te da je odgovorna za provedbu više od 60 pravnih akata, uz carinski pravni okvir, za borbu protiv nezakonite trgovine i krijumčarenja te za dodjelu statusa ovlaštenoga gospodarskog subjekta;

C.  budući da standardizacija carinskih informacija i postupaka ima ključnu ulogu za homogenizaciju kontrola, posebno u pogledu pojava kao što su netočno razvrstavanje i podcjenjivanje uvoza i pogrešno izvješćivanje o podrijetlu robe, što je štetno za sve gospodarske subjekte, posebno za mala i srednja poduzeća;

D.  budući da je iznos uvoza i izvoza Europske unije 2017. dosegao 3 700 milijardi eura i da su naplaćene carinske pristojbe predstavljale 15 % proračuna Unije;

E.  budući da je provedba Carinskog zakonika Unije stoga nužna za očuvanje vlastitih sredstava Unije, poglavito carinskih pristojbi, i nacionalnih fiskalnih interesa, ali i za jamčenje sigurnosti europskih potrošača i poštenog tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu;

F.  budući da se Carinskim zakonikom Unije predviđa da se elektronički sustavi potrebni za njegovu primjenu moraju uvesti do 31. prosinca 2020.; budući da je digitalizacija carinskih postupaka pokrenuta još 2003. i propisana 2008. donošenjem Uredbe (EZ) br. 450/2008 od 23. travnja 2008. o Carinskom zakoniku Zajednice (Modernizirani carinski zakonik)[8] i donošenjem Odluke br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o okruženju bez papira za carinu i trgovinu (Odluka o e-carini);

G.  budući da je digitalizacija carine u tijeku, da je više od 98 % carinskih deklaracija danas u elektroničkom obliku te da se sljedeća područja carine sada obrađuju s pomoću elektroničkih sustava: provoz (NCTS), kontrola izvoza (ECS), sigurnost podataka (ICS), upravljanje rizikom (CRMS), registracijski i identifikacijski broj gospodarskog subjekta (EORI), odobrenja (CDS), ovlašteni gospodarski subjekti (AEO), obvezujuće tarifne informacije (EBTI), kvote i tarife (QUOTA), autonomne carinske suspenzije, kombinirana nomenklatura (TARIC), nadzor uvoza i izvoza (SURV2) i sustav registriranih izvoznika za potvrde o podrijetlu (REX);

H.  budući da je cilj programa „Carina”, koji se predlaže u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027., pružanje potpore aktivnostima carinskih tijela država članica te suradnji među njima;

I.  budući da istupanje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a predstavlja izazov za pravilno funkcioniranje carinske unije;

J.  budući da će provedba glavnih elektroničkih sustav nužnih za potpunu provedbu Carinskog zakonika Unije kasniti te biti odgođena na razdoblje nakon 31. prosinca 2020.;

K.  budući da alat za mjerenje uspješnosti carinske unije funkcionira na način da se procjenjuje funkcioniranje carinske unije na temelju ključnih pokazatelja uspješnosti u nizu područja kao što su zaštita financijskih interesa, jamčenje sigurnosti i zaštite građana EU-a te procjena važnosti carine u doprinosu rastu i konkurentnosti EU-a;

L.  budući da programom Carina 2020., a time i radom na carinskom informatičkom sustavu zajedno upravljaju Komisija, države članice i predstavnici poslovnih interesa u mnogobrojnim strukturama za donošenje odluka čije umnažanje ima trajan negativan utjecaj na učinkovitost programa i upravljanje projektima u području IT-a;

M.  budući da će nakon završetka aktualnog programa Carina 2020. i procjene troškova i koristi raznih mogućih opcija biti potrebno provesti temeljitu reformu upravljanja carinskim programima;

1.  ističe svakodnevni rad carinskih tijela država članica i službi Komisije kojim se teži zaštititi unutarnjeg tržišta od nepoštenog tržišnog natjecanja, tj. krivotvorenih i dampinških proizvoda, olakšavanju trgovine i smanjenju birokracije, prikupljanju prihoda za nacionalne proračune i proračun Unije te zaštiti stanovništva od terorističkih prijetnji, prijetnji zdravlju i okolišu te drugih prijetnji;

2.  ističe da je carinska unija jedno od najranijih postignuća EU-a i da se može smatrati jednom od njegovih glavnih uspjeha jer je poduzećima s poslovnim nastanom u Uniji omogućila da prodaju svoju robu i ulažu u cijeloj Uniji, ali je također EU-u omogućila uklanjanje unutarnjih granica i natjecanje s ostatkom svijeta; ističe da bi jedinstveno tržište EU-a bilo neostvarivo bez bestarifnog okruženja koje omogućava carinska unija i njezine uloge u nadziranju uvoza i izvoza;

3.  naglašava da je potpuno funkcionalna carinska unija ključna kako bi se osigurala vjerodostojnost i snaga EU-a i njegove pozicije u pregovorima o sklapanju novih trgovinskih sporazuma; ističe da učinkovita carinska unija EU-a doprinosi olakšanju zakonitog trgovanja i smanjenju administrativnog opterećenja za trgovce koji posluju zakonito, što je pak važno za razvoj konkurentnih poduzeća; ističe da je važno zajamčiti učinkovite kontrole, između ostaloga poticanjem suradnje s carinskim tijelima trećih zemalja i izbjegavanjem nepotrebnih prepreka zakonitom trgovanju;

4.  naglašava da je ključno stvoriti nesmetane carinske procese diljem Unije utemeljene na reformiranoj IT infrastrukturi; smatra da digitalizacija omogućuje transparentniju i dostupniju razmjenu informacija i plaćanja pristojbi, osobito za MSP-ove i gospodarske subjekte trećih zemalja te da pruža mogućnosti za pojednostavljenje carinskih pravila i postupaka;

5.  napominje da trenutačne razlike u razini i kvaliteti kontrola, carinskih postupaka i politika sankcija na mjestima ulaska u carinsku uniju često dovode do narušavanja trgovinskih tokova, čime se pogoršava problem tzv. potrage za najpovoljnijim pravnim sustavom i ugrožava cjelovitost jedinstvenog tržišta; u tom kontekstu odlučno traži od Komisije i država članica da riješe to pitanje;

6.  potiče Komisiju da poveća napore u pogledu stvaranja integrirane jedinstvene kontaktne točke EU-a za carinu kojom bi se poduzećima pomoglo da na jednom mjestu podnesu sve potrebne podatke i dokumente te ispune sve regulatorne zahtjeve za uvoz, izvoz i tranzit robe;

7.  podsjeća na to da će Ujedinjena Kraljevina postati treća zemlja nakon povlačenja iz EU-a, čime će se izmijeniti vanjske granice EU-a, i naglašava da postupak Brexita ne bi smio negativno utjecati na razvoj carine EU-a i upravljanje njome;

Digitalizacija carinskih postupaka

8.  poziva Komisiju i države članice da razviju djelotvorniji, troškovno učinkovitiji i pojednostavljeni pristup upravljanju informatičkim sustavima za carinska tijela; posebno poziva na precizniju i realističnu procjenu potrebnog vremena i resursa, kao i opsega pojedinačnih informatičkih projekata kojima će se pomoći u digitalizaciji carinskih postupaka;

9.  izražava žaljenje zbog niza kašnjenja u provedbi novih informatičkih sustava za carinsku uniju zbog čega je Komisija od Europskog parlamenta i Vijeća zatražila produljenje prijelaznog razdoblja koje je trebalo trajati do 2020. kako je utvrđeno u Carinskom zakoniku; izražava žaljene i zbog nepotpunih informacija koje je Komisija iznijela kako bi opravdala to novo produljenje, posebno kada je riječ o pitanjima koja ulaze u njezino područje nadležnosti i nadležnosti država članica, zbog čega Europski parlament ne može na odgovarajući način izvršavati proračunski i politički nadzor;

10.  ističe da, iako bi 75 % europskih komponenti informatičkih sustava potrebnih za provedbu Carinskog zakonika Unije trebalo biti spremno do prosinca 2020., to ne znači da će 75 % informatičkih sustava biti spremno na taj datum s obzirom na to da 25 % tih informatičkih sustava čine nacionalne komponente za koje su odgovorne države članice i za koje su utvrđena kašnjenja;

11.  smatra da najvažniji prioritet Komisije i Vijeća mora biti to da se pobrinu da se Carinski zakonik i digitalizacija carinskih postupaka počnu provoditi unutar novog roka; stoga potiče Komisiju i države članice da učine sve što je u njihovoj mogućnosti da se izbjegnu nova odgađanja; smatra da je stoga za uspostavu informatičke infrastrukture nužan razvoj i uvođenje sedamnaest informatičkih alata, što podrazumijeva znatno financijsko opterećenje i opterećenje u smislu ljudskih resursa; smatra da je stoga od ključne važnosti izbjeći dvostruko trošenje sredstava pri vođenju informatičkih projekata država članica i Komisije;

12.  traži od Komisije da ažurira vremenski plan svog programa rada u pogledu Carinskog zakonika Unije kako bi se u obzir uzelo produljenje prijelaznog razdoblja koje je predložila[9], a koje Europski parlament i Vijeće trebaju usvojiti; poziva Parlament i Vijeće da rade na brzom donošenju odluke o tom produljenju usklađujući ga s uvjetima potrebnima za uspješno uvođenje carinske informatičke infrastrukture, ne dovodeći pritom u pitanje sveobuhvatne sigurnosne testove, kako se eventualnim problemima n bi ugrozile provjere robe koje provode carinska tijela država članica; slaže se s Europskim revizorskim sudom da isti uzroci proizvode iste učinke te da ažuriranje višegodišnjeg strateškog plana iz 2017., u okviru kojeg se uvođenje šest informatičkih sustava planira u istoj godini, predstavlja velik izazov i velik rizik u pogledu poštovanja produženih rokova, odnosno da postoji bojazan da bi se rok za provedbu Carinskog zakonika Unije mogao dodatno produljiti na razdoblje nakon 2025.;

13.  poziva Komisiju da ažurira svoj višegodišnji strateški plan rasporedom projekata tijekom prijelaznog razdoblja kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegla koncentracija uvođenja na kraju razdoblja i uspostavljanjem obvezujućih ključnih točaka, među ostalim za države članice;

14.  poziva Komisiju da ne mijenja pravne i tehničke specifikacije već donesene za sedamnaest informatičkih alata jer obujam paniranih projekata i vrijeme potrebno za njihovo uvođenje nisu u skladu ni sa stalnim razvojem tehnologija ni s neizbježnim promjenama zakona i propisa koji će uslijediti tijekom tog razdoblja;

15.  podsjeća da je, prema Revizorskom sudu, Komisija bila svjesna kašnjenja, ali namjerno nije uključila te informacije u svoje službeno izvješćivanje, što je onemogućilo dionicima (poput Europskog parlamenta, drugih institucija EU-a koji nisu zastupljeni u upravljačkoj strukturi Carina 2020. te zainteresiranih društava i građana) da budu potpuno obaviješteni o riziku od kašnjenja u stvarnom vremenu; stoga poziva Komisiju da redovito i transparentno izvješćuje o provedbi višegodišnjeg strateškog plana rada i uspostavi carinskog elektroničkog sustava kako se ne bi ponovile pogreške iz prethodnih programskih razdoblja, te da izvijesti o eventualnim kašnjenjima i to ne u zadnji trenutak ili ne predviđajući odgovarajuće korektivne mjere;

16.  poziva Komisiju da kontinuirano ocjenjuje program Carina 2020. i da reagira na utvrđene nedostatke, posebno nedovoljno iskorištavanje timova stručnjaka osnovanih u okviru ovog programa, te da omogući bolju suradnju carinskih službi;

17.  naglašava da su stalno nadziranje politike te analiza i procjena mogućih učinaka ključni dijelovi upravljanja carinskom unijom; prima na znanje i pozdravlja rad Komisije na razvoju alata za vrednovanje uspješnosti carinske unije, koji će u konačnici omogućiti sustavno ocjenjivanje njezine uspješnosti u ostvarivanju strateških ciljeva, i to u pogledu učinkovitosti, djelotvornosti i jedinstvenosti; poziva države članice da podupru rad na daljnjem razvoju tog alata;

18.  predlaže Komisiji da bi tim alatom također trebalo ocjenjivati uspješnost carinskih kontrola u pogledu potencijala za digitalizaciju i protoka podataka kako bi se uvele još učinkovitije kontrole temeljene na riziku, a time i optimiziralo opterećenje carinskih tijela;

Upravljanje programom Carina, izvješća o njemu te njegovo financiranje

19.  prima na znanje mjere koje Komisija i države članice poduzimaju kako bi osigurale ujednačenu i dosljednu provedbu Carinskog zakonika, posebno u pogledu osposobljavanja i donošenja smjernica; poziva, međutim, Komisiju i države članice da povećaju napore i raspoložive resurse kako bi se osigurala potpuna provedba Carinskog zakonika donesenog 2013. i jedinstvenih carinskih postupaka na razini Europske unije; poziva Komisiju da u tom pogledu predstavi akcijski plan koji bi se na koristan način mogao temeljiti na stručnoj reviziji carinske prakse, razmjeni dobrih praksi i većoj suradnji između carinskih službi te na programu osposobljavanja koji raspolaže dostatnim resursima;

20.  podsjeća da Komisija radi na okruženju jedinstvenog carinskog sučelja EU-a, kojim bi se gospodarskim subjektima omogućilo podnošenje podataka potrebnih za širok raspon regulatornih namjena (npr. veterinarska, sanitarna, okolišna itd.) u standardiziranom obliku za više primatelja i s pomoću usklađenih pristupnih točaka; poziva Komisiju i države članice da nastave s tim bitnim radom;

21.  prima na znanje financijski napor koji je podnio proračun EU-a povećanjem dodijeljenih sredstava za sljedeći program Carina 2021. – 2027. na 842 844 000 eura u cijenama iz 2018.; poziva države članice da isto tako osiguraju potrebne ljudske i financijske resurse za uvođenje nacionalnih komponenti koje kao bitni elementi uvjetuju funkcioniranje europskog carinskog elektroničkog sustava i traži od Komisije da mu pravovremeno dostavi izvješće o uvođenju komponenti Unije i vanjskih komponenti koje su razvile države članice;

22.  naglašava da se carine danas moraju nositi s enormnim povećanjem količine robe koja se kupuje preko interneta izvan EU-a, u smislu kontrola i naplate primjenjivih carina, posebno s obzirom na to da količina robe niske vrijednosti uvezene u EU raste svake godine za 10 – 15 %; poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore kako bi se taj problem bolje riješio;

23.  poziva Komisiju da na kraju i samo na kraju provedbe sedamnaest informatičkih sustava povezanih s Carinskim zakonikom Unije u okviru programa Carina 2020. predloži učinkovitiju upravljačku strukturu za vođenje carinskih informatičkih projekata i njihovo ažuriranje, naglašava da je ključno da se, s obzirom na gospodarske, fiskalne i sigurnosne izazove koje predstavlja carinski informatički sustav, usvojenim rješenjem u potpunosti očuva europski suverenitet;

24.  ističe da se programom „Carina” za razdoblje 2021. – 2027. i njegovom potporom carinskim tijelima država članica pomaže ne samo u povećanju proračunskih prihoda EU-a već i u jamčenju sigurnosti proizvoda, zaštite europskih potrošača i jednakih uvjeta za poduzeća u EU-u;

Istupanje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije

25.  ističe da nesigurnost u pogledu istupanja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a predstavlja veliki izazov za europska poduzeća; stoga poziva Komisiju i države članice da dionicima predstave detaljne informacije o posljedicama istupanja Ujedinjene Kraljevine u području carina i određenih vrsta neizravnog oporezivanja (PDV i trošarine);

26.  ističe da nakon istupanja Ujedinjene Kraljevine ne smiju postojati zakonske rupe u carinskom sustavu, uključujući na vanjskim granicama EU-a, kojima bi se olakšalo nezakonito trgovanje ili izbjegavanje plaćanja davanja u okviru javnog prava predviđenih pravom EU-a;

27.  nalaže svojem predsjedniku da ovo izvješće proslijedi Vijeću i Komisiji.

• [1]  SL L 269, 10.10. 2013., str. 1.
• [2]  SL L 343, 29.12.2015., str. 1.
• [3]  SL L 343, 29.12.2015., str. 558.
• [4]  SL L 69, 15.3. 2016., str. 1.
• [5]  SL L 99, 15.4. 2016., str. 6.
• [6]  SL L 23, 26.1. 2008., str. 21.
• [7]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0011.
• [8]  SL L 145, 4.6. 2008., str. 1.
• [9]  Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 radi produljenja prijelazne uporabe sredstava koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka predviđene Carinskim zakonikom Unije (COM(2018)0085).

MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (28.1.2019)

upućeno Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o jačanju konkurentnosti unutarnjeg tržišta razvojem carinske unije EU-a i njezina upravljanja
(2018/2109(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Nicola Danti

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  snažno pozdravlja EU-ovu ratifikaciju Sporazuma o olakšavanju trgovine, prvog multilateralnog sporazuma od osnivanja Svjetske trgovinske organizacije (WTO) 1995., i podsjeća na važnost njegove potpune provedbe u svim državama potpisnicama u okviru Svjetske trgovinske organizacije kako bi se pojednostavili i modernizirali postupci izvoza i uvoza te potaknuli trgovinski tokovi diljem svijeta; potiče Komisiju da s Odborom WTO-a za Sporazum o olakšavanju trgovine podijeli svoja iskustva najbolju praksu kako bi se promicala koordinirana provedba modernih i transparentnih postupaka s trgovinskim partnerima EU-a; poziva Komisiju da nastavi blisko surađivati s OECD-om i Svjetskom carinskom organizacijom u pogledu smanjenja postojećih nedostataka u sustavima carinske kontrole;

2.  skreće pozornost na činjenicu da su zahvaljujući globalizaciji gospodarski subjekti iz različitih zemalja sve povezaniji i lanci vrijednosti sve složeniji; naglašava da je potpuno funkcionalna carinska unija ključna kako bi se u pregovorima o trgovinskim sporazumima zajamčila vjerodostojnost i snaga Europske unije; u tom kontekstu ističe da bi učinkovita carinska unija trebala olakšati trgovinu i smanjiti administrativno opterećenje za trgovce koji posluju zakonito, posebice za MSP-ove, te osigurati učinkovite kontrole kako bi se zajamčilo da su proizvodi koji ulaze na jedinstveno tržište u potpunosti usklađeni s pravilima i normama EU-a, a to se između ostalog može postići poticanjem suradnje između carinskih tijela država članica i trećih zemalja; poziva Komisiju da poboljša i pojača unutarnju koordinaciju u carinskim pitanjima;

3.  ističe da je u cijeloj Uniji ključno uspostaviti nesmetane carinske procese na temelju reforme IT infrastrukture iz Carinskog zakonika Unije, uključujući usklađivanje s podatkovnim modelom Svjetske carinske organizacije; poziva sve stranke da nove informatičke sustave uvedu brzo, a najkasnije do novog produljenog roka 2025., te da u tu svrhu osiguraju dostupnost sredstava; smatra da digitalizacija omogućuje stvaranje transparentnije i dostupnije razmjene informacija i plaćanja pristojbi, osobito za operatore u trećim zemljama; ističe da digitalizacija carinskih operacija također može biti snažno sredstvo za rješavanje problema granične korupcije;

4.  skreće pozornost na činjenicu da je carinska unija jedan od najvažnijih izvora financijskog kapaciteta Europske unije; napominje da trenutačne različite razine kontrola i njihove kvalitete te politika sankcija na mjestima ulaska u carinsku uniju često dovode do narušavanja međunarodnih trgovinskih tokova, čime se pogoršava problem tzv. potrage za najpovoljnijim pravnim sustavom i ugrožava cjelovitost jedinstvenog tržišta; u tom kontekstu i s obzirom na članak 23. Sporazuma o olakšavanju trgovine, snažno potiče prijenos odgovornosti s nacionalnih carinskih tijela na razinu EU-a;

5.  poziva Komisiju i države članice da Carinski zakonik Unije provedu u potpunosti, na usklađen, ujednačen i učinkovit način kojim se osigurava da se sva roba koja ulazi u EU vodi i obrađuje na isti način, čime se, na primjer, povećava sigurnost potrošača; potiče Komisiju da postavi ciljeve i pripremi pokazatelje uspješnosti za carinska tijela te naglašava da je osposobljavanje carinskih djelatnika potrebno dodatno uskladiti;

6.  smatra da bi se u okviru politike Istočnog partnerstva zemlje pridružene EU-u koje su ostvarile znatan napredak u provedbi reformi iz područja Sporazuma o pridruživanju/Detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini mogle u konačnici pridružiti carinskoj uniji, čime bi se olakšala trgovina između zemalja Istočnog partnerstva i EU-a, smanjili administrativni troškovi i potaknuo gospodarski rast;

7.  smatra da je potrebna bolja koordinacija između Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta ne samo kako bi se suzbilo krivotvorenje i nepošteno tržišno natjecanje, nego i kako bi se u Uniji suzbila trgovina nezakonitim proizvodima kojima se krše zakoni o intelektualnom vlasništvu;

8.  podsjeća na činjenicu da će Ujedinjena Kraljevina nakon povlačenja iz EU-a postati treća zemlja te će se time izmijeniti vanjske granice EU-a; podsjeća također da će Ujedinjena Kraljevina tijekom prijelaznog razdoblja i dalje biti dio carinske unije; naglašava da postupak Brexita ne bi smio negativno utjecati na upravljanje carinskom unijom niti na sredstva koja se dodjeljuju za razvoj IT infrastrukture.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	24.1.2019
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	29 5 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Maria Arena, David Campbell Bannerman, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Eleonora Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Christophe Hansen, Heidi Hautala, Yannick Jadot, France Jamet, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, William (The Earl of) Dartmouth, Jan Zahradil
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Syed Kamall, Frédérique Ries, Fernando Ruas, Paul Rübig, Pedro Silva Pereira, Ramon Tremosa i Balcells, Jarosław Wałęsa
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	José Blanco López, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Jozo Radoš, Kārlis Šadurskis, Jasenko Selimovic, Mihai Ţurcanu, Anna Záborská

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

29	+
ALDE	Jozo Radoš, Frédérique Ries, Jasenko Selimovic, Ramon Tremosa i Balcells
ECR	Jan Zahradil
EFDD	William (The Earl of) Dartmouth
PPE	Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Christophe Hansen, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Sorin Moisă, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Fernando Ruas, Paul Rübig, Kārlis Šadurskis, Adam Szejnfeld, Mihai Ţurcanu, Jarosław Wałęsa, Anna Záborská
S&D	Maria Arena, José Blanco López, Karoline Graswander-Hainz, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David Martin, Joachim Schuster, Pedro Silva Pereira
VERTS/ALE	Heidi Hautala, Yannick Jadot

5	-
ECR	David Campbell Bannerman, Syed Kamall, Joachim Starbatty
ENF	France Jamet
GUE/NGL	Anne-Marie Mineur

3	0
GUE/NGL	Eleonora Forenza, Emmanuel Maurel, Helmut Scholz

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	29.1.2019
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	28 1 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Pascal Arimont, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Anna Maria Corazza Bildt, Nicola Danti, Pascal Durand, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Nosheena Mobarik, Jiří Pospíšil, Marcus Pretzell, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Jasenko Selimovic, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Nadja Hirsch, Arndt Kohn, Adam Szejnfeld, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	John Stuart Agnew

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

28	+
ALDE	Nadja Hirsch, Matthijs van Miltenburg, Jasenko Selimovic
ECR	Nosheena Mobarik, Anneleen Van Bossuyt
EFDD	Marco Zullo
ENF	Marcus Pretzell
PPE	Pascal Arimont, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Philippe Juvin, Lambert van Nistelrooij, Jiří Pospíšil, Andreas Schwab, Ivan Štefanec, Adam Szejnfeld, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein
S&D	Sergio Gaetano Cofferati, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Liisa Jaakonsaari, Arndt Kohn, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová
VERTS/ALE	Pascal Durand, Igor Šoltes

1	-
ENF	John Stuart Agnew

0	0

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani