IZVJEŠĆE o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio IV. - Sud
27.2.2019 - (2018/2169(DEC))
Odbor za proračunski nadzor
Izvjestitelj: Arndt Kohn
1. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio IV. - Sud
Europski parlament,
– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.[1],
– uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0521 – C8-0321/2018)[2],
– uzimajući u obzir godišnje izvješće Suda tijelu nadležnom za davanje razrješnice o unutarnjim revizijama provedenima tijekom 2017.,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., kojemu su priloženi odgovori institucija[3],
– uzimajući u obzir izjavu o jamstvu[4] u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[5], a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012[6], a posebno njezine članke 59., 118., 260., 261. i 262.,
– uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0098/2019),
1. daje razrješnicu tajniku Suda Europske unije za izvršenje proračuna Suda za financijsku godinu 2017;
2. iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;
3. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Sudu Europske unije, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).
2. PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio IV. – Sud
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio IV. – Sud,
– uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0098/2019),
A. budući da u kontekstu postupka davanja razrješnice tijelo nadležno za davanje razrješnice želi istaknuti da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem koncepta izrade proračuna na temelju uspješnosti i dobrog upravljanja ljudskim resursima;
1. sa zadovoljstvom prima na znanje da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2017. nije utvrdio nikakve bitne manjkavosti u područjima u kojima je provedena revizija, a to su upravljanje ljudskim resursima i javna nabava za Sud Europske unije (Sud);
2. pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud na temelju svojeg revizorskog rada zaključio da u plaćanjima za administrativne i druge rashode Suda za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. ukupno gledajući nije bilo značajnih pogrešaka;
3. napominje da su odobrena sredstva 2017. iznosila 399 344 000 EUR (u odnosu na 380 002 000 EUR 2016.) i da je stopa izvršenja proračuna bila 98,69 % (u usporedbi s 98,23 % 2016.); prima na znanje visoku stopu izvršenja proračuna i za glavu 1. (osobe koje rade za instituciju) i za glavu 2. (zgrade, namještaj, oprema i razni poslovni izdaci) u iznosu od 98,6 % odnosno 99,1 % u usporedbi s 98,1 % odnosno 98,6 % 2016.;
4. napominje da je iz 2016. u 2017. preneseno 22 240 120,22 EUR odobrenih sredstava, od čega je 86,26 % (19 188 159,20 EUR) upotrijebljeno 2017., u usporedbi s 90 % 2016.;
5. napominje da su utvrđena prava u financijskoj godini 2017. iznosila 51 677 001 EUR te su bila za 3,6 % niža od procijenjenog prihoda koji premašuje 53 595 000,00 EUR; napominje da je to odstupanje uglavnom posljedica kašnjenja u imenovanju troje od 19 novih sudaca u kontekstu reforme Suda, što je dovelo do nižih rashoda za zaposlenike u odnosu na očekivanja;
6. prima na znanje da je Sud 2017. dodijelio 850 000 EUR za isplatu naknade štete, koju je Opći sud dosudio na temelju propusta donošenja presuda u razumnom roku u kontekstu triju predmeta koje je Opći sud zaključio 2011. i 2013.;
7. napominje da je Sud precijenio svoje obveze u pogledu različitih proračunskih linija iz poglavlja 14. „Ostalo osoblje i vanjske usluge”, među ostalim za službena putovanja (proračunska linija 162) s obzirom na to da su 2017. iznosile 342 000 EUR, dok su plaćanja iznosila samo 204 795,27 EUR, kao i za dodatno osposobljavanje (proračunska linija 1612) s obzirom na to da su obveze iznosile 1 457 644,07 EUR, a plaćanja samo 579 000,04 EUR; napominje da je Sud pri sastavljanju procjena za 2019. kao odgovor na primjedbu Parlamenta u njegovu izvješću o razrješnici za 2016. godinu smanjio svoj zahtjev za odobrena sredstva za službena putovanja članova na 299 750 EUR; poziva Sud da nastavi ulagati napore u dobro financijsko upravljanje kako bi se izbjegla znatna odstupanja između obveza i plaćanja;
8. prima na znanje da je stopa izvršenja konačnih odobrenih sredstava iz poglavlja koje se odnosi na sastanke i konferencije 2017. iznosila 81,40 %, u usporedbi sa stopom od 95,5 % 2016.; poziva Sud da nastavi raditi na tom pitanju kako bi ponovno dosegnuo stopu konačnih odobrenih sredstava za to poglavlje koja je barem jednaka onoj iz 2016.;
9. napominje da je 8,72 milijuna EUR preneseno u proračunsku liniju 2001 (zakup/kupnja) za projekt petog proširenja zgrada Suda zahvaljujući proračunskom višku; napominje da je prijenos odobrenih sredstava bio podložan obavijesti proračunskom tijelu u skladu s odredbama članka 25. stavaka 1. i 2. Financijske uredbe; napominje da su predujmi u ukupnom iznosu od 57,3 milijuna EUR, koji su uplaćeni od 2007. godine uz suglasnost proračunskog tijela, dosad omogućili znatno smanjenje proračunskog učinka zakupa/kupnje koji će se plaćati do 2026.;
10. napominje da je gotovo 75 % proračuna Suda dodijeljeno za rashode za članove i osoblje (glava 1.) te da je gotovo 25 % dodijeljeno za infrastrukturne rashode (glava 2.), prije svega za zgrade i informacijske tehnologije; pozdravlja predanost Suda da primjenjuje metodologiju izrade proračuna na temelju uspješnosti na relevantne dijelove svojeg proračuna; poziva Sud da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o postignućima povezanim s primjenom načela izrade proračuna na temelju uspješnosti;
11. ističe da se uvođenje izrade proračuna temeljene na uspješnosti ne bi trebalo primjenjivati samo na proračun Suda Europske unije u cjelini već bi trebalo obuhvaćati postavljanje „SMART” ciljeva (konkretnih, mjerljivih, dostižnih, realističnih i vremenski utvrđenih ciljeva) za godišnje planove pojedinačnih službi, odjela i osoblja te određivanje relevantnih pokazatelja za pripremu procjena institucije; stoga poziva Sud Europske unije da u svojem poslovanju što šire uvede načelo izrade proračuna temeljene na uspješnosti;
12. izražava zabrinutost zbog toga što, za razliku od povezanih pojmova kao što su legitimnost, reaktivnost ili transparentnost, odgovornost zasad nije bila pretjerano važan pojam u utvrđivanju nadležnosti Suda Europske unije;
13. pozdravlja namjeru Suda da racionalizira svoje postupke kako bi do 31. ožujka 2019. objavio svoje godišnje izvješće o radu u cilju optimizacije i ubrzanja postupka davanja razrješnice;
14. pozdravlja činjenicu da je Sud započeo s radom na razvoju integriranog sustava upravljanja predmetima, kojim će se zamijeniti skup aplikacija razvijenih tijekom posljednjih 25 godina i koji će uključivati komponentu o informatizaciji pokazatelja uspješnosti i instrumenata za izvješćivanje;
15. pozdravlja preporuku Revizorskog suda, prema kojoj bi Sud Europske unije trebao razmotriti usvajanje aktivnijih postupaka upravljanja predmetima koji se temelje na individualnom pristupu i realističnim rokovima, pri čemu treba pomno pratiti raspodjelu radne snage i primijeniti dodatne metode administrativnog pojednostavnjenja;
16. napominje da je samo 4,8 % ukupnog proračuna Suda bilo namijenjeno za informacijske tehnologije i telekomunikacije; naglašava važnost uvođenja protoka informacija i dokumentacije bez papira kako bi se osigurala brza i učinkovita komunikacija te poziva Sud da nastavi provoditi potrebne mjere kako bi se taj cilj postigao; u tom pogledu pozdravlja povećanu uporabu aplikacije „e-Curia” i poziva Sud da u bliskoj budućnosti teži podnošenju svih postupovnih akata preko te aplikacije; pozdravlja činjenicu da se od 2016. sve države članice služe tom aplikacijom, što pokazuje da je došlo do djelotvornog podizanja osviještenosti javnosti o postojanju i prednostima te aplikacije;
17. napominje da je ukupan broj predmeta pokrenutih pred Sudom 2017. (1656) bio veći nego 2016. (1604) te da je broj predmeta zaključenih 2017. ostao na visokoj razini (1594 predmeta u usporedbi s 1628 predmeta 2016.); napominje da se prosječno trajanje postupka smanjilo sa 16,7 mjeseci 2016. na 16,3 mjeseca 2017.; pozdravlja poboljšanja u pogledu učinkovitosti koja su dovela do povećanja godišnjeg broja zaključenih predmeta za 29,6 % u razdoblju 2010. – 2017., dok se broj novih predmeta stalno povećavao;
18. zaključuje da bi Sud Europske unije mogao dodatno poboljšati navedene pozitivne rezultate aktivnijim upravljanjem pojedinačnim predmetima, upotrebljavanjem prilagođenih rokova i praćenjem mjere u kojoj su ljudski resursi stvarno iskorišteni; ističe da bi mjerenjem uspješnosti na taj način umjesto uporabom indikativnih rokova kojih se potrebno pridržavati u prosjeku, uprava dobila uvid i u problematične predmete i u elemente dobre prakse; ističe da bi se te informacije također mogle upotrijebiti za bolje izvješćivanje o uspješnosti u svrhu povećanja odgovornosti, čime bi se pružila slika o pravilnom funkcioniranju Suda i uporabi dostupnih resursa;
19. prepoznaje napore koje je Sud uložio kako bi poboljšao učinkovitost upravljanja predmetima, u skladu s preporukama Revizorskog suda iz njegove revizije uspješnosti u upravljanju predmetima Suda[7]; pozdravlja činjenicu da je Sud razvio vremenske okvire i alate za praćenje koji su prilagođeni određenim vrstama postupaka; napominje da je trajanje postupaka jedan od čimbenika koje treba uzeti u obzir pri ocjeni sudskog sustava; poziva Sud da nastavi poboljšavati svoje rezultate u skladu s preporukama Revizorskog suda, ne dovodeći pritom u pitanje kvalitetu, učinkovitost i neovisnost svojih presuda;
20. ističe da Sud mora zajamčiti pravdu besprijekorne kvalitete u razumnom roku, a kao institucija EU-a također treba voditi računa o tome da javna sredstva koja su mu na raspolaganju upotrebljava na što učinkovitiji i djelotvorniji način te u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja;
21. prima na znanje objašnjenja Suda u okviru mjera poduzetih na temelju preporuka iz razrješnice za 2016., prema kojima sudski praznici ne odgovaraju razdoblju prekida sudske djelatnosti; napominje da suci i njihovi kabineti bijele tjedne smatraju prilikom za rad na svojim predmetima, tj. na predmetima za koje su oni suci izvjestitelji;
22. pozdravlja inicijativu za stvaranje „Pravosudne mreže Europske unije”, koja bi obuhvaćala ustavne i vrhovne sudove država članica, radi promicanja sudske prakse Unije i država članica;
23. pozdravlja postignuća Suda u pogledu komunikacijskih aktivnosti, kojima se želi povećati njegova vidljivost i medijski utjecaj, uključujući porast prisutnosti na društvenim mrežama i organizaciju informativnih seminara za novinare; potiče Sud da nastavi težiti najboljoj uporabi raznih komunikacijskih kanala kako bi se podigla razina osviještenosti o njegovu radu među građanima;
24. napominje da je smanjenje broja zaposlenih od 5 % tijekom razdoblja 2013. – 2017. postignuto u skladu s Međuinstitucionalnim sporazumom od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[8], pri čemu je ukinuto 98 radnih mjesta; napominje da je u međuvremenu otvoreno 130 novih radnih mjesta s obzirom na povećan broj sudaca i nezavisnih odvjetnika, kao i sedam novih radnih mjesta za sigurnosne mjere, 63 nova radna mjesta za pristupanje Hrvatske i devet za prevođenje na irski jezik;
25. napominje da se smanjenjem količine osoblja stvara znatan pritisak na neke usluge podrške; posebno je zabrinut zbog činjenice da su se jezične službe odrekle 64 radna mjesta, što predstavlja otprilike 60 % ukupnog smanjenja; napominje da je ukidanje radnih mjesta utjecalo na unutarnji kapacitet jezične produkcije i dovelo do povećane suradnje s vanjskim prevoditeljima;
26. pozdravlja međuinstitucijsku suradnju u pogledu preraspodjele pomoćnih konferencijskih prevoditelja, čije su se usluge prestale koristiti u kontekstu promjene pristupa Suda u pogledu usluga konferencijskog prevođenja;
27. pozdravlja visoku stopu popunjenosti radnih mjesta u svim službama (gotovo 98 %); napominje, međutim, da niska razina osnovnih plaća za početne platne razrede i ograničene mogućnosti za razvoj karijere u Luksemburgu zbog malog broja institucija koje se tamo nalaze izravno utječu na postupke zapošljavanja Suda; pozdravlja osnivanje međuinstitucijske radne skupine u studenom 2017., koja je sastavila 24 preporuke u vezi s boljim izgledima za razvoj karijere i fleksibilnosti u pogledu zapošljavanja, boljim uvjetima prihvata i nastanjivanja u zemlji, boljom integracijom osoblja institucije u lokalnu zajednicu i boljom komunikacijom;
28. ističe da bi fleksibilnija raspodjela postojećih sudskih savjetnika mogla pozitivno utjecati na ukupnu učinkovitost Suda;
29. primjećuje blagi porast broja žena na rukovodećim položajima, koji je 2017. iznosio 36 % u usporedbi s 35 % 2016.; poziva Sud da nastavi poboljšavati rodnu ravnotežu na višim i rukovodećim položajima; pozdravlja pilot-projekt za razvoj upravljačkih i rukovodećih vještina, koji je posebno usmjeren na poticanje žena da se prijavljuju za rukovodeće položaje; potiče Sud da promiče mjere za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života koje se odnose na osoblje svih rodova;
30. pozdravlja činjenicu da se informacije o postojećim fleksibilnim radnim uvjetima pružaju svim zaposlenicima odmah po stupanju na dužnost te da su dostupne u priručniku za osoblje; pozdravlja transparentnost Suda u pogledu slučajeva izgaranja osoblja na poslu (burnout) i potiče ga da ocijeni raspodjelu radnog opterećenja unutar organizacije te da provjeri odnos zadaća i resursa;
31. napominje da je stegovni postupak pokrenut 2016. radi istrage pritužbe zbog uznemiravanja zaključen 2017.; pozdravlja imenovanje mreže povjerljivih savjetnika kojima se zaposlenici mogu obratiti za savjet ili pomoć u slučaju psihološkog ili seksualnog uznemiravanja; potiče Sud da pomno prati učinkovitost svoje politike u tom pogledu, da nastavi podizati razinu osviještenosti o uznemiravanju na radnom mjestu i da potiče kulturu nulte tolerancije prema uznemiravanju;
32. ponavlja da bi trebalo pomno pratiti geografsku uravnoteženost, tj. raspodjelu osoblja prema državljanstvu na temelju udjela stanovništva predmetne države članice u ukupnom stanovništvu Unije, posebno na rukovodećim položajima; napominje da je samo 15 od 56 voditelja odjela na Sudu i dvoje od 13 direktora bilo iz država članica koje su pristupile Europskoj uniji nakon svibnja 2004.; također napominje da 31 % osoblja Suda dolazi iz tih država članica; potiče Sud da razvije politiku za poboljšanje geografske neravnoteže i da o tome izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;
33. pozdravlja porast broja plaćenih stažista na Sudu s 57 stažista 2016. na 82 stažista 2017.; osim toga, pozdravlja činjenicu da je Sud zatražio dodatni iznos od 550 000 EUR u okviru proračuna za 2019.; međutim, žali zbog toga što je 2017. godine 215 stažista i dalje radilo u kabinetima članova Suda bez naknade; poziva Sud da zajamči da su svi stažisti na odgovarajući način plaćeni kako bi dobili dovoljnu naknadu za svoje napore i kako bi se spriječilo jačanje diskriminacije na temelju ekonomskih razloga;
34. napominje da članovi Suda mogu koristiti službene automobile izvan svojih dužnosti te da troškove takve uporabe u potpunosti snose korisnici; napominje da je prosječni trošak korištenja automobila izvan vršenja dužnosti po članu 2017. iznosio 440 EUR te da je taj trošak u potpunosti pokriven od naknada članova;
35. napominje da su vozači u 26 prilika vozili u matične zemlje članova Suda bez dotičnog člana i da su dobili povrat troškova za 53 noćenja povezana s tim putovanjima; osim toga, napominje da su za vozače bila predviđena 22 leta, pet putovanja vlakom i jedno putovanje brodom kako bi mogli pratiti člana na službenom putovanju u njegovoj matičnoj zemlji; naglašava da bi vozači trebali pratiti članove na putovanjima u matičnoj zemlji samo u opravdanim slučajevima;
36. napominje da je popis vanjskih aktivnosti članova Suda objavljen na internetskoj stranici Suda; izražava žaljenje zbog toga što u tom popisu nisu posebno navedeni svrha, datum, mjesto održavanja, putni troškovi i dnevnice za navedena događanja, kao ni je li te troškove pokrio Sud ili treća strana; poziva Sud da nastavi objavljivati popis vanjskih aktivnosti svojih članova te da bude precizniji u pogledu prethodno navedenih aspekata;
37 ponavlja svoj poziv Sudu da na svojoj internetskoj stranici objavi životopise i izjave o financijskim interesima svih svojih članova; napominje da su kratki životopisi svih članova objavljeni na internetskoj stranici, ali da oni ne sadržavaju informacije o članstvu u drugim organizacijama; napominje da članovi u skladu s novim Kodeksom ponašanja za članove po preuzimanju dužnosti moraju podnijeti izjavu o svojim financijskim interesima predsjedniku suda kojem pripadaju; poziva Sud da te izjave objavi na svojoj internetskoj stranici;
38. pozdravlja revidirani Kodeks ponašanja za članove koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. i kojim se predviđaju nova pravila za sprečavanje slučajeva sukoba interesa i osiguravanje neovisnosti članova;
39. napominje da uprava Suda priprema nova pravila o „rotirajućim vratima” za članove osoblja; ponavlja svoj poziv Sudu da brzo uspostavi i provede stroge obveze u tom pogledu;
40. traži od Suda da uspostavi jasna i čvrsta pravila za sponzorstvo kojima će se zajamčiti jednako postupanje u vezi sa svim događajima, nakon što je primio na znanje da je Sud zanijekao izvršavanje bilo kakvih sponzorskih aktivnosti iako je za 18. kongres Međunarodne federacije europskog prava (FIDE), održan u svibnju 2018. u Portugalu, omogućio usluge 12 usmenih prevoditelja uz trošak od 10 859,05 EUR;
41. napominje da 2017. nije zabilježen nijedan slučaj zviždača; pozdravlja usvajanje novih internih pravila o zaštiti zviždača 2017.; poziva Sud da osigura da su svi članovi osoblja primjereno upoznati sa svojim pravima, primjerice tijekom uvodnih predavanja za novo osoblje;
42. pozdravlja predanost Suda ambicioznim ekološkim ciljevima, posebno s obzirom na građevinski projekt koji je u tijeku, te potiče Sud na pravovremeno postizanje tih ciljeva; pozdravlja činjenicu da je 2017. godine premašen cilj za smanjenje ponuda sa znatnim utjecajem na okoliš; k tome, pozdravlja uvođenje međuinstitucijske korisničke podrške u području zelene javne nabave; potiče Sud da nastavi poboljšavati svoje gospodarenje otpadom, povećavati energetsku učinkovitost i smanjivati ugljični otisak;
43. napominje da će britanski članovi Suda i Općeg suda prestati obavljati svoje dužnosti kada se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Europske unije; napominje da bi kratkoročno i srednjoročno moglo doći do povećanja broja sudskih sporova zbog pravnih problema izazvanih sporazumom o povlačenju i odgovarajućim odredbama prava Ujedinjene Kraljevine;
44. napominje da je jedan bivši član Službeničkog suda trenutačno zaposlen na Sudu kao posebni savjetnik za pitanja u vezi s odlukom Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Europske unije; napominje da je njegovo imenovanje izvršeno u skladu s člankom 123. stavkom 2. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika;
45. napominje da je Sud 2017. imao 63 člana osoblja iz Ujedinjene Kraljevine, od čega 36 dužnosnika, 24 privremenih djelatnika i troje ugovornih djelatnika; pozdravlja namjeru Suda da pri donošenju odluka o produljenju ugovora za britansko ugovorno i privremeno osoblje nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije svaki slučaj uzme u obzir posebno; poziva Sud da brzo razvije dosljednu strategiju kako bi dotičnim osobama pružio sigurnost.
11.12.2018
MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA
upućeno Odboru za proračunski nadzor
o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., dio IV. - Sud
Izvjestitelj za mišljenje: Pavel Svoboda
PRIJEDLOZI
Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
1. pozdravlja činjenicu da izvršenje proračuna za financijsku godinu 2017. pokazuje vrlo visoku stopu iskorištenosti završnih odobrenih sredstava (98,69 %), koja je viša od stope iz 2016. (98,23 %);
2. ističe da Sud Europske unije mora zajamčiti pravdu besprijekorne kvalitete u razumnom roku, a kao institucija EU-a također treba voditi računa o tome da javna sredstva koja su mu na raspolaganju upotrebljava na što učinkovitiji i djelotvorniji način, u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja;
3. ističe da je proračun Suda Europske unije namijenjen isključivo za administrativne potrebe te da se otprilike 75 % sredstava izdvaja za osobe koje rade za tu instituciju, dok se preostali dio koristi za zgrade, namještaj, informacijsku tehnologiju i razne operativne rashode;
4. ističe da se uvođenje izrade proračuna temeljene na uspješnosti ne bi trebalo primjenjivati samo na proračun Suda Europske unije u cjelini već bi trebalo obuhvaćati postavljanje „SMART” ciljeva (konkretnih, mjerljivih, dostižnih, realističnih i vremenski utvrđenih ciljeva) za godišnje planove pojedinačnih službi, odjela i osoblja te određivanje relevantnih pokazatelja za pripremu procjena institucije; stoga poziva Sud Europske unije da u svojem poslovanju što šire uvede načelo izrade proračuna temeljene na uspješnosti;
5. napominje da Revizorski sud još od 2010. godine, pa tako i u svojem godišnjem izvješću za 2017., nema nikakvih primjedbi u pogledu rada Suda Europske unije;
6. prima na znanje da Revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 14/2017 o ispitivanju uspješnosti u upravljanju predmetima na Sudu Europske unije, objavljenom u rujnu 2017., prepoznaje značajne organizacijske i postupovne mjere koje je Sud Europske unije poduzeo kako bi poboljšao učinkovitost u postupanju s predmetima;
7. napominje da je Revizorski sud također predložio načine za daljnja poboljšanja, osobito provedbu integriranog sustava upravljanja predmetima;
8. pozdravlja preporuku Revizorskog suda, prema kojoj bi Sud Europske unije trebao razmotriti usvajanje aktivnijih postupaka upravljanja predmetima koji se temelje na individualnom pristupu i realističnim rokovima, pri čemu treba pomno pratiti raspodjelu radne snage i primijeniti dodatne metode administrativnog pojednostavnjenja;
9. ističe da bi fleksibilnija raspodjela postojećih sudskih savjetnika mogla pozitivno utjecati na ukupnu učinkovitost Suda Europske unije;
10. napominje da statistički podaci za 2017. godinu za dva sudska tijela koja čine Sud Europske unije potvrđuju trend zabilježen posljednjih godina u pogledu prosječnog trajanja postupka, koje je i dalje zadovoljavajuće i za Opći sud, gdje su povećani napori u pogledu učinkovitosti omogućili daljnje skraćenje postupaka (prosječno skraćenje od 2,4 mjeseca u usporedbi s 2016. i od 10,6 mjeseci u usporedbi s 2013.) i za Sud, koji je uspješno održao prosječno trajanje postupaka u vezi sa zahtjevima za prethodnu odluku ispod 16 mjeseci (15,7 mjeseci u 2017.), uz tek neznatno povećanje od 2016. (0,7 mjeseci), objašnjeno posebno složenim zakonodavstvom koje mu je podneseno na tumačenje;
11. pozdravlja preporuku Revizorskog suda o dodatnoj razradi rokova na način da se uzmu u obzir specifičnost svake vrste postupka i složenost predmeta;
12. pozdravlja činjenicu da su dva suda koja čine Sud Europske unije 2017. zaključila 1594 predmeta, što potvrđuje opći trend snažnog porasta pravosudne aktivnosti u razdoblju 2010. – 2017., i naglašava važnost tog trenda za koji se nada da će se nastaviti;
13. zaključuje da bi Sud Europske unije mogao dodatno poboljšati navedene pozitivne rezultate aktivnijim individualiziranim upravljanjem predmetima, upotrebljavanjem prilagođenih rokova i praćenjem mjere u kojoj su ljudski resursi stvarno iskorišteni; ističe da bi mjerenjem uspješnosti na taj način, a ne uporabom indikativnih rokova kojih se potrebno pridržavati u prosjeku, uprava dobila uvid i u problematične predmete i u elemente dobre prakse; ističe da bi se te informacije također mogle upotrijebiti za bolje izvješćivanje o uspješnosti u svrhu povećanja odgovornosti, čime bi se pružila slika o pravilnom funkcioniranju Suda Europske unije i uporabi dostupnih resursa;
14. pozdravlja stalan rast pristupa aplikaciji „e-Curia” (broj korisničkih računa za pristup 2017. je iznosio: 4 354, dok je 2016. iznosio 3 599) te činjenicu da se od 2016. sve države članice služe tom aplikacijom, što pokazuje da je došlo do djelotvornog podizanja osviještenosti javnosti o postojanju i prednostima te aplikacije; međutim, slaže se s razmatranjima koje je iznio Revizorski sud da bi moguća provedba potpuno integriranog IT sustava mogla povećati učinkovitost upravljanja predmetima;
15. izražava zabrinutost zbog toga što, za razliku od povezanih pojmova kao što su legitimnost, reaktivnost ili transparentnost, odgovornost zasad nije bila pretjerano važan pojam u utvrđivanju nadležnosti Suda Europske unije;
16. pozdravlja stvaranje „pravosudne mreže Europske unije”, koja obuhvaća ustavne i vrhovne sudove država članica, čije aktivnosti koordinira Sud Europske unije;
17. smatra da je od ključne važnosti da institucije Unije predstavljaju građane EU-a te u skladu s time ističe važnost cilja koji su postavili Parlament i Vijeće, a koji se odnosi na postizanje uravnoteženog predstavljanja muškaraca i žena u imenovanju sudaca Općeg suda.
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
Datum usvajanja |
10.12.2018 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
18 0 0 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Joëlle Bergeron, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Mady Delvaux, Mary Honeyball, Sajjad Karim, Sylvia-Yvonne Kaufmann, António Marinho e Pinto, Julia Reda, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, Axel Voss, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Sergio Gaetano Cofferati, Luis de Grandes Pascual, Tiemo Wölken, Kosma Złotowski |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
|
18 |
+ |
|
|
ALDE |
Jean-Marie Cavada, António Marinho e Pinto |
|
|
ECR |
Kosma Złotowski |
|
|
EFDD |
Joëlle Bergeron |
|
|
GUE/NGL |
Kostas Chrysogonos |
|
|
PPE |
Daniel Buda, Luis de Grandes Pascual, Pavel Svoboda, Axel Voss, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka |
|
|
S&D |
Sergio Gaetano Cofferati, Mady Delvaux, Mary Honeyball, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Evelyn Regner, Tiemo Wölken |
|
|
VERTS/ALE |
Julia Reda |
|
|
0 |
- |
|
|
|
|
|
|
0 |
0 |
|
|
|
|
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
|
Datum usvajanja |
20.2.2019 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
18 0 2 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Dennis de Jong, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Ingeborg Gräßle, Jean-François Jalkh, Wolf Klinz, Arndt Kohn, Georgi Pirinski, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Bart Staes, Marco Valli, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Karin Kadenbach, Marian-Jean Marinescu |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
|
18 |
+ |
|
|
ALDE |
Nedzhmi Ali, Martina Dlabajová, Wolf Klinz |
|
|
GUE/NGL |
Dennis de Jong |
|
|
PPE |
Tamás Deutsch, Ingeborg Gräßle, Marian-Jean Marinescu, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Tomáš Zdechovský |
|
|
S&D |
Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Karin Kadenbach, Arndt Kohn, Georgi Pirinski, Derek Vaughan |
|
|
VERTS/ALE |
Bart Staes |
|
|
0 |
- |
|
|
|
|
|
|
2 |
0 |
|
|
EFDD |
Marco Valli |
|
|
ENF |
Jean-François Jalkh |
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
- [1] SL L 51, 28.2.2017.
- [2] SL C 348, 28.9.2018., str. 1.
- [3] SL C 357, 4.10.2018., str. 1.
- [4] SL C 357, 4.10.2018., str. 9.
- [5] SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
- [6] SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
- [7] Tematsko izvješće Europskoga revizorskog suda br. 14/2017: Pregled uspješnosti upravljanja predmetima na Sudu Europske unije
- [8] SL C 373, 20.12.2013., str. 1.