IZVJEŠĆE o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza

8.3.2019 - (2018/2121(INI))

Posebni odbor za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza
Suizvjestitelji: Jeppe Kofod, Luděk Niedermayer

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza

(2018/2121(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članke 4. i 13. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

– uzimajući u obzir članke 107., 108., 113., 115. i 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

– uzimajući u obzir svoju Odluku od 1. ožujka 2018. o osnivanju Posebnog odbora za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanje poreza (TAX3) i njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata[1],

– uzimajući u obzir Rezoluciju odbora TAXE od 25. studenoga 2015.[2] i Rezoluciju odbora TAX2 od 6. srpnja 2016.[3] o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji[4],

– uzimajući u obzir rezultate Istražnog odbora za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza, koji su podneseni Vijeću i Komisiji 13. prosinca 2017.[5],

– uzimajući u obzir postupanje Komisije slijedom svake od navedenih rezolucija Parlamenta,[6]

– uzimajući obzir brojna otkrića istraživački novinara, kao što su LuxLeaks, Panamski dokumenti, Rajski dokumenti te nedavno otkriveni porezni skandali CumEx, kao i slučajeve pranja novca u kojima su konkretno sudjelovale banke u Danskoj, Estoniji, Njemačkoj, Latviji, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. studenoga 2018. o skandalu Cum-Ex: financijski kriminal i nedostaci u postojećem pravnom okviru[7],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2018. o zaštiti istraživačkih novinara u Europi: slučaj slovačkog novinara Jána Kuciaka i Martine Kušnírove[8],

– uzimajući u obzir studije koje je izradila Služba Europskog parlamenta za istraživanja na temu „Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem u EU-u: trenutačno stanje, problemi i učinci”, „Pranje novca i rizici od porezne utaje u slobodnim lukama i carinskim skladištima” i „Pregled fiktivnih poduzeća u Europskoj uniji”[9],

– uzimajući u obzir studiju na temu „Prijevare povezane s PDV-om: gospodarski učinak, izazovi i politička pitanja”[10], studiju na temu „Kriptovalute i lanac blokova – Pravni kontekst i posljedice u pogledu financijskog kriminala, pranja novca i utaje poreza” te studiju naslovljenu „Utjecaj digitalizacije na međunarodna porezna pitanja”[11],

– uzimajući u obzir studije Komisije na temu „pokazatelji agresivnog poreznog planiranja”[12],

– uzimajući u obzir dokaze koje je prikupio odbor TAX3 tijekom svojih 34 saslušanja sa stručnjacima ili tijekom razmjena mišljenja s povjerenicima i ministrima te za vrijeme službenih putovanja u Washington, Rigu, na otok Man, u Estoniju i Dansku,

– uzimajući u obzir modernizirani i čvršći okvir poreza na dobit uveden tijekom ovog zakonodavnog razdoblja, osobito direktive o pravilima protiv izbjegavanja poreza (ATAD I[13] i ATAD II[14]) terevizije Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC)[15],

– uzimajući u obzir prijedloge Komisije koji su u tijeku, a posebno CC(C)TB[16], paket mjera za digitalno oporezivanje[17] i javno izvješćivanje po državama[18], kao i stajalište Parlamenta o tim prijedlozima,

– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica od 1. prosinca 1997. o skupini za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja (skupina CoC) i redovna izvješća te skupine podnesena Vijeću za ekonomska i financijska pitanja (ECOFIN),

– uzimajući u obzir popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe koji je Vijeće donijelo 5. prosinca 2017. i koji je izmijenjen na temelju stalnog praćenja obveza prema trećim zemljama,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. ožujka 2018. o novim zahtjevima za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza u zakonodavstvu EU-a koji su posebno usmjereni na operacije financiranja i ulaganja (C(2018)1756),

– uzimajući u obzir tekuću modernizaciju okvira PDV-a, a posebno konačni sustav PDV-a,

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 24. studenoga 2016. na temu „Prema konačnom sustavu PDV-a i borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om”[19],

– uzimajući u obzir nedavno doneseni novi okvir EU-a za borbu protiv pranja novca, posebno nakon donošenja četvrte (AMLD4)[20] i pete (AMLD5) revizije Direktive o sprečavanju pranja novca)[21],

– uzimajući u obzir postupke zbog povrede prava pokrenute protiv 23 države članice zbog neprenošenja ili nepotpunog prenošenja direktive AMLD4 u nacionalno zakonodavstvo,

– uzimajući u obzir Akcijski plan Komisije od 2. veljače 2016. za jačanje borbe protiv financiranja terorizma (COM(2016)0050)[22],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. o jačanju okvira Unije za bonitetni nadzor i nadzor sprečavanja pranja novca (COM(2018)0645),

– uzimajući u obzir mapiranje i analizu razlika od 15. prosinca 2016. u vezi s ovlastima i preprekama u dobivanju i razmjeni informacija, koji su provedeni u okviru platforme financijsko-obavještajnih jedinica Europske unije, te radni dokument službi Komisije od 26. lipnja 2017. o poboljšanju suradnje između financijsko-obavještajnih jedinica EU-a (SWD(2017)0275),

– uzimajući u obzir Preporuku Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Komisije od 11. srpnja 2018. godine malteškoj financijsko-obavještajnoj jedinici (FIAU) o mjerama potrebnima za usklađivanje s Direktivom o sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma,

– uzimajući u obzir dopis od 7. prosinca 2018. koji je predsjednik odbora TAX3 uputio stalnom predstavniku Malte pri EU-u Danielu Azzopardiju, u kojem se traže objašnjenja o društvu „17 Black”,

– uzimajući u obzir istrage u vezi s državnim potporama i odluke Komisije[23],

– pozdravlja prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2018. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (COM(2018)0218),

– uzimajući u obzir ishode raznih sastanaka na vrhu skupina G7, G8 i G20 održanih na temu međunarodnih poreznih pitanja,

– uzimajući u obzir rezoluciju o Akcijskom programu iz Addis Abebe, koju je Glavna skupština Ujedinjenih naroda usvojila 27. srpnja 2015.,

– uzimajući u obzir izvješće stručne skupine na visokoj razini o nezakonitim financijskim tokovima iz Afrike, izrađeno na zajednički zahtjev Komisije Afričke unije (AUC)/Gospodarskog vijeća UN-a za Afriku (ECA) i Konferencije afričkih ministara financija, planiranja i gospodarskog razvoja,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. siječnja 2016. o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje (COM(2016)0024) u kojoj je Komisija također pozvala EU da „pruži dobar primjer”,

– uzimajući u obzir svoje rezolucije od 8. srpnja 2105. o izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza kao izazovima za upravljanje, socijalnu zaštitu i razvoj u zemljama u razvoju[24] i od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u[25],

– uzimajući u obzir obvezu iz članka 8. stavka 2. Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR) da se u svakom trenutku poštuje zakonodavstvo o privatnom životu,

– uzimajući u obzir izvješće Komisije od 23. siječnja 2019.o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u Europskoj uniji (COM(2019)0012),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. siječnja 2019. pod nazivom „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju o poreznoj politici EU-a” (COM(2019)0008),

– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2017. pod nazivom „Razvojna partnerstva EU-a i izazov koji predstavljaju međunarodni porezni sporazumi”,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza (A8-0170/2019),

1. Opći uvod i objašnjenje konteksta

1.1. Promjene

1. smatra da trenutačna porezna pravila često ne drže korak sa sve većom brzinom gospodarstva; podsjeća da su trenutačna međunarodna i nacionalna porezna pravila uglavnom osmišljena početkom 20. stoljeća; smatra da postoji hitna i trajna potreba za reformom tih pravila kako bi se međunarodni, europski i nacionalni porezni sustavi prilagodili novim gospodarskim, socijalnim i tehnološkim izazovima 21. stoljeća; ističe da se uglavnom smatra da trenutačni porezni sustavi i računovodstvene metode nisu opremljeni kako bi bili u korak s tim napretkom i osigurali da svi sudionici na tržištu plaćaju svoj pravedan dio poreza;

2. naglašava da je Europski parlament dao znatan doprinos borbi protiv financijskog kriminala, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, što se, među ostalim, moglo vidjeti u slučajevima LuxLeaks, Panamski dokumenti, Rajski dokumenti, Football Leaks, Bahamas Leaks i CumEx, osobito djelovanjem posebnih odbora TAXE, TAX2[26] i TAX3, istražnog odbora PANA i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON);

3. pozdravlja činjenicu da je Komisija tijekom svojeg tekućeg mandata podnijela 26 zakonodavna prijedloga u cilju uklanjanja nekih zakonskih rupa, poboljšanja borbe protiv financijskog kriminala i agresivnog poreznog planiranja te povećanja učinkovitosti prikupljanja poreza i porezne pravednosti; duboko žali zbog nedostatka napretka u Vijeću u pogledu važnih inicijativa koje se odnose na reforme poreza na dobit koje još nisu završene zbog nedostatka istinske političke volje; poziva na brzo usvajanje inicijativa EU-a koje još nisu završene i na pomno praćenje provedbe kako bi se osigurala učinkovitost i pravilna provedba propisa te kako bi se išlo u korak s prilagodljivosti poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja;

4. podsjeća na to da porezna jurisdikcija ima kontrolu samo nad poreznim pitanjima povezanima s njezinim državnim područjem, a gospodarski tokovi i neki porezni obveznici poput multinacionalnih poduzeća i pojedinaca s visokom neto vrijednošću posluju na svjetskoj razini;

5. naglašava da je za definiranje poreznih osnovica potrebno imati potpunu sliku situacije poreznog obveznika, uključujući one dijelove koji su izvan porezne jurisdikcije, i utvrditi koji se dio odnosi na koju jurisdikciju; napominje da je također potrebno da se te porezne osnovice raspodijele između poreznih jurisdikcija kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje i dvostruko neoporezivanje; potvrđuje da bi prednost trebalo dati uklanjanju dvostrukog neoporezivanja i jamčenju hvatanja u koštac s problemom dvostrukog oporezivanja;

6. smatra da sve institucije EU-a i države članice moraju uložiti napore da građanima objasne što je napravljeno u području oporezivanja i koje su mjere poduzete kako bi se odgovorilo na postojeće probleme i zakonske rupe; smatra da EU treba usvojiti opsežnu strategiju kojom bi Unija s pomoću relevantnih politika podupirala države članice koje prelaze sa svojih postojećih štetnih poreznih sustava na porezni sustav koji je u skladu s pravnim okvirom EU-a i duhom Ugovora EU-a;

7. primjećuje da su se gospodarski tokovi[27] i mogućnosti za promjenu porezne rezidentnosti znatno povećali; upozorava da su neke nove pojave[28] suštinski netransparentne ili se njima olakšava netransparentnost čime se omogućava porezna prijevara, utaja poreza, agresivno porezno planiranje i pranje novca;

8. izražava žaljenje zbog činjenice da neke države članice EU-a oduzimaju poreznu osnovicu drugih država članica privlačenjem dobiti ostvarene drugdje, čime se poduzećima omogućuje da umjetno smanje svoju poreznu osnovicu; ističe da se tom praksom ne ugrožava samo načelo solidarnosti EU-a već zbog nje dolazi do raspodjele bogatstva prema multinacionalnim poduzećima i njihovim dioničarima, na štetu građana EU-a; podupire važan rad akademske zajednice i novinara koji pomažu u otkrivanju i pojašnjenju tih praksi;

1.2. Svrha oporezivanja i utjecaj porezne prijevare, utaje poreza, štetne porezne prakse i pranja novca na europska društva

9. smatra da pravedno oporezivanje i odlučna borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca imaju središnju ulogu u oblikovanju pravednog društva i snažnog gospodarstva braneći pritom društveni ugovor i vladavinu prava; napominje da je pravedan i učinkovit sustav oporezivanja ključan za rješavanje nejednakosti, i to ne samo financiranjem javne potrošnje kojom se podupire društvena mobilnost, već i smanjenjem nejednakosti u prihodima; ističe da porezna politika može imati znatan učinak na odluke o zapošljavanju, razine ulaganja i spremnost poduzeća da prošire svoje poslovanje;

10. ističe da je najhitniji prioritet smanjiti porezni jaz koji proizlazi iz poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca te njihova utjecaja na nacionalne proračune i proračun EU-a kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti i porezna pravednost prema svim poreznim obveznicima i među njima te borba protiv povećanja nejednakosti i jačanje povjerenja u demokratsko donošenje politika osiguravajući da prevaranti nemaju konkurentnu poreznu prednost u odnosu na poštene porezne obveznike;

11. naglašava da su zajednički napori na razini EU-a i na nacionalnoj razini ključni za obranu proračuna EU-a i nacionalnih proračuna od gubitaka koji proizlaze iz neplaćenih poreza; napominje da države mogu samo uz potpuno i učinkovito prikupljene porezne prihode predvidjeti, između ostalog, kvalitetne javne usluge, uključujući cjenovno pristupačno obrazovanje, zdravstvenu skrb i stanovanje, sigurnost, suzbijanje kriminala i odgovore na izvanredne situacije, socijalnu sigurnost i skrb, provedbu standarda sigurnosti na radnom mjestu i standarda zaštite okoliša, borbu protiv klimatskih promjena, promicanje rodne ravnopravnosti, javni prijevoz i osnovnu infrastrukturu kako bi se potaknuo i, prema potrebi, stabilizirao socijalno uravnotežen razvoj u cilju ostvarivanja ciljeva održivog razvoja;

12. smatra da su nedavne promjene u području oporezivanja i prikupljanja poreza, kojima se težište oporezivanja premjestilo s imovine na dohodak, s dohotka od kapitala na dohodak od rada i potrošnju, s multinacionalnih poduzeća (MNE-ovi) na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i iz financijskog sektora na realno gospodarstvo, imale nerazmjeran utjecaj na žene i osobe s niskim primanjima, koje se obično više oslanjaju na dohodak od rada i troše veći dio svojih prihoda na potrošnju[29]; napominje da među najbogatijim skupinama stanovništva postoje veće stope utaje poreza[30]; poziva Komisiju da u svojim zakonodavnim prijedlozima u području poreza i sprečavanja pranja novca uzme u obzir učinak na društveni razvoj, uključujući rodnu ravnopravnost i druge prethodno navedene politike;

1.3. Rizici i pogodnosti povezane s gotovinskim transakcijama

13. naglašava da gotovinske transakcije, unatoč njihovim pogodnostima, kao što su pristupačnost i brzina, i dalje predstavljaju vrlo visoki rizik u smislu pranja novca i utaje poreza, uključujući prijevare u vezi s PDV-om; napominje da su u nekim državama članicama već uvedena ograničenja za gotovinska plaćanja; ujedno napominje da se, unatoč usklađivanju pravila o kontrolama gotovine na vanjskim granicama EU-a, pravila u pogledu kretanja gotovine unutar granica EU-a i dalje razlikuju među državama članicama;

14. napominje da zbog rascjepkanosti i različite prirode tih mjera može doći do narušavanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta; stoga poziva Komisiju da pripremi prijedlog o ograničenjima na gotovinska plaćanja na europskoj razini, uz istodobno zadržavanje gotovine kao sredstva plaćanja; nadalje napominje da euronovčanice u velikim apoenima predstavljaju veći rizik u smislu pranja novca; pozdravlja činjenicu da je Europska središnja banka (ESB) 2016. najavila da više neće izdavati nove novčanice od 500 EUR (iako postojeće zalihe ostaju zakonsko sredstvo plaćanja); poziva ESB da izradi vremenski raspored za ukidanje mogućnosti korištenja novčanicama od 500 EUR;

1.4. Kvantitativna procjena

15. ističe da porezna prijevara, utaja poreza i agresivno porezno planiranje dovode do gubitka resursa za nacionalne proračune i proračun Europske unije[31]; uviđa da kvantifikacija tih gubitaka nije jednostavna; međutim, napominje da bi se povećanim zahtjevima u pogledu transparentnosti osiguralo ne samo bolje podatke, već bi se pridonijelo i smanjenju netransparentnosti;

16. napominje da se u nekoliko procjena nastojao brojčano utvrditi razmjer gubitaka koji nastaju zbog izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca; podsjeća na to da nijedna od tih procjena ne pruža dovoljno široku sliku sama po sebi zbog prirode podataka ili nedostatka istih; napominje da se neke od nedavnih procjena međusobno nadopunjuju na temelju različitih komplementarnih metodologija;

17. ponovno izražava žaljenje zbog „nedostatka pouzdanih i nepristranih statističkih podataka o razmjerima porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza [te] naglašava važnost razvijanja odgovarajućih i transparentnih metodologija za kvantificiranje razmjera tih pojava, kao i njihova učinka na javne financije, gospodarske aktivnosti i javna ulaganja zemalja”[32]; podsjeća da su nedavni primjeri pokazali važnost političke i financijske neovisnosti statističkih zavoda kako bi se zajamčila pouzdanost statističkih podataka; poziva na to da se od Eurostata zatraži tehnička pomoć za prikupljanje sveobuhvatnih i točnih statističkih podataka kako bi ih se pružilo u usporedivom, jednostavno koordiniranom digitalnom formatu;

18. posebno podsjeća na empirijsku procjenu razmjera godišnjih gubitaka prihoda uzrokovanih agresivnim planiranjem poreza na dobit u EU-u, koja je izrađena 2015. godine; napominje da se procijenjeni iznos kreće u rasponu od 50 – 70 milijardi EUR (iznos koji se izgubi samo zbog premještanja dobiti i koji odgovara udjelu od barem 17 % poreza na dobit 2013. i 0,4 % BDP-a) do 160 – 190 milijardi EUR (ako se dodaju individualizirani porezni dogovori velikih multinacionalnih poduzeća i neučinkovitost u prikupljanju poreza);

19. poziva Vijeće i države članice da, posebno kroz potporu u okviru programa Fiscalis, prednost daju projektima čiji je cilj kvantificiranje razmjera izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se uspješnije premostio postojeći porezni jaz; naglašava da je Europski parlament usvojio povećanje[33] sredstava u okviru programa Fisacalis; potiče države članice da, pod koordinacijom Komisije, procjenjuju svoj porezni jaz i da rezultate objavljuju na godišnjoj osnovi;

20. napominje da se u radnom dokumentu MMF-a[34] procjenjuje da gubici uzrokovani smanjenjem porezne osnovice i premještanjem dobiti te gubici povezani s poreznim oazama na svjetskoj razini iznose oko 600 milijardi USD godišnje; napominje da se, u skladu s dugoročnim procjenama MMF-a, radi o 400 milijardi USD za zemlje OECD-a (1 % njihova BDP-a) i 200 milijardi USD za zemlje u razvoju (1,3 % njihova BDP-a);

21. pozdravlja nedavne procjene neslužbenog gospodarstva, često nazvanog sivo gospodarstvo, u studiji o poreznim politikama u Europskoj uniji za 2017.[35], koja pruža neizravni širi prikaz utaje poreza; ističe da vrijednost neslužbenog gospodarstva mjeri gospodarske aktivnosti koje se ne mogu evidentirati u osnovnim izvorima podataka koji se koriste za izradu nacionalnih računa;

22. naglašava da se svake godine gotovo 40 % dobiti multinacionalnih poduzeća premješta u porezne oaze, a neke države članice Europske unije izgledaju glavne gubitnice premještanja dobiti jer 35 % premještene dobiti dolazi iz država članica EU-a, iza kojih slijede zemlje u razvoju (30 %)[36]; ističe da se oko 80 % dobiti koja se premješta iz mnogih država članica EU-a usmjerava u nekoliko drugih država članica EU-a ili kroz njih; ističe da multinacionalna poduzeća mogu platiti do 30 % manje poreza od domaćih konkurenata te da se agresivnim poreznim planiranjem narušava tržišno natjecanje za domaća poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća;

23. napominje da multinacionalna poduzeća koja su saslušana pred odborom TAX3 izrađuju vlastite procjene efektivnih poreznih stopa (ETR)[37]; ističe da neki stručnjaci dovode u pitanje te procjene;

24. poziva na prikupljanje statističkih podataka o velikim transakcijama u slobodnim lukama, carinskim skladištima i posebnim gospodarskim zonama, kao i objavljivanje informacija dobivenih od posrednika i zviždača;

1.5. Porezne prijevare, utaje poreza, izbjegavanje plaćanja poreza i agresivno porezno planiranje (ATP)

25. podsjeća da se borba protiv utaje poreza i poreznih prijevara odnosi na nezakonite radnje, dok se borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza usmjerava na situacije u kojima se iskorištavaju rupe u zakonima ili koje su a priori u granicama zakona, osim ako ih porezno tijelo ili konačno sud ne proglase nezakonitima, ali protiv njegova duha; poziva stoga na pojednostavnjenje poreznog okvira;

26. podsjeća na to da poboljšavanje prikupljanja poreza u državama EU-a može vjerojatno smanjiti kriminal povezan s utajom poreza i povezanim pranjem novca;

27. podsjeća da se pojam agresivno porezno planiranje odnosi na osmišljavanje poreznog dizajna kojim će se porezne obveze smanjiti iskorištavanjem tehničkih obilježja poreznog sustava ili odabiranjem između dvaju ili više poreznih sustava, što je protivno duhu prava,

28. pozdravlja odgovor Komisije na pozive iz rezolucija odbora TAXE, TAX2 i PANA o učinkovitijem prepoznavanju agresivnog poreznog planiranja i štetnih poreznih praksi;

29. poziva Komisiju i Vijeće da predlože i donesu sveobuhvatnu i posebnu definiciju pokazatelja agresivnog poreznog planiranja, nadovezujući se na obilježja utvrđena tijekom pete revizije Direktive o administrativnoj suradnji (DAC6)[38] i relevantne studije i preporuke Komisije[39]; ističe da se ti jasni pokazatelji prema potrebi mogu temeljiti na međunarodno dogovorenim normama; poziva države članice da te pokazatelje koriste kao osnovu za ukidanje svih štetnih poreznih praksi koje su rezultat postojećih rupa u poreznom zakonodavstvu; poziva Komisiju i Vijeće da redovito ažuriraju te pokazatelje ako se pojave novi mehanizmi ili prakse agresivnog poreznog planiranja;

30. naglašava da između korporativnih poreznih obveznika i pojedinaca s visokom neto vrijednošću postoji sličnost u korištenju korporativnih i sličnih struktura kao što su trustovi i lokacije na moru (offshore) za potrebe agresivnog poreznog planiranja; upozorava na ulogu posrednika[40] u uspostavi takvih programa; u tom pogledu podsjeća da većina prihoda pojedinaca s visokom neto vrijednošću dolazi u obliku kapitalne dobiti, a ne zarade;

31. pozdravlja činjenicu da je Komisija ocijenila pokazatelje agresivnog poreznog planiranja i uvrstila ih u svoja izvješća po državama članicama u okviru Europskog semestra za 2018.; traži da to ocjenjivanje postane redovna praksa kako bi se osigurali jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu EU-a te, dugoročno, veća stabilnost javnih prihoda; poziva Komisiju da zajamči donošenje jasnih popratnih mjera za okončanje praksi agresivnog poreznog planiranja, prema potrebi, u obliku službenih preporuka;

32. ponavlja svoj poziv poduzećima da, kao porezni obveznici, u potpunosti poštuju svoje porezne obveze i suzdrže se od agresivnog poreznog planiranja koje dovodi do smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) te da strategiju pravednog oporezivanja i suzdržavanje od štetnih poreznih praksi smatraju važnim dijelom svojeg društveno odgovornog poslovanja, uzimajući pritom u obzir Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća kako bi osigurali povjerenje poreznih obveznika u porezne okvire;

33. potiče države članice koje sudjeluju u postupku pojačane suradnje da što prije postignu dogovor o donošenju poreza na financijske transakcije (FTT), istodobno potvrđujući da je globalno rješenje najprikladnije;

2. Porez na dobit

34. podsjeća da su se mogućnosti za odabir lokacije poslovanja ili boravka na temelju regulatornog okvira naglo povećale zbog globalizacije i digitalizacije;

35. podsjeća da se porezi moraju platiti u jurisdikcijama u kojima se odvija stvarna znatna i istinska gospodarska aktivnost i dolazi do stvaranja vrijednosti ili, u slučaju neizravnog oporezivanja, tamo gdje se odvija potrošnja; naglašava da se to može postići usvajanjem zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) u EU-u s prikladnom i pravednom raspodjelom, uključujući, među ostalim, svu materijalnu i nematerijalnu imovinu;

36. napominje da je EU uveo porez na izlazak u okviru direktive ATAD I te da se time državama članicama omogućuje oporezivanje gospodarske vrijednosti kapitalne dobiti ostvarene na njihovu državnom području, čak i ako ta dobit još nije ostvarena u trenutku izlaska; smatra da bi trebalo ojačati načelo oporezivanja dobiti ostvarene u državama članicama prije nego što napuste Uniju, na primjer s pomoću koordiniranog poreza po odbitku na kamate i licencije, kako bi se ispravili postojeći nedostaci i izbjegao odlazak profita iz EU-a bez plaćanja poreza; poziva Vijeće da nastavi pregovore o prijedlogu u vezi s kamatama i licencijama[41]; napominje da se u poreznim sporazumima često smanjuje stopa poreza po odbitku radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja[42];

37. ponovno potvrđuje da prilagodba međunarodnih poreznih pravila treba odgovarati izbjegavanju koje proizlazi iz mogućeg iskorištavanja međudjelovanja između nacionalnih poreznih odredbi i mreža poreznih sporazuma, što rezultira erozijom porezne osnovice i dvostrukim neoporezivanjem jamčeći da ne dolazi do dvostrukog oporezivanja;

2.1. Akcijski plan za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te njegova provedba u EU-u: Direktiva o pravilima protiv izbjegavanja poreza (ATAD)

38. smatra da je projekt skupine G20, koji se odnosio na borbu protiv praksi smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti i koji je vodio OECD, imao za cilj koordinirano se uhvatiti u koštac s uzrocima i okolnostima koje dovode do tih praksi, i to poboljšanjem prekogranične usklađenosti poreznih propisa, jačanjem obvezujućih uvjeta i povećanjem transparentnosti i sigurnosti; međutim, navodi da se stupanj spremnosti i predanosti suradnji na akcijskom planu OECD-a za BEPS razlikuje među državama i s obzirom na predmetne mjere;

39. napominje da se akcijski plan skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, koji vodi OECD te koji se sastoji od 15 točaka i čija je svrha koordinirano rješavanje uzroka i okolnosti koje dovode do praksi smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, provodi i prati u sklopu uključivog okvira te da se vode dodatne rasprave i to u kontekstu koji nadilazi samo početne države sudionice; poziva države članice da podrže reformu i mandata i funkcioniranja uključivog okvira kako bi se zajamčilo da se postojećim međunarodnim okvirom za borbu protiv praksi smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti obuhvate preostale rupe u poreznom zakonodavstvu te neriješena porezna pitanja, kao što je raspodjela prava na oporezivanje među zemljama;

40. prima na znanje činjenicu da mjere zahtijevaju provedbu; prima na znanje političku izjavu[43] o uključivom okviru za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS), čiji je cilj osmisliti moguća rješenja za utvrđene poteškoće koje se odnose na oporezivanje digitalnog gospodarstva;

41. ističe da su neke države nedavno donijele jednostrane protumjere protiv štetnih poreznih praksi (kao što je porez na preusmjerenu dobit u Ujedinjenoj Kraljevini i odredbe o globalnom nematerijalnom prihodu s niskim stopama poreza (GILTI) u sklopu porezne reforme u SAD-u) kako bi se osiguralo da se strani prihod multinacionalnih poduzeća propisno oporezuje po minimalnoj efektivnoj poreznoj stopi u državi u kojoj matično društvo ima boravište; traži da se te mjere ocijene na razini EU-a; napominje da, za razliku od tih jednostranih mjera, EU općenito promiče multilateralna i sporazumna rješenja za rješavanje pitanja pravedne dodjele prava oporezivanja; naglašava da, primjerice, EU daje prednost globalnom rješenju za oporezivanje digitalnog sektora, ali ipak predlaže uvođenje poreza na digitalne usluge na razini EU-a (DST) s obzirom na to da globalne rasprave u tom području sporo napreduju;

42. podsjeća da se paketom EU-a protiv izbjegavanja plaćanja poreza iz 2016. dopunjavaju postojeće odredbe kako bi se na usklađen način u cijelom EU-u provodilo 15 mjera u borbi protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti na jedinstvenom tržištu;

43. pozdravlja činjenicu da je EU donio direktive ATAD I i ATAD II; smatra da se tim direktivama osigurava pravednije oporezivanje jer određuju minimalnu razinu zaštite od izbjegavanja poreza na dobit u cijelom EU-u te da jamče pravednije i stabilnije okruženje za poduzeća, i iz perspektive potražnje i iz perspektive ponude; pozdravlja odredbe o hibridnim neusklađenostima čiji je cilj sprečavanje dvostrukog neoporezivanja kako bi se uklonile postojeće i izbjegle daljnje neusklađenosti između država članica i u odnosu na treće zemlje;

44. pozdravlja odredbe o kontroliranim stranim korporacijama koje su dio Direktive ATAD I i kojima se osigurava da se dobit povezanih društava koja je registrirana u državama s niskom ili nepostojećom stopom oporezivanja učinkovito oporezuje; smatra da se njima sprječava da nepostojanje nacionalnih pravila o kontroliranim stranim korporacijama u Uniji ili razlike među tim pravilima ugroze funkcioniranje unutarnjeg tržišta, osim u slučaju potpuno umjetnih dogovora, na koje je Parlament u više navrata upozorio; žali zbog toga što u Direktivi ATAD I postoje dva pristupa provedbi pravila o kontroliranim stranim korporacijama i poziva države članice da primijene samo jednostavnija i najučinkovitija pravila o kontroliranim stranim korporacijama poput onih iz članka 7. stavka 2. točke (a) te direktive;

45. pozdravlja opće pravilo protiv zlouporabe u svrhu izračuna obveze plaćanja poreza na dobit, koje je navedeno u Direktivi ATAD I i kojim se državama članicama omogućuje da zanemaruju rješenja koja nisu autentična te u kojemu se uzimaju u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti s ciljem ostvarivanja porezne prednosti; ponavlja svoj opetovani poziv na donošenje općeg i strogog zajedničkog pravila protiv zlouporabe u postojećem zakonodavstvu, a posebno u Direktivi o matičnim društvima i društvima kćerima, Direktivi o spajanjima te Direktivi o kamatama i licencijama;

46. ponavlja poziv na donošenje jasne definicije stalnog poslovnog nastana i znatne gospodarske prisutnosti kako poduzeća ne bi mogla umjetno izbjegavati plaćanje poreza u državi članici u kojoj obavljaju gospodarsku aktivnost;

47. poziva da se rad koji se provodi u okviru Zajedničkog foruma EU-a o transfernim cijenama i koji se odnosi na razvoj dobrih praksi dovrši te da Komisija nadzire provedbu u državama članicama;

 

48. podsjeća na svoju zabrinutost u vezi s uporabom transfernih cijena u agresivnom poreznom planiranju i slijedom toga ponovno upozorava na potrebu za odgovarajućim djelovanjem i poboljšanjem okvira za transferne cijene kako bi se riješilo to pitanje; ističe da je potrebno zajamčiti da te cijene odražavaju gospodarsku stvarnost, pružaju sigurnost, jasnoću i pravednost za države članice i poduzeća koja posluju u Uniji te da smanjuju rizik od zlouporabe pravila u svrhe premještanja dobiti; smatra da se pritom mora voditi računa o smjernicama OECD-a o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i poreznu upravu iz 2010.[44]; međutim, napominje da, kao što su istaknuli stručnjaci te kako je navedeno u publikacijama, upotreba „koncepta neovisnog subjekta” ili „načela nepristrane transakcije” predstavlja jedan od glavnih čimbenika za omogućivanje štetnih poreznih praksi[45];

49. naglašava da mjere EU-a usmjerene na rješavanje problema smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te agresivnog poreznog planiranja za porezna tijela znače ažurirano sredstvo kojim se jamči pravedno prikupljanje poreza uz istodobno osiguravanje konkurentnosti poduzeća iz EU-a; naglašava da bi porezna tijela trebala biti odgovorna za učinkovito korištenje tih instrumenata i ne nametati dodatna opterećenja za odgovorne porezne obveznike, posebno mala i srednja poduzeća;

50. drži da novi protok informacija prema poreznim tijelima nakon donošenja direktiva ATAD I i DAC4 rezultira potrebom za odgovarajućim sredstvima kako bi se osiguralo najučinkovitije korištenje takvih informacija i učinkovito smanjio trenutačni porezni jaz; poziva sve države članice da zajamče da su sredstva koja upotrebljavaju tijela dostatna i primjerena za upotrebu tih informacija te za objedinjavanje i unakrsnu provjeru informacija iz različitih izvora i skupova podataka;

2.2. Jačanje mjera EU-a za borbu protiv agresivnog poreznog planiranja i dopunjavanje akcijskog plana za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti

2.2.1. Nadzor poreznih sustava država članica i ukupnog poreznog okruženja – agresivno porezno planiranje u EU-u (Europski semestar)

51. pozdravlja činjenicu da su porezni sustavi država članica i ukupno porezno okruženje postali dio europskog semestra u skladu s pozivom Parlamenta[46]; pozdravlja studije i podatke koje je izradila Komisija[47] i kojima se omogućuje bolje rješavanje situacija u kojima postoje pokazatelji gospodarskog agresivnog poreznog planiranja te koji daju jasnu naznaku izloženosti poreznom planiranju i za sve države članice predstavljaju bogatu bazu podataka o tom problemu; ističe da države članice, u duhu lojalne suradnje, ne smiju olakšati stvaranje programa agresivnog poreznog planiranja koji nisu u skladu s pravnim okvirom EU-a i duhom Ugovora EU-a;

52. traži da ti novi porezni pokazatelji za europski semestar imaju isti rang kao i pokazatelji povezani s kontrolom rashoda; ističe koristi koje proizlaze iz dodavanja te porezne dimenzije europskom semestru s obzirom na to da će se njome omogućiti suzbijanje određenih štetnih poreznih praksi koje do sada nisu bile riješene u okviru direktive ATAD i drugih postojećih europskih propisa;

53. pozdravlja činjenicu da se u okviru Direktive o administrativnoj suradnji (DAC6) navode obilježja prekograničnih aranžmana o kojima su posrednici dužni obavijestiti porezna tijela kako bi ih ona mogla ocijeniti; pozdravlja činjenicu da se ta obilježja programa agresivnog poreznog planiranja mogu ažurirati ako se pojave novi aranžmani ili prakse; ističe da rok za provedbu Direktive još nije prošao i da će biti potrebno nadzirati odredbe kako bi se osigurala njihova učinkovitost;

54. poziva na to da skupina za Kodeks o postupanju jednom godišnje Vijeću i Parlamentu podnosi izvješće o glavnim aranžmanima o kojima se izvijesti u državama članicama kako bi se donositeljima odluka omogućilo da budu u tijeku s novim poreznim sustavima koji se izrađuju te da poduzmu nužne protumjere koje bi mogle biti potrebne;

55. poziva i institucije EU-a i države članice da osiguraju da ugovori o javnoj nabavi ne olakšavaju izbjegavanje plaćanja poreza za dobavljače; ističe da bi države članice trebale nadzirati i jamčiti da poduzeća ili drugi pravni subjekti uključeni u javne natječaje i ugovore o javnoj nabavi ne sudjeluju u poreznim prijevarama, utaji poreza i agresivnom poreznom planiranju; poziva Komisiju da pojasni postojeću praksu javne nabave u skladu s direktivom EU-a o javnoj nabavi te da po potrebi predloži njezino ažuriranje kako se ne bi zabranjivala primjena razmatranja povezanih s porezima kao kriterija za isključenje ili čak kao kriterija odabira u javnoj nabavi;

56. poziva Komisiju da u najkraćem mogućem roku izradi prijedlog u cilju stavljanja izvan snage povlaštenih poreznih režima za patente te poziva države članice da prednost daju neštetnoj i, po potrebi, izravnoj potpori za istraživanje i razvoj na njihovu teritoriju; naglašava da je porezne olakšice za trgovačka društva potrebno pažljivo razraditi i primjenjivati samo u slučajevima u kojima imaju pozitivan utjecaj na radna mjesta i rast te u kojima ne postoji nikakva opasnost nastanka novih rupa u poreznom sustavu;

57. u međuvremenu ponavlja poziv da se osigura istinska povezanost trenutačnih povlaštenih poreznih režima za patente s gospodarskom aktivnošću, kao što su testovi rashoda, te da se njima ne narušava tržišno natjecanje; primjećuje sve veću ulogu nematerijalne imovine u vrijednosnom lancu multinacionalnih poduzeća; prima na znanje poboljšanu definiciju troškova istraživanja i razvoja u prijedlogu o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCTB); podupire stajalište Parlamenta o uvođenju poreznih olakšica za stvarne troškove istraživanja i razvoja umjesto odbitaka za istraživanje i razvoj;

2.2.2. Bolja suradnja u području oporezivanja, uključujući CCCTB

58. naglašava da bi porezna politika u Europskoj uniji trebala biti usmjerena na borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja te na olakšavanje prekogranične gospodarske aktivnosti suradnjom poreznih tijela i osmišljavanjem pametne porezne politike;

59. ističe da postoje brojne prepreke povezane s porezom koje otežavaju prekograničnu gospodarsku aktivnost; u tom pogledu ističe svoju rezoluciju od 25. listopada 2012. o 20 glavnih nedoumica europskih građana i poduzeća u vezi s djelovanjem jedinstvenog tržišta[48]; potiče Komisiju da joj jedan od prioriteta bude donošenje akcijskog plana za rješavanje tih prepreka;

60. pozdravlja ponovno pokretanje projekta CCCTB-a, što je rezultat činjenice da je Komisija usvojila međusobno povezane prijedloge o CCTB-u i CCCTB-u; naglašava da će se CCCTB-om, kada se u potpunosti provede, ukloniti rupe u nacionalnim poreznim sustavima, osobito u pogledu transfernih cijena;

61. poziva Vijeće da brzo usvoji i usporedno provede ta dva prijedloga te da uzme u obzir mišljenje Parlamenta koje već uključuje koncept virtualnog stalnog poslovnog nastana i formule za raspodjelu zahvaljujući kojima bi se zatvorile preostale zakonske rupe koje omogućuju izbjegavanje plaćanja poreza i izjednačili uvjeti u svjetlu digitalizacije; izražava žaljenje zbog upornog odbijanja određenih država članica da pronađu rješenje i poziva države članice da premoste svoja različita stajališta;

62. podsjeća da bi primjenu CCTB-a i CCCTB-a trebala pratiti provedba zajedničkih računovodstvenih pravila i primjereno usklađivanje administrativnih praksi;

63. podsjeća da bi se, kako bi se okončala praksa premještanja dobiti i kako bi se uvelo načelo prema kojem se porez plaća ondje gdje se ostvaruje dobit, CCTB i CCCTB trebali uvesti istodobno u svim državama članicama; poziva Komisiju da, u slučaju da Vijeće jednoglasno ne donese odluku o uvođenju CCCTB-a, na temelju članka 116. UFEU-a izda novi prijedlog u kojem Europski parlament i Vijeće djeluju u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom kako bi usvojili nužno zakonodavstvo;

2.2.3. Oporezivanje dobiti digitalnih poduzeća

64. napominje da je pojava digitalizacije stvorila novu situaciju na tržištu zahvaljujući kojoj digitalna i digitalizirana poduzeća mogu iskoristiti lokalna tržišta bez fizičke, a time i porezne prisutnosti na tim tržištima, zbog čega se stvaraju nejednaki uvjeti na tržištu te se tradicionalna poduzeća stavljaju u nepovoljan položaj; napominje da se na modele digitalnih poduzeća u EU-u primjenjuje niže efektivno prosječno porezno opterećenje u odnosu na tradicionalne poslovne modele[49];

65. u tom kontekstu ističe postupni prijelaz s materijalne proizvodnje na nematerijalnu imovinu u lancu vrijednosti multinacionalnih poduzeća, što je vidljivo u relativnim stopama rasta primitaka naknada za licenciju tijekom posljednjih pet godina (gotovo 5 % godišnje) u usporedbi s prodajom robe i izravnih stranih ulaganja (FDI) (manje od 1 % godišnje)[50]; izražava žaljenje zbog činjenice da digitalna poduzeća u nekim državama članicama ne plaćaju gotovo nikakve poreze unatoč njihovoj znatnoj digitalnoj prisutnosti i velikim prihodima u tim državama članicama;

66. smatra da bi EU trebao omogućiti stvaranje atraktivnog poslovnog okruženja kako bi se ostvarilo jedinstveno digitalno tržište koje neometano funkcionira uz istodobno osiguravanje pravednog oporezivanja u digitalnom gospodarstvu; podsjeća na to da bi se, kada je riječ o digitalizaciji gospodarstva u cjelini, pri određivanju lokacije stvaranja vrijednosti u obzir trebao uzeti doprinos korisnika, kao i prikupljene informacije o ponašanju potrošača na internetu;

67. naglašava da će nedostatak zajedničkog pristupa Unije u rješavanju problema oporezivanja digitalnog gospodarstva dovesti, odnosno da je u stvari već doveo, do toga da države članice donesu jednostrana rješenja, što će rezultirati regulatornom arbitražom, cijepanjem jedinstvenog tržišta te može postati teret za poduzeća koja posluju prekogranično, kao i za porezna tijela;

68. prima na znanje vodeću ulogu Komisije i nekih država članica u globalnoj raspravi o oporezivanju digitalnog gospodarstva; potiče države članice da nastave s proaktivnim radom na razini OECD-a i UN-a, osobito putem postupka koji je uveden uključivim okvirom za BEPS u njegovoj političkoj izjavi[51]; međutim, podsjeća na to da EU ne bi trebao čekati na globalna rješenja i da mora odmah djelovati;

69. pozdravlja digitalni porezni paket koji je Komisija usvojila 21. ožujka 2018.; međutim, žali zbog izostanka napretka u Vijeću[52] i njegove nemogućnosti da postigne dogovor o tom paketu Komisije; izražava zabrinutost zbog toga što Vijeće umjesto toga razmatra prijedlog koji je znatno manje ambiciozan u pogledu područja primjene u odnosu na početni prijedlog i naknadno stajalište Parlamenta usvojeno 13. prosinca 2018.[53]; poziva Vijeće da čim prije usvoji te prijedloge;

70. naglašava da je dogovor o tome što čini digitalni stalni poslovni nastan, jedini koji je dosad postignut, korak u pravom smjeru, ali da se njime ne rješava pitanje raspodjele porezne osnovice;

71. poziva države članice koje su voljne razmotriti mogućnost uspostave digitalnog poreza da to učine u okviru pojačane suradnje ako Vijeće nije u stanju postići dogovor o porezu na digitalne usluge;

72. smatra da takozvano privremeno rješenje nije optimalno; drži da će se zahvaljujući njemu ubrzati traženje boljeg rješenja na globalnoj razini te da će se pritom donekle izjednačiti uvjeti na lokalnim tržištima; poziva države članice EU-a da što je prije moguće razmotre, donesu i provedu dugoročno rješenje u pogledu oporezivanja digitalnog gospodarstva (znatna digitalna prisutnost) kako bi EU na globalnoj razini i dalje bio predvodnik u tom području; naglašava da bi dugoročno rješenje koje je predložila Komisija trebalo poslužiti kao temelj za daljnji rad na međunarodnoj razini;

73. primjećuje da građani EU-a pojačano zahtijevaju uvođenje poreza na digitalne usluge; podsjeća da istraživanja pokazuju da 80 % građana iz Njemačke, Francuske, Austrije, Nizozemske, Švedske i Danske podupire porez na digitalne usluge te da bi stoga EU trebao predvoditi međunarodna nastojanja u tom području; nadalje, ističe da bi većina ispitanih građana željela da područje primjene poreza na digitalne usluge bude široko[54];

74. poziva države članice da se pobrinu za to da porez na digitalne usluge ostane privremena mjera na način da se u Prijedlog direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga[55] (COM(2018)0148) uvrsti „klauzula o vremenskom ograničenju” i da se ubrza rasprava o znatnoj digitalnoj prisutnosti;

2.2.4.  Učinkovito oporezivanje

75. napominje da su se na razini EU-a nominalne stope poreza na dobit smanjile s prosječno 32 % 2000. na 21,9 % 2018.[56], što predstavlja smanjenje od 32 %; zabrinut je zbog mogućih posljedica tog natjecanja na održivost poreznih sustava i njegovih mogućih učinaka prelijevanja na druge zemlje; primjećuje da se u okviru prvog projekta u području BEPS-a pod vodstvom skupine G20 i OECD-a nije obrađivala ta pojava; pozdravlja najavu iz uključivog okvira za BEPS da se na temelju načela „nedovođenja u pitanje” ispitaju prava oporezivanja kojima bi se ojačala sposobnost jurisdikcija za oporezivanje dobiti ako jurisdikcija s pravom oporezivanja primjenjuje nisku efektivnu poreznu stopu na tu dobit do 2020.[57], što dovodi do minimalne razine uspješnog oporezivanja; napominje da se, kako je navedeno u uključivom okviru za BEPS, trenutačnim djelovanjem pod vodstvom OECD-a ne mijenja činjenica da zemlje ili jurisdikcije imaju pravo odrediti vlastite porezne stope ili uopće ne uspostaviti sustav poreza na dobit[58];

76. pozdravlja novi globalni standard OECD-a u pogledu čimbenika za znatan dio djelatnosti za porezne jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom[59], koji se većinom temelji na radu EU-a na uvrštavanju na EU-ov popis (pravedni kriterij 2.2 EU-ova popisa);

77. primjećuje razlike između procjene efektivnih poreznih stopa velikih korporacija, koje se često temelje na predviđanjima poreza[60], i stvarnog poreza koji plaćaju velika multinacionalna poduzeća; primjećuje da tradicionalni sektori u prosjeku plaćaju efektivnu stopu poreza na dobit od 23 %, dok digitalni sektor plaća oko 9,5 %[61];

78. primjećuje različite metodologije u procjeni efektivnih poreznih stopa zbog kojih nije moguća pouzdana usporedba efektivnih poreznih stopa u EU-u i na globalnoj razini; ističe da se neke procjene efektivnih poreznih stopa u EU-u kreću od 2,2 % do 30 %[62]; poziva Komisiju da razvije vlastitu metodologiju i redovito objavljuje efektivne porezne stope u državama članicama;

79. poziva Komisiju da procijeni pojavu smanjenja nominalnih poreznih stopa i njezina učinka na efektivne porezne stope u EU-u te da, prema potrebi, predloži mjere unutar EU-a i prema trećim zemljama, uključujući stroga pravila protiv zlouporabe i obrambene mjere, kao što su stroža pravila o kontroliranim stranim društvima i preporuka za izmjenu poreznih sporazuma;

80. poziva države članice da ažuriraju mandat skupini za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja (skupina CoC) kako bi se istražio koncept minimalnog uspješnog oporezivanja dobiti trgovačkih društava na temelju rada OECD-a na temu poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu;

81. prima na znanje izjavu francuskog ministra financija na sjednici odbora TAX3 od 23. listopada 2018. o potrebi za raspravom o konceptu minimalnog oporezivanja; pozdravlja spremnost Francuske da raspravu o minimalnom oporezivanju učini jednim od prioriteta svojega predsjedanja skupinom G7 2019.;

2.3. Upravna suradnja u vezi s izravnim porezima

82. naglašava da je od lipnja 2014. Direktiva DAC izmijenjena četiri puta;

83. poziva Komisiju da ocijeni i predstavi prijedloge za uklanjanje nedostataka u Direktivi DAC2, posebno uključivanjem materijalne imovine i kriptovaluta u područje primjene Direktive, propisivanjem sankcija za nepoštovanje propisa ili lažno izvješćivanje od strane financijskih institucija te uključivanjem više vrsta financijskih institucija i vrsta financijskih izvještaja o kojima se trenutačno ne izvješćuje, kao što su mirovinski fondovi;

84. ponavlja svoj poziv na proširenje područja primjene u pogledu razmjene odluka o porezima i šireg pristupa Komisije te na veće usklađivanje praksi u vezi s odlukama o porezu različitih nacionalnih poreznih tijela;

85. poziva Komisiju da čim prije objavi svoju prvu ocjenu Direktive DAC3 u tom pogledu, s posebnim naglaskom na broju razmijenjenih odluka i broju slučajeva u kojima su nacionalne porezne uprave uspjele dobiti informacije od druge države članice; traži da se pri ocjeni uzme u obzir i učinak objavljivanja ključnih informacija povezanih s odlukama o porezima (broj odluka, imena korisnika, efektivna porezna stopa koja proizlazi iz svake odluke); poziva države članice da objavljuju nacionalna porezna mišljenja;

86. izražava žaljenje zbog činjenice da povjerenik nadležan za oporezivanje ne priznaje potrebu za proširenjem postojećeg sustava za razmjenu informacija među nacionalnim poreznim tijelima;

87. nadalje, ponavlja svoj poziv da se osigura istovremena porezna revizija osoba koje imaju zajedničke ili komplementarne interese (uključujući matična društva i njihova društva kćeri), kao i poziv na daljnje jačanje porezne suradnje među državama članicama na temelju obveze odgovaranja na grupne zahtjeve u pogledu poreznih pitanja; podsjeća da pravo na šutnju prema poreznim tijelima ne vrijedi za obične administrativne istrage i da je suradnja obvezna[63];

88. smatra da bi koordinirani izravni nadzor i zajedničke revizije trebali biti dio europskog okvira za suradnju među poreznim upravama;

89. naglašava da uspješnijem prikupljanju poreza ne doprinosi samo razmjena i obrada informacija među poreznim tijelima, već i dijeljenje najboljih praksi među njima; poziva države članice da daju prednost razmjeni najboljih praksi među poreznim tijelima, posebno u pogledu digitalizacije poreznih uprava;

90. poziva Europsku komisiju i države članice da usklade postupke za digitalni sustav podnošenja poreznih prijava kako bi se olakšale prekogranične aktivnosti i smanjila birokracija;

91. poziva Komisiju da čim prije ocijeni provedbu Direktive DAC4, kao i to imaju li nacionalne porezne uprave učinkovit pristup informacijama po državama koje drži druga država članica; traži od Komisije da ocijeni na koji je način Direktiva DAC4 povezana s mjerom br. 13 akcijskog plana za razmjenu informacija po državama u okviru projekta skupine G20 koji se odnosi na borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti;

92. pozdravlja automatsku razmjenu informacija o financijskim računima s Andorom, Lihtenštajnom, Monakom, San Marinom i Švicarskom na temelju globalnog standarda koji je razvio OECD; poziva Komisiju i države članice da ažuriraju odredbe Ugovora kako bi se uskladile s izmijenjenom Direktivom DAC;

93. nadalje, ističe doprinos programa Fiscalis 2020., kojim se nastoji poboljšati suradnja među zemljama sudionicama, njihovim poreznim tijelima i njihovim službenicima; ističe dodanu vrijednost koju donose zajedničke akcije u tom području i ulogu mogućeg programa u razvoju i radu velikih transeuropskih IT sustava;

94. podsjeća države članice da su se u skladu s Ugovorom[64], obvezale na lojalnu, iskrenu i brzu suradnju; stoga poziva nacionalna porezna tijela u svim državama članicama da, u svjetlu prekograničnih slučajeva, osobito tzv. dokumenta CumEx, imenuju jedinstvenu kontaktnu točku, u skladu sa sustavom jedinstvene kontaktne točke Zajedničke međunarodne radne skupine za razmjenu obavještajnih podataka i suradnju u okviru OECD-a[65], kako bi se olakšala i poboljšala suradnja u suzbijanju poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; nadalje poziva Komisiju da olakša i koordinira suradnju među jedinstvenim kontaktnim točkama država članica;

95. preporučuje da se od nadležnih tijela država članica koja istovjetna tijela u drugim državama članicama obavijeste o mogućem kršenju prava zahtijeva da dostave službenu obavijest o primitku te, prema potrebi, konkretan odgovor u vezi s mjerama koje su na vrijeme poduzela nakon navedene obavijesti;

2.4. Smanjenje dividende (dividend stripping) i pranje kupona

96. napominje da su transakcije CumEx poznati problem na svjetskoj razini još od 1990-ih, uključujući i u Europi, ali još nisu poduzete koordinirane mjere; osuđuje porezne prijevare otkrivene u tzv. skandalu CumEx, zbog kojih je došlo do prijavljenih gubitaka poreznih prihoda država članica koje neki mediji procjenjuju na čak 55,2 milijarde EUR; ističe da je konzorcij europskih novinara utvrdio da su Njemačka, Danska, Španjolska, Italija i Francuska navodno glavne mete za cum-ex prakse, a zatim Belgija, Finska, Poljska, Nizozemska, Austrija i Češka;

97. naglašava da složenost poreznih sustava može dovesti do pravnih rupa koje olakšavaju programi za porezne prijevare, kao što je CumEx;

98. napominje da su sustavne prijevare u sklopu programa cum-ex i cum-cum bile moguće djelomično zbog toga što relevantna tijela država članica nisu provodila dostatne provjere zahtjeva za povrat poreza i zbog nepostojanja jasne i potpune slike o stvarnim vlasnicima dionica; poziva države članice da svim relevantnim tijelima osiguraju pristup potpunim i ažuriranim informacijama o vlasnicima dionica; poziva Komisiju da procijeni je li u ovom slučaju potrebno djelovanje na razini EU-a te da predstavi zakonodavni prijedlog ako se pokaže da postoji potreba za takvim djelovanjem;

99. ističe da ta otkrića upućuju na moguće nedostatke u nacionalnim poreznima zakonima i postojećim sustavima razmjene informacija i suradnje među tijelima država članica; apelira na države članice da učinkovito koriste sve komunikacijske kanale, nacionalne podatke i podatke koji se stavljaju na raspolaganje pomoću ojačanog okvira za razmjenu informacija;

100. naglašava da bi prekogranične aspekte dokumenata CumEx trebalo rješavati multilateralno; upozorava na to da bi uvođenje novih bilateralnih sporazuma o razmjeni informacija i mehanizama bilateralne suradnje između pojedinačnih država članica zakompliciralo već složenu mrežu međunarodnih pravila, prouzročilo nove nedostatke i doprinijelo nedostatku transparentnosti;

101. apelira na sve države članice da temeljito istraže i analiziraju prakse u pogledu isplata dividendi u svojim jurisdikcijama, da utvrde nedostatke u svojim poreznim zakonima koji onima koji izbjegavaju plaćanje poreza ili se bave poreznim prijevarama omogućuju da te nedostatke iskorištavaju, da analiziraju potencijalnu prekograničnu dimenziju tih praksi te da stanu na kraj svim tim štetnim poreznim praksama; poziva države članice da razmjenjuju najbolje prakse u tom području;

102. poziva države članice i njihova financijska nadzorna tijela da ocijene potrebu za zabranom isključivo porezno motiviranih financijskih praksi kao što su dividendna arbitraža ili smanjenje dividende (dividend stripping) i slični programi ako izdavatelj ne dokaže da te financijske prakse imaju gospodarsku svrhu koja nije samo neopravdani povrat poreza i/ili izbjegavanje plaćanja poreza; poziva zakonodavce EU-a da ocijene mogućnost provedbe te mjere na razini EU-a;

103. poziva Komisiju da odmah započne raditi na prijedlogu za stvaranje europske financijske policije u okviru Europola s vlastitim istražnim kapacitetima, te za prekogranične porezne istrage u europskom okviru i ostale oblike prekograničnog financijskog kriminala;

104. zaključuje da dokumenti CumEx ukazuju na to da postoji hitna potreba za poboljšanjem suradnje poreznih tijela država članica EU-a, posebno u pogledu razmjene informacija; stoga potiče države članice da pojačaju suradnju u otkrivanju, zaustavljanju, istraživanju i kaznenom progonu poreznih prijevara i utaja poreza kao što su, prema potrebi, programi cum-ex i cum-cum, što uključuje razmjenu najboljih praksi, te da podupiru rješenja na razini EU-a kada su ona opravdana;

2.5. Transparentnost u pogledu poreza na dobit

105. pozdravlja donošenje Direktive DAC4 kojom se poreznim tijelima omogućuje izvješćivanje po državama, u skladu s normom 13. BEPS-a;

106. podsjeća da je javno izvješćivanje po zemljama jedna od ključnih mjera za postizanje veće transparentnosti u pogledu poreznih informacija o poduzećima; naglašava da su prijedlog javnog izvješćivanja po državama suzakonodavcima podnijela određena poduzeća i podružnice neposredno nakon skandala s Panamskim dokumentima 12. travnja 2016. te da je Parlament 4. srpnja 2017. usvojio svoje stajalište o njemu[66]; podsjeća na to se u njemu pozvalo na proširenje opsega izvješćivanja i zaštite komercijalno osjetljivih informacija uz vođenje računa o konkurentnosti poduzeća iz EU-a;

107. žali zbog izostanka napretka i suradnje od strane Vijeća od 2016.; traži da se u Vijeću ostvari brz napredak kako bi Vijeće započelo pregovore s Parlamentom;

108. podsjeća na to da je javni nadzor koristan za istraživače[67], istraživačke novinare, ulagače i druge dionike kako bi pravilno procijenili rizike, obveze i mogućnosti za poticanje poštenog poduzetništva; podsjeća na to da slične odredbe već postoje za bankarski sektor u članku 89. Direktive 2013/36/EU (CDR IV)[68] i za rudarsku i drvnu industriju u Direktivi 2013/34/EU[69]; napominje da neki privatni dionici dobrovoljno razvijaju nove alate za izvješćivanje kojima se povećava porezna transparentnost, kao što je standard Globalne inicijative za izvješćivanje pod nazivom „Objavljivanje podataka o porezima i plaćanjima vladama”, kao dio njihove politike društveno odgovornog poslovanja;

109. podsjeća da treba smatrati da se mjere za postizanje transparentnosti poreza na dobit odnose na članak 50. stavak 1. UFEU-a o slobodi poslovnog nastana te stoga navedeni članak predstavlja prikladnu pravnu osnovu za prijedlog obveze javnog izvješćivanja po državama kako je utvrđeno u procjeni učinka Komisije objavljenoj 12. travnja 2016. (COM(2016)0198);

110. napominje da je, s obzirom na ograničene sposobnosti zemalja u razvoju da ispune zahtjeve s pomoću postojećih postupaka razmjene informacija, transparentnost posebno važna jer bi se njome olakšao pristup informacijama za njihove porezne uprave;

2.6. Pravila o državnim potporama

111. podsjeća da područje izravnog oporezivanja poduzeća spada u područje primjene državnih potpora[70] kada se fiskalnim mjerama pravi razlika između poreznih obveznika, što je u suprotnosti s fiskalnim mjerama opće naravi koje se bez razlike primjenjuju na sva poduzeća;

112. poziva Komisiju, a posebno Glavnu upravu za tržišno natjecanje, da ocijeni moguće mjere kako bi se države članice odvratilo od dodjele državnih potpora u obliku porezne prednosti;

113. pozdravlja novi proaktivni i otvoreni pristup Komisije istragama nezakonitih državnih potpora tijekom ovog mandata, što je rezultiralo time da je Komisija zaključila niz istaknutih slučajeva;

114. pozdravlja činjenicu da Komisija od 2014. istražuje prakse donošenja odluka o porezima u državama članicama nakon navoda o povlaštenom poreznom tretmanu određenih poduzeća tako da je od 2014. pokrenula devet službenih istraga: u njih šest zaključeno je da odluka o porezu predstavlja nezakonitu državnu potporu[71]; napominje da je jedna završila zaključkom da dvostruko neoporezivanje određene dobiti ne predstavlja državnu potporu[72], dok su dvije još uvijek u tijeku[73];

115. primjećuje da, unatoč činjenici da je Komisija utvrdila da je poduzeću McDonald’s bilo omogućeno dvostruko neoporezivanje dijela dobiti u EU-u, nije bilo moguće donijeti nikakvu odluku u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, s obzirom na to da je Komisija zaključila da dvostruko neoporezivanje proizlazi iz neusklađenosti između poreznih zakona u Luksemburgu i SAD-u i iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Luksemburga i Sjedinjenih Američkih Država[74]; prima na znanje najavu Luksemburga da će istražiti to pitanje i revidirati svoje ugovore o dvostrukom oporezivanju u skladu s međunarodnim poreznim pravom;

116. zabrinut je zbog razmjera neplaćenih poreza u svim državama članicama tijekom duljih razdoblja[75]; podsjeća da je cilj povrata nezakonite potpore ponovno postići status quo te da je izračun točnog iznosa potpore koji se mora vratiti dio obveze provedbe koja je u nadležnosti nacionalnih tijela; poziva Komisiju da procijeni i uvede održive protumjere, uključujući novčane kazne, kako bi se državama članicama pomoglo da izbjegnu pružanje selektivnog povlaštenog poreznog tretmana koji predstavlja državnu potporu i nije u skladu s pravilima EU-a;

117. ponavlja svoje pozive Komisiji da donese smjernice kojima će se pojasniti što čini državnu potporu povezanu s porezom i „odgovarajuće” transferne cijene; također poziva Komisiju da ukloni pravne nesigurnosti i za porezne obveznike koji djeluju u skladu s propisima i za porezne uprave te kako bi se u skladu s time pružio okvir za porezne prakse država članica;

2.7. Fiktivna poduzeća

118. primjećuje da ne postoji ujednačena definicija fiktivnih poduzeća, tj. poduzeća registriranih u jurisdikciji isključivo u svrhu izbjegavanja plaćanja i utaje poreza te bez ikakve bitne gospodarske prisutnosti; međutim, ističe da bi jednostavni kriteriji kao što su stvarna poslovna aktivnost ili fizička prisutnost osoblja koje radi za poduzeće mogli poslužiti za identifikaciju fiktivnih trgovačkih društava i suzbijanje njihova širenja; ponavlja svoj poziv da se donese jasna definicija;

119. naglašava da bi, kao što je predloženo u stajalištu Parlamenta za međuinstitucijske pregovore o izmjenama direktive u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela[76], države članice trebale osigurati da prekogranična preoblikovanja odgovaraju ostvarivanju stvarne gospodarske aktivnosti, uključujući u digitalnom sektoru, kako bi se izbjeglo osnivanje fiktivnih poduzeća;

120. poziva države članice da zatraže da se niz financijskih informacija objavljuje prije provedbe prekograničnih konverzija, spajanja ili podjele;

121. traži da porezna tijela budu obaviještena o stvarnim vlasnicima;

122. skreće pozornost na nacionalne mjere posebno usmjerene na zabranu trgovinskih odnosa s fiktivnim poduzećima; posebno ističe latvijsko zakonodavstvo u kojem se fiktivna poduzeća definiraju kao subjekti bez stvarne gospodarske aktivnosti i bez pisanih dokaza koji bi upućivali na suprotno, kao poduzeća registrirana u jurisdikciji u kojoj se od poduzeća ne zahtijeva podnošenje financijskih izvještaja i/ili kao poduzeća bez mjesta poslovanja u zemlji svojeg boravišta; primjećuje, međutim, da se, u skladu s pravom EU-a, zabrana fiktivnih poduzeća u Latviji ne može primijeniti kao temelj za zabranu fiktivnih poduzeća rezidenata u državama članicama EU-a jer bi se to smatralo diskriminirajućim[77]; poziva Komisiju da predloži izmjene postojećeg zakonodavstva EU-a koje bi omogućile zabranu fiktivnih poduzeća čak i ako imaju sjedište u državama članicama EU-a;

123. ističe da se visoka razina ulaznih i izlaznih izravnih stranih ulaganja kao postotak BDP-a u sedam država članica (Belgija, Cipar, Mađarska, Irska, Luksemburg, Malta i Nizozemska) može samo djelomično objasniti stvarnim gospodarskim aktivnostima koje se odvijaju u tim državama članicama[78];

124. ističe visok udio izravnih stranih ulaganja u nekoliko država članica, osobito u Luksemburgu, Malti, Cipru, Nizozemskoj i Irskoj[79]; napominje da takva izravna strana ulaganja obično drže subjekti posebne namjene koji često služe iskorištavanju rupa u zakonu; poziva Komisiju da ocijeni ulogu subjekata posebne namjene koji drže izravna strana ulaganja;

125. primjećuje da su gospodarski pokazatelji kao što su neuobičajeno visoka razina izravnih stranih ulaganja te izravna strana ulaganja koja drže subjekti posebne namjene pokazatelji agresivnog poreznog planiranja[80];

126. napominje da pravila o suzbijanju zlouporabe poreza iz Direktive ATAD (umjetni aranžmani) obuhvaćaju fiktivna poduzeća te da bi zajednička osnovica poreza na dobit (CCTB) i zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB) osigurale da se dobit pripisuje tamo gdje se ostvaruje stvarna gospodarska aktivnost;

127. poziva Komisiju i države članice da uspostave usklađene, obvezujuće i provedive uvjete u pogledu značajne gospodarske aktivnosti, kao i testove rashoda;

128. poziva Komisiju da u roku od dvije godine provede provjere primjerenosti međusobno povezanih zakonodavnih inicijativa i inicijativa u području politika, a koje su usmjerene na rješavanje problema korištenja fiktivnih poduzeća u kontekstu poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca;

3. PDV

129. naglašava potrebu za usklađivanjem propisa o PDV-u na razini EU-a u mjeri u kojoj je to potrebno za osiguravanje uspostave i funkcioniranja unutarnjeg tržišta te za izbjegavanje narušavanja tržišnog natjecanja[81];

130. naglašava da je PDV važan izvor prihoda za nacionalne proračune; napominje da su 2016. prihodi od PDV-a u 28 država članica EU-a iznosili 1 044 milijarde EUR, što odgovara udjelu od 18 % svih poreznih prihoda u državama članicama; prima na znanje činjenicu da je godišnji proračun EU-a za 2017. iznosio 157 milijardi EUR;

131. međutim, izražava žaljenje zbog toga što se svake godine zbog prijevara izgubi velik iznos očekivanih prihoda od PDV-a; ističe da je prema statističkim podacima Komisije, iznos neplaćenog PDV-a (što je razlika između očekivanog prihoda od PDV-a i stvarno prikupljenog PDV-a, na temelju koje se procjenjuje izgubljeni PDV-a ne samo zbog prijevare, već i zbog stečaja, pogrešnih izračuna i izbjegavanja plaćanja poreza) u EU-u 2016. iznosio 147 milijardi EUR, što je više od 12 % ukupnog očekivanog prihoda od PDV-a[82], iako je situacija mnogo gora u nekim državama članicama u kojima iznos neplaćenog PDV-a iznosi gotovo ili čak više od 20 %, što pokazuje veliku razliku među državama članicama u pogledu njihova rješavanja problema neplaćenog PDV-a;

132. napominje da Komisija procjenjuje da se zbog prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om svake godine gubi oko 50 milijardi EUR, odnosno 100 EUR po građaninu EU-a[83]; dok Europol procjenjuje da je oko 60 milijardi EUR prijevare u vezi s PDV-om povezano s organiziranim kriminalom i financiranjem terorizma; primjećuje povećano usklađivanje i pojednostavljenje sustava PDV-a u EU-u, iako suradnja među državama članicama još nije ni dostatna ni učinkovita; poziva Komisiju i države članice da pojačaju svoju suradnju radi učinkovitije borbe protiv prijevara u vezi s PDV-om; poziva sljedeći saziv Komisije da da prednost uvođenju i provedbi konačnog sustava PDV-a radi njegova poboljšanja;

133. poziva da se prikupe pouzdani statistički podaci kako bi se procijenio iznos neplaćenog PDV-a i naglašava potrebu za zajedničkim pristupom prikupljanju i razmjeni podataka unutar EU-a; potiče Komisiju da zajamči da se usklađeni statistički podaci prikupljaju i redovno objavljuju u državama članicama;

134. ističe da su prevaranti zlouporabili obilježja postojećeg sustava PDV-a (prijelazni sustav) za primjenu izuzeća na isporuke robe unutar Zajednice i izvoz, osobito kad je riječ o kružnim prijevarama povezanim s PDV-om ili prijevara s nepostojećim trgovcem unutar Zajednice (MTIC);

135. prima na znanje činjenicu da Komisija smatra da se poduzeća koja trguju na prekograničnoj osnovi trenutačno suočavaju s troškovima usklađivanja koji su za 11 % viši u usporedbi s troškovima poduzeća koja posluju samo na domaćem tržištu; napominje da su ponajprije MSP-ovi izloženi nerazmjernim troškovima usklađivanja u području PDV-a, što je jedan od razloga zašto su i dalje oprezni u iskorištavanju prednosti koje nudi jedinstveno tržište; poziva Komisiju i države članice da izrade rješenja za smanjenje troškova usklađivanja u području PDV-a koji su povezani s prekograničnom trgovinom;

3.1. Modernizacija okvira PDV-a

136. stoga pozdravlja Komisijin akcijski plan o PDV-u od 6. travnja 2016., čiji je cilj reforma okvira PDV-a, kao i 13 zakonodavnih prijedloga koje je Komisija usvojila od prosinca 2016. i u kojima se razmatra pomak prema konačnom režimu PDV-a, uklanjaju prepreke u području PDV-a za e-trgovinu, revidira sustav PDV-a za mala i srednja poduzeća, modernizira politika o stopama PDV-a i rješava pitanje poreznog jaza u području PDV-a;

137. pozdravlja činjenicu da je 2015. uveden mini sustav za PDV po načelu „sve na jednom mjestu” (MOSS) za telekomunikacijske usluge, usluge emitiranja i elektroničke usluge kao dobrovoljni sustav za registraciju, prijavu i plaćanje PDV-a; pozdravlja proširenje MOSS-a na druge pružatelje roba i usluga krajnjim potrošačima od 1. siječnja 2021.;

138. napominje da Komisija procjenjuje da se očekuje da će reforma za modernizaciju PDV-a smanjiti birokraciju za 95 %, što odgovara procijenjenom iznosu od 1 milijarde EUR;

139. posebno pozdravlja činjenicu da je Vijeće 5. prosinca 2017. usvojilo nova pravila kojima se internetskim poduzećima olakšava poštovanje obveza povezanih s PDV-om; posebno pozdravlja činjenicu da je Vijeće uzelo u obzir mišljenje Parlamenta u vezi s uvođenjem odgovornosti internetskih platformi za naplatu PDV-a na prodaju na daljinu, koja se tim platformama olakšava; smatra da će se tom mjerom osigurati ravnopravni uvjeti za poduzeća izvan EU-a, s obzirom na to da brojni proizvodi koji se uvoze u okviru prodaje na daljinu trenutačno ulaze u EU bez plaćanja PDV-a; poziva države članice da do 2021. ispravno provedu nova pravila;

140. pozdravlja prijedloge konačnog sustava PDV-a usvojene 4. listopada 2017.[84] i 24. svibnja 2018.[85]; posebno pozdravlja prijedlog Komisije o primjeni načela odredišta na oporezivanje, što znači da bi se PDV plaćao poreznim tijelima države članice krajnjeg potrošača, prema stopi koja je na snazi u toj državi članici;

141. posebno pozdravlja napredak koji je Vijeće ostvarilo u pogledu konačnog sustava PDV-a usvajanjem „brzih rješenja”[86] 4. listopada 2018.; međutim, izražava zabrinutost zbog činjenice da nisu donesene nikakve zaštitne mjere u pogledu njegovih aspekata koji su osjetljivi na prijevare, suprotno smjernicama iz stajališta Parlamenta[87] o prijedlogu o ovjerenom poreznom obvezniku[88], kako je izraženo u njegovu mišljenju od 3. listopada 2018.[89]; duboko žali zbog toga što je Vijeće odgodilo odluku o uvođenju statusa ovjerenog poreznog obveznika do donošenja konačnog sustava PDV-a;

142. poziva Vijeće da se pobrine da status ovjerenog poreznog obveznika bude u skladu sa statusom ovlaštenog gospodarskog subjekta koji su dodijelila carinska tijela;

143. poziva na minimalnu transparentnu koordinaciju na razini EU-a o definiciji statusa ovjerenog poreznog obveznika, uključujući redovitu procjenu Komisije o načinu na koji države članice dodjeljuju status ovjerenog poreznog obveznika; poziva na razmjenu informacija među poreznim tijelima država članica o odbijanju dodjele statusa ovjerenog poreznog obveznika određenim poduzećima kako bi se poboljšala usklađenost i zajednički standardi;

144. nadalje, pozdravlja reviziju posebnih programa za MSP-ove[90] što je od ključne važnosti za osiguravanje jednakih uvjeta jer su programi izuzeća od PDV-a trenutačno dostupni samo domaćim poduzećima te može pridonijeti smanjenju troškova usklađivanja u području PDV-a za MSP-ove; poziva Vijeće da uzme u obzir mišljenje Parlamenta od 11. rujna 2018.[91], posebno kada je riječ o daljnjem administrativnom pojednostavnjenju za mala i srednja poduzeća; stoga poziva Komisiju da uspostavi internetski portal preko kojeg se moraju registrirati MSP-ovi koji žele iskoristiti izuzeće u drugoj državi članici te da uvede sustav „sve na jednom mjestu” preko kojeg mala poduzeća mogu podnositi prijave PDV-a za različite države članice u kojima posluju;

145. prima na znanje usvajanje prijedloga Komisije o općem mehanizmu obrnute porezne obveze (GRCM)[92], prijedlog kojim će se omogućiti privremena odstupanja od uobičajenih pravila o PDV-u kako bi se učinkovitije spriječilo stvaranje kružnih prijevara u državama članicama koje su najteže pogođene tom vrstom prijevare; poziva Komisiju da pomno prati primjenu te rizike i koristi koje mogu proizići iz tog novog zakonodavstva; međutim, ustraje u tome da GRCM ne bi ni na koji način trebao odgoditi brzu provedbu konačnog sustava PDV-a;

146. napominje da širenje e-trgovine često može predstavljati izazov za porezna tijela, npr. zbog nepostojanja poreznog identifikacijskog broja prodavatelja u EU-u te iznosa prijavljenog PDV-a koji je znatno niži od stvarne vrijednosti prijavljenih transakcija; pozdravlja stoga predložena provedbena pravila koja se odnose na prodaju robe na daljinu, koje je Komisija donijela 11. prosinca 2018. (COM(2018)0819 i COM(2018)0821) prema kojima će, prije svega, od 2021. internetske platforme imati odgovornost osigurati prikupljanje PDV-a na prodaju robe koju potrošačima iz EU-a na njihovim platformama prodaju poduzeća koja nisu iz EU-a;

147. poziva Komisiju i države članice da prate transakcije e-trgovine koje uključuju prodavatelje s poslovnim nastanom izvan EU-a koji prijavljuju da nema PDV-a (npr. neopravdanom upotrebom „oglednog” statuta) ili namjerno izračunavaju nižu vrijednost kako bi u potpunosti izbjegli ili smanjili PDV koji trebaju platiti; smatra da se takvim praksama ugrožavaju integritet i neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a; poziva Komisiju da, prema potrebi, izradi odgovarajuće prijedloge;

3.2. Smanjeni prihodi od PDV-a, borba protiv prijevara povezanih s PDV-om i administrativna suradnja u području PDV-a

148. ponavlja svoj poziv na rješavanje pitanja čimbenika koji pridonose poreznom jazu, npr. PDV-a;

149. pozdravlja činjenicu da je Komisija 8. ožujka 2018. pokrenula postupke zbog povrede protiv Cipra, Grčke i Malte te 8. studenoga 2018. protiv Italije i otoka Mana u pogledu zlouporabe u području PDV-a povezane s kupnjom jahti i zrakoplova, kako bi se osiguralo da prestanu nuditi nezakoniti povlašteni porezni tretman za privatne jahte i zrakoplove, čime se narušava tržišno natjecanje u pomorskom sektoru;

150. pozdravlja izmjene Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 u pogledu mjera za jačanje administrativne suradnje u području PDV-a; pozdravlja činjenicu da je Komisija 2017. posjetila deset država članica u svrhe nadzora, kao i preporuku koju je dala nakon toga i koja se odnosi na poboljšanje pouzdanosti sustava za razmjenu informacija o PDV-u (VIES);

151. napominje da je Komisija nedavno predložila dodatne alate za kontrolu i veću ulogu mreže Eurofisc, kao i mehanizme za jačanje suradnje između carinskih i poreznih uprava; poziva sve države članice da aktivnije sudjeluju u sustavu analiza mrežnih transakcija (TNA) u okviru Eurofisca;

152. smatra da sudjelovanje svih država članica u Eurofiscu mora biti obvezno i uvjet za primanje sredstava EU-a; ponavlja posvećenost Europskog revizorskog suda povratu PDV-a u rashodima za koheziju[93] i u Programu EU-a za borbu protiv prijevara[94];

153. potiče Komisiju da ispita mogućnosti prikupljanja podataka država članica o transakcijama koje se odnose na PDV i izvješćivanja o njima u stvarnom vremenu jer bi se time povećala učinkovitost Eurofisca i omogućio daljnji razvoj novih strategija za suzbijanje prijevara povezanih s PDV-om; poziva sva relevantna tijela da iskoriste razne statističke tehnologije i tehnologije za rudarenje podataka kako bi utvrdila nepravilnosti, sumnjive odnose i uzorke, čime bi se poreznim agencijama omogućilo da na proaktivan, ciljan i isplativ način učinkovitije pristupe širokom spektru neusklađenih ponašanja;

154. pozdravlja donošenje Direktive o zaštiti financijskih interesa[95], kojom se pojašnjavaju pitanja prekogranične suradnje i uzajamne pravne pomoći između država članica, Eurojusta, Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i Komisije u rješavanju prijevara povezanih s PDV-om; poziva Ured europskog javnog tužitelja, OLAF, Eurofisc, Europol i Eurojust da usko surađuju u cilju usklađivanja svojih napora u borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om te u utvrđivanju i prilagodbi novim prijevarnim praksama;

155. međutim, ukazuje na potrebu za boljom suradnjom upravnih i pravosudnih tijela te tijela za izvršavanje zakonodavstva u EU-u, kao što su istaknuli stručnjaci tijekom saslušanja održanog 28. lipnja 2018. i u studiji koju je naručio odbor TAX3;

156. pozdravlja komunikaciju Komisije o proširenju nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja na prekogranična kaznena djela terorizma; poziva Komisiju i države članice da zajamče da Ured europskog javnog tužitelja može započeti s radom čim prije, a najkasnije do 2022., te da osiguraju njegovu blisku suradnju s već uspostavljenim institucijama, tijelima, agencijama i uredima Unije koji su nadležni za zaštitu financijskih interesa Unije; poziva na donošenje kazni koje će služiti kao primjer te biti odvraćajuće i razmjerne; smatra da bi svakoga tko sudjeluje u organiziranom sustavu za prijevare u vezi s PDV-om trebalo strogo kazniti kako bi se izbjegla percepcija nekažnjivosti;

157. smatra da je jedan od glavnih problema koji omogućuju prijevarno postupanje u vezi s PDV-om „gotovinska dobit” koju prevarant može ostvariti; stoga poziva Komisiju da analizira prijedlog stručnjaka[96] da se podaci o prekograničnim transakcijama stave u lanac blokova te da se upotrebljavaju zaštićene digitalne valute koje se mogu koristiti samo za plaćanja PDV-a (samo u jednu svrhu) umjesto korištenja fiducijarnih valuta;

158. pozdravlja činjenicu da je Vijeće razmotrilo pitanje prijevara koje se odnose na uvoz[97]; smatra da će pravilna integracija podataka iz carinskih deklaracija u sustav za razmjenu informacija o PDV-u (VIES) odredišnim državama članicama omogućiti da unakrsno provjeravaju carinske informacije i informacije o PDV-u kako bi osigurale da se PDV plaća u zemlji odredišta; poziva države članice da to novo zakonodavstvo učinkovito i pravovremeno provedu do 1. siječnja 2020.;

159. smatra da administrativna suradnja između poreznih i carinskih tijela nije optimalna[98]; poziva države članice da ovlaste Eurofisc za razvoj novih strategija za praćenje robe u okviru carinskog postupka 42., čime se uvozniku omogućuje da dobije izuzeće od plaćanja PDV-a kada se uvezena roba namjerava u konačnici prevesti poslovnom klijentu u državi članici koja nije država članica uvoza;

160. naglašava važnost primjene registra stvarnih vlasnika poslovnih subjekata u skladu s Direktivom AMLD5 kao važnog alata za borbu protiv prijevara povezanih s PDV-om; potiče države članice da povećaju kompetencije i stručne kvalifikacije policijskih snaga, poreznih službi, tužitelja i sudaca koji se bave tom vrstom prijevare;

161. zabrinut je zbog rezultata studije[99] koju je naručio odbor TAX3, a u kojoj se navodi da će se zahvaljujući prijedlozima Komisije prijevare povezane s uvozom smanjiti, ali da neće nestati; prima na znanje da se pitanje umanjivanja vrijednosti pravila EU-a i općenito njihove provedbe u slučaju osoba koje nisu porezni obveznici EU-a neće riješiti; poziva Komisiju da istraži alternativne metode prikupljanja tih zaliha u dugoročnom razdoblju; naglašava da oslanjanje na dobru vjeru osoba koje nisu porezni obveznici EU-a u pogledu naplate PDV-a koji se primjenjuje u Uniji nije održiva opcija; smatra da se takvi alternativni modeli naplate ne bi trebali usmjeriti samo na prodaju putem elektroničkih platformi, već bi trebali obuhvaćati svu prodaju od strane osoba koje nisu porezni obveznici EU-a, bez obzira na poslovni model koji koriste;

162. poziva Komisiju da pomno prati posljedice uvođenja konačnog sustava za prihode od PDV-a na države članice; poziva Komisiju da ozbiljno istraži mogućnosti pojave novih rizika od prijevara u konačnom sustavu PDV-a, posebno u pogledu potencijalnih nestalih dobavljača u prekograničnim transakcijama koji zamjenjuju nestalog klijenta tipičnog za kružnu prijevaru; u tom pogledu naglašava da se sustavom carinskog provoza, među ostalim, svakako može olakšati trgovina unutar EU-a; međutim, napominje da su zlouporabe moguće i da zločinačke organizacije mogu izbjegavanjem plaćanja poreza i carina nanijeti velik gubitak državama članicama i EU-u (izbjegavanjem plaćanja PDV-a); stoga poziva Komisiju da prati sustav carinskog provoza i iznese prijedloge na temelju preporuka, osobito OLAF-a, Europola i Eurofisca;

163. smatra da velika većina europskih građana očekuje jasno europsko i nacionalno zakonodavstvo koje će omogućiti da se identificiraju i sankcioniraju osobe koje ne plaćaju porez, a trebaju ga platiti, te da se porez koji nedostaje pravovremeno naplati;

4. Oporezivanje pojedinaca

164. naglašava da fizičke osobe uglavnom ne ostvaruju pravo na slobodu kretanja u svrhu poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; međutim, naglašava da neke fizičke osobe imaju poreznu osnovicu koja je dovoljno velika da se odnosi na nekoliko poreznih jurisdikcija;

165. izražava žaljenje zbog toga što pojedinci visoke neto vrijednosti i ultra visoke neto vrijednosti i dalje imaju mogućnost, s pomoću složenih poreznih struktura, uključujući osnivanje poduzeća, premještati svoju zaradu i sredstva ili svoje kupnje kroz različite porezne jurisdikcije kako bi mogli ostvariti znatno smanjenu ili nultu odgovornost korištenjem usluga upravitelja bogatstvom i drugih posrednika; izražava žaljenje zbog činjenice da su neke države članice EU-a provele porezne sustave za privlačenje pojedinaca s viskom neto vrijednošću bez ostvarivanja stvarne gospodarske aktivnosti;

166. napominje da su porezne stope na dohodak od rada diljem EU-a obično više nego porezne stope na dohodak od kapitala; napominje da je, ukupno gledajući, doprinos poreza na bogatstvo ukupnim prihodima od poreza i dalje ograničen, odnosno doseže 4,3 % ukupnih prihoda od poreza u EU-u[100];

167. sa žaljenjem napominje da prijevare povezane s porezom na dobit, utaja poreza i agresivno porezno planiranje doprinose prijenosu poreznog opterećenja na poštene i pravedne porezne obveznike;

168. poziva države članice da uvedu odvraćajuće, učinkovite i razmjerne kazne u slučajevima poreznih prijevara, utaje poreza i nezakonitog agresivnog poreznog planiranja te da zajamče njihovu provedbu;

169. izražava žaljenje zbog činjenice da su neke države članice uspostavile netransparentne porezne režime kojima se osobama koje nisu državljani omogućuje da ostvare porezne olakšice, čime se dovodi u pitanje porezna osnovica drugih država članica i potiču štetne politike kojima se diskriminiraju njihovi vlastiti građani; napominje da ti režimi nude prednosti poput neoporezivanja stranog vlasništva i dohotka, paušalnog poreza na strani dohodak, poreznih olakšica na dio prihoda ostvarenih u toj zemlji te smanjenja porezne stope na mirovine koje se doznačuju zemlji podrijetla;

170. podsjeća da je Komisija u svojoj komunikaciji iz 2001. predložila da se posebni režimi za strane državljane uvrste na popis štetnih poreznih praksi skupine za Kodeks o postupanju (pri oporezivanju poslovanja)[101], no otad nije iznijela nikakve podatke o opsegu tog problema; poziva Komisiju da preispita to pitanje, a posebno da procijeni rizike od dvostrukog oporezivanja kao i dvostruko neoporezivanje takvih programa;

4.1. Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem

171. zabrinut je što je većina država članica donijela programe stjecanja državljanstva ulaganjem ili stjecanja boravišta ulaganjem[102], koji su općepoznati kao programi „zlatnih viza i putovnica” ili ulagački programi prema kojima se osobama koje nisu državljani EU-a u zamjenu za financijska ulaganja dodjeljuje državljanstvo ili boravište;

172. primjećuje da se ulaganjima izvršenima u okviru tih programa ne mora nužno promicati realno gospodarstvo države članice koja daje državljanstvo ili boravište, te da se njima često ne zahtijeva od podnositelja zahtjeva da provedu bilo koje vrijeme na državnom području na kojem je ulaganje izvršeno te da se čak i ako takav zahtjev formalno postoji njegovo ispunjenje obično ne provjerava; naglašava da se takvim programima ugrožava postizanje ciljeva Unije te se na taj način krši načelo iskrene suradnje;

173. primjećuje da je najmanje 5 000 državljana zemalja koje nisu članice EU-a dobilo državljanstvo EU-a preko programa ulaganja[103]; napominje da je prema studiji[104] najmanje 6 000 ljudi dobilo državljanstvo te da je izdano gotovo 100 000 boravišnih dozvola;

174. izražava zabrinutost zbog toga što se državljanstvo i boravište koji se stječu ulaganjem dodjeljuju bez odgovarajućeg sigurnosnog pregleda podnositelja zahtjeva, uključujući državljane visokorizičnih trećih zemalja, te stoga predstavljaju sigurnosni rizik za Uniju; žali zbog činjenice da je netransparentnost u pogledu podrijetla novca povezanog s programima stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem znatno povećala političke, gospodarske i sigurnosne rizike za europske zemlje;

175. ističe da programi stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem sa sobom nose druge znatne rizike, uključujući devalvaciju državljanstva EU-a te nacionalnog državljanstva i potencijal za korupciju, pranje novca i utaju poreza; napominje da odluka jedne države članice o provedbi programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem ima učinke prelijevanja na druge države članice; ponovno izražava zabrinutost zbog toga što bi se tim programima državljanstvo ili boravište mogli dodijeliti bez odgovarajuće ili bilo kakve dubinske analize stranke koju provode nadležna tijela;

176. napominje da obveza propisana Direktivom AMLD5, prema kojoj bi obveznici tijekom postupka dubinske analize stranke trebali podnositelje zahtjeva za stjecanje državljanstva i boravišta ulaganjem smatrati visokorizičnim osobama, ne oslobađa države članice od njihove odgovornosti da same uspostavljaju i provode pojačanu dubinsku analizu; napominje da je na nacionalnoj razini i na razini EU-a pokrenuto nekoliko službenih istraga o korupciji i pranju novca koji su izravno povezani s programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem;

177. ističe da su istovremeno gospodarska održivost i održivost ulaganja koja se pružaju u okviru tih programa još uvijek neizvjesne; ističe da državljanstvo i sva prava povezana s njime nikada ne bi smjeli biti na prodaju;

178. primjećuje da su se ruski državljani i državljani zemalja pod ruskim utjecajem obilno koristili programima stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem nekih država članica; naglašava da bi ti programi mogli poslužiti ruskim građanima koji se nalaze na popisu osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja usvojenom nakon nezakonitog pripajanja Krima Rusiji i agresije Rusije na Krim kao sredstvo za izbjegavanje sankcija EU-a;

179. izražava negodovanje zbog toga što ti programi redovito uključuju porezne povlastice ili posebne porezne režime za korisnike; zabrinut je zbog mogućnosti da te povlastice ugroze cilj u skladu s kojim bi svi građani trebalo pošteno doprinositi poreznom sustavu;

180. zabrinut je zbog nepostojanja transparentnosti u pogledu broja i podrijetla podnositelja zahtjeva, broja pojedinaca kojima su državljanstvo ili boravište dodijeljeni u okviru tih programa te iznosa sredstava koji se ulaže preko tih programa i podrijetla tih sredstava; cijeni činjenicu da se u nekim državama članicama izričito navodi ime i državljanstvo pojedinaca kojima je dodijeljeno državljanstvo ili boravište u okviru tih programa; potiče druge države članice da slijede taj primjer;

181. izražava zabrinutost zbog toga što bi se, prema podacima OECD-a, programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem moglo zloporabiti kako bi se ugrozili postupci dubinske analize predviđeni zajedničkim standardom izvješćivanja, što bi dovelo do netočnog ili nepotpunog izvješćivanja u okviru zajedničkog standarda izvješćivanja, posebno kada se financijskoj instituciji ne prijave sve jurisdikcije porezne rezidentnosti; napominje da su, prema mišljenju OECD-a, vizni režimi koji potencijalno predstavljaju visok rizik za integritet zajedničkog standarda izvješćivanja oni koji poreznim obveznicima omogućuju pristup niskoj stopi poreza na osobni dohodak od manje od 10 % za izvanteritorijalnu (offshore) financijsku imovinu i ne zahtijevaju znatnu fizičku prisutnost od najmanje 90 dana u jurisdikciji u kojoj se nudi zlatni vizni režim;

182. zabrinut je zbog toga što su programi[105] koje imaju Malta i Cipar među onima koji potencijalno predstavljaju visok rizik za integritet zajedničkog standarda izvješćivanja;

183. zaključuje da moguće gospodarske koristi programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem nisu dovoljne da bi se kompenzirali ozbiljni sigurnosni rizici te rizici u vezi s pranjem novca i utajom poreza koje ti programi predstavljaju;

184. poziva države članice da što prije pokrenu postupno ukidanje svih postojećih programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem;

185. naglašava da bi u međuvremenu države članice trebale zahtijevati fizičku prisutnost u zemlji kao uvjet za korištenje programima za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem te da bi na odgovarajući način trebale zajamčiti provedbu pojačane dubinske analize podnositelja zahtjeva za državljanstvo ili boravište preko tih sustava, u skladu s odredbama Direktive AMLD5; naglašava da se Direktivom AMLD5 uvodi pojačana dubinska analiza za politički izložene osobe; poziva države članice da osiguraju da vlade snose krajnju odgovornost za provedbu dubinske analize nad podnositeljima zahtjeva za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem; poziva Komisiju da strogo i kontinuirano prati pravilnu provedbu i primjenu dubinske analize stranke u okviru programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem do njihova stavljanja izvan snage u svakoj državi članici;

186. napominje da se stjecanjem boravišne dozvole ili državljanstva jedne države članice osobi omogućuje pristup širokom rasponu prava i povlastica na cijelom teritoriju Unije, uključujući pravo na slobodno kretanje i boravak u schengenskom području; stoga poziva države članice koje provode programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, dok ne dođe do njihova konačnog opoziva, da na odgovarajući način provjere karakteristike podnositelja zahtjeva i odbiju njihov zahtjev ako predstavljaju sigurnosne rizike, uključujući pranje novca; dodatno upozorava na opasnosti programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem povezanih sa spajanjem obitelji, pri čemu članovi obitelji korisnika tih programa mogu dobiti državljanstvo ili boravište bez ikakvih provjera ili uz minimalne provjere;

187. u tom kontekstu poziva sve države članice da prikupe i objave transparentne podatke povezane sa svojim programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, uključujući i broj odbijenih zahtjeva i razloge uskraćivanja; poziva Komisiju da do konačnog opoziva tih programa izda smjernice i osigura bolje prikupljanje podataka i razmjenu informacija među državama članicama u okviru njihovih programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, među ostalim i o podnositeljima zahtjeva kojima je zahtjev odbijen zbog sigurnosnih problema;

188. smatra da bi do konačnog opoziva programa za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem, države članice trebale uvesti iste obveze za posrednike koji sudjeluju u trgovini tim programima kao i za obveznike u skladu sa zakonodavstvom za borbu protiv pranja novca te poziva države članice da spriječe sukobe interesa u vezi s programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem koji bi mogli nastati ako privatna poduzeća koja su pomagala vladi u izradi i promicanju tih programa te upravljanju njima također savjetuju i podržavaju pojedince provjeravanjem njihove prihvatljivosti i podnošenjem zahtjeva za državljanstvo ili boravište u njihovo ime;

189. pozdravlja izvješće Komisije od 23. siječnja 2019. o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u Europskoj uniji (COM(2019)0012); primjećuje da se u izvješću potvrđuje da obje vrste programa predstavljaju ozbiljan rizik za države članice i Uniju u cjelini, posebno u pogledu sigurnosti, pranja novca, korupcije, zaobilaženja pravila EU-a i utaje poreza te da se ti ozbiljni rizici još povećavaju zbog nedostataka u transparentnosti tih programa i upravljanju njima; izražava zabrinutost zbog toga što je Komisija zabrinuta da rizici koje predstavljaju programi nisu uvijek dostatno ublaženi mjerama koje poduzimaju države članice;

190. prima na znanje namjeru Komisije da osnuje skupinu stručnjaka za rješavanje pitanja transparentnosti i sigurnosti tih programa te upravljanja njima; pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala nadzirati utjecaj programa za dodjelu državljanstva ulagačima koje provode zemlje čijim državljanima nisu potrebne vize u sklopu mehanizma suspenzije za vize; poziva Komisiju da koordinira razmjenu informacija među državama članicama o odbijenim zahtjevima; poziva Komisiju da ocijeni rizike povezane s prodajom državljanstva i boravišta u okviru sljedeće nadnacionalne procjene rizika; poziva Komisiju da ocijeni u kojoj su se mjeri građani EU-a koristili tim programima;

4.2. Slobodne luke, carinska skladišta i druge specifične gospodarske zone

191. pozdravlja činjenicu da će slobodne luke postati obvezni subjekti u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca i da će morati provoditi obvezu dubinske analize stranke i prijavljivati sumnjive transakcije financijskim obavještajnim jedinicama;

192. napominje da se slobodne luke u EU-u mogu osnovati u okviru tzv. postupka slobodnih zona; napominje da su slobodne zone zatvorena područja unutar carinskog područja Unije u kojima se roba koja nije iz Unije može dati bez uvoznih carina, drugih davanja (tj. poreza) i mjera trgovinske politike;

193. podsjeća da su slobodne luke skladišta u slobodnim zonama, koja su isprva bila namijenjena za skladištenje robe u provozu; žali zbog toga što su u međuvremenu postale popularne za često trajno skladištenje[106] zamjenske imovine, kao što su umjetnine, drago kamenje, antikviteti, zlato i kolekcije vina te da se financiraju iz nepoznatih izvora; naglašava da se slobodne luke ili slobodne zone ne smiju koristiti za svrhe utaje poreza ili postizanje istih učinaka kao porezne oaze;

194. napominje da motivi za korištenje slobodnih luka, osim sigurnog skladištenja, uključuju i visok stupanj tajnosti i odgodu uvoznih carina i neizravnih poreza kao što je porez na dodanu vrijednost ili porez na korisnike;

195. ističe da u EU-u postoji više od 80 slobodnih zona[107] i još na tisuće drugih skladišta koja se koriste za „posebne postupke smještaja”, u prvom redu tzv. carinska skladišta koja nude ili bi mogla nuditi istu razinu tajnosti i (neizravne) porezne pogodnosti[108];

196. primjećuje da carinska skladišta u skladu s Carinskim zakonikom Unije imaju gotovo isti pravni položaj kao i slobodne luke; stoga preporučuje da budu u istom pravnom položaju kao i slobodne luke u skladu s pravnim mjerama čiji je cilj ublažavanje rizika od pranja novca i utaje poreza, kao što je direktiva AMLD5; smatra da bi skladišta trebala biti opremljena odgovarajućim brojem kvalificiranog osoblja kako bi mogla obavljati potreban nadzor nad operacijama koje se u njima odvijaju;

197. napominje da su rizici od pranja novca u slobodnim lukama izravno povezani s rizicima od pranja novca na tržištu zamjenske imovine;

198. napominje da tijela za izravne poreze u skladu s petom Direktivom o administrativnoj suradnji u području oporezivanja od 1. siječnja 2018. „na zahtjev” mogu pristupiti cijelom nizu informacija o stvarnom vlasništvu koje se prikupljaju u skladu s Direktivom o borbi protiv pranja novca; napominje da se zakonodavstvo EU-a o sprečavanju pranja novca temelji na povjerenju u pouzdane dubinske analize stranaka i revnom izvješćivanju obveznika o sumnjivim transakcijama, u skladu s načelom dužne pažnje, a koji će postati nadzornici u borbi protiv pranja novca; sa zabrinutošću napominje da „pristup na zahtjev” informacijama slobodnih luka u određenim slučajevima može imati vrlo ograničen učinak[109];

199. poziva Komisiju da procijeni u kojoj se mjeri slobodne luke i dozvole za prijevoz mogu zloupotrijebiti u svrhu utaje poreza[110]; osim toga, poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog kako bi se osigurala automatska razmjena informacija između relevantnih tijela, uključujući tijela za provedbu zakona, porezna i carinska tijela i Europol, o stvarnom vlasništvu i transakcijama koje se odvijaju u slobodnim lukama, carinskim skladištima ili posebnim gospodarskim zonama te da uključi obvezu sljedivosti;

200. napominje da je ukidanje bankovne tajne dovelo do pojave ulaganja u novu imovinu, kao što su umjetnine, što je posljednjih godina dovelo do brzog rasta tržišta umjetnina; naglašava da im se u slobodnim zonama osigurava siguran i široko zanemaren prostor za pohranu, gdje se trgovina može vršiti bez oporezivanja, a vlasništvo može prikriti, dok je tržište umjetnina i dalje neregulirano zbog čimbenika kao što su poteškoće u određivanju tržišnih cijena i pronalaženju stručnjaka; ističe da je, na primjer, lakše na drugi kraj svijeta prebaciti vrijednu sliku nego odgovarajuću količinu novca;

4.3. Porezne amnestije

201. podsjeća[111] države članice da amnestije treba upotrebljavati s krajnjim oprezom ili da se u potpunosti suzdrže od njihove uporabe jer predstavljaju samo izvor lake i brze naplate poreza u kratkom roku, a često se uvode kako bi se zatvorile rupe u proračunu, ali mogu i potaknuti stanovništvo na izbjegavanje plaćanja poreza i čekanje sljedeće amnestije bez podlijeganja odvraćajućim sankcijama ili kaznama; poziva države članice koje provode poreznu amnestiju da od korisnika uvijek zahtijevaju da objasni izvor prethodno propuštenih sredstava;

202. poziva Komisiju da ocijeni prethodne programe amnestije koje su donijele države članice, s posebnim naglaskom na vraćenim javnim prihodima i njihovu utjecaju na volatilnost porezne osnovice u srednjem i dugom roku; potiče države članice da zajamče da se relevantni podaci koji se odnose na korisnike prethodnih i budućih poreznih amnestija propisno dijele s pravosudnim tijelima, tijelima kaznenog progona i poreznim tijelima kako bi se zajamčilo poštovanje pravila o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma te mogući kazneni progon drugih financijskih zločina;

203. mišljenja je da bi Skupina za Kodeks o postupanju trebala obavezno provjeriti i odobriti svaki program porezne amnestije prije nego što ga država članica provede; smatra da porezni obveznik ili stvarni vlasnik društva koji je već iskoristio jednu ili više poreznih amnestija nikad više ne bi smio imati pravo na amnestiju; poziva nacionalna tijela koja upravljaju podacima o osobama koje su koristile porezne amnestije da se uključe u učinkovitu razmjenu podataka tijela kaznenog progona ili drugih nadležnih tijela koja istražuju druge zločine, osim porezne prijevare ili utaje poreza;

4.4. Administrativna suradnja

204. potvrđuje činjenicu da administrativna suradnja u okviru izravnog oporezivanja sada obuhvaća i pojedinačne i korporativne porezne obveznike;

205. naglašava da su međunarodni standardi administrativne suradnje minimalni standardi; stoga smatra da bi države članice trebale ići korak dalje od pukog ispunjavanja tih minimalnih standarda; poziva države članice da nastave uklanjati sve prepreke administrativnoj i pravnoj suradnji;

206. pozdravlja činjenicu da je donošenjem globalnog standarda za automatsku razmjenu informacija koja se provodi putem prve Direktive o administrativnoj suradnji i stavljanjem izvan snage Direktive o štednji iz 2003. uspostavljen jedinstveni europski mehanizam za razmjenu informacija;

5. Borba protiv pranja novca

207. naglašava da pranje novca može imati razne oblike i da oprani novac može imati ishodište u raznim nezakonitim aktivnostima, kao što su korupcija, trgovina oružjem i ljudima, prodaja droge, porezna utaja i prijevara, te da se može upotrijebiti za financiranje terorizma; sa zabrinutošću primjećuje da se prihodi od kriminalnih aktivnosti u EU-u procjenjuju na 110 milijardi EUR godišnje[112], što odgovara iznosu od 1 % ukupnog BDP-a Unije; ističe da Komisija procjenjuje da čak do 70 % slučajeva pranja novca u nekim državama članicama ima prekograničnu dimenziju[113]; nadalje, napominje da UN procjenjuje[114] da pranje novca predstavlja između 2 i 5 % svjetskog BDP-a ili oko 715 milijardi EUR i 1,87 bilijuna EUR godišnje;

208. naglašava da je nekoliko nedavnih slučajeva pranja novca u Uniji povezano s kapitalom, vladajućim elitama i/ili osobito građanima iz Rusije i Zajednice neovisnih država (ZND); izražava zabrinutost zbog prijetnje europskoj sigurnosti i stabilnosti koju predstavlja nezakonito stečen novac iz Rusije i zemalja ZND-a koji ulazi u europski financijski sustav s ciljem njegova pranja i daljnje uporabe za financiranje kriminalnih aktivnosti; ističe da se tim novcem ugrožava sigurnost građana EU-a te se stvaraju poremećaji i nepravedna konkurencija za građane i poduzeća koji se pridržavaju zakona; smatra da se, osim bijega kapitala, što nije moguće suzbiti bez rješavanja gospodarskih i administrativnih problema države podrijetla, i pranja novca isključivo iz kriminalnih razloga, te neprijateljske aktivnosti, čija je namjera slabljenje europskih demokracija, njihovih gospodarstava i institucija, provode u takvoj mjeri koja može destabilizirati europski kontinent; poziva države članice na bolju suradnju u pogledu kontrole kapitala koji ulazi u Uniju iz Rusije;

209. ponovno poziva[115] na uvođenje sankcija na razini EU-a za povrede ljudskih prava, temeljene na Magnitskijevom zakonu, kojim bi trebalo dopustiti uvođenje zabrana izdavanja viza i ciljanih sankcija kao što je blokiranje imovine i udjela u imovini unutar nadležnosti EU-a za pojedine javne dužnosnike ili osobe koje djeluju u službenom svojstvu, a odgovorne su za djela korupcije ili teškog kršenja ljudskih prava; pozdravlja što je Parlament usvojio izvješće o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji[116]; poziva na pojačano praćenje i nadzor nad nerezidentnim portfeljima banaka i njihova udjela koji potječe iz zemalja za koje se smatra da predstavljaju sigurnosne rizike za Uniju;

210. pozdravlja donošenje četvrte i pete Direktive o borbi protiv pranja novca; naglašava da su one važan korak prema povećanju učinkovitosti napora koje Unija ulaže u borbu protiv pranja novca od kriminalnih aktivnosti i financiranja terorističkih aktivnosti; napominje da se okvir Unije za borbu protiv pranja novca uglavnom oslanja na preventivni pristup pranju novca, s naglaskom na otkrivanju i prijavljivanju sumnjivih transakcija;

211. žali zbog činjenice što velik broj država članica nije u potpunosti ili djelomično prenio četvrtu Direktivu o borbi protiv pranja novca u svoja nacionalna zakonodavstva u zadanom roku i što je zbog toga Komisija protiv njih morala pokrenuti postupke radi utvrđivanja povrede prava, uključujući upućivanje na Sud Europske unije[117]; poziva te države članice da brzo riješe tu situaciju; podsjeća države članice osobito na njihovu zakonsku obvezu da poštuju rok od 10. siječnja 2020. za prenošenje pete Direktive o borbi protiv pranja novca u njihove nacionalne pravne sustave; naglašava i pozdravlja zaključke Vijeća od 23. studenoga 2018. u kojima je pozvalo države članice da prenesu petu Direktivu o borbi protiv pranja novca u svoje nacionalno zakonodavstvo prije isteka roka 2020.; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi postojeće instrumente s ciljem pružanja potpore i osiguranja da države članice što prije pravilno prenesu i provedu petu Direktivu o borbi protiv pranja novca;

212. podsjeća na ključnu važnost dubinske analize stranke kao dijela obveze poznavanja klijenta u skladu s kojom obveznici moraju pravilno identificirati svoje klijente i izvor njihovih sredstava, kao i stvarne vlasnike imovine, što uključuje imobilizaciju anonimnih računa; žali zbog činjenice što su neke financijske institucije i s njima povezani poslovni modeli aktivno olakšavali pranje novca; poziva privatni sektor da, u okviru svojih mogućnosti, preuzme aktivnu ulogu u borbi protiv financiranja terorizma i u sprečavanju terorističkih aktivnosti; poziva financijske institucije da aktivno preispituju svoje interne postupke radi sprečavanja svakog rizika od pranja novca;

213. pozdravlja Akcijski plan koji je Vijeće usvojilo 4. prosinca 2018., koji uključuje nekoliko nezakonodavnih mjera za bolje rješavanje problema pranja novca i financiranja terorizma u Uniji; poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o napretku provedbe Akcijskog plana;

214. zabrinut je zbog nepostojanja konkretnih postupaka procjene i provjere poštenja članova Upravnog vijeća ESB-a, posebno kada su službeno optuženi za kriminalnu aktivnost; poziva na uspostavu mehanizama za nadzor i preispitivanje ponašanja i prikladnosti članova Upravnog vijeća ESB-a te na njihovu zaštitu u slučaju zlouporabe ovlasti od strane tijela za imenovanja;

215. osuđuje činjenicu da su sustavni propusti u provedbi odredbi za borbu protiv pranja novca, zajedno s neučinkovitim nadzorom, nedavno rezultirali nizom istaknutih slučajeva pranja novca u europskim bankama povezanih sa sustavnim povredama najosnovnijih obveza poznavanja klijenata i dubinske analize stranaka;

216. podsjeća da su obveze poznavanja klijenata i dubinske analize stranaka ključne i da bi se trebale nastaviti tijekom poslovnog odnosa te da bi se transakcije klijenata trebale trajno i pomno pratiti kako bi se otkrile sumnjive ili neobične aktivnosti; u tom kontekstu podsjeća na obvezu u skladu s kojom obveznici moraju na vlastitu inicijativu hitno obavijestiti nacionalne financijsko-obavještajne jedinice o transakcijama za koje se sumnja da su povezane s pranjem novca, predikatnim kaznenim djelima ili financiranjem terorizma; žali zbog činjenice što se, unatoč naporima Parlamenta, u petoj Direktivi o borbi protiv pranja novca i dalje dopušta, kao krajnje rješenje, da jedna ili više fizičkih osoba koje su na položaju višeg rukovoditelja budu registrirani kao vlasnici društva ili trusta, dok stvarni vlasnik nije poznat ili o njemu postoji sumnja;

217. napominje da u nekim državama članicama postoje mehanizmi nadzora nad bogatstvom neobjašnjenog porijekla za praćenje prihoda od kriminalnih aktivnosti; ističe da se taj mehanizam često sastoji od sudske odluke kojom se zahtijeva od osobe za koju se s razlogom sumnja da je uključena u teško kazneno djelo, ili da je povezana s osobom koja je uključena u teško kazneno djelo, da objasni prirodu i opseg svojeg udjela u određenoj imovini te da objasni na koji je način ta imovina stečena, ako postoje opravdani razlozi za sumnju da su tuženikova zakonito stečena sredstva nedostatna da bi objasnila posjedovanje spomenute imovine; poziva Komisiju da procijeni učinke i izvedivost takve mjere na razini Unije;

218. pozdravlja odluku nekih država članica o zabrani izdavanja dionica na donositelja i konverziji postojećih dionica na donositelja u nominalne vrijednosne papire; traži od država članica da razmotre potrebu donošenja sličnih mjera u svojim jurisdikcijama, s obzirom na nove odredbe pete Direktive o borbi protiv pranja novca u vezi s izvješćivanjem o stvarnom vlasništvu i utvrđenim rizicima;

219. poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog kojim će se okončati praksa skrivanja krajnjih stvarnih vlasnika iza „marioneta” te kako bi se potaknulo druge jurisdikcije na međunarodnoj razini da učine isto; poziva države članice da osiguraju, prilikom prenošenja pete Direktive o borbi protiv pranja novca u nacionalno zakonodavstvo, da obvezani subjekti prekinu poslovni odnos s poduzećima čiji krajnji stvarni vlasnici nisu poznati;

220. ističe hitnu potrebu za stvaranjem učinkovitijeg sustava za komunikaciju i razmjenu informacija među pravosudnim tijelima unutar Unije, a kojim bi se zamijenili tradicionalni instrumenti uzajamne pravne pomoći u kaznenim stvarima koji stvaraju dugotrajne i komplicirane postupke te koji štete prekograničnim istragama pranja novca i drugih teških kaznenih djela; ponovno poziva Komisiju da procijeni potrebu za zakonodavnim mjerama u tom pogledu;

221. poziva Komisiju da procijeni ulogu i posebne rizike povezane s pranjem novca koje predstavljaju pravni aranžmani kao što su subjekti posebne namjene te trustovi koji ne djeluju u dobrotvorne svrhe, posebno u Ujedinjenoj Kraljevini te njezinim krunskim posjedima i prekomorskim područjima, te da o njima izvijesti Parlament;

222. poziva države članice da se u potpunosti pridržavaju zakonodavstva o sprečavanju pranja novca pri izdavanju državnih obveznica na financijskim tržištima; smatra da je dužna pažnja u takvim financijskim operacijama strogo nužna;

223. napominje da su samo tijekom mandata odbora TAX3 otkrivena tri slučaja pranja novca preko banaka EU-a vrijedna svake osude: banka ING Bank N.V. nedavno je priznala ozbiljne nedostatke u primjeni odredaba o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma te je u dogovoru s nizozemskim državnim odvjetništvom[118] pristala platiti 775 milijuna EUR; latvijska banka ABLV dobrovoljno je pokrenula proces likvidacije nakon što je američka mreža za progon financijskih kaznenih djela (FinCEN) odlučila zabraniti ABLV-u dopisnički račun u SAD-u zbog povezanosti s pranjem novca[119], a banka Danske Bank priznala je, nakon istrage koja je obuhvaćala 15 000 klijenata i oko 9,5 milijuna transakcija povezanih s njezinom estonskom podružnicom, da su veliki nedostaci u njezinim sustavima upravljanja i kontrole omogućili korištenje njezine estonske podružnice za sumnjive transakcije[120];

224. napominje da su, u slučaju Danske Bank, u estonsku podružnicu i iz nje tekle transakcije u vrijednosti većoj od 200 milijardi EUR[121], a da ta banka nije uspostavila adekvatne interne postupke za borbu protiv pranja novca i obvezu poznavanja klijenta, kao što je poslije i sama potvrdila i kako su potvrdila estonska i danska tijela nadležna za financijski nadzor; smatra da taj neuspjeh svjedoči o potpunom nedostatku odgovornosti na strani banke i nadležnih nacionalnih tijela; poziva nadležna tijela da hitno provedu evaluacije primjerenosti postupaka koji se odnose na borbu protiv pranja novca i obvezu poznavanja klijenta u svim europskim bankama kako bi se osigurala pravilna provedba zakonodavstva Unije o sprečavanju pranja novca;

225. nadalje napominje da je utvrđeno da je 6 200 klijenata estonske podružnice Danske Bank bilo uključeno u sumnjive transakcije, da je oko 500 klijenata povezano sa sustavima pranja novca poznatima u javnosti, da je 177 klijenata povezano sa skandalom „ruska praonica rublja”, 75 sa skandalom „azerbajdžanska praonica rublja” te da su 53 klijenta bila trgovačka društva za koja je utvrđeno da imaju iste adrese i direktore[122]; poziva relevantna nacionalna tijela na praćenje odredišta sumnjivih transakcija 6 200 korisnika estonske podružnice banke Danske Bank kako bi potvrdili da se oprani novac nije koristio za daljnje kriminalne aktivnosti; poziva relevantna nacionalna tijela na propisnu suradnju u tom području s obzirom na to da je jasno da su lanci sumnjivih transakcija prekogranični;

226. naglašava da je ESB malteškoj banci Pilatus Bank oduzeo odobrenje za pružanje bankovnih usluga nakon uhićenja njezina predsjednika i jedinog dioničara Alija Sadra Hashemija Nejada u Sjedinjenim Američkim Državama na temelju optužbi, između ostalog, za pranje novca; naglašava da je EBA zaključila da je malteška služba za financijsko-obavještajnu analizu prekršila zakonodavstvo EU-a jer nije provela djelotvoran nadzor nad bankom Pilatus zbog, među ostalim, postupovnih nedostataka i nedostatka nadzornih aktivnosti; napominje da je 8. studenoga 2018. Komisija uputila formalno mišljenje malteškoj službi za financijsko-obavještajnu analizu te je pozvala na poduzimanje dodatnih mjera kako bi ispunila svoje pravne obveze[123]; poziva maltešku službu za financijsko-obavještajnu analizu da poduzme korake kako bi poštovala relevantne preporuke;

227. prima na znanje dopis koji je stalni predstavnik Malte pri EU-u uputio odboru TAX3 kao odgovor na zabrinutosti odbora u pogledu navodne uključenosti nekih malteških politički izloženih osoba u novi slučaj pranja novca i utaje poreza povezan s društvom „17 Black” sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima[124]; izražava žaljenje zbog nedovoljne preciznosti primljenih odgovora; zabrinut je zbog očitog političkog nedjelovanja malteških vlasti; posebno je zabrinut zbog činjenice da se čini da su, prema otkrićima o društvu „17 Black”, umiješane politički izložene osobe na najvišim položajima u malteškoj vladi; poziva malteške vlasti da od Ujedinjenih Arapskih Emirata zatraže dokaze u vidu dopisa o pravnoj pomoći; poziva Ujedinjene Arapske Emirate na suradnju s malteškim i europskim vlastima, kao i na to da osiguraju da zamrznuta sredstva na bankovnim računima društva „17 Black” ostanu zamrznuta sve dok se ne provede temeljita istraga; osobito naglašava očit manjak neovisnosti malteške službe za financijsko-obavještajnu analizu i malteškog načelnika policije; izražava žaljenje zbog činjenice što dosad nisu poduzete mjere protiv politički izloženih osoba umiješanih u navodne slučajeve korupcije; naglašava da bi za istragu na Malti bila korisna uspostava zajedničkog istražnog tima (ZIT), utemeljenog na ad hoc sporazumu[125], kako bi se odgovorilo na ozbiljne sumnje o neovisnosti i kvaliteti nacionalnih istraga koje su u tijeku, uz potporu Europola i Eurojusta;

228. napominje da je u trenutku njezina ubojstva, istraživačka novinarka Daphne Caruana Galizia radila na najvećoj količini procurenih informacija koje je do tada primila sa servera poduzeća ElectroGas koje upravlja elektranom Malte; nadalje napominje da je vlasnik poduzeća „17 Black”, koje je trebalo prenijeti velike količine novca malteškim politički izloženim osobama odgovornima za tu elektranu, direktor i dioničar poduzeća ElectroGas;

229. zabrinut je zbog sve većeg pranja novca u kontekstu drugih oblika poslovanja, a posebno zbog pojave takozvanih „letećeg novca” i „zloglasnih ulica”; ističe da je za rješavanje tih problema u europskim gradovima potrebna jača koordinacija i suradnja između lokalnih i regionalnih upravnih tijela i tijela za provedbu zakona;

230. svjestan je da se postojeći pravni okvir za borbu protiv pranja novca sastoji od direktiva i da se temelji na minimalnom usklađivanju, što je dovelo do razlika u nacionalnim nadzornim i provedbenim praksama u državama članicama; poziva Komisiju da u kontekstu buduće revizije zakonodavstva o sprečavanju pranja novca, u okviru potrebne procjene učinka, ocijeni bi li uredba bila prikladniji pravni akt od direktive; u tom kontekstu poziva da se zakonodavstvo o sprečavanju pranja novca brzo transformira u oblik uredbe, ako to bude u skladu sa zaključcima procjene učinka;

5.1. Suradnja između tijela za borbu protiv pranja novca i tijela za provedbu bonitetnog nadzora u Europskoj uniji

231. pozdravlja činjenicu da je, nakon nedavnih slučajeva kršenja ili navodnih kršenja odredbi o sprečavanju pranja novca, predsjednik Komisije najavio dodatne mjere u svojem govoru o stanju Unije održanom 12. rujna 2018.;

232. poziva na potreban pojačani nadzor i stalno praćenje članova upravnih odbora i dioničara kreditnih institucija i investicijskih društava i osiguravatelja u Uniji i posebno ističe poteškoće pri oduzimanju odobrenja za pružanje bankovnih usluga ili jednakovrijednih posebnih odobrenja;

233. podupire napore zajedničke radne skupine u čijem su sastavu predstavnici Glavne uprave Komisije za pravosuđe i zaštitu potrošača i njezine Glavne uprave za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, ESB-a, europskih nadzornih tijela i predsjednik pododbora za suzbijanje pranja novca zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, a čiji je cilj otkrivanje trenutačnih nedostataka i predlaganje mjera za omogućivanje učinkovite suradnje i koordinacije i razmjene informacija među nadzornim i provedbenim agencijama;

234. zaključuje da trenutačna razina koordinacije nadzora financijskih institucija u pogledu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, posebno u situacijama borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma s prekograničnim učincima, nije dovoljna za rješavanje trenutačnih izazova u tom sektoru i da je sposobnost Unije da provodi koordinirana pravila i prakse u području borbe protiv pranja novca trenutačno neprikladna;

235. poziva na procjenu dugoročnih ciljeva koji bi doveli do poboljšanja okvira za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, kao što je navedeno u dokumentu za razmatranje o mogućim elementima plana za nesmetanu suradnju između tijela za borbu protiv pranja novca i tijela za bonitetni nadzor u Europskoj uniji[126], među kojima je i uspostava mehanizma za bolju koordinaciju aktivnosti nadzornika za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma subjekata u financijskom sektoru na razini Unije, posebno u situacijama u kojima postoji vjerojatnost da će pitanja suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma imati prekogranični utjecaj te moguća centralizacija nadzora za borbu protiv pranja novca preko postojećeg ili novog tijela Unije s ovlastima za provedbu usklađenih pravila i praksi u državama članicama; smatra da je mehanizmu, ako se uspostavi, potrebno dodijeliti dovoljne ljudske i financijske resurse kako bi se njegove funkcije učinkovito provodile;

236. podsjeća da je Europska središnja banka nadležna i odgovorna za oduzimanje odobrenja za rad kreditnim institucijama u slučaju ozbiljnih kršenja pravila o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma; napominje, međutim, da je ESB u potpunosti ovisan o nacionalnim nadzornim tijelima za sprječavanje pranja novca u pogledu informacija koje se odnose na takva kršenja koja su otkrila nacionalna tijela; stoga poziva nacionalna tijela za borbu protiv pranja novca da pravodobno dostave kvalitetne informacije ESB-u kako bi mogao pravilno obavljati svoju funkciju; u tom pogledu pozdravlja multilateralni sporazum o praktičnim modalitetima razmjene informacija između ESB-a i svih nadležnih tijela odgovornih za nadzor usklađenosti kreditnih i financijskih institucija s obvezama SPNFT-a u okviru četvrte Direktive o borbi protiv pranja novca;

237. smatra da se bonitetni nadzor i nadzor nad suzbijanjem pranja novca ne mogu promatrati zasebno; naglašava da europska nadzorna tijela imaju ograničene sposobnosti za preuzimanje značajnije uloge u borbi protiv pranja novca zbog svojih struktura odlučivanja, nedostatka odgovarajućih ovlasti i ograničenih resursa; ističe da bi EBA, u uskoj suradnji s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), trebala preuzeti vodeću ulogu u toj borbi te da joj stoga hitno treba osigurati dovoljan kapacitet u pogledu ljudskih i materijalnih resursa kako bi učinkovito doprinijela dosljednom i djelotvornom sprečavanju upotrebe financijskog sustava za potrebe pranja novca, uključujući provođenjem procjene rizika nadležnih tijela i pregleda u okviru svojeg općeg okvira; poziva na veću promidžbu tih pregleda i, osobito, na sustavno pružanje relevantnih informacija Parlamentu i Vijeću u slučaju utvrđivanja ozbiljnih nedostataka na nacionalnoj razini ili na razini EU-a[127];

238. ističe povećan značaj nacionalnih financijskih nadzornih tijela; potiče Komisiju da, nakon savjetovanja s EBA-om, predloži mehanizme za olakšavanje povećane suradnje i koordinacije među financijskim nadzornim tijelima; poziva na dugoročno povećano usklađivanje nadzornih postupaka različitih nacionalnih tijela nadležnih za borbu protiv pranja novca;

239. pozdravlja komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. o jačanju okvira Unije za bonitetni nadzor i nadzor sprečavanja pranja novca u financijskim institucijama (COM(2018) 0645) i njezin prijedlog o preispitivanju europskih nadzornih tijela u cilju jačanja konvergencije nadzora; smatra da bi EBA trebala preuzeti vodeću, koordinirajuću i nadzornu ulogu na razini Unije kako bi se financijski sustav učinkovito zaštitio od pranja novca i rizika od financiranja terorizma, s obzirom na moguće neželjene sistemske posljedice za financijsku stabilnost Unije koje mogu proizaći iz zlouporaba financijskog sektora u svrhe pranja novca ili financiranja terorizma, te u kontekstu iskustva koje je EBA već stekla u zaštiti bankarskog sektora od takvih zlouporaba kao tijelo koje ima ovlast provoditi nadzor nad svim državama članicama;

240. prima na znanje zabrinutost EBA-e u pogledu provedbe Direktive o kapitalnim zahtjevima (2013/36/EU) o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima[128]; pozdravlja prijedloge EBA-e za uklanjanje nedostataka uzrokovanih trenutačnim pravnim okvirom EU-a; poziva države članice da brzo prenesu nedavno donesene izmjene Direktive o kapitalnim zahtjevima u nacionalno zakonodavstvo;

5.2. Suradnja financijsko-obavještajnih jedinica

241. podsjeća da su u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca države članice obvezne uspostaviti automatizirane centralizirane mehanizme koji omogućuju brzu identifikaciju vlasnika bankovnih računa i računa za plaćanje i osigurati da svaka financijsko-obavještajna jedinica može pravovremeno dostaviti informacije koje se čuvaju u tim centraliziranim mehanizmima bilo kojoj drugoj financijsko-obavještajnoj jedinici; ističe važnost pravodobnog pristupa informacijama kako bi se spriječili financijski kriminal i obustave istraga; poziva države članice da ubrzaju uspostavu tih mehanizama kako bi financijsko-obavještajne jedinice država članica mogle učinkovito surađivati na otkrivanju i suzbijanju aktivnosti pranja novca; snažno potiče financijsko-obavještajne jedinice država članica na korištenje sustavom FIU.net; ističe važnost zaštite podataka i u tom području;

242. smatra da je za uspješnu borbu protiv pranja novca ključno da se nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama osiguraju primjereni resursi i kapaciteti;

243. naglašava da je za uspješnu borbu protiv aktivnosti pranja novca ključna suradnja, ne samo između financijsko-obavještajnih jedinica država članica, nego i suradnja između financijsko-obavještajnih jedinica država članica Unije i financijsko-obavještajnih jedinica trećih zemalja; prima na znanje političke sporazume o međuinstitucijskim pregovorima[129] s ciljem budućeg donošenja Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2000/642/PUP;

244. poziva Komisiju da razvije specijalizirano osposobljavanje za financijsko-obavještajne jedinice, s posebnim naglaskom na smanjenim kapacitetima u nekim državama članicama; napominje doprinos skupine Egmont, koja okuplja 159 financijsko-obavještajnih jedinica i koja je usmjerena na jačanje njihove operativne suradnje poticanjem nastavka i provedbe brojnih projekata; očekuje Komisijinu ocjenu okvira za suradnju FOJ-eva s trećim zemljama te prepreke i mogućnosti za poboljšanje suradnje među FOJ-evima u Uniji, uključujući mogućnost uspostave mehanizma za koordinaciju i potporu; podsjeća da bi ta ocjena trebala biti gotova do 1. lipnja 2019.;

245. poziva Komisiju da aktivno surađuje s državama članicama kako bi se pronašli mehanizmi za poboljšanje i jačanje suradnje financijsko-obavještajnih jedinica država članica Unije s financijsko-obavještajnim jedinicama trećih zemalja; poziva Komisiju da u tom pogledu u odgovarajućim međunarodnim forumima, kao što su OECD i Radna skupina za financijsko djelovanje, poduzme odgovarajuće mjere; smatra da bi se u bilo kojem dogovorenom sporazumu na odgovarajući način trebala uzeti u obzir zaštita osobnih podataka;

246. poziva Komisiju da sastavi izvješće koje će uputiti Parlamentu i Vijeću i u kojem će procijeniti otežavaju li statusne i organizacijske razlike među financijsko-obavještajnim jedinicama država članica suradnju u borbi protiv teškog kriminala s prekograničnom dimenzijom;

247. ističe da nestandardizirani formati i pragovi za izvješćivanje o sumnjivim transakcijama među državama članicama i u odnosu na različite obveznike dovode do poteškoća u obradi i razmjeni informacija među financijsko-obavještajnim jedinicama; poziva Komisiju da, uz potporu EBA-e, istraži mehanizme za što skoriju uspostavu standardiziranih formata za izvješćivanje za obveznike kako bi se olakšala i poboljšala obrada i razmjena informacija između financijsko-obavještajnih jedinica u slučajevima s prekograničnom dimenzijom i da razmotri standardizaciju pragova sumnjivih transakcija;

248. poziva Komisiju da istraži mogućnost uspostave automatiziranih sustava za dohvat izvještaja o sumnjivim transakcijama koji bi financijsko-obavještajnim jedinicama država članica omogućili uvid u transakcije i njihove inicijatore i primatelje koji su u različitim državama članicama u više navrata prijavljeni kao sumnjivi;

249. potiče nadležna tijela i financijsko-obavještajne jedinice da surađuju s financijskim institucijama i drugim obveznicima kako bi poboljšali izvješćivanje o sumnjivim aktivnostima i smanjili defenzivno izvješćivanje, što bi pomoglo osigurati da financijsko-obavještajne jedinice dobiju više korisnih, usredotočenih i potpunih informacija za pravilno izvršavanje svojih dužnosti, jamčeći pritom poštovanje Opće uredbe o zaštiti podataka;

250. podsjeća na važnost razvoja kanala pojačanog dijaloga, komunikacije i razmjene informacija između javnih tijela i određenih dionika iz privatnog sektora, općenito poznatih kao javno-privatna partnerstva, osobito za obveznike u skladu s Direktivom o sprečavanju pranja novca, te ističe postojanje i pozitivne rezultate jedinog transnacionalnog javno-privatnog partnerstva – Europolovog javno‑privatnog financijsko-obavještajnog partnerstva, kojim se promiče razmjena strateških informacija među bankama, financijsko-obavještajnim jedinicama, tijelima za izvršavanje zakonodavstva i nacionalnim regulatornim tijelima diljem država članica;

251. podupire stalno poboljšanje razmjene informacija među financijsko-obavještajnim jedinicama i tijelima za izvršavanje zakonodavstva, uključujući Europol; smatra da se takvo partnerstvo treba uspostaviti u području novih tehnologija, uključujući virtualnu imovinu, u cilju formaliziranja postojećih aktivnosti u državama članicama; poziva Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB) da u okviru svojih obveza koje se odnose na dužnu pažnju subjektima na tržištu koji obrađuju osobne podatke pruži dodatno pojašnjenje, kako bi im se omogućilo da se usklade s odgovarajućim odredbama o zaštiti podataka;

252. ističe da je povećanje i poboljšanje suradnje nacionalnih nadzornih tijela i financijsko-obavještajnih jedinica ključno za uspješnu borbu protiv pranja novca i utaje poreza; nadalje ističe da borba protiv pranja novca i utaje poreza također zahtijeva dobru suradnju između financijsko-obavještajnih jedinica i carinskih tijela;

253. poziva Komisiju da, na temelju preporuka istražnog odbora PANA[130] i izvješća o pregledu stanja koje je provela platforma financijsko-obavještajnih jedinica država članica, izvijesti o statusu quo i o poboljšanjima u financijsko-obavještajnim jedinicama država članica u pogledu širenja, razmjene i obrade informacija;

5.3. Obveznici (područje primjene)

254. pozdravlja činjenicu da peta Direktiva o borbi protiv pranja novca sadržava prošireni popis obveznika koji obuhvaća i pružatelje usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta, pružatelje skrbničke usluge novčanika, trgovce umjetninama i slobodne luke;

255. poziva Komisiju da poduzme mjere za poboljšanje provedbe obveze dubinske analize stranke, posebno kako bi se bolje pojasnilo da odgovornost za ispravnu primjenu obveze dubinske analize stranke uvijek snosi obveznik, čak i kada se ona eksternalizira, i kako bi se predvidjele kazne u slučaju nemara ili sukoba interesa u slučaju eksternalizacije; ističe pravnu obvezu na temelju koje obveznici, u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca, moraju provoditi pojačane kontrole i sustavno izvješćivanje prilikom postupka dubinske analize stranke koja se odnosi na poslovne odnose ili transakcije koje uključuju zemlje koje je Komisija utvrdila kao visokorizične treće zemlje za potrebe pranja novca;

5.4. Registri

256. pozdravlja činjenicu što je na temelju pete Direktive o administrativnoj suradnji poreznim tijelima omogućen pristup informacijama o stvarnom vlasništvu i drugim informacijama o postupku dubinske analize stranke; podsjeća da je taj pristup potreban kako bi porezna tijela mogla pravilno obavljati svoje dužnosti;

257. napominje da propisi Unije o borbi protiv pranja novca obvezuju države članice na uspostavu središnjih registara koji sadržavaju potpune podatke o stvarnom vlasništvu poduzeća i trustova te da predviđaju njihovu međusobnu povezanost; pozdravlja činjenicu da peta Direktiva o borbi protiv pranja novca obvezuje države članice da osiguraju da informacije o stvarnom vlasništvu budu u svim slučajevima dostupne svakom pojedincu;

258. napominje međutim da će nacionalni registri, u pogledu trustova, u načelu biti dostupni samo onima koji dokažu legitiman interes za pristup; naglašava da države članice i dalje imaju mogućnosti registre stvarnog vlasništva trustova dati na uvid javnosti, kao što je to Parlament već predložio; poziva države članice da uspostave otvorene registre podataka kojima se može slobodno pristupiti; u svakom slučaju, podsjeća da naknada na čiju bi se naplatu države članice mogle odlučiti ne bi smjela premašivati administrativne troškove objave informacija, uključujući održavanje registara i troškove razvoja;

259. naglašava da bi Komisija trebala osigurati međusobno povezivanje registara stvarnih vlasnika; smatra da bi Komisija trebala pomno nadzirati funkcioniranje tog međusobno povezanog sustava i u razumnom roku procijeniti funkcionira li on ispravno i treba li ga dopuniti uspostavom EU-ova javnog registra stvarnog vlasništva ili drugim instrumentima kojim bi se mogli djelotvorno ukloniti svi mogući nedostaci; poziva Komisiju da u međuvremenu sastavi i objavi tehničke smjernice kako bi se promicala konvergencija formata te interoperabilnost i međusobna povezanost registara država članica; smatra da bi se na stvarno vlasništvo trustova trebala primjenjivati ista razina transparentnosti kao i na poduzeća u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca, uz istodobno osiguravanje primjerenih zaštitnih mjera;

260. zabrinut je zbog mogućnosti da informacije u registrima stvarnih vlasnika nisu uvijek dovoljne i/ili točne; stoga poziva države članice da osiguraju da registri stvarnih vlasnika sadrže mehanizme provjere kako bi se osigurala točnost podataka; poziva Komisiju da u svojim revizijama procijeni njihove mehanizme provjere i pouzdanosti podataka;

261. poziva na strožu i precizniju definiciju stvarnog vlasništva kako bi se osiguralo da se identificiraju sve fizičke osobe koje su konačni vlasnici pravnog subjekta ili ga kontroliraju;

262. stoga podsjeća na potrebu za jasnim pravilima na temelju kojih bi bilo moguće utvrditi krajnje stvarne vlasnike, uključujući obvezu da trustovi i slični sustavi postoje u pisanom obliku i da budu upisani u registar u državi članici u kojoj je trust osnovan, u kojoj se njime upravlja ili u kojoj posluje;

263. ističe problem pranja novca kroz ulaganje u nekretnine u europskim gradovima preko stranih fiktivnih poduzeća; podsjeća da bi Komisija trebala procijeniti nužnost i proporcionalnost usklađivanja informacija u zemljišnim knjigama i registrima nekretnina te ispitati potrebu za međusobnim povezivanjem tih registara; poziva Komisiju da tom izvješću, po potrebi, priloži zakonodavni prijedlog; smatra da bi države članice trebale imati javno dostupne informacije o krajnjem stvarnom vlasništvu zemljišta i nekretnine;

264. ponavlja svoje stajalište o uspostavi registara stvarnog vlasništva za ugovore o životnom osiguranju, kako je istaknuto u međuinstitucionalnim pregovorima o petoj Direktivi o borbi protiv pranja novca; poziva Komisiju da procijeni izvedivost i nužnost objave informacija o stvarnom vlasništvu za ugovore o životnom osiguranju i financijske instrumente relevantnim tijelima;

265. napominje da u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca Komisija mora provesti analizu izvedivosti posebnih mjera i mehanizama na razini Unije i razini država članica kako bi omogućila prikupljanje i pristup informacijama o stvarnom vlasništvu korporativnih i drugih pravnih subjekata osnovanih izvan Unije; poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog za takav mehanizam ako analiza izvedivosti bude povoljna;

5.5. Tehnološki rizici i virtualna imovina, uključujući virtualne valute i kriptovalute

266. ističe pozitivan potencijal novih tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT), kao što je tehnologija lanca blokova; istodobno primjećuje da se novi načini plaćanja i prijenosa zasnovani na tim tehnologijama sve više zloupotrebljavaju za pranje novca stečenog kriminalnim radnjama ili za počinjenje drugih financijskih kaznenih djela; priznaje da je potrebno pratiti tehnološki razvoj koji se ubrzano mijenja kako bi se zajamčilo da se zakonodavstvom na učinkovit način rješavaju zlouporabe novih tehnologija i anonimnosti, čime se olakšava kriminalna aktivnost, bez ograničavanja pozitivnih aspekata tog razvoja;

267. potiče Komisiju da pomno ispita relevantne aktere koji se bave kriptovalutama, a koji još nisu uključeni u zakonodavstvo Unije o sprečavanju pranja novca te da po potrebi proširi popis obveznika, osobito pružatelje usluga u području transakcija koje uključuju razmjenu jedne ili više virtualnih valuta; isto tako, poziva države članice da što prije prenesu odredbe pete Direktive o borbi protiv pranja novca kojima se nameće obveza pružatelja usluga elektroničkog novčanika i razmjene virtualne valute da identificiraju svoje klijente, čime bi se znatno otežalo anonimno upotrebljavanje virtualnih valuta;

268. poziva Komisiju da pomno nadzire tehnološki razvoj, uključujući brzo širenje inovativnih poslovnih modela financijske tehnologije i usvajanje novih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, DLT-ovi, kognitivno računalstvo i strojno učenje, kako bi procijenila tehnološke rizike i moguće nedostatke te povećala otpornost na kibernapade ili na padove sustava, osobito promicanjem zaštite podataka; potiče nadležna tijela i Komisiju da provedu detaljnu procjenu mogućih sistemskih rizika povezanih s primjenama DLT-a;

269. naglašava da je razvoj i korištenje virtualne imovine dugoročan trend za koji se očekuje da će se sljedećih godina nastaviti i povećati, posebno upotrebom kriptokovanica u različite svrhe, kao što je financiranje poduzeća; poziva Komisiju da na razini EU-a osmisli prikladan okvir za upravljanje tim novitetima te da joj pritom nadahnuće budu rad na međunarodnoj razini i europska tijela poput ESMA-e; smatra da bi se tim okvirom trebala pružiti potrebna zaštita od specifičnih rizika koje predstavlja virtualna imovina, bez ometanja inovacija;

270. posebno napominje da bi se netransparentnost virtualne imovine mogla upotrijebiti za lakše pranje novca i utaju poreza; u tom kontekstu, potiče Komisiju da pruži jasne smjernice o uvjetima pod kojima bi se virtualna imovina mogla klasificirati kao postojeći ili novi financijski instrument u MiFID2 i okolnostima pod kojima se zakonodavstvo EU-a primjenjuje na inicijalne ponude povezane s kriptovalutama;

271. poziva Komisiju da procijeni zabranu određenih mjera anonimnosti za određenu virtualnu imovinu i da, ako to smatra potrebnim, razmotri reguliranje virtualne imovine kao financijskih instrumenata; smatra da bi financijsko-obavještajne jedinice (FOJ) trebale biti u stanju povezati adrese virtualnih i kriptovaluta s identitetom vlasnika virtualne imovine; smatra da bi Komisija trebala ocijeniti mogućnost obvezne registracije korisnika virtualne imovine; podsjeća na to da su neke države članice već usvojile razne vrste mjera za određene segmente u tom području, kao što su inicijalne ponude povezane s kriptovalutama, koje bi mogle biti izvor nadahnuća za buduće djelovanje EU-a;

272. naglašava da je Stručna skupina za financijsko djelovanje nedavno istaknula da sve zemlje moraju hitno poduzeti koordinirane mjere kako bi se spriječilo korištenje virtualne imovine za zločin i terorizam, pozivajući sve jurisdikcije da poduzmu pravne i praktične mjere kako bi spriječile zlouporabu virtualne imovine[131]; poziva Komisiju da pronađe načine da u europski pravni okvir uključi preporuke i standarde koje je Radna skupina za financijsko djelovanje razvila u pogledu virtualne imovine; naglašava da bi Unija i dalje trebala zagovarati dosljedan i koordiniran međunarodni regulatorni okvir u pogledu virtualne imovine, nadovezujući se na napore koje je poduzela u okviru skupine G20;

273. ponavlja svoj poziv Komisiji da hitno procijeni uključenost aktivnosti povezanih s elektroničkim igrama na sreću u pranje novca i porezna kaznena djela; smatra tu procjenu prioritetom; ističe povećanje sektora elektroničkih igara na sreću u nekim jurisdikcijama, uključujući određene krunske posjede Ujedinjene Kraljevine, kao što su otok Man, u kojima elektroničke igre na sreću već čine 18 % nacionalnog dohotka;

274. prima na znanje napore koje stručnjaci ulažu u postupke elektroničke identifikacije i postupke u pogledu obveze poznavanja klijenta na daljinu, pri čemu ispituju područja kao što su mogućnosti financijskih institucija da se koriste elektroničkom identifikacijom (e-ID) i prenosivosti obveze poznavanja klijenta u cilju digitalne identifikacije klijenta; poziva Komisiju da u tom pogledu ocijeni moguće prednosti uvođenja europskog sustava elektroničke identifikacije; podsjeća na važnost održavanja pravilne ravnoteže između zaštite podataka i privatnosti te potrebe da nadležnim tijelima pruži pristup informacijama u svrhe kaznenih istraga;

5.6. Sankcije

275. ističe da zakonodavstvo EU-a o borbi protiv pranja novca obvezuje države članice da utvrde sankcije za kršenje pravila o sprečavanju pranja novca; ističe da te sankcije moraju biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće; poziva na to da se u državama članicama uvedu pojednostavljeni postupci za provedbu financijskih sankcija izrečenih za kršenja zakonodavstva o borbi protiv pranja novca;

276. potiče države članice da što prije i beziznimno objave informacije o naravi i vrijednosti izrečenih sankcija, kao i informacije o vrsti i naravi povrede i identitetu odgovorne osobe; poziva države članice da primijene sankcije i mjere i na članove upravljačkog tijela te druge fizičke osobe koje su prema nacionalnom pravu odgovorne za kršenje pravila o sprečavanju pranja novca[132];

277. poziva Komisiju da svake dvije godine izvijesti Parlament o nacionalnom zakonodavstvu i praksama u pogledu sankcija za kršenja zakonodavstva o borbi protiv pranja novca;

278. pozdravlja donošenje Uredbe (EU) 2018/1805 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje[133] kojom će se olakšati prekogranični povrat imovine stečene kriminalnim radnjama, a što će doprinijeti jačanju kapaciteta Unije za borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma i isključivanje izvora financiranja kriminalaca i terorista diljem Unije;

279. pozdravlja donošenje Direktive (EU) 2018/1673 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o borbi protiv pranja novca kaznenopravnim sredstvima[134], kojom se uvode nove kaznenopravne odredbe te omogućuje učinkovitija i brža prekogranična suradnja među nadležnim tijelima kako bi se učinkovitije spriječilo pranje novca i povezano financiranje terorizma i organiziranog kriminala; napominje da bi države članice trebale poduzimati potrebne mjere kako bi osigurale, prema potrebi, da njihova nadležna tijela u skladu s Direktivom 2014/42/EU[135] zamrznu ili oduzmu imovinsku korist ostvarenu počinjenjem ili doprinosom počinjenju bilo kojeg kaznenog djela ili predmete koji su se pritom koristili ili ih se pritom namjeravalo koristiti;

5.7. Međunarodna dimenzija

280. napominje da, u skladu s četvrtom Direktivom o borbi protiv pranja novca, Komisija mora utvrditi visokorizične treće zemlje u kojima postoje strateški nedostaci u režimu sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma;

281. smatra ključnim da Unija ima samostalan popis visokorizičnih trećih zemalja, bez obzira na činjenicu da bi trebalo uzeti u obzir napore koji se ulažu na međunarodnoj razini kako bi se utvrdile visokorizične treće zemlje u cilju borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, osobito napore Radne skupine za financijsko djelovanje; u tom pogledu pozdravlja Delegiranu uredbu Komisije od 31. siječnja 2019. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za minimalno djelovanje i vrstu dodatnih mjera koje kreditne i financijske institucije moraju poduzeti kako bi se ublažili rizici pranja novca i financiranja terorizma u određenim trećim zemljama[136];

282. pozdravlja Komisijino usvajanje metodologije za utvrđivanje visokorizičnih trećih zemalja u skladu s Direktivom (EU) 2015/849, objavljene 22. lipnja 2018.[137]; pozdravlja Komisijinu ocjenu od 31. siječnja 2019. u pogledu zemalja „najvećeg prioriteta”;

283. ističe da je potrebno osigurati dosljednost i komplementarnost između AML-ova popisa visokorizičnih trećih zemalja i europskog popisa nekooperativnih jurisdikcija; ponavlja svoj poziv da se Komisiji povjeri središnja uloga u upravljanju obama popisima; poziva Komisiju da zajamči transparentnost postupka ocjenjivanja u jurisdikcijama;

284. zabrinut je zbog navoda da nadležna tijela u Švicarskoj ne obavljaju pravilno svoje funkcije SPNFT-a[138]; poziva Komisiju da te elemente uzme u obzir pri ažuriranju popisa visokorizičnih trećih zemalja, kao i u budućim bilateralnim odnosima Švicarske i Unije;

285. poziva Komisiju da pruži tehničku pomoć trećim zemljama u cilju razvoja učinkovitih sustava za borbu protiv pranja novca i trajnog poboljšanja tih sustava;

286. poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da EU u Radnoj skupini za financijsko djelovanje zauzme jedinstveno stajalište te da aktivno doprinose aktualnom razmatranju svoje reforme s ciljem jačanja svojih resursa i legitimnosti; poziva Komisiju da zaposlenike Europskog parlamenta uključi kao promatrače u izaslanstvo Europske komisije u Radnoj skupini za financijsko djelovanje;

287. poziva Komisiju da povede globalnu inicijativu za uspostavu javnih središnjih registara stvarnog vlasništva u svim jurisdikcijama; u tom pogledu naglašava ključnu ulogu međunarodnih organizacija kao što su OECD i UN;

6. Međunarodna dimenzija oporezivanja

288. ističe da europski sustav pravednog oporezivanja iziskuje pravednije globalno porezno okruženje; ponavlja svoj poziv za praćenje aktualnih poreznih reformi trećih zemalja;

289. napominje napore koje neke treće zemlje ulažu u odlučno djelovanje protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; naglašava, međutim, da bi takve reforme trebale biti u skladu s postojećim pravilima WTO-a;

290. smatra da su informacije prikupljene tijekom posjeta odbora Washingtonu čija su tema bile porezne reforme u SAD-u i njihov mogući utjecaj na međunarodnu suradnju veoma važne; smatra da neke odredbe američkog Zakona o poreznim olakšicama i radnim mjestima iz 2017. prema nekim stručnjacima ne bi bile u skladu s postojećim pravilima WTO-a; napominje da su određene odredbe porezne reforme SAD-a namijenjene jednostranom i neuzajamnom oživljavanju transnacionalnih pogodnosti koje pripadaju državnom području SAD-a (uz pretpostavku je barem 50 % njih ostvareno na području SAD-a); pozdravlja činjenicu da Komisija trenutačno provodi procjenu mogućih regulatornih i trgovinskih posljedica novih odredbi koje proizlaze iz nove porezne reforme u SAD-u, a posebno onih koje se odnose na smanjenje porezne osnovice i suzbijanje zlouporabe (BEAT), globalne nematerijalne prihode s niskim stopama poreza (GILTI) i nematerijalne strane prihode (FDII)[139]; traži od Komisije da o rezultatima procjene obavijesti Parlament;

291. napominje da su dvije vrste međuvladinih sporazuma (IGA) u okviru Zakona o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama (FATCA) razvijene kako bi se pomoglo usklađivanju FATCA-e s međunarodnim zakonima[140]; napominje da je samo jedan model IGA-e recipročan; žali zbog ozbiljne neravnoteže u uzajamnosti tih sporazuma, s obzirom na to da SAD obično prima mnogo više informacija od stranih vlada, nego što ih pruža; poziva Komisiju da provede pregled stanja kako bi se analizirala razina uzajamnosti u razmjeni informacija između SAD-a i država članica Unije;

292. poziva Vijeće da Komisiji dodijeli mandat za pregovore o sporazumu s SAD-om kako bi se zajamčila uzajamnost u pogledu FATCA-e;

293. ponavlja prijedloge sadržane u Rezoluciji od 5. srpnja 2018. o štetnim učincima FATCA-e na građane EU-a, a posebno na „slučajne Amerikance”[141], u kojoj se poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi zajamčila temeljna prava svih građana, posebno „slučajnih Amerikanaca”;

294. poziva Komisiju i Vijeće da predstave zajednički pristup EU-a u odnosu na FATCA-u kako bi se na odgovarajući način zaštitila prava europskih građana (posebice „slučajnih Amerikanaca”) i osigurala uzajamnost u automatskoj razmjeni informacija sa SAD-om, pri čemu je zajednički standard izvješćivanja standard kojem se daje prednost; poziva Komisiju i Vijeće da u međuvremenu razmotre protumjere kao što je, po potrebi, porez po odbitku kako bi se zajamčila jednakost uvjeta ako SAD ne osigura uzajamnost u okviru FATCA-e;

295. poziva Komisiju i države članice da prate nove odredbe poreza na dobit država koje surađuju s EU-om na temelju međunarodnog sporazuma[142];

6.1. Porezne oaze i jurisdikcije koje olakšavaju agresivno porezno planiranje u EU-u i izvan njega

296. podsjeća na važnost zajedničkog EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (dalje u tekstu „EU-ov popis”) utemeljenog na sveobuhvatnim, transparentnim, čvrstim, objektivno provjerljivim i općeprihvaćenim kriterijima koji se redovito ažuriraju;

297. žali zbog činjenice da su se na početni EU-ov popis uvrštavale samo treće zemlje; napominje da je Komisija, u okviru europskog semestra, utvrdila nedostatke u poreznim sustavima nekih država članica kojima se olakšava agresivno porezno planiranje; međutim, pozdravlja izjavu predsjednice Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja tijekom saslušanja odbora TAX3 10. listopada 2018., u vezi s mogućnosti provjere država članica prema istim kriterijima utvrđenima za EU-ov popis u kontekstu revizije mandata Skupine za Kodeks o postupanju[143];

298. pozdravlja činjenicu da je Vijeće 5. prosinca 2017. donijelo prvi EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija i trenutačno praćenje obveza koje su preuzele treće zemlje; napominje da je popis ažuriran nekoliko puta na temelju procjene tih obveza te da je posljedično uklonjeno nekoliko zemalja; napominje da je 9. studenoga 2018. na popisu bilo samo pet poreznih jurisdikcija: Američka Samoa, Guam, Samoa, Trinidad i Tobago te Američki Djevičanski otoci;

299. naglašava da su postupci provjere i praćenja nejasni te da nije jasno jesu li zemlje koje su uklonjene s popisa postigle stvaran napredak;

300. ističe da se procjena Vijeća i njegove Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja temelji na kriterijima koji proizlaze iz Komisijina tehničkog pregleda stanja te da Parlament u tom procesu nije bio uključen u pravnom smislu; u tom kontekstu poziva Komisiju i Vijeće da detaljno izvijeste Parlament o svakoj predloženoj izmjeni popisa; poziva Vijeće da redovito objavljuje izvješće o napretku u pogledu jurisdikcija koje se nalaze na crnoj listi i na sivoj listi u okviru redovitog informiranja Vijeća od strane Skupine za Kodeks o postupanju;

301. poziva Komisiju i Vijeće da razrade ambicioznu i objektivnu metodologiju koja se ne oslanja na obveze, nego na posljedice pravilno provedenog zakonodavstva u tim zemljama;

302. duboko žali zbog manjka transparentnosti koji karakterizira početno uvrštavanje na popis te žali zbog neobjektivne primjene kriterija za uvrštavanje na popis koje je utvrdilo Vijeće za ekonomske i financijske poslove; ustraje u tome da postupak ne smije biti pod utjecajem političkog uplitanja; međutim, pozdravlja povećanje transparentnosti koje je rezultat objavljivanja pisama poslanih u jurisdikcije koje je provjeravala Skupina za Kodeks o postupanju, kao i niz primljenih pisama o kreditnim obvezama; poziva na objavljivanje svih preostalih neobjavljenih pisama kako bi se osigurao nadzor i valjana provedba obveza; smatra da jurisdikcije koje odbijaju dati pristanak za objavu svojih obveza pobuđuju sumnju javnosti o nesuradnji u području poreznih pitanja;

303. pozdravlja nedavna objašnjenja koja je dala Skupina za Kodeks o postupanju, a koja se odnose na kriterije za pravedno oporezivanje, posebno u pogledu manjka ekonomskog sadržaja za jurisdikcije koje nemaju stopu poreza na dobit ili imaju stopu oko 0 %; poziva države članice da ulažu napore u postupno poboljšanje kriterija za uvrštavanje na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija kako bi se obuhvatile sve štetne porezne prakse[144];

304. pozdravlja novi globalni standard OECD-a u pogledu primjene čimbenika za znatan dio djelatnosti za porezne jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom[145], koji se većinom temelji na radu EU-a na uvrštavanju na EU-ov popis[146]; poziva države članice da potaknu skupinu G20 da provede reformu OECD-ovih kriterija za uvrštavanje na crnu listu na način da se njima ne obuhvati samo transparentnost poreza, nego i utaja poreza i agresivno porezno planiranje;

305. poziva da se konkretno Švicarska, za koju zbog prethodnog sporazuma između Švicarske i EU-a nije predviđen točan rok, do kraja 2019. uvrsti u Prilog I., ako ta zemlja nakon odgovarajućeg procesa eskalacije do tada ne ukine svoje neusklađene porezne sustave koji omogućuju nejednako postupanje prema stranim i domaćim prihodima i porezne olakšice za određene vrste poduzeća;

306. sa zabrinutošću napominje da bi treće zemlje mogle ukinuti neusklađene porezne sustave te ih zamijeniti novim sustavima koji su potencijalno štetni za EU; ističe da bi to osobito moglo vrijediti u slučaju Švicarske; poziva Vijeće da ponovo pravilno provede procjenu u pogledu Švicarske i svih ostalih trećih zemalja[147] u kojima se uvode slične zakonodavne promjene[148];

307. napominje da su pregovori između EU-a i Švicarske o reviziji bilateralnog pristupa uzajamnom pristupu tržištu još u tijeku; poziva Komisiju da osigura da konačan sporazum između EU-a i Švicarske sadržava klauzulu o dobrom poreznom upravljanju i konkretna pravila o državnim potporama u obliku porezne olakšice, automatskoj razmjeni informacija o oporezivanju, javnom pristupu informacijama o stvarnom vlasništvu, prema potrebi, i odredbe o suzbijanju pranja novca; zahtijeva da pregovarači EU-a dovrše sporazum kojim se, između ostalog, uklanjaju nedostaci[149] u švicarskom nadzornom sustavu i štite zviždači;

308. zabrinut je zbog toga što stanovnici Austrije koji imaju bankovne račune u kreditnim institucijama u Lihtenštajnu nisu obuhvaćeni Zakonom o zajedničkom standardu izvješćivanja ako je njihov dohodak od kapitala dobiven iz imovinske strukture (privatne zaklade, ustanove, fondovi i slično), a kreditna institucija u Lihtenštajnu provodi oporezivanje u skladu s bilateralnim ugovorima; poziva Austriju da promijeni zakon u tom pogledu kako bi se ispravio nedostatak u zajedničkom standardu izvješćivanja;

309. napominje da, na primjer, prema podacima o izravnim stranim ulaganjima OECD-a, Luksemburg i Nizozemska zajedno imaju više ulaznih ulaganja od SAD-a, čiji se znatan udio odnosi na subjekte posebne namjene bez očite znatne gospodarske aktivnosti, a da Irska ima više ulaznih ulaganja od Njemačke ili Francuske; ističe da, prema podacima malteškog ureda za državnu statistiku, strana ulaganja u Malti iznose 1 474 % veličine malteškog gospodarstva;

310. podsjeća na istraživanje kojim je utvrđeno da izbjegavanje plaćanja poreza u šest država članica EU-a uzrokuje gubitak od 42,8 milijardi EUR poreznog prihoda u druge 22 države članice[150], što znači da se neto pozicija u pogledu plaćanja tih zemalja može kompenzirati u odnosu na gubitke koje nanose poreznoj osnovici drugih država članica;

311. podsjeća na to da se, kako bi se unaprijedila borba Unije i država članica protiv porezne prijevare, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca, svi dostupni podaci, uključujući makroekonomske podatke, moraju učinkovito upotrebljavati;

312. podsjeća da je Komisija kritizirala sedam država članica[151] – Belgiju, Cipar, Mađarsku, Irsku, Luksemburg, Maltu i Nizozemsku zbog nedostataka u njihovim poreznim sustavima koji olakšavaju agresivno porezno planiranje, tvrdeći da se njima narušava cjelovitost europskog jedinstvenog tržišta; smatra da se i te jurisdikcije može promatrati kao one koje olakšavaju agresivno porezno planiranje na svjetskoj razini;

313. sa zanimanjem iščekuje očekivanu reviziju EU-ova popisa u prvom tromjesečju 2019.; poziva Vijeće da objavi detaljnu procjenu obveza jurisdikcija koje su se dobrovoljno obvezale na provedbu reformi i uvrštene su u Prilog II. kada je objavljen prvi EU-ov popis 5. prosinca 2017.; zahtijeva da se jurisdikcije uvrštene u Prilog II. zbog obveza preuzetih 2017. uvrste u Prilog I. ako se reforme ne provedu do kraja 2018. ili u dogovorenom roku;

6.2. Protumjere

314. ponavlja svoj poziv da EU i države članice poduzmu učinkovite i odvraćajuće protumjere protiv nekooperativnih jurisdikcija s ciljem poticanja dobre suradnje u području poreznih pitanja i usklađenosti zemalja uvrštenih u Prilog I. EU-ovu popisu;

315. žali zbog činjenice što je državama članicama dano diskrecijsko pravo u vezi s većinom protumjera koje je Vijeće predložilo; sa zabrinutošću napominje da su, na saslušanju odbora TAX3 održanom 15. svibnja 2018., neki stručnjaci[152] istaknuli činjenicu da protumjere možda neće dovoljno potaknuti nekooperativne jurisdikcije na usklađivanje jer „na EU-ov popis nisu uvrštene neke od najozloglašenijih poreznih oaza”; smatra da se time narušava vjerodostojnost postupka uvrštavanja na popis, kao što su to istaknuli i neki stručnjaci;

316. poziva države članice da donesu jedinstven skup snažnih protumjera, kao što su porez po odbitku, isključenje iz javnih poziva za javnu nabavu, stroži zahtjevi u pogledu revizija te automatska pravila o kontroliranim stranim društvima na popisu nekooperativnih jurisdikcija, osim ako porezni obveznici ondje prenesu stvarne gospodarske aktivnosti;

317. poziva i porezne uprave i porezne obveznike na suradnju u prikupljanju relevantnih činjenica u slučaju da kontrolirano strano društvo obavlja važne stvarne gospodarske aktivnosti i da ima znatnu gospodarsku prisutnost uz potporu osoblja, opreme, imovine i prostora, što se dokazuje relevantnim činjenicama i okolnostima;

318. napominje da zemlje u razvoju vjerojatno ne posjeduju resurse za provedbu novih dogovorenih međunarodnih ili europskih poreznih standarda; stoga poziva Vijeće da isključi protumjere poput smanjenja razvojne pomoći;

319. napominje da su protumjere ključne za borbu protiv utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca; nadalje napominje da gospodarski utjecaj Europske unije može poslužiti za odvraćanje nekooperativnih jurisdikcija i poreznih obveznika od iskorištavanja poreznih rupa i štetnih poreznih praksi koje omogućavaju te jurisdikcije;

320. poziva europske financijske institucije[153] da razmotre primjenu pojačane i poboljšane dubinske analize za svaki projekt zasebno na jurisdikcije navedene u Prilogu II. EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija kako bi se izbjeglo da se sredstva EU-a ulažu u subjekte u trećim zemljama koji ne poštuju porezne standarde EU-a ili se usmjeravaju preko njih; prima na znanje najavu EIB-a o njegovoj novoj politici o neusklađenim jurisdikcijama te poziva na redovito ažuriranje te politike i na uključivanje povećanih zahtjeva u pogledu transparentnosti u skladu sa standardima EU-a;

6.3. Pozicija EU-a kao globalnog predvodnika

321. ponovno poziva EU i njegove države članice da, nakon ex ante usklađivanja, preuzmu vodeću ulogu u globalnoj borbi protiv utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca, posebno inicijativama Komisije u svim relevantnim međunarodnim forumima, uključujući UN, G20 i OECD, koji su imali središnju ulogu u području poreznih pitanja, osobito nakon međunarodne financijske krize;

322. podsjeća da su multilateralne politike i međunarodna suradnja među zemljama, uključujući zemlje u razvoju, i dalje preferirano sredstvo za postizanje konkretnih rezultata, uz istodobno poštovanje načela reciprociteta; žali zbog toga što su neki zakonski prijedlozi koji prelaze okvire preporuka OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, a koji bi mogli biti temelj za buduće plodno djelovanje na međunarodnoj razini zaustavljeni u Vijeću;

323. vjeruje da bi se osnivanjem međuvladinog poreznog tijela u okviru UN-a, koje bi trebalo biti dobro opremljeno i imati dovoljno resursa te, po potrebi, provedbene ovlasti, osiguralo da sve zemlje pod jednakim uvjetima mogu sudjelovati u stvaranju i promjenama globalnog poreznog programa[154] s ciljem učinkovite borbe protiv štetnih poreznih praksi i osiguranja odgovarajuće dodjele prava na oporezivanje; prima na znanje nedavne pozive da se UN-ov Odbor stručnjaka za međunarodnu suradnju u poreznim pitanjima nadogradi i postane međuvladino globalno porezno tijelo UN-a[155]; naglašava da UN-ov ogledni ugovor o oporezivanju jamči pravedniju raspodjelu prava oporezivanja između zemalja izvora dohotka i zemalja rezidentnosti;

324. poziva na međuvladin sastanak na vrhu o preostalim potrebnim globalnim poreznim reformama kako bi se pojačala međunarodna suradnja i izvršio pritisak na sve zemlje, a posebno na njihove financijske centre, kako bi oni poštovali transparentnost i standarde pravednog oporezivanja; poziva Komisiju da preuzme inicijativu za takav sastanak na vrhu i da se na tom sastanku donese drugi niz međunarodnih poreznih reformi na temelju akcijskog plana za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te da se omogući osnivanje navedenog međuvladinog poreznog tijela;

325. prima na znanje djelovanje i doprinose Komisije u okviru OECD-ova Svjetskog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija i uključivog okvira za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, posebno u cilju promicanja viših standarda dobrog poreznog upravljanja u svijetu i osiguravanja da se međunarodni standardi dobrog poreznog upravljanja i dalje potpuno poštuju u EU-u;

6.4. Zemlje u razvoju

326. smatra da je pružanje potpore zemljama u razvoju u borbi protiv utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja, kao i protiv korupcije i tajnosti koje olakšavaju nezakonite financijske tokove, iznimno važno za jačanje usklađenosti politika u interesu razvoja u EU-u i jačanja poreznih kapaciteta zemalja u razvoju i mogućnosti za mobilizaciju njihovih resursa za održiv gospodarski razvoj; naglašava potrebu za povećanjem udjela financijske i tehničke pomoći poreznim upravama zemalja u razvoju kako bi se uspostavili stabilni i moderni zakonodavni okviri u području oporezivanja;

327. pozdravlja suradnju između EU-a i Afričke unije (AU) kao dio Porezne inicijative iz Adis Abebe (ATI), Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) i Procesa Kimberley; poziva Komisiju i države članice da podupru zemlje AU-a u provedbi politika transparentnosti; u tom pogledu potiče nacionalna i regionalna porezna tijela na automatsku razmjenu informacija; podsjeća na prikladnost bliske, pojačane suradnje između Interpola i Afripola;

328. podsjeća na potrebu da države članice, u bliskoj suradnji s Komisijom, provode redovite analize prelijevanja materijalnog utjecaja poreznih politika i bilateralnih poreznih ugovora na druge države članice i zemlje u razvoju te priznaje da je u tom pogledu poduzeto djelovanje u okviru Platforme o dobrom poreznom upravljanju; poziva sve države članice da provedu takve analize prelijevanja pod nadzorom Komisije;

329. podsjeća da je potrebno uzeti u obzir posebne pravne značajke i slabosti zemalja u razvoju, posebno u kontekstu automatske razmjene informacija, i to u pogledu prijelaznog razdoblja i njihove potrebe za potporom u izgradnji kapaciteta;

330. napominje da je potrebna tješnja suradnja s regionalnim organizacijama, posebno s AU-om, kako bi se suzbili nezakoniti financijski tokovi i korupcija u privatnom i javnom sektoru;

331. pozdravlja ravnopravno sudjelovanje svih zemalja uključenih u Uključivi okvir za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti koji okuplja više od 115 zemalja i jurisdikcija u cilju suradnje na provedbi paketa OECD-a i skupine G20 koji se odnosi na smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti; poziva države članice da podrže reformu mandata i funkcioniranja Uključivog okvira kako bi se zajamčilo da se uzmu u obzir interesi zemalja u razvoju; podsjeća, međutim, na isključenje više od 100 zemalja u razvoju iz pregovora o mjerama za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti;

332. priznaje da su režimi poreznih oaza prisutni i u zemljama u razvoju; pozdravlja prijedlog Komisije za pojačanu suradnju s trećim zemljama u borbi protiv financiranja terorizma i, osobito, uspostavu uvozne dozvole za antikvitete;

333. podsjeća da bi se javna razvojna pomoć čiji je cilj smanjenje siromaštva trebala više usmjeriti na provedbu odgovarajućeg regulatornog okvira i na jačanje poreznih uprava i institucija koje su nadležne za borbu protiv nezakonitih financijskih tokova; traži da se ta pomoć pruži u obliku tehničkog znanja o upravljanju resursima, financijskih informacija i pravila za suzbijanje korupcije; zahtijeva da ta pomoć bude u korist regionalne suradnje u borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca; naglašava da bi ta pomoć trebala uključivati potporu civilnom društvu i medijima u zemljama u razvoju kako bi se zajamčio javni nadzor nad domaćim poreznim politikama;

334. očekuje od Komisije da osmisli odgovarajuće resurse za provedbu pristupa na temelju kojeg se želi prikupiti više, trošiti pametnije, osobito s pomoću njezinih vodećih programa[156];

335. poziva na usklađeno vanjsko djelovanje EU-a i država članica na svim razinama politike kako bi se u trećim zemljama i osobito u zemljama u razvoju potaknuo uravnotežen gospodarski razvoj i izbjegla ovisnost o samo jednom sektoru, osobito financijskom;

336. podsjeća na potrebu za pravednim postupanjem prema zemljama u razvoju kada se pregovara o poreznim sporazumima, uzimajući u obzir njihovu konkretnu situaciju i osiguravajući pravednu raspodjelu poreznih prava u skladu s istinskom ekonomskom aktivnošću i stvaranjem vrijednosti; u tom pogledu poziva da se razmotri poštovanje UN-ova predloška porezne konvencije kao minimalnog standarda i da se zajamči transparentnost tijekom pregovora o tim sporazumima; priznaje da OECD-ov predložak poreznog sporazuma jamči više prava zemlji boravišta;

337. poziva Komisiju da u sporazum o kojem će se sa zemljama AKP-a pregovarati nakon isteka važećeg Sporazuma iz Cotonoua u veljači 2020. uključi odredbe o borbi protiv financijskog kriminala, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; posebno napominje važnost transparentnosti u području poreznih pitanja za uspješnu provedbu tih odredbi;

6.5. Sporazumi EU-a s trećim zemljama

338. podsjeća da je dobro porezno upravljanje globalni izazov koji, prije svega, zahtijeva globalna rješenja; stoga podsjeća na svoje stajalište da bi u nove relevantne sporazume EU-a s trećim zemljama sustavno trebalo uključiti klauzulu o dobrom poreznom upravljanju kako bi se osiguralo da poduzeća ili posrednici ne mogu zlouporabiti te sporazume kako bi izbjegli ili utajili porez ili prali nezakonito stečen novac, bez ometanja isključive nadležnosti EU-a; smatra da bi ta klauzula trebala sadržavati posebna pravila o državnim potporama u obliku poreznih prednosti, obveza transparentnosti i odredbi o sprečavanju pranja novca;

339. potiče države članice na koordiniranu uporabu svojih bilateralnih odnosa s relevantnim trećim zemljama, po potrebi uz potporu Komisije, kako bi se uspostavila daljnja bilateralna suradnja među financijsko-obavještajnim jedinicama, poreznim tijelima i nadležnim tijelima u borbi protiv financijskog kriminala;

340. napominje da, usporedno s političkim sporazumima koji sadrže tu klauzulu o dobrom poreznom upravljanju, sporazumi EU-a o slobodnoj trgovini sadržavaju porezne iznimke kojima se osigurava politički prostor za provedbu pristupa EU-a u borbi protiv utaje poreza i pranja novca, primjerice ustrajanjem na dobrom poreznom upravljanju i učinkovitom primjenom EU-ova popisa nekooperativnih poreznih jurisdikcija; nadalje napominje da je cilj sporazuma o slobodnoj trgovini i promicanje relevantnih međunarodnih standarda i njihove provedbe u trećim zemljama;

341. smatra da EU ne bi trebao sklapati sporazume s nekooperativnim poreznim jurisdikcijama navedenima u Prilogu I. EU-ova popisa nekooperativnih poreznih jurisdikcija sve dok one ne poštuju EU-ove standarde dobrog poreznog upravljanja; poziva Komisiju da istraži utječe li nepoštovanje EU-ovih standarda dobrog poreznog upravljanja na pravilno funkcioniranje sporazuma o slobodnoj trgovini ili političkih sporazuma u slučajevima kada je sporazum već potpisan;

342. podsjeća da bi klauzule o dobrom poreznom upravljanju i transparentnosti, kao i razmjena informacija, trebale biti uvrštene u sve nove relevantne sporazume EU-a s trećim zemljama te da bi se o njima trebalo pregovarati kao dio revizije postojećih sporazuma, jer su to ključni instrumenti vanjske politike EU-a, ali ovisno o posebnom području politike obuhvaćaju različite razine nadležnosti;

6.6. Bilateralni porezni ugovori koje sklapaju države članice

343. napominje da neki stručnjaci smatraju da mnogi porezni ugovori koje su sklopile države članice EU-a i koji su trenutačno na snazi ograničavaju porezna prava zemalja s niskim i nižim srednjim dohotkom[157]; zahtijeva da se u okviru pregovora o poreznim sporazumima Europska unija i njezine države članice pridržavaju načela usklađenosti politika u interesu razvoja utvrđenog člankom 208. UFEU-a; naglašava da države članice imaju pravo sklapati porezne ugovore;

344. napominje da je intenzitet gubitaka zbog izbjegavanja plaćanja poreza znatno veći u zemljama s niskim i srednjim prihodima, osobito u subsaharskoj Africi, Latinskoj Americi i na Karibima te u Južnoj Aziji, nego u ostalim regijama[158]; stoga poziva države članice da ponovno pregovaraju o svojim bilateralnim poreznim ugovorima s trećim zemljama kako bi u njih uključile klauzule protiv zlouporabe radi sprečavanja proizvoljnog biranja najpovoljnijeg ugovora i utrke do dna u poduzećima među zemljama u razvoju;

345. poziva Komisiju da revidira sve porezne ugovore koji su na snazi, a koje su države članice potpisale s trećim zemljama kako bi svi ti ugovori bili u skladu s novim globalnim standardima, kao što je Multilateralna konvencija za provedbu mjera povezanih s poreznim ugovorom u svrhu borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; napominje da Multilateralna konvencija za provedbu mjera povezanih s poreznim ugovorom u svrhu borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti predstavlja standarde OECD-a koji su utvrđeni ne uzevši u obzir potrebe zemalja u razvoju ili izazove s kojima se suočavaju; poziva Komisiju da izda preporuke za države članice u vezi s njihovim postojećim bilateralnim poreznim ugovorima kako bi se osiguralo da se u njih uključe opća pravila protiv zlouporabe i da se u obzir uzme istinska gospodarska aktivnost i stvaranje vrijednosti;

346. svjestan je da bilateralni porezni ugovori ne odražavaju trenutačnu stvarnost digitaliziranog gospodarstva; poziva države članice da ažuriraju svoje bilateralne porezne ugovore na temelju preporuka Komisije o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti[159];

6.7. Dvostruko oporezivanje

347. pozdravlja pojačani okvir za izbjegavanje dvostrukog neoporezivanja; naglašava da je ukidanje dvostrukog oporezivanja jako važno kako bi se osiguralo da se s iskrenim poreznim obveznicima pravedno postupa i da njihovo povjerenje nije narušeno; poziva države članice da se pridržavaju svojih ugovora o dvostrukom oporezivanju i da iskreno i brzo surađuju u slučaju prijavljenog dvostrukog oporezivanja;

348. pozdravlja donošenje Direktive Vijeća (EU) 2017/1852 od 10. listopada 2017. o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u EU-u kojom se provodi standard iz 14. mjere za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; ističe da rok za provedbu Direktive (30. lipnja 2019.) još nije prošao i da će biti potrebno nadzirati odredbe kako bi se osigurala njihova učinkovitost i djelotvornost;

349. poziva Komisiju da prikupi i objavi podatke o broju podnesenih i riješenih poreznih sporova, razvrstanih po vrsti spora, po godini i po uključenim zemljama, u cilju praćenja mehanizma i osiguravanja njegove učinkovitosti i djelotvornosti;

6.8. Najudaljenije regije

350. poziva Komisiju i države članice da učine sve što je potrebno kako bi se u najudaljenijim regijama EU-a provodili minimalni standardi borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja odbiti kao i Direktiva o suzbijanju izbjegavanja poreza;

351. napominje da je Komisija pokrenula detaljnu istragu kako bi ispitala je li Portugal primijenio program regionalne potpore za slobodnu zonu Madeire[160];

7. Posrednici

352. pozdravlja široku definiciju pojmova „posrednik”[161] i „prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje” u nedavno donesenoj šestoj Direktivi o administrativnoj suradnji[162]; poziva na ažuriranje obilježja u okviru šeste Direktive o administrativnoj suradnji kako bi se njima obuhvatilo, između ostalog, mehanizme arbitraže dividendi, uključujući pružanje povrata poreza na dividendu i kapitalni dobitak; poziva Komisiju da ponovno ocijeni proširenje obveze izvješćivanja u okviru šeste Direktive o administrativnoj suradnji na domaće slučajeve; podsjeća na obvezu posrednika u okviru šeste Direktive o administrativnoj suradnji da izvješćuju o programima utemeljenima na strukturnim rupama u poreznom zakonodavstvu poreznim tijelima, osobito s obzirom na sve veći broj prekograničnih strategija za izbjegavanje plaćanja poreza; smatra da bi u obzir trebalo uzeti programe koje relevantna nacionalna tijela smatraju štetnima te ih anonimizirano objaviti;

353. ponavlja da posrednici imaju ključnu ulogu u omogućavanju pranja novca i financiranja terorizma te da bi trebali odgovarati za ta djela;

354. podsjeća na potrebu za ojačanom suradnjom između poreznih uprava i financijskih nadzornih tijela u području zajedničkog i učinkovitog nadzora uloge financijskih posrednika i zbog činjenice da bi neki financijski instrumenti koji se temelje na porezu mogli predstavljati rizik za stabilnost i cjelovitost financijskog tržišta;

355. smatra da bi Unija trebala biti vodeći primjer i poziva Komisiju da osigura da posrednici koji promiču agresivno porezno planiranje i utaju poreza nisu uključeni u vođenje ili savjetovanje institucija Unije koje oblikuju politike o tim pitanjima;

356. poziva Komisiju i države članice da prepoznaju i uzmu u obzir rizike od sukoba interesa koji proizlazi iz pružanja usluga pravnog savjetovanja, poreznog savjetovanja i revizije prilikom savjetovanja korporativnih klijenata i javnih tijela; napominje da se sukob interesa može javiti u nekoliko oblika, kao što su ugovori o javnoj nabavi koji zahtijevaju pružanje plaćenog savjetovanja za takve usluge, pružanje neslužbenog ili neplaćenog savjetovanja, službene savjetodavne ili stručne skupine ili načelo rotirajućih vrata; stoga naglašava važnost transparentnog prikazivanja usluga koje se pružaju određenom klijentu i jasne podjele između tih usluga; ponavlja svoje zahtjeve iz prethodnih izvješća[163] o tom pitanju;

357. pozdravlja praćenje provedbe Direktive 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja[164] i Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ[165], osobito odredbe o ovlaštenim revizorima ili revizorskim društvima koji provode zakonske revizije subjekata od javnog interesa; ističe da je potrebno osigurati da se pravila propisno primjenjuju;

358. zahtijeva od država članica da razmotre uvođenje obveze porezne prijave za sve porezne i financijske posrednike u skladu s točkom 12. plana za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti, koji u okviru svojih profesionalnih djelatnosti imaju saznanja o postojanju transakcija, uređaja ili struktura koji su agresivni i potiču zlouporabu;

359. poziva na izmjenu revizora svakih sedam godina kako bi se spriječili sukobi interesa i smanjivanje pružanja usluga koje nisu povezane s revizijom na najmanju moguću mjeru;

360. ponavlja da bi se financijske institucije, savjetnici i drugi posrednici koji svjesno, sustavno i stalno olakšavaju, bave se ili sudjeluju u aktivnostima pranja novca ili utaje poreza, ili koji otvaraju urede, podružnice ili društva kćeri u jurisdikcijama uvrštenima na popis EU-a kako bi svojim klijentima pružali sustave agresivnog poreznog planiranja, trebali suočiti s djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznama; poziva na to da se operativne poslovne licencije takvih institucija ili pojedinaca podvrgnu ozbiljnoj reviziji u slučaju da ih se osudi za sudjelovanje u prijevarnom ponašanju, ili ako imaju saznanja o takvom ponašanju svojih klijenata te da se, po potrebi, ograniči njihovo djelovanje na jedinstvenom tržištu;

361. ističe da se poslovna tajna ne može koristiti kako bi se zaštitile ili prikrile nezakonite prakse niti kako bi se zaobišao zakon; poziva da povjerljivost odnosa klijent-odvjetnik ne otežava prikladno prijavljivanje sumnjivih transakcija ili drugih potencijalno protuzakonitih aktivnosti, ne dovodeći u pitanje prava zajamčena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i opća načela kaznenog prava;

362. poziva Komisiju da izda smjernice o tumačenju i primjeni načela imuniteta za stručnjake i odredi jasnu crtu razgraničenja između tradicionalnog pravnog mišljenja i situacija u kojima odvjetnici djeluju kao financijski subjekti, u skladu sa sudskom praksom europskih sudova;

8. Zaštita zviždača i novinara

363. smatra da je zaštita zviždača u privatnom i javnom sektoru veoma važna za sprečavanje nezakonitih aktivnosti i zlouporabe zakona ili za onemogućavanje njihova napretka; prepoznaje da zviždači imaju ključnu ulogu za jačanje demokracije u društvima u borbi protiv korupcije i drugih težih kaznenih djela ili nezakonitih aktivnosti te u zaštiti financijskih interesa Unije; naglašava da su zviždači često ključan izvor za istraživačko novinarstvo i da bi ih stoga trebalo zaštititi od svih oblika uznemiravanja i osvete; ističe važnost omogućivanja svih kanala izvješćivanja;

364. smatra da je potrebno očuvati povjerljivost izvora u istraživačkom novinarstvu, uključujući zviždače, da bi se zaštitila uloga istraživačkog novinarstva kao čuvara demokratskog društva;

365. stoga smatra da je prikladno da se dužnost povjerljivosti zadrži osim u iznimnim okolnostima u kojima je otkrivanje informacija o identitetu osobe koja podnosi prijavu nužna i proporcionalna obveza u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom u kontekstu istraga ili sudskih postupaka ili radi zaštite sloboda drugih osoba, uključujući pravo predmetne osobe na obranu, pri čemu u svakom slučaju vrijede primjerene zaštitne mjere u skladu s tim pravom; smatra da bi u slučaju povrede povjerljivosti koja se odnosi na identitet osobe koja podnosi prijavu trebalo osigurati odgovarajuće sankcije[166];

366. napominje da zakon SAD-a o lažnom svjedočenju pruža čvrst okvir za nagrađivanje zviždača u slučajevima kada vlada povrati sredstva izgubljena kao posljedica prevare[167]; naglašava da su prema izvješću ministarstva pravosuđa SAD-a zviždači izravno odgovorni za otkrivanje i prijavu 3,4 milijardi od ukupno vraćenih 3,7 milijardi USD; poziva države članice da uspostave sigurne i povjerljive komunikacijske kanale za izvješćivanje zviždača u okviru relevantnih nadležnih tijela i privatnih subjekata;

367. poziva Komisiju da ispita najbolje prakse diljem svijeta[168] u pogledu zaštite zviždača i pružanja poticaja zviždačima te, ako je to prikladno i potrebno, razmotri preispitivanje postojećeg zakonodavstva kako bi se poboljšala učinkovitost sličnih mehanizama u EU-u;

368. poziva na uspostavu općeg EU-ova fonda radi pružanja odgovarajuće financijske potpore za zviždače čiji su prihodi ugroženi zbog otkrivanja kriminalnog djelovanja ili činjenica koje su od očitog javnog interesa;

369. zabrinut je da strah od osvete zviždače često demotivira da prijave probleme te ako se osveta ohrabruje i ne kažnjava, ona može potencijalne zviždače odvratiti od prijave problema; smatra da činjenica da je u petoj Direktivi o borbi protiv pranja novca priznato pravo zviždača da na siguran način, odnosno putem jedinstvene kontaktne točke u složenim međunarodnim slučajevima, relevantnim nadležnim tijelima podnesu pritužbu u slučaju da su izloženi prijetnji ili odmazdi, kao i pravo na učinkovit pravni lijek predstavlja znatno poboljšanje situacije u kojoj se nalaze pojedinci koji nekome unutar svojeg poduzeća ili nekoj financijsko-obavještajnoj jedinici prijavljuju situacije u kojima postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma; potiče države članice da pravodobno prenesu i propisno primijene odredbe o zaštiti zviždača iz pete Direktive o borbi protiv pranja novca;

370. pozdravlja prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije te poziva na žurno zaključenje međuinstitucionalnih pregovora; poziva na uravnoteženost konačnog teksta i izbjegavanje prekomjernog administrativnog opterećenja za mala i srednja poduzeća;

371. podsjeća da dužnosnici EU-a imaju zaštitu zviždača u skladu s Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zaposlenja ostalih dužnosnika Europske unije[169] te poziva države članice da donesu usporedive standarde za svoje državne službenike;

372. smatra da sporazumi o povjerljivosti informacija u ugovorima o radu i otkazima ugovora o radu ni u kojem slučaju ne bi smjeli onemogućavati radnicima da nadležnim tijelima prijave sumnjive slučajeve kršenja zakona i ljudskih prava[170]; poziva Komisiju da ocijeni mogućnost predlaganja zakona kojim bi se zabranila zlouporaba sporazuma o povjerljivosti informacija;

373. napominje da je odbor TAX3 pozvao zviždače u slučajevima Juliusa Bära i Danske Bank da svjedoče na javnim parlamentarnim saslušanjima[171]; zabrinut je zbog toga što zaštita zviždača u financijskim institucijama nije u potpunosti zadovoljavajuća i što strah od odmazde i poslodavaca i tijela mogu spriječiti zviždače da iznesu informacije o povredi prava; duboko žali zbog činjenice što zviždač u slučaju Danske Bank nije mogao slobodno i potpuno podijeliti svoja saznanja o slučaju Danske Bank zbog zakonskih ograničenja;

374. žali zbog činjenice da dansko financijsko nadzorno tijelo nije uspjelo stupiti u kontakt sa zviždačem koji je prijavio velike aktivnosti pranja novca u banci Danske Bank; mišljenja je da taj propust predstavlja grubi nemar danskog financijskog nadzornog tijela u pogledu obveze provođenja primjerenih istraga nakon ozbiljnih optužbi za veliko i sustavno pranje novca preko banke; poziva relevantna tijela EU-a i država članica da u potpunosti iskoriste informacije koje pružaju zviždači te da brzo i odlučno djeluju u pogledu informacija dobivenih od zviždača;

375. poziva države članice da blisko surađuju u okviru Vijeća Europe na tome da sve države Vijeća Europe promiču i provedu u svojem nacionalnom zakonu Preporuku o zaštiti zviždača; poziva Komisiju i države članice da preuzmu vodeću ulogu na drugim međunarodnim forumima u promicanju usvajanja obvezujućih međunarodnih standarda za zaštitu zviždača;

376. napominje da je osim čuvanja povjerljivosti identiteta zviždača kao ključne mjere za zaštitu osobe koja podnosi prijavu, anonimno izvješćivanje potrebno dodatno zaštititi od općih prijetnji i napada kojima oni koji su navodno pogođeni nastoje opovrgnuti tvrdnje osobe koja anonimno podnosi prijavu;

377. svjestan je poteškoća s kojima se novinari suočavaju dok istražuju ili izvješćuju o slučajevima pranja novca, porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; zabrinut je zbog prijetnji i zastrašivanja kojima su istraživački novinari često izloženi, uključujući pravno zastrašivanje strateškim tužbama za sudjelovanje javnosti; poziva države članice da poboljšaju zaštitu novinara, osobito onih uključenih u istrage financijskog kriminala;

378. oštro osuđuje činove nasilja nad novinarima; sa žaljenjem podsjeća da su posljednjih nekoliko godina na Malti i u Slovačkoj ubijeni novinari uključeni u istraživanje sumnjivih aktivnosti s elementima pranja novca[172]; ističe da prema mišljenju Vijeća Europe, zlostavljanja i kaznena djela počinjena protiv novinara imaju izrazito negativan učinak na slobodu izražavanja te se njima jača pojava autocenzure;

379. potiče malteške vlasti da upotrijebe sva dostupna sredstva i da ostvare napredak i identificiraju naručitelje ubojstva istraživačke novinarke Daphne Caruana Galizia; pozdravlja inicijativu 26. međunarodne organizacije za slobodu medija i novinara da potaknu neovisnu javnu istragu o ubojstvu Daphne Caruane Galizije i da procijene je li se ubojstvo moglo izbjeći; potiče maltešku vladu da pokrene tu neovisnu javnu istragu bez odgode; napominje da malteška vlada surađuje s međunarodnim organizacijama kao što su Europol, FBI i Nizozemski institut za forenziku kako bi ojačala svoje stručno znanje;

380. potiče slovačke vlasti da nastave s istragom ubojstava Jána Kuciaka i Martine Kušnírove i da identificiraju prave naručitelje tih ubojstava; poziva slovačke vlasti da provedu potpunu istragu slučajeva opsežne utaje poreza, prijevara povezanih s PDV-om i pranja novca koji su razotkriveni zahvaljujući istragama Jána Kuciaka;

381. žali zbog činjenice da su istraživački novinari, uključujući Daphne Caruanu Galiziju, često žrtve uznemiravajućih tužbi čiji je cilj da ih se cenzurira, zastraši i utiša na način da im se nametnu troškovi pravne obrane sve dok ne budu prisiljeni odustati od svoje kritike ili protivljenja; podsjeća da te uznemiravajuće tužbe predstavljaju prijetnju temeljnim demokratskim pravima, kao što su sloboda izražavanja, sloboda tiska i sloboda širenja i primanja informacija;

382. poziva države članice da uspostave mehanizme za sprečavanje strateških tužbi za sudjelovanje javnosti; smatra da bi se tim mehanizmima trebalo na odgovarajući način uzeti u obzir pravo na dobro ime i ugled; poziva Komisiju da procijeni mogućnost i narav konkretnih mjera koje treba poduzeti u tom području;

383. izražava žaljenje zbog činjenice da se švicarski zakoni o kleveti upotrebljavaju za ušutkavanje kritičara u Švicarskoj i u svijetu jer teret dokaza snosi optuženi, a ne tužitelj; ističe da to ne utječe samo na novinare i zviždače, nego i na izvještajne subjekte u Europskoj uniji i obveznike u okviru registra o stvarnom vlasništvu, s obzirom na to da bi se, u slučaju obveze prijavljivanja švicarskog stvarnog vlasnika, nad osobom koja podnosi prijavu mogao provesti kazneni progon zbog klevete i optužbe, a to su kaznena djela[173];

9. Institucijski aspekti

9.1. Transparentnost

384. pozdravlja posao koji je odrađen u okviru Platforme za dobro porezno upravljanje; napominje da mandat Platforme traje do 16. lipnja 2019.; poziva na produženje ili obnovu tog mandata kako bi se zajamčilo da države članice i Komisija imaju pristup problemima s kojima se suočava civilno društvo i stručnom znanju; potiče Komisiju da proširi sastav Stručne skupine za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma kako bi u njoj bili zastupljeni i stručnjaci iz privatnog sektora (iz poduzeća i nevladinih organizacija);

385. naglašava da Europski ombudsman ima mandat za ispitivanje primjene pravila EU-a o javnom pristupu dokumentima u institucijama EU-a, uključujući radne metode Vijeća ili Skupine za Kodeks o postupanju u području oporezivanja;

386. podsjeća na rezultate istrage koju je Europski ombudsman proveo na vlastitu inicijativu i koja se odnosila na metode rada Vijeća i njegovu preporuku od 9. veljače 2018. u kojoj je zaključeno da praksa Vijeća da ne daje široko dostupne zakonodavne dokumente, njegova nerazmjerna upotreba statusa „LIMITE” i njegov sustavni izostanak evidentiranja država članica koje zauzmu stajalište u zakonodavnom postupku predstavljaju nepravilnost[174];

387. podsjeća da je oporezivanje i dalje u nadležnosti država članica i da Europski parlament ima ograničene ovlasti u tom području;

388. ističe, međutim, da države članice ne mogu same učinkovito suzbiti probleme porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; žali zbog činjenice da, unatoč zahtjevima upućenima Vijeću, odboru TAX3 nisu dostavljeni nikakvi relevantni dokumenti; jako je zabrinut zbog nedostatka političke volje država članica u Vijeću da poduzmu bitne korake u borbi protiv pranja novca, porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja ili da poštuju Ugovor o EU-u i načelo lojalne suradnje[175] na način da osiguraju dovoljnu transparentnost i suradnju s drugim institucijama EU-a;

389. žali zbog toga što se aktualnim pravilima o pristupu klasificiranim i drugim povjerljivim informacijama koje Europskom parlamentu dostavljaju Vijeće, Komisija ili države članice ne pruža potpuna pravna jasnoća, već se ta pravila općenito tumače na način koji podrazumijeva da akreditirani parlamentarni asistenti ne mogu proučavati i analizirati neklasificirane informacije („druge povjerljive informacije”) u sigurnoj čitaonici; stoga poziva na to da se u okviru novog Međuinstitucijskog sporazuma uvede jasno oblikovana odredba kojom se akreditiranim parlamentarnim asistentima u njihovoj ulozi potpore zastupnicima jamči pravo na pristup dokumentima na temelju načela nužne potrebe za informiranošću;

390. žali zbog toga što su, usprkos ponovljenim pozivima, predstavnici predsjedništva Vijeća odbili svjedočiti pred odborom TAX3 kako bi izvijestili o napretku u provedbi preporuka odbora TAXE, TAX2 i PANA; naglašava da bi radni kontakti između predsjedništva Vijeća i posebnih i istražnih odbora Europskog parlamenta trebali biti standardna praksa;

9.2. Skupina za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja

391. prima na znanje pojačanu komunikaciju od strane Skupine za Kodeks o postupanju te posebno pozdravlja činjenicu da dvaput godišnje upućuje izvješće Vijeću, kao i pisma koja se šalju jurisdikcijama i obveze preuzete u kontekstu postupka uvrštavanja na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija;

392. međutim, žali zbog netransparentnosti pregovora o postupku uvrštavanja na popis EU-a i poziva države članice da osiguraju transparentnost pri sljedećem ažuriranju popisa;

393. pozdravlja činjenicu da je predsjednik Skupine za Kodeks o postupanju nastupio pred odborom TAX3, što je preokret u odnosu na prethodno stajalište Skupine za Kodeks o postupanju; također napominje da je osiguran pristup zbirkama rada Skupina za Kodeks o postupanju otkad je odbor TAX3 počeo s radom[176]; međutim, žali što ti dokumenti nisu objavljeni ranije, nego je znatan broj odlomaka zacrnjen;

394. naglašava da se navedene preporuke Ombudsmana primjenjuju i na Skupinu za Kodeks o postupanju koja bi trebala pružiti potrebne informacije, posebno one povezane sa štetnim poreznim praksama država članica i postupkom uvrštavanja na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija;

395. poziva Skupinu za Kodeks o postupanju da poduzme daljnje mjere za osiguranje transparentnosti svojih sastanaka, osobito objavljivanjem stajališta različitih država članica o točkama dnevnog reda o kojima se raspravljalo, najkasnije šest mjeseci nakon sastanka;

396. poziva Komisiju da podnese izvješće o provedbi Kodeksa o postupanju za oporezivanje poslovanja i primjeni fiskalne državne potpore, kako je utvrđeno uvodnom izjavom N Kodeksa[177];

397. smatra da se mandat Skupine za Kodeks o postupanju treba produžiti jer se on odnosi na pitanja koja nadilaze procjenu štetnih poreznih praksi u EU-u, što je više od pukog davanja tehničkog doprinosa za odluke Vijeća; poziva da se, na temelju naravi posla Skupine, koji je i političke prirode, takve zadaće vrate u okvir koji omogućuje demokratsku kontrolu ili nadzor, počevši od primjene transparentnosti;

398. u tom kontekstu poziva da se riješi problem netransparentne naravi sastava Skupine za Kodeks o postupanju na način da se objavi popis njezinih članova;

9.3. Provedba zakonodavstva EU-a

399. poziva novoizabrani Parlament da pokrene opću ocjenu napretku u pogledu pristupa dokumentima koje su zatražili odbori TAXE, TAX2, PANA i TAX3, uspoređujući zahtjeve s onima koje su podnijeli Vijeće i druge institucije EU-a, te da, prema potrebi, pokrene potrebne postupovne i/ili pravne mjere;

400. poziva na osnivanje novog Centra Unije za dosljednost i koordinaciju poreznih politika u okviru struktura Komisije koji bi trebao moći ocjenjivati i nadzirati porezne politike država članica na razini Unije i osigurati da države članice ne provode nove štetne porezne mjere;

401. smatra da bi se takvim Centrom Unije za dosljednost i koordinaciju poreznih politika osigurala učinkovita i brza suradnja među državama članicama[178] i olakšalo rano upozoravanje u slučajevima poput skandala „Cum-Ex”; nadalje smatra da bi takav Centar trebao nadzirati drže li se države članice zajedničkog EU-ova popisa nekooperativnih poreznih jurisdikcija; potiče države članice da podrže taj poziv te Komisiju da iznese zakonodavni prijedlog za uspostavu takvog mehanizma;

9.4. Suradnja neinstitucijskih sudionika

402. pozdravlja sudjelovanje i doprinos dionika na saslušanjima odbora TAX3, kako je navedeno u odjeljku IV.3 pregleda aktivnosti za vrijeme mandata odbora TAX3; žali zbog činjenice što su drugi dionici odbili sudjelovati na saslušanjima odbora TAX3, kako je navedeno u odjeljku IV.4 pregleda aktivnosti; napominje da nije bilo moguće pronaći nikakve odvraćajuće sankcije u slučajevima u kojima to odbijanje nije bilo opravdano;

403. poziva Vijeće i Komisiju da se dogovore o uspostavi javno dostupnog i redovito ažuriranog popisa nekooperativnih neinstitucijskih strana u okviru međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti za lobiste; u međuvremenu smatra da bi se trebala voditi evidencija o stručnjacima i organizacijama koji su bez opravdanih razloga odbili prisustvovati saslušanjima odbora TAXE, TAX2, PANA i TAX3; poziva institucije EU-a da tijekom svojih eventualnih odnosa sa zainteresiranim dionicima uzmu u obzir takvo ponašanje te da im oduzmu iskaznice za pristup u njihove prostore;

9.5. Pravo Parlamenta na poduzimanje izvida i istraga

404. smatra da je za demokratski nadzor nad tijelima izvršne vlasti važno da se Parlamentu dodijele istražne i izvidne ovlasti jednake onima koje imaju nacionalni parlamenti u državama članicama EU-a; smatra da za izvršenje te uloge Parlament treba imati ovlasti za pozivanje svjedoka i zahtijevanja od njih da se odazovu tom pozivu, kao i zahtijevanja da mu se dostave dokumenti;

405. smatra da se za ostvarenje tih prava države članice moraju složiti da će uvesti sankcije za pojedince koji se ne odazovu ili ne dostave dokumente u skladu s nacionalnim pravom u području izvida i istraga nacionalnih parlamenata;

406. odlučno poziva Vijeće i Komisiju da sudjeluju u pravovremenom zaključivanju pregovora o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta o detaljnim odredbama kojima se regulira primjena prava Parlamenta na poduzimanje izvida;

9.6. Jednoglasje i kvalificirana većina glasova

407. ponovno poziva Komisiju da, prema potrebi, primijeni postupak utvrđen u članku 116. UFEU-a kojim se omogućuje da se, u slučaju kada Komisija smatra da razlika između odredbi utvrđenih zakonima i drugim mjerama u državama članicama narušava uvjete natjecanja na unutarnjem tržištu, odstupi od pravila o jednoglasnosti;

408. pozdravlja doprinos Komisije u okviru njezine komunikacije „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju o poreznim politikama EU-a” u kojoj se predlaže plan za glasovanje kvalificiranom većinom za specifična i goruća pitanja porezne politike kada se u Vijeću blokiraju ključni zakonodavni predmeti i inicijative usmjerene na borbu protiv porezne prijevare, utaje poreza ili agresivnog poreznog planiranja na štetu većine država članica; pozdravlja potporu koju su neke države članice dale tom prijedlogu[179];

409. naglašava da bi trebalo predvidjeti sve scenarije, a ne samo prebacivanje jednoglasja na sustav glasovanja kvalificiranom većinom primjenom prijelazne klauzule; poziva Europsko vijeće da tu točku doda na program sastanka na vrhu prije kraja 2019. radi pokretanja plodne rasprave o tome kako olakšati odlučivanje o poreznim pitanjima u interesu funkcioniranja jedinstvenog tržišta;

9.7. Daljnje postupanje

410. smatra da bi se rad odbora TAXE, TAX2, PANA i TAX3 trebao nastaviti i u nadolazećem parlamentarnom sazivu, u okviru stalne strukture u Parlamentu, npr. kao pododbor Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), s ciljem olakšavanja međuodbornog sudjelovanja;

°

° °

411. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću za ekonomske i financijske poslove, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, europskim nadzornim tijelima, Uredu europskog javnog tužitelja, Europskoj središnjoj banci, odboru Moneyval, državama članicama, nacionalnim parlamentima, UN-u, skupini G20, Stručnoj skupini za financijsko djelovanje i OECD-u.

OVERVIEW OF ACTIVITIES DURING THE MANDATE

March 2018 - February 2019

* * *

I. LIST OF ACRONYMS

APAs   Accredited Parliamentary Assistants

AU   African Union

ATP   Aggressive Tax Planning

ATAD   Anti-Tax Avoidance Directive

AML   Anti - Money Laundering

AMLD   Anti-Money Laundering Directive

BEAT  Base Erosion and Anti- Abuse Tax

BEPS  Base Erosion and Profit Shifting

CTP  Certified Taxable Person

CBI  Citizenship by Investment (Golden visa programmes)

CoC Group  Code of Conduct Group on Business Taxation

CCTB  Common Corporate Tax Base

CCCTB   Common Consolidated Corporate Tax Base

CRS   Common Reporting System

CFC   Controlled Foreign Corporation

CIT  Corporate Income Tax

CSR  Corporate Social Responsibility

CDD  Customer Due Diligence

DAC  Directive on Administrative Cooperation in the tax area

Commission  European Commission

The Council  The Council of the European Union

EBA  European Banking Authority

EPPO  European Public Prosecutor’s Office

ESAs  European Supervisory Authorities

EU (or the Union) European Union

FATF  Financial Action Task Force

FIU  Financial Intelligence Unit

FDII  Foreign Derived Intangible Income

FDR  Foreign Direct Investment

FTAs   Free Trade Agreements

GAAR   General Anti- Abuse Rule

GDP  Gross Domestic Product

GILTI   Global Intangible Low-Taxed Income

IMF  International Monetary Fund

JTPF  Joint Transfer Pricing Forum

KYC   Know Your Customer

ML  Money Laundering

MLI  Multilateral Convention to Implement Tax Treaty related Measures to Prevent Base Erosion and Profit Shifting (Multilateral Instrument)

MNE  Multinational Enterprise

NGOs  Non-Governmental Institutions

NOE  Non -Observed Economy

OECD  Organisation for Economic Co-operation and Development

OLAF  European Anti- Fraud Office

R&D   Research & Development

RBI   Residency by Investment

SMEs   Small and Medium- sized Enterprises

SEZ  Special Economic Zone

SPE  Special Purpose Entity

SLAPP  Strategic Lawsuits against Public Participation

TAX3  Special Committee on Financial Crimes, Tax Evasion and Tax Avoidance

TF  Terrorist Financing

TFEU  Treaty on the Functioning of the European Union

UBO  Ultimate Beneficial Owner

UCC  Union Customs Code

UHNWI   High Net Worth Individuals (HNWI)/ Ultra High Net Worth Individuals

UN  United Nations

VAT  Value Added Tax

WTO  World Trade Organisation

 

II. COMMITTEE MANDATE

 

P8_TA(2018)0048

Setting up a special committee on financial crimes, tax evasion and tax avoidance (TAX3)

European Parliament decision of 1 March 2018 on setting up a special committee on financial crimes, tax evasion and tax avoidance (TAX3), and defining its responsibilities, numerical strength and term of office (2018/2574(RSO))

The European Parliament,

– having regard to the proposal for a decision of the Conference of Presidents,

– having regard to its decision of 12 February 2015[180] on setting up a special committee on tax rulings and other measures similar in nature or effect (the ‘TAXE 1 special committee’), its powers, numerical strength and term of office,

– having regard to its resolution of 25 November 2015 on tax rulings and other measures similar in nature or effect[181],

– having regard to its decision of 2 December 2015[182] on setting up a special committee on tax rulings and other measures similar in nature or effect (the ‘TAXE 2 special committee’), its powers, numerical strength and term of office,

– having regard to its resolution of 6 July 2016 on tax rulings and other measures similar in nature or effect[183],

– having regard to its decision of 8 June 2016[184] on setting up a Committee of Inquiry to investigate alleged contraventions and maladministration in the application of Union law in relation to money laundering, tax avoidance and tax evasion (the ‘PANA inquiry committee’), its powers, numerical strength and term of office,

– having regard to its recommendation of 13 December 2017 to the Council and the Commission following the inquiry into money laundering, tax avoidance and tax evasion[185],

– having regard to Rule 197 of its Rules of Procedure,

1. Decides to set up a special committee on financial crimes, tax evasion and tax avoidance, vested with the following powers:

(a)  to build on and complement the work carried out by the TAXE 1 and TAXE 2 special committees, in particular focusing on the effective implementation by Member States, Commission and/or the Council, and the impact of, the recommendations in its abovementioned resolutions of 25 November 2015 and 6 July 2016;

(b)  to build on and complement the work carried out by the PANA inquiry committee, in particular focusing on the effective implementation by Member States, Commission and/or the Council, and the impact of, the recommendations in its abovementioned recommendation of 13 December 2017;

(c)  to follow up on the progress by the Member States in ending tax practices which allow for tax avoidance and/or tax evasion that are harmful for the proper functioning of the single market, as referred to in its abovementioned resolutions of 25 November 2015 and 6 July 2016 and recommendation of 13 December 2017;

(d)  to assess how EU VAT rules were circumvented in the framework of the Paradise Papers and to evaluate in a more general way the impact of VAT fraud and administrative cooperation rules in the Union; and to analyse the exchange of information and coordination policies between the Member States and Eurofisc;

(e)  to contribute to the ongoing debate on taxation of the digital economy;

(f)  to assess national schemes providing tax privileges (such as citizenship programmes);

(g)  to follow closely the ongoing work of, and contribution by, the Commission and Member States in international institutions, including the Organisation for Economic Co-operation and Development, G20, UN and the Financial Action Task Force (FATF), while fully respecting the competences of the Committee on Economic and Monetary Affairs regarding taxation matters;

(h)  to access documents relevant to its work and to make the necessary contacts and hold hearings with international, European (including the Code of Conduct Group for Business Taxation) and national institutions and fora, the national parliaments and governments of the Member States and third countries, as well as representatives of the academic community, business and civil society, including social partners, in close cooperation with the standing committees; in doing so taking into account efficient use of Parliament resources;

(i)  to analyse and assess the third‑country dimension in tax avoidance practices, including the impact on developing countries; to monitor improvements and existing gaps in the exchange of information with third countries in this respect, with particular attention to be given to the Crown Dependencies and Overseas Territories;

(j)  to assess the Commission’s own assessment and screening process for listing countries in the AMLD delegated act on high-risk third countries;

(k)  to assess the methodology, country screening and impact of the EU list of non-cooperative jurisdictions for tax purposes (EU blacklist of tax havens), the removal of countries from the list, and the sanctions adopted towards listed countries;

(l)  to examine the consequences of bilateral tax treaties concluded by Member States;

(m)  to make any recommendations that it deems necessary in this matter;

2. Decides that the Special Committee should take into account in its work the recent Paradise Papers revelations from 5 November 2017 and any relevant developments within the remit of the Committee that emerge during its term;

3. Decides that the special committee shall have 45 members;

 

4. Decides that the term of office of the special committee shall be 12 months, beginning on the date of adoption of this decision.

III. COMMITTEE COMPOSITION

 

 

1. Bureau
Petr JEŽEK (CS)	Chairman	ALDE
Roberts ZĪLE (LV)	1st Vice-Chair	ECR
Eva JOLY (FR)	2nd Vice-Chair	Greens/EFA
Esther DE LANGE (NL)	3rd Vice-Chair	EPP
Ana GOMES (PT)	4th Vice-Chair	S&D
2. Coordinators
Dariusz ROSATI (PL)		EPP
Tom VANDENKENDELAERE (NL) (Deputy Coordinator)		EPP
Peter SIMON (DE)		S&D
Monica MACOVEI (RO)		ECR
Nils TORVALDS (SV)		ALDE
Sven GIEGOLD (DE)		Greens/EFA
Martin SCHIRDEWAN (DE)		GUE/NGL
David COBURN (EN)		EFDD
Mario BORGHEZIO (IT)		ENF
3. Co-Rapporteurs
Luděk NIEDERMAYER (CS)		EPP
Jeppe KOFOD (DA)		S&D
4. Shadow-Rapporteurs
Roberts Zile (LV)		ECR
Wolf KLINZ (DE)		ALDE
Molly SCOTT CATO (EN)		Greens/EFA
Miguel URBÁN CRESPO (ES)		GUE/NGL
.....		EFDD
Mario BORGHEZIO (IT)		ENF

 

 

5. Members of the Committee

 

The committee is composed of 45 Members distributed by political groups as follows:

 

EPP	14
S&D	11
ECR	4
ALDE	4
GUE/NGL	4
Greens/EFA	3
EFDD	2
ENF	2
N-A	1

 

 

6. List of Full Members and Substitutes

 

FULL MEMBERS				SUBSTITUTES
L	EPP	14/14	L	EPP	14/14
MT	CASA David		EL	CHRISTOFOROU Lefteris
DE	FERBER Markus		IT	COMI Lara
PT	FERNANDES José Manuel		FR	DIDIER Geoffroy
DE	KARAS Othmar		FR	ENGEL Frank
NL	DE LANGE Esther		EN	HAYES Brian
DE	LANGEN Werner		SV	HÖKMARK Gunnar
LV	LOSKUTOVS Aleksejs		PL	JAZŁOWIECKA Danuta
RO	MUREŞAN Siegfried		EL	KYRTSOS Georgios
CS	NIEDERMAYER Luděk		FR	LAMASSOURE Alain
PL	ROSATI Dariusz		DE	MANN Thomas
ES	SALAFRANCA SÁNCHEZ-NEYRA José Ignacio		ES	MATO Gabriel
IT	SALINI Massimiliano		MT	METSOLA Roberta
FR	SANDER Anne		BG	RADEV Emil
NL	VANDENKENDELAERE Tom		SK	ŠTEFANEC Ivan
L	S-D	11/11		S-D	11/11
FR	DELVAUX Mady		FR	BERÈS Pervenche
EN	GILL Neena		RO	FRUNZULICĂ Doru Claudian
PT	GOMES Ana		DE	KOHN Arndt
IT	GUALTIERI Roberto		DE	KÖSTER Dietmar
ES	JÁUREGUI ATONDO Ramón		ES	LÓPEZ AGUILAR Juan Fernando
DA	KOFOD Jeppe		SV	LUDVIGSSON Olle
RO	PAVEL Emilian		RO	POPA Răzvan
DE	REGNER Evelyn		MT	SANT Alfred
FR	ROZIÈRE Virginie		IT	SCHLEIN Elly
DE	SIMON Peter		HU	SZANYI Tibor
NL	TANG Paul		IT	VIOTTI Daniele
L	ECR	4/4		ECR	1/4
RO	MACOVEI Monica		DE	LUCKE Bernd
PL	OŻÓG Stanisław
FI	RUOHONEN-LERNER Pirkko
LV	ZĪLE Roberts
L	ALDE	4/4		ALDE	4/4
CS	JEŽEK Petr		ES	CALVET CHAMBON Enrique
DE	KLINZ Wolf		FR	CORNILLET Thierry
FR	MICHEL Louis		NL	NAGTEGAAL Caroline
SV	TORVALDS Nils		ES	PAGAZAURTUNDÚA RUIZ Maite
L	GUE/NGL	4/4		GUE/NGL	4/4
EN	CARTHY Matt		EL	KOULOGLOU Stelios
PT	MATIAS Marisa		ES	LÓPEZ BERMEJO Paloma
FR	MAUREL Emmanuel		DE	SCHIRDEWAN Martin
ES	URBÁN CRESPO Miguel		PT	VIEGAS Miguel
L	Greens/EFA	3/3		Greens/EFA	3/3
DE	GIEGOLD Sven		SV	ANDERSSON Max
FR	JOLY Eva		ES	SOLÉ Jordi
EN	SCOTT CATO Molly		ES	URTASUN Ernest
L	EFDD	2/2		EFDD	2/2
EN	COBURN David		FR	MONOT Bernard
EN	FINCH Raymond		IT	VALLI Marco
L	ENF	2/2		ENF	2/2
IT	BORGHEZIO Mario		FR	LEBRETON Gilles
DE	KAPPEL Barbara		DE	PRETZELL Marcus
L	N-A	1/1
EL	ZARIANOPOULOS Sotirios

 

 

 

IV. ACTIVITIES OF THE COMMITTEE

 

 

 

 

 

 

The constitutive meeting took place on 22 March 2018.

 

The TAX3 Committee held 34 Committee meetings, public hearings and workshops from March 2018 until end of February 2019.

 

Including:

 

 In the context of the TAX3 Report, 3 Committee meetings:

 Consideration of draft report, on 27 November 2018

 Consideration of amendments, on 29 January 2019

 Vote on TAX3 report in Committee, on 27 February 2019

 

 10 exchanges of views with:

 Commissioner Pierre Moscovici, on 27 March 2018, jointly with Committee on Economic and Monetary Affairs (ECON)

 Commissioner Vera Jourova, on 25 June 2018

 Fabrizia Lapecorella, Chair of the Code of Conduct Group on Business Taxation, on 10 October 2018

 The French Minister for Economy and Finance, Bruno Le Maire, on 23 October 2018, jointly with Committee on Economic and Monetary Affairs (ECON)

 Commissioner Pierre Moscovici, on 27 November 2018

 Commissioner Vera Jourova, on 10 December 2018

 Owen Bonnici, Minister for Justice of Malta, on 11 February 2019

 National Parliaments, jointly with ECON, on 18 February 2019

 Commissioner Margrethe Vestager on 19 February 2019

 Inés María Bardón Rafael, Spanish State Secretary for the Treasury, on 19 February 2019

 

 18 public hearings, among which:

 16 TAX3 public hearings

 1 joint public hearing with the Special Committee on Terrorism (TERR) on “The use of tax frauds –including VAT or carousel fraud- to finance terrorism”, on 28 June 2018

 1 joint public hearing with the Committee on Economic and Monetary Affairs (ECON) on the “Cum-Ex scandal: financial crime and the loopholes in the current legal framework”, on 26 November 2018

 

 3 workshops

 “Taxation and fight against Money Laundering: Crypto Currencies, Digitalisation and the European Semester” with the Policy Department "A" for Economic, Scientific and Quality of Life, on 7 June 2018

 Presentation of Study on “VAT fraud: economic impact, challenges and policy issues”, with the Policy Department "A" for Economic, Scientific and Quality of Life, on 10 October 2018

 “Golden Visas, Free Ports, and Shell Companies in the EU: Money Laundering, Tax Evasion And Tax Avoidance Risks” with the European Parliamentary Research Service (EPRS), on 18 October 2018

 

Coordinators' meetings

 

 22 March 2018 in Brussels

 27 March 2018 in Brussels

 12 April 2018 in Brussels

 15 May 2018 in Brussels

 11 June 2018 in Strasbourg

 25 June 2018 in Brussels

 13 September 2018 in Strasbourg

 1st October 2018 in Strasbourg

 15 October 2018 in Brussels

 27 November 2018 in Brussels

 14 January 2019 in Strasbourg

 19 February 2019 in Brussels

 

Shadow-Rapporteurs meetings

 

 Tuesday, 15 January 2019, in Strasbourg

 Wednesday, 23 January 2019, in Brussels

 Tuesday, 12 February 2019, in Strasbourg

 Wednesday, 13 February 2019, in Strasbourg

 Tuesday, 19 February 2019, in Brussels

 Wednesday, 20 February 2019, in Brussels

 

* * *

 

The TAX3 Committee held 4 fact-findings missions from July 2018 until February 2019:

 16-18 July 2018 - Mission to USA (Washington)

 30-31 August 2018 - Mission to Latvia (Riga)

 22-23 November 2018 - Mission to Isle of Man

 6-8 February 2019 - Mission to Estonia and Denmark

 

List of activities of

TAX1, TAX2, PANA and TAX3 Committees

 

Activities	TAXE Mandate: 10 months	TAX2 Mandate: 8 months	PANA Mandate: 18 months	TAX3 Mandate: 12 months	TOTAL
Public hearings	4	5	13	18	40
Exchanges of views (Commission, Council, Ministers, National Parliaments...)	8	5	9	10	32
Discussions on the Report	3	2	4	3	12
Workshops	1	1	4	3	9
Total Committee meetings	16	13	30	34	93
Missions	6	3	8	4	21
Coordinators’ meetings	11	6	16	12	45
Studies	6	4	9	6	25

---------------------------

 Special Committee on tax rulings and other measures similar in nature or effect (TAXE) - From 12 February 2015 to 30 November 2015

 Special committee on tax rulings and other measures similar in nature or effect (TAXE2) - From 2 December 2015 to 2 August 2016

 Committee of Inquiry to investigate alleged contraventions and maladministration in the application of Union law in relation to money laundering, tax avoidance (PANA) - From 8 June 2016 to 8 December 2017

 Special committee on financial crimes, tax evasion and tax avoidance (TAX3) - From 1st March 2018 to 1st March 2019

 

 

 

 

 

Date	Topic / objective
Tuesday, 27 March 2018 09.00 - 10.30 Joint Public meeting with ECON	Exchange of views with Commissioner Pierre Moscovici on ”Digital taxation and aggressive tax planning in the context of the European Semester”
Thursday, 26 April 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Combatting Money Laundering in the EU Banking System
Tuesday, 15 May 2018 14.30 - 18.00 Public Hearing	The Fight against Harmful Tax Practices within the European Union and abroad
Thursday, 7 June 2018 14.00 - 18.00 Workshop	Taxation and fight against Money Laundering: Crypto Currencies, Digitalisation and the European Semester
Thursday, 21 June 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Lessons Learnt from Paradise Papers
Monday, 25 June 2018 17.00 - 18.30 Committee meeting	Exchange of views with Commissioner Vera Jourova
Thursday, 28 June 2018 9.00 - 11.00 TAX3/TERR Joint public hearing	The use of tax frauds - including VAT carousel fraud - to finance terrorism
Thursday, 28 June 2018 11.00 - 13.00 Public hearing	VAT Fraud
Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	Mission to Washington D.C.
Thursday 30 August 2018 To Friday, 31 August 2018 Committee mission	Mission to Riga (Latvia)
Monday, 10 September 2018 20.00 - 22.00 Public hearing	Digital taxation
Wednesday, 26 September 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	The third country dimension in the Fight against Tax crimes, Tax Evasion and Tax Avoidance
Monday, 1st October 2018 20.30 - 22.00 Public Hearing	Relations with Switzerland in Tax Matters and the Fight against Money Laundering
Wednesday, 10 October 2018 14.00 - 15.00 Workshop	Presentation of Study on "VAT fraud: economic impact, challenges and policy issues"
Wednesday, 10 October 2018 15.00 - 16.30 Committee meeting	Exchange of views with Fabrizia Lapecorella, Chair of the Code of Conduct Group on Business Taxation
Monday, 15 October 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	Golden visas and other national schemes providing tax privileges (free ports, Special Economic Zones)
Thursday, 18 October 2018 14.00 - 17.30 Workshop	Presentation of EPRS Studies (Golden visas, shell companies and free ports)
Tuesday, 23 October 2018 12h00 - 13h00 TAX3/ECON joint meeting	Exchange of views with Bruno Le Maire, French Minister for Economy and Finance
Wednesday, 21 November 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Combatting Money laundering in the EU banking sector
Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	Mission to Isle of Man
Monday, 26 November 2018 19.00 - 20.30 ECON/TAX3 Joint hearing	Cum-Ex scandal: financial crime and the loopholes in the current legal framework
Tuesday, 27 November 2018 15.00 - 16.30 Committee meeting	Consideration of TAX3 draft report
Tuesday, 27 November 2018 16.00 - 17.15 Committee meeting	Exchange of views with Commissioner Moscovici
Tuesday, 27 November 2018 17.15 - 18.30 Public hearing	Alleged Aggressive Tax Planning in the EU
Monday, 10 December 2018 19.15 - 21.45 Committee meeting	Exchange of views with Commissioner Jourova
Thursday, 24 January 2019 9h00-10h30 Public hearing	Alleged financial crimes, tax evasion and tax avoidance in Slovakia
Thursday, 24 January 2019 10h30-12h00 Public hearing	Evaluation of the tax gap
Tuesday, 29 January 2019 14h30-17h30 Public hearing	Money laundering cases involving Russian individuals and their effect on the EU
Tuesday, 29 January 2019 17h30-18h30 Committee meeting	Consideration of amendments
Monday, 4 February 2019 18h30-20h00 Public hearing	Deutsche Bank
Tuesday, 5 February 2019 9h00 - 12h00 Public hearing	Impact of tax evasion and money laundering on local real estate markets, in particular in European cities
Wednesday 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Mission to Estonia and Denmark
Monday, 11 February 2019 19h00-20h00 Committee meeting	Exchange of views with Dr. Owen Bonnici, Minister for Justice of Malta
Monday, 11 February 2019 19h00-20h00 Public hearing	Alleged financial crimes, tax evasion and tax avoidance in Malta
Monday, 18 February 2019 15h00-17h00 ECON/TAX3 joint meeting	Exchange of views with National Parliaments
Tuesday, 19 February 2019 17h30 - 18h30 Committee meeting	Exchange of views with Commissioner Vestager
Tuesday, 19 February 2019 17h30 - 18h30 Committee meeting	Exchange of views with María Bardón Rafael, Spanish State Secretary for the Treasury
Wednesday, 27 February 2019 9h00-13h00 Committee meeting	Vote on TAX3 Report

 

 

 

 

 

 

Special Committee on Financial Crimes, Tax Evasion and Tax Avoidance

 

 

 

 

 

Name	Date Meeting/Delegation	Organisation	Function	Country	Link
Pierre Moscovici	Tuesday, 27 March 2018 09.00 - 10.30 Joint exchange of views with ECON	European Commission (EC)	Commissioner responsible for Economic and Financial Affairs, Taxation and Customs	European Union	Digital taxation and aggressive tax planning in the context of the European Semester
Peter Putnins	Thursday, 26 April 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Financial and Capital Market Commission (FCMC)	Chairman	Latvia	Combatting Money Laundering in the EU Banking System
Jamal El-Hindi	Thursday, 26 April 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Financial Crimes Enforcement Network (FinCEN) of the U.S Department of Treasury	Acting Director	United States	Combatting Money Laundering in the EU Banking System
Marianne Scicliuna	Thursday, 26 April 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Malta Financial Services Authority (MFSA)	Director General	Malta	Combatting Money Laundering in the EU Banking System
Kenneth Farrugia	Thursday, 26 April 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Financial Intelligence Analysis Unit (FIAU)	Director	Malta	Combatting Money Laundering in the EU Banking System
Andre Nõmm	Thursday, 26 April 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Financial Supervision Authority (FSA)	Member of the Management Board	Estonia	Combatting Money Laundering in the EU Banking System
Piers Haben	Thursday, 26 April 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	European Banking Authority (EBA)	Director of Banking Markets, Innovation and Consumers	United Kingdom	Combatting Money Laundering in the EU Banking System
Mauro Grande	Thursday, 26 April 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Single Resolution Board (SRB)	Director of Strategy and Policy Coordination; Board Member	Belgium	Combatting Money Laundering in the EU Banking System
Roberto Ugena	Thursday, 26 April 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	European Central Bank (ECB)	Deputy Director of the General Legal Services	Germany	Combatting Money Laundering in the EU Banking System
Emily O’Reilly	Tuesday, 15 May 2018 14.30 - 18.00 Public Hearing	European Ombudsman	European Ombudsman	European Union	The Fight against Harmful Tax Practices within the European Union and abroad
Valère Moutarlier	Tuesday, 15 May 2018 14.30 - 18.00 Public Hearing	European Commission (EC)	Director of the Dir D - Direct Taxation, Tax Coordination, Economic Analysis and Evaluation, DG of Taxation and Customs Union (TAXUD)	European Union	The Fight against Harmful Tax Practices within the European Union and abroad
Elly Van de Velde	Tuesday, 15 May 2018 14.30 - 18.00 Public Hearing	Hasselt University	Professor of Tax Law	Belgium	The Fight against Harmful Tax Practices within the European Union and abroad
Alex Cobham	Tuesday, 15 May 2018 14.30 - 18.00 Public Hearing	Tax Justice Network (TJN)	Chief Executive (CEO)	United Kingdom	The Fight against Harmful Tax Practices within the European Union and abroad
Robby Houben	Thursday, 7 June 2018 14.00 - 18.00 Workshop	University of Antwerp	Professor of Company and Financial Law	Belgium	Taxation and fight against Money Laundering: Crypto Currencies, Digitalisation and the European Semester
Eli Hadzhieva	Thursday, 7 June 2018 14.00 - 18.00 Workshop	Dialogue for Europe (NGO)	Founder	Belgium	Taxation and fight against Money Laundering: Crypto Currencies, Digitalisation and the European Semester
John Vella	Thursday, 7 June 2018 14.00 - 18.00 Workshop	University of Oxford	Associate Professor of Taxation	United Kingdom	Taxation and fight against Money Laundering: Crypto Currencies, Digitalisation and the European Semester
Valère Moutarlier	Thursday, 7 June 2018 14.00 - 18.00 Workshop	European Commission (EC)	Director of the Dir D - Direct Taxation, Tax Coordination, Economic Analysis and Evaluation, DG of Taxation and Customs Union (TAXUD)	European Union	Taxation and fight against Money Laundering: Crypto Currencies, Digitalisation and the European Semester
Dr. Achim Pross	Thursday, 21 June 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Organisation for Economic Co-operation and Development	Head of the International Co-operation and Tax Administration division	France	Lessons learnt from the Paradise Papers
Juliette Garside	Thursday, 21 June 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	The Guardian	Financial Correspondent Reporter on Panama Papers for ICIJ	United Kingdom	Lessons learnt from the Paradise Papers
Lucía Rossel Flores	Thursday, 21 June 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	“Combating Fiscal Fraud and Empowering Regulators (COFFERS) Project	Researcher	The Netherlands	Lessons learnt from the Paradise Papers
Irene Yates	Thursday, 21 June 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	McDonald’s	Vice-President, Corporate Tax	United States	Lessons learnt from the Paradise Papers
Patricia Johnson	Thursday, 21 June 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Nike Inc.	Vice-President and Chief Tax Officer	United States	Lessons learnt from the Paradise Papers
Věra Jourová	Monday, 25 June 2018 17.00 - 18.30 Committee meeting	European Commission (EC)	Commissioner responsible Justice, Consumers and Gender Equality	European Union	Exchange of views with Commissioner Jourova
Bo Elkjaer	Thursday, 28 June 2018 9.00 - 11.00 TAX3/TERR Joint public hearing	Danish Broadcasting Corporation	Investigative Reporter	Denmark	The use of tax frauds - including VAT carousel fraud - to finance terrorism
Elena Hach	Thursday, 28 June 2018 9.00 - 11.00 TAX3/TERR Joint public hearing	Romanian General Attorney Office in the Board of the FIAU (the National Office for Prevention and Control of Money Laundering)	Representative	Romania	The use of tax frauds - including VAT carousel fraud - to finance terrorism
Pedro Seixas Felicio	Thursday, 28 June 2018 9.00 - 11.00 TAX3/TERR Joint public hearing	European Union Agency for Law Enforcement (EUROPOL)	Head of Unit - Economic Operations and Property Crime	The Netherlands	The use of tax frauds - including VAT carousel fraud - to finance terrorism
Marius-Cristian Frunza	Thursday, 28 June 2018 9.00 - 11.00 TAX3/TERR Joint public hearing	Schwarzthal Kapital	Managing Partner	United Kingdom	The use of tax frauds - including VAT carousel fraud - to finance terrorism
Neven Mates	Thursday, 28 June 2018 11.00 - 13.00 Public hearing	European Court of Auditors (ECA)	Member	European Union	VAT Fraud
Maite Fabregas Fernandez	Thursday, 28 June 2018 11.00 - 13.00 Public hearing	European Commission (EC)	Director of Dir C — Indirect taxation and tax administration	European Union	VAT Fraud
Alma Olofsdottir	Thursday, 28 June 2018 11.00 - 13.00 Public hearing	EUROFISC	Chair	Sweden	VAT Fraud
Richard Murphy	Thursday, 28 June 2018 11.00 - 13.00 Public hearing	Tax Research UK Fair Tax Mark	Director Technical Director	United Kingdom	VAT Fraud
David O’Sullivan	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	EU Delegation in the United States (U.S)	Ambassador	United States	Mission to Washington D.C
Antoine Ripoll	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	European Parliament Liaison Office in Washington	Director	United States	Mission to Washington D.C
Gary Kalman	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	Financial Accountability & Global Transparency (FACT) Coalition	Executive Director	United States	Mission to Washington D.C
Lilian Faulhaber	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	Georgetown University	Professor of Law	United States	Mission to Washington D.C
Eric Toder	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	Urban Institute	Institute Fellow and Coordinator, Tax Policy Center	United States	Mission to Washington D.C
Jamal El-Hindi	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	Financial Crimes Enforcement Network (FinCEN) of the U.S Department of Treasury	Acting Director	United States	Mission to Washington D.C
Marina Walker Guevara	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	International Consortium of Investigative Journalism (ICIJ)	Deputy Director	United States	Mission to Washington D.C
Will Fitzgibbon	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	International Consortium of Investigative Journalism (ICIJ)	Reporter	United States	Mission to Washington D.C
Nadim Kyriakos-Saad	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	International Monetary Fund (IMF)	Assistant General Counsel	United States	Mission to Washington D.C
Michael Keen	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	International Monetary Fund (IMF)	Deputy Director of the Fiscal Affairs Department	United States	Mission to Washington D.C
Gerd Schwartz	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	International Monetary Fund (IMF)	Deputy Director in the Institute for Capacity Development (ICD)	United States	Mission to Washington D.C
Victoria J. Perry	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	International Monetary Fund (IMF)	Assistant Director	United States	Mission to Washington D.C
Ruud de Mooij	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	International Monetary Fund (IMF) Fiscal Affairs Department	Division Chief at the Tax Policy Division	United States	Mission to Washington D.C
Alexander Klemm	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	Western Hemisphere Department on Mexico at the International Monetary Fund (IMF)	Senior Economist	United States	Mission to Washington D.C
David Amaglobeli	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	International Monetary Fund (IMF)	Advisor to the Director	United States/ Georgia	Mission to Washington D.C
Steve Pearce	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	United States Congress	Represents New Mexico Second District	United States	Mission to Washington D.C
Peter Roskam	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	United States Congress	Represents Illinois Sixth District	United States	Mission to Washington D.C
Barbara Angus	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The Committee on Ways and Means of the United States House of Representatives	Chief Tax Council	United States	Mission to Washington D.C
Jane Gravelle	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	Congressional Research Service, United States Congress	Senior Specialist in Economic Policy	United States	Mission to Washington D.C
Phillip Bullock	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	Apple Inc.	Senior Director of Taxes	United States	Mission to Washington D.C
Julia MacRae	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	Apple Inc.	Tax director for Europe, Middle East and Africa	Ireland	Mission to Washington D.C
Claire Thwaites	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	Apple Inc.	Senior Director of European government affairs	United Kingdom	Mission to Washington D.C
Noreen Krall	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	Apple Inc.	Vice President and Chief Litigation Counsel	United States	Mission to Washington D.C
Josh Rosenstock	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	Apple Inc.	Director for Communications	United States	Mission to Washington D.C
Christian Riis-Madsen	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	Apple Inc. O’Melveny	Legal Partner	Belgium	Mission to Washington D.C
Joshua Kirschenbaum	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The German Marshall Fund of the United States	Senior Fellow at Alliance for Securing Democracy	United States	Mission to Washington D.C
Richard E. Zuckerman	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The United States Department of Justice Tax Division	Deputy Assistant Attorney General	United States	Mission to Washington D.C
Travis A. Greaves	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The United States Department of Justice Tax Division	Deputy Assistant Attorney General	United States	Mission to Washington D.C
David A. Hubbert	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The United States Department of Justice Tax Division	Acting Assistant Attorney General	United States	Mission to Washington D.C
Stuart M. Goldberg	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The United States Department of Justice Tax Division	Acting Deputy Assistant Attorney General	United States	Mission to Washington D.C
Eileen M. Shatz	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The United States Department of Justice Tax Division	Senior Counsellor to the Assistant Attorney General	United States	Mission to Washington D.C
Charles M. Edgar Jr.	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The United States Department of Justice Tax Division	Trial Attorney	United States	Mission to Washington D.C
Hilarie E. Snyder	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The United States Department of Justice Tax Division	Counsel to the Deputy Assistant Attorney General	United States	Mission to Washington D.C
Nathaniel S. Pollock	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The United States Department of Justice Tax Division	Counsel to the Deputy Assistant Attorney General	United States	Mission to Washington D.C
Jacob E. Christensen	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The United States Department of Justice Tax Division	Counsel to the Deputy Assistant Attorney General	United States	Mission to Washington D.C
Thomas J. Sawyer	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The United States Department of Justice Tax Division	Senior Counsel for International Tax Matters	United States	Mission to Washington D.C
Nanette L. Davis	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The United States Department of Justice Tax Division	Assistant Chief at the Northern Criminal Enforcement Section	United States	Mission to Washington D.C
Mark F. Daly	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The United States Department of Justice Tax Division	Senior Litigation Counsel	United States	Mission to Washington D.C
Kimberle E. Dodd	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	The United States Department of Justice Tax Division	Attorney	United States	Mission to Washington D.C
Chip Harter	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	United States Department of the Treasury	Deputy Assistant Secretary at the International Tax Affairs	United States	Mission to Washington D.C
Dan Winnick	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	United States Department of the Treasury	Attorney Advisor at the Office of the International Tax Counsel	United States	Mission to Washington D.C
Kamela Nelan	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	United States Department of the Treasury	Attorney Advisory, Office of the International Tax Counsel II: Terrorism and Financial Intelligence	United States	Mission to Washington D.C
Sarah Runge	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	United States Department of the Treasury	Director of the Office of Strategic Policy for Terrorist Financing and Financial Crimes	United States	Mission to Washington D.C
Emery Kobor	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	United States Department of Treasury	Deputy Director of Strategic Planning at the Office of Terrorist Financing and Financial Crimes (TFFC)	United States	Mission to Washington D.C
Scott Rembrandt	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	United States Department of Treasury	Assistant Director for Strategic Policy at the Office of Terrorist Financing and Financial Crimes (TFFC)	United States	Mission to Washington D.C
Young Lee	Monday, 16 July 2018 To Wednesday 18 July Committee mission	United States Department of Treasury	Senior Policy Advisor at the Office of Terrorist Financing and Financial Crimes (TFFC)	United States	Mission to Washington D.C
Allison LeBlanc	Monday, 16 July 2018 to Wednesday 18 July Committee mission	United States Department of Treasury	Policy Advisor at the Office of Terrorist Financing and Financial Crimes (TFFC)	United States	Mission to Washington D.C
Crina Ebanks	Monday, 16 July 2018 to Wednesday 18 July Committee mission	United States Department of Treasury	Policy Advisor at the Office of Terrorist Financing and Financial Crimes (TFFC)	United States	Mission to Washington D.C
James Jim A. Brumby	Monday, 16 July 2018 to Wednesday 18 July Committee mission	World Bank Group	Director of the Governance Global Practice	United States	Mission to Washington D.C
Ansis Zeltins	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Freeport of Riga	Chief Executive Officer (CEO)	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Edgars Suna	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Freeport of Riga	Deputy CEO for Port Development Matters	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Lauris Krivans	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Freeport of Riga	Head of the Customs Clearance Unit and Customs Process Management	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Maris Purins	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Freeport of Riga	Deputy Head of Customs Control Points of Riga Customs Control Points’ Division of the National Customs Board	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Sanda Liepina	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Finance Latvia Association	Chairman of the Management Board	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Janis Brazovskis	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Finance Latvia Association	Member of the Management Board	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Sanita Jemberga	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Re: Baltica	Journalist	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Juris Paiders	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Neatkariga Rita Avize (nra.lv)	Journalist	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Liene Gatere	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Transparency International in Latvia	Interim Executive Director	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Guna Paidere	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	The Register of Enterprises	Head Notary Public	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Laima Letina	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	The Register of Enterprises	Deputy Head of the Legal Department	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Peters Putnins	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Financial and Capital Market Commission (FCMC)	Chairman	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Zoja Razmusa	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Central Bank of Latvia	Deputy Governor	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Ilze Znotina	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Office for Prevention of Laundering of Proceeds Derived from Criminal Activity (FIU Latvia)	Head	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Ainars Latkovskis	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Latvian Parliament Defence, Internal Affairs and Corruption Prevention Committee	Chairman	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Imants Paradnieks	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Latvian Parliament Budget and Finance Committee	Deputy Chairman	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Ints Dalderis	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Latvian Parliament Budget and Finance Committee	Secretary	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Dana Reizniece-Ozola	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	Government of Republic of Latvia	Minister of Finance	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Dace Pelēkā	Thursday 30 August to Friday, 31 August 2018 Committee mission	State Revenue Service	Acting Director General	Latvia	Mission to Riga (Latvia)
Eric Robert	Monday, 10 September 2018 20.00 - 22.00 Public hearing	Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)	Tax Policy Advisor	France	Digital taxation
Eduard Folch Sogas	Monday, 10 September 2018 20.00 - 22.00 Public hearing	European Commission (EC) Directorate General for Taxation and Customs Union (TAXUD)	Policy Officer - VAT Policy and Legislation	European Union	Digital taxation
Bart Van Raaij	Monday, 10 September 2018 20.00 - 22.00 Public hearing	European Commission (EC) Directorate General for Taxation and Customs Union (TAXUD)	Policy Officer	European Union	Digital taxation
Dame Margaret Hodge	Wednesday, 26 September 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	Parliament of the United Kingdom	Member (Labour Party)	United Kingdom	The third country dimension in the Fight against Tax crimes, Tax Evasion and Tax Avoidance
Tove M. Ryding	Wednesday, 26 September 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	European Network on Debt and Development (Eurodad)	Policy and Advocacy Manager- Tax Justice	Belgium	The third country dimension in the Fight against Tax crimes, Tax Evasion and Tax Avoidance
Sandra Gallina	Wednesday, 26 September 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	European Commission (EC)	Deputy Director General at the DG Trade	European Union	The third country dimension in the Fight against Tax crimes, Tax Evasion and Tax Avoidance
Hannah Brejnholt Tranberg	Wednesday, 26 September 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	ActionAid Denmark	Tax Policy and Programme Management	Denmark	The third country dimension in the Fight against Tax crimes, Tax Evasion and Tax Avoidance
Eric Mensah	Wednesday, 26 September 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	United Nations (UN) Committee of Experts on International Cooperation in Tax Matters	Coordinator of the Subcommittee	United States	The third country dimension in the Fight against Tax crimes, Tax Evasion and Tax Avoidance
Dieter Kischel	Monday, 1st October 2018 20.30 - 22.00 Public Hearing	European Commission (EC) Directorate General for Taxation and Customs Union (TAXUD)	Head of Sector of Harmful Tax Practices, State Aids and Transfer Pricing	European Union	Relations with Switzerland in Tax Matters and the Fight against Money Laundering
Rudolf Elmer	Monday, 1st October 2018 20.30 - 22.00 Public Hearing	Julius Bar	Whistle-blower	Switzerland	Relations with Switzerland in Tax Matters and the Fight against Money Laundering
Andreas Frank	Monday, 1st October 2018 20.30 - 22.00 Public Hearing	Bank	Former banker and money laundering expert	Germany	Relations with Switzerland in Tax Matters and the Fight against Money Laundering
Dr Marie Lamensch	Wednesday, 10 October 2018 14.00 - 15.00 Committee meeting	Vrije University Brussels	Research Professor in International and European Taxation	Belgium	Presentation of Study on "VAT fraud: economic impact, challenges and policy issues"
Fabrizia Lapecorella	Wednesday, 10 October 2018 15.00 - 16.30 Committee meeting	Council of the European Union Code of Conduct Group	Chair	European Union	Exchange of views with Ms Lapecorella
Philip Kerfs	Monday, 15 October 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	OECD Centre for Tax Policy and Administration	Head of Unit	France	Golden visas and other national schemes providing tax privileges (free ports, Special Economic Zones)
Rachel Owens	Monday, 15 October 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	Global Witness	Head of EU Advocacy	Belgium	Golden visas and other national schemes providing tax privileges (free ports, Special Economic Zones)
Despina Vassiliadou	Monday, 15 October 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	European Commission DG JUST - Dir C Financial Crime	Deputy Head of Unit	European Union	Golden visas and other national schemes providing tax privileges (free ports, Special Economic Zones)
Monika Mosshammer	Monday, 15 October 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	European Commission DG JUST - Dir D Union Citizenship Rights and Free Movement	Deputy Head of Unit	European Union	Golden visas and other national schemes providing tax privileges (free ports, Special Economic Zones)
Sergio Piazzardi	Monday, 15 October 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	European Commission DG DEVCO - Dir C Public Private Partnership, Investment, Blending and Private Sector	Policy Officer	European Union	Golden visas and other national schemes providing tax privileges (free ports, Special Economic Zones)
Charles Carr	Monday, 15 October 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	C and F Partners	Co- Founder Financial Crime Expert	Italy	Golden visas and other national schemes providing tax privileges (free ports, Special Economic Zones)
Fabien Grasser	Monday, 15 October 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	Le Quotidien du Luxemburg	Journalist	Luxembourg	Golden visas and other national schemes providing tax privileges (free ports, Special Economic Zones)
Philip Kermode	Monday, 15 October 2018 15.00 - 18.30 Public hearing	European Commission DG TAXUD - Dir A Customs	Director	European Union	Golden visas and other national schemes providing tax privileges (free ports, Special Economic Zones)
Amandine Scherrer	Thursday, 18 October 2018 14.00 - 17.30 Public hearing	European Parliament Research Service (EPRS)	Policy Analyst	European Union	Presentation of EPRS Studies (Golden visas, shell companies and free ports)
Ron Korver	Thursday, 18 October 2018 14.00 - 17.30 Public hearing	European Parliament Research Service (EPRS)	Policy Analyst	European Union	Presentation of EPRS Studies (Golden visas, shell companies and free ports)
Elodie Thirion	Thursday, 18 October 2018 14.00 - 17.30 Public hearing	European Parliament Research Service (EPRS)	Policy Analyst	European Union	Presentation of EPRS Studies (Golden visas, shell companies and free ports)
Ivana Kiendl Krišto	Thursday, 18 October 2018 14.00 - 17.30 Public hearing	European Parliament Research Service (EPRS)	Policy Analyst	European Union	Presentation of EPRS Studies (Golden visas, shell companies and free ports)
Bruno Le Maire	Tuesday, 23 October 2018 12h00 - 13h00 TAX3/ECON joint meeting	French Government	Minister of Economy and Finance	France	Exchange of views with Bruno Le Maire, French Minister for Economy and Finance
Diederik van Wassenaer	Wednesday, 21 November 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	ING Bank NV - ING Groep N.V.	Global Head of Regulatory and International Affairs	The Netherlands	Combatting Money laundering in the EU banking sector
Howard Wilkinson	Wednesday, 21 November 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Danske Bank	Whistle-blower	United Kingdom	Combatting Money laundering in the EU banking sector
Stephen M. Kohn	Wednesday, 21 November 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Kohn, Kohn & Colapinto LLP	Attorney Expert in whistleblowing	United States	Combatting Money laundering in the EU banking sector
Jesper Nielsen	Wednesday, 21 November 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Danske Bank	Interim CEO	Denmark	Combatting Money laundering in the EU banking sector
Åsa Arffman	Wednesday, 21 November 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	Swedish Bankers’ Association	Chief Legal Counsel	Sweden	Combatting Money laundering in the EU banking sector”
Adam Farkas	Wednesday, 21 November 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	European Banking Authority (EBA)	Executive Director	United Kingdom	Combatting Money laundering in the EU banking sector
Martin Merlin	Wednesday, 21 November 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	European Commission (EC)	Director - DG FISMA Dir D	European Union	Combatting Money laundering in the EU banking sector
Alexandra Jour-Schroeder	Wednesday, 21 November 2018 9.00 - 12.30 Public hearing	European Commission (EC)	Acting Deputy Director- General DG JUST - Dir B and E	European Union	Combatting Money laundering in the EU banking sector
Paul Beckett	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	MannBenham Advocates Limited	Senior Counsel	Isle of Man	Mission to Isle of Man
Howard Quayle	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Chief Minister	Isle of Man	Mission to Isle of Man
Alfred Louis Cannan	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Minister for the Treasury	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Laurence Skelly	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Minister for Enterprise	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Will Greenhow	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Chief Secretary	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Walter Wannenburgh	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	HM Solicitor General	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Sheila Lowe	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Chief Financial Officer	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Sandra Skuszka	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	The Collector of Customs and Excise	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Paul Martin	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Deputy Assessor of Income Tax	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Michael Crowe	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Chief Executive of the Finance Agency	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Della Fletcher	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Executive Director, Crown & External Relations	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Michael Vercnocke	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Head of European Affairs	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
John Quinn	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Parliament of the Isle of Man (Tynwald)	Attorney General	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Gary Roberts	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Chief Constable	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Lindsey Bermingham	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Director of Financial Intelligence Unit	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Karen Ramsay	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Head of AML/CFT Policy	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Lillian Boyle	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	Isle of Man Financial Services Authority (IOMFSA)	Chair	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Tom Maher	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	Isle of Man Financial Services Authority (IOMFSA)	General Counsel and Head of Corporate Governance	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Ashley Whyte	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	Isle of Man Financial Services Authority (IOMFSA)	Manager - AML	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Roxanne Oldham	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	Isle of Man Financial Services Authority (IOMFSA)	Head of Policy and Authorisations Division	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Ron Spencer	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Chairman - IOM Gambling Supervision Commission	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Steve Brennan	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Chief Executive - IOM Gambling Supervision Commission	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Mark Rutherford	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Government of the Isle of Man	Director of Policy and Legislation - IOM Gambling Supervision Commission	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Stephen Rodan	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	The Parliament of the Isle of Man (Tynwald)	President	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Chris Till	Thursday, 22 November to Friday, 23 November Committee mission	Isle of Man Bankers Association (IOMBA)	President	Isle of Man	Mission to the Isle of Man
Gerhard Schick	Monday, 26 November 2018 19.00 - 20.30 Joint Public hearing (ECON)	German Bundestag	Member and co-rapporteur of the former Bundestag Inquiry committee on the Cum Ex scandal	Germany	“Cum -Ex scandal: financial crime and the loopholes in the current legal framework”
Christoph Spengel	Monday, 26 November 2018 19.00 - 20.30 Joint Public hearing (ECON)	ZEW University of Manheim	Research Associate The Chair of Business Administration and Taxation II	Germany	“Cum -Ex scandal: financial crime and the loopholes in the current legal framework”
Oliver Schröm	Monday, 26 November 2018 19.00 - 20.30 Joint Public hearing (ECON)	CORRECTIV	Editor - in- chief Founder and Head of the “CumEx Files” Project	Germany	“Cum -Ex scandal: financial crime and the loopholes in the current legal framework”
Pierre Moscovici	Tuesday, 27 November 2018 16.00 - 17.15 Committee meeting	European Commission (EC)	Commissioner responsible for Economic and Financial Affairs, Taxation and Customs	European Union	Exchange of views with Commissioner Moscovici
Adam Cohen	Tuesday, 27 November 2018 17.15 - 18.30 Public hearing	Google	Head of Economic Policy	United States	Alleged Aggressive Tax Planning in the EU
Alan Lee	Tuesday, 27 November 2018 17.15 - 18.30 Public hearing	Facebook	Tax Public Policy Manager	United States	Alleged Aggressive Tax Planning in the EU
Sophie Maddaloni	Tuesday, 27 November 2018 17.15 - 18.30 Public hearing	Kering Group	Tax Director	France	Alleged Aggressive Tax Planning in the EU
Věra Jourová	Monday, 10 December 2018 19.30 - 21.45 Committee meeting	European Commission (EC)	Commissioner responsible Justice, Consumers and Gender Equality	European Union	Exchange of views with Commissioner Jourova
Peter Bárdy	Thursday, 24 January 2019 9.00 - 10.30 Public hearing	Aktuality.sk	Journalist Editor-in-Chief	Slovakia	Alleged financial crimes, tax evasion and tax avoidance in Slovakia
Ladislav Hanniker	Thursday, 24 January 2019 9.00 - 10.30 Public hearing	Slovak Financial Administration	General Director of the Fight Againt Fraud and Risk Analysis Section	Slovakia	Alleged financial crimes, tax evasion and tax avoidance in Slovakia
Lubomir Provaznik	Thursday, 24 January 2019 9.00 - 10.30 Public hearing	Slovak Financial Administration	Director of the Criminal Office	Slovakia	Alleged financial crimes, tax evasion and tax avoidance in Slovakia
Maros Zilinka	Thursday, 24 January 2019 9.00 - 10.30 Public hearing	Slovakian General Prosecutor’s Office	Head of the Economic Criminality Department	Slovakia	Alleged financial crimes, tax evasion and tax avoidance in Slovakia
Radovan Kajaba	Thursday, 24 January 2019 9.00 - 10.30 Public hearing	Slovakian General Prosecutor’s Office	Head of the Criminal Department	Slovakia	Alleged financial crimes, tax evasion and tax avoidance in Slovakia
Gaetan Nicodeme	Thursday, 24 January 2019 10.30 - 12.00 Public hearing	European Commission (EC)	Head of Unit - DG TAXUD, Dir D, Economic Analysis, Evaluation and Impact Assessment Support	European Union	Evaluation of the Tax Gap
Annette Alstadsæter	Thursday, 24 January 2019 10.30 - 12.00 Public hearing	Norwegian University of Life Sciences (NMBU)	Proffessor at the School of Economics and Business	Norway	Evaluation of the Tax Gap
Petr Janský	Thursday, 24 January 2019 10.30 - 12.00 Public hearing	Charles University	Associate Proffessor at the Faculty of Social Sciences, Institute of Economic Studies	Czech Republic	Evaluation of the Tax Gap
Anders Åslund	Tuesday, 29 January 2019 14.30 - 17.30 Public hearing	Atlantic Council	Residemt Senior Fellow	Sweden	Money laundering cases involving Russian individuals and their effect on the EU
Joshua Kirschenbaum	Tuesday, 29 January 2019 14.30 - 17.30 Public hearing	The German Marshall Fund of the United States	Senior Fellow at Alliance for Securing Democracy	United States	Money laundering cases involving Russian individuals and their effect on the EU
Richard Brooks	Tuesday, 29 January 2019 14.30 - 17.30 Public hearing	The Guardian, Private Eye	Journalist	United Kingdom	Money laundering cases involving Russian individuals and their effect on the EU
Bill Browder	Tuesday, 29 January 2019 14.30 - 17.30 Public hearing	Hermitage Capital Management	CEO and Founder	United Kingdom USA	Money laundering cases involving Russian individuals and their effect on the EU
Günter Schirmer	Tuesday, 29 January 2019 14.30 - 17.30 Public hearing	Council of Europe	Head of the Legal Affairs and Human Rights Secretariat	European Union	Money laundering cases involving Russian individuals and their effect on the EU
Stephan Wilken	Monday, 4 February 2019 18.30-20.00 Public hearing	Deutsche Bank	Head of Anti-Financial Crime and Group Anti-Money Laundering Officer	Germany	Public Hearing on Deutsche Bank
Jens Fürhoff	Monday, 4 February 2019 18.30-20.00 Public hearing	Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht (BaFin)	Director-General of the Directorate for the Prevention of Money Laundering	Germany	Public Hearing on Deutsche Bank
Janet Sanz	Tuesday, 5 February 2019 9.00 - 12.00 Public hearing	Barcelona Mayor’s Office City Council	Vice-Mayor Member in charge of Real Estate, Environment and Mobility	Spain	The impact of tax evasion and money laundering on local real estate markets, in particular in European cities
Ilse Verker	Tuesday, 5 February 2019 9.00 - 12.00 Public hearing	City Council of Amsterdam	Head of Unit at the Department of Public Order and Security, responsible for the Programme on Illegal Money Flows and Undermining	Netherlands	The impact of tax evasion and money laundering on local real estate markets, in particular in European cities
Christoph Trautvetter	Tuesday, 5 February 2019 9.00 - 12.00 Public hearing	Netzwerk Steuergerechtigkeit	Public Policy Expert	Germany	The impact of tax evasion and money laundering on local real estate markets, in particular in European cities
Nilmesh Baruah	Tuesday, 5 February 2019 9.00 - 12.00 Public hearing	OECD	CTPA’s Senior Tax and Crime Advisor	European Union	The impact of tax evasion and money laundering on local real estate markets, in particular in European cities
Max Heywood	Tuesday, 5 February 2019 9.00 - 12.00 Public hearing	Transparency International	Global Advocacy Coordinator	European Union	The impact of tax evasion and money laundering on local real estate markets, in particular in European cities
Sulev Vedler	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Ekspress	Journalist	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Harry Tuul	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	EESTI Meedia	Journalist	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Frederik Bjørn	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Danske Bank	Executive Vice President, Head of International, Governance & Secretariat	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Ramūnas Bičiulaitis	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Danske Bank	Estonia Branch Manager	Lithuania	Mission to Estonia and Denmark
Darius Jasinskis	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Danske Bank	Head of Estonia Branch	Lithuania	Mission to Estonia and Denmark
Kim Larsen	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Danske Bank	Head of Communication and Relations	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Kilvar Kessler	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Estonian Financial Supervision Authority Finantsinspektsioon	Chairman of the Board	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Andre Nõmm	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Estonian Financial Supervision Authority Finantsinspektsioon	Member of the Management Board	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Matis Mäeker	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Estonian Financial Supervision Authority Finantsinspektsioon	Head of AML/CFT, PSP Supervision Department	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Livia Vosman	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Estonian Financial Supervision Authority Finantsinspektsioon	Head of Communication	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Lavly Perling	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	The Office of the Prosecutor General	General Proscutor	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Marek Vahing	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	The Office of the Prosecutor General	State Prosecutor	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Madis Reimand	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Estonian Financial Intelligence Unit	Head	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Aivar Alavere	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Central Criminal Police	Head	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Toomas Tõniste	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Estonian Ministry of Finance	Minister	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Märten Ross	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Estonian Ministry of Finance	Deputy Secretary General for Financial Policy and External Relations	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Dmitri Jegorov	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Estonian Ministry of Finance	Deputy Secretary General on Taxation	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Toomas Vapper	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Council of Europe Development Bank (CEB)	Member of the Board of Auditors	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Andres Kuningas	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Estonian Ministry of Finance	Head of EU and International Affairs Department	Estonia	Mission to Estonia and Denmark
Morten Niels Jakobsen	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Danish Prosecution Office	State Prosecutor for Serious Economic and International Crime	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Niels Fastrup	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	DR (Danish Broadcasting Television)	Jounralist	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Natascha Linn Felix	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Transparency International Denmark	Chair of the Board	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Helle Munk Ravnborg	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Action Aid Denmark	Chairwoman	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Michael Rasmussen	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	The Danish Bankers’ Association (FIDA)   Nykredit Realkredit A/S	Chairman   Group Managing Director	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Ulrik Nødgaard	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Finance Denmark	CEO	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Sinne Backs Conan	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Finance Denmark	Executive Director European Affairs	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Jesper Nielsen	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Danske Bank	Interim CEO	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Ronan Peter Coyle	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Danske Bank	Head of Business Unit Compliance	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Kim Larsen	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Danske Bank	Head of Communication and Relations	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Morten Bødskov	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	The Danish Parliament	Chairman of The Business, Growth and Export Committee	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Lea Wermelin	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	The Danish Parliament	Chairwoman of The Fiscal Affairs Committee	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Peter Hummelgaard Thomsen	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	The Danish Parliament	Member of The Business, Growth and Export Committee and The Fiscal Affairs Committee	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Rune Lund	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	The Danish Parliament	Member of The Business, Growth and Export Committee and The Fiscal Affairs Committee	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Lisbeth Bech Poulsen	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	The Danish Parliament	Member of The Business, Growth and Export Committee and The Fiscal Affairs Committee	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Jesper Berg	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Danish Financial Supervisory Authority (FSA)	Director General	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Kristian Vie Madsen	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Danish Financial Supervisory Authority (FSA)	Deputy Director General	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Stig Nielsen	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	Danish Financial Supervisory Authority (FSA)	Director, Division for Anti Money Laundering and Counter Financing of Terrorism	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Rasmus Jarlov	Wednesday, 6 February to Friday 8 February 2019 Committee mission	The Danish Parliament	Minister of Industry, Business and Financial Affairs	Denmark	Mission to Estonia and Denmark
Owen Bonnici	Monday, 11 February, 2019 19.00-20.00 Committee meeting	Maltese Ministry of Justice	Minister	Malta	Alleged financial crimes, tax evasion and tax avoidance in Malta
Stephen Grey	Monday, 11 February, 2019 20.00-21.00 Public hearing	Reuters	Journalist Reporter	United Kingdom	Alleged financial crimes, tax evasion and tax avoidance in Malta
Matthew Caruana Galizia	Monday, 11 February, 2019 19.00-21.00 Public hearing	International Consortium of Investigative Journalists (ICIJ)	Journalist and Software Engineer	Malta	Alleged financial crimes, tax evasion and tax avoidance in Malta
Margrethe Vestager	Tuesday, 19 February 2019 17.30 - 18.30 Committee meeting	European Commission (EC)	Commissioner responsible for Competition	European Union	Exchange of views with Commissioner Vestager
María Bardón Rafael	Tuesday, 19 February 2019 18.30 - 19.30 Committee meeting	Ministry of the Treasury	State Secretary	Spain	Exchange of views with María Bardón Rafael, Spanish State Secretary for the Treasury

 

 

 

 

 

 

 

 

 

TAX3 Public Hearings

 

Public Hearing on “Combat of Money Laundering in the EU Banking system” of 26 April 2018

 

Person/Institution	Status	Answer	Reason
Board of ABLV Bank	Invitation sent by email	Declined by email	Mr. Bernis will not be able to attend the hearing on "Combat of Money-Laundering in the EU banking system" on April 26. He did attempt to rearrange his schedule for the date, however, that particular week is proving to be extremely busy as it is the one where everything has to be prepared and finalised to hand over the Bank to the liquidators, therefore, Mr. Bernis is required to be here and attend to these matters.
Pilatus Bank	Several invitations sent by email	No answer received

 

 

Public hearing on "The fight against harmful tax practices within the European Union and abroad” of 15 May 2018

 

Person/Institution	Status	Answer	Reason
Minister Vladislav Goranov, Bulgarian Finance Minister and Chair of the ECOFIN Council	Invitation sent by letter	Declined	Link to his reply

 

 

Public hearing on "Lessons learnt from the Paradise Papers” of 21 June 2018

 

Person/Institution	Status	Answer	Reason
Appleby	Invitation sent by letter	Declined	Link to his reply
Baker McKenzie	Invitation sent by letter	Declined	Link to his reply
	2nd invitation sent by letter	Declined	Link to his reply

 

 

TAX3 Meeting of 25 June 2018

 

Person/Institution	Status	Answer	Reason
Minister Vladislav Goranov, Bulgarian Finance Minister and Chair of the ECOFIN Council	Invitation sent by letter	Declined	Link to his reply
Monika Panayotova Deputy Minister for the Bulgarian Presidency of the Council of the EU	Invitation sent by letter	Declined	Link to her reply

 

 

Public hearing on "Golden visas and other national schemes providing tax privileges (free ports, Special Economic Zones)” on 15 October 2018

 

Person/Institution	Status	Answer	Reason
Director of the Portuguese Immigration and Borders Service	Invitation sent by Letter	Declined by email	Unfortunately the National Director of the Portuguese Immigration and Borders Service, Carlos Matos Moreira, cannot attend this meeting.
CEO of « Le Freeport Luxembourg »	Invitation sent by Letter	Declined	Link to his reply

 

 

 

Mission to the Isle of Man - 22/23 November 2018

 

Person/Institution	Status	Answer	Reason
Appleby	Invitation sent by Letter	Declined	Link to his reply

 

Public hearing on “Money laundering cases involving Russian individuals and their effect on the EU”- 29 January 2019

 

Person/Institution	Status	Answer	Reason
Andreas Gross Former representative of the Council of Europe	Invitation sent by Letter	Declined By email	Mr Gross did not accept the financial conditions of the reimbursement offered by the European Parliament, which would only cover their expenses.
Executive Director of Europol's Financial Intelligence Group	Invitation sent by letter	Declined by email	Europol runs an Analysis Project (AP) on Eastern European Organised Crime (EEOC) which aims at preventing and combating the forms of criminality within Europol’s. Through the AP EEOC at Europol, ongoing investigations of EU Member States and associated operational cooperation partners are supported, by sharing sensitive, as well as classified operational information. The Europol Regulation, in Article 19, (...) does not allow for sensitive or classified operational information to be shared with the general public. Europol is not in a position to publicly report about the supported cases by AP EEOC and any related suspected individuals

 

 

 

 

 

IV-5.1 Mission to Washington D.C. - 16 - 18 July 2018

 

1. Programme

 

 

Monday, 16 July 2018

 

Time	Institution/Host		Topics
08:30-10:00	Briefing by David O’Sullivan, EU Ambassador in Washington, and Antoine Ripoll, Head of the EP Liaison Office		• Briefing on EU and US matters • Developments in the field of financial market regulations and taxation
10:15-11:30	Meeting with Gary Kalman, Executive Director of the FACT Coalition		• Briefing on current US politics involving tax, money laundering, beneficial ownership and related issues; • Different approaches in the fight vs money laundering; • Corporate ownership reporting rules;
11:45-12:45	Meeting with US tax experts   Lilian Faulhaber, Associate Professor of Law, Georgetown Law School   Eric Toder, Institute Fellow and Co-director, Tax Policy Center	• Digital Taxation • OECD BEPS implementation in the US • Public country-by-country reporting of corporate income tax by companies • FATCA     • US Tax Reform
14:30-15:30	Meeting withJamal El-Hindi, FinCEN Deputy Director		• EU-US cooperation against money laundering • risk and challenges of crypto-currencies connected to money laundering • Financial supervision powers of the institution: investigative powers, punitive powers, extraterritorial jurisdiction, etc. • EU-US cooperation within FATF
16:00-17:15	Meeting with ICIJ journalists Marina Walker, ICIJ deputy director Will Fitzgibbon, ICIJ Reporter		• Works done by ICIJ on Panama and Paradise Papers • Cooperation TAX3- journalists • US reaction to Panama and Paradise Papers reaction and eventual differences with EU • Anonymised cases
18:00	Transatlantic Week Opening Reception Hosted by David O’SULLIVAN, EU Ambassador to the US

 

* * *

 

Tuesday, 17 July 2018

 

Time	Institution/Host	Topics
8:30-9:45	Meetings with International Monetary Fund (IMF) Nadim Kyriakos-Saad         Michael Keen, Deputy Director Gerd Schwartz, Deputy Director Victoria Perry, Assistant Director Ruud de Mooij, Division Chief, Tax Policy Division Alexander Klemm, Deputy Division Chief, Tax Policy Division David Amaglobeli, Advisor to the Director	Legal Department:   • AML aspects of cryptocurrencies     Fiscal Affairs Department :   • Fight against tax evasion and tax avoidance at global level • Spillovers in International Corporate Taxation • Digital taxation
10:20 - 10:45	Rep. Steve Pearce (R-NM), House Financial Services Committee, Chairman of the Subcommittee on Terrorism and Illicit Finance	• US Tax Reform • Digital Taxation: reaction of Congress • public country-by-country reporting of corporate income tax by companies: reaction of Congress • Fight against Money Laundering within the US: corporate ownership reporting rules; shell companies • US reaction to EU and OECD lists of tax havens, sanctions against tax havens, negotiating approach towards countries with potential harmful tax systems, cooperation against proliferation of tax havens • Fight against tax evasion • FATCA: reciprocity in exchange of information?
11:00 - 11:30	Rep. Peter Roskam (R-IL), House Ways and Means Committee, Subcommittee on Tax Policy	• US Tax Reform • Digital Taxation: reaction of Congress • public country-by-country reporting of corporate income tax by companies: reaction of Congress • Fight against Money Laundering within the US: corporate ownership reporting rules; shell companies • US reaction to EU and OECD lists of tax havens, sanctions against tax havens, negotiating approach towards countries with potential harmful tax systems, cooperation against proliferation of tax havens • Fight against tax evasion • FATCA: reciprocity in exchange of information?
11:45-12:30	House Ways and Means Committee   Barbara Angus, Chief Tax Counsel	• US Tax Reform • Digital Taxation: reaction of Congress • public country-by-country reporting of corporate income tax by companies: reaction of Congress • Fight against Money Laundering within the US: corporate ownership reporting rules; shell companies • US reaction to EU and OECD lists of tax havens, sanctions against tax havens, negotiating approach towards countries with potential harmful tax systems, cooperation against proliferation of tax havens • Fight against tax evasion • FATCA: reciprocity in exchange of information?
14:00-15:30	Meeting with Congressional Research Service (CRS)   Jane Gravelle, Government and Finance Division	• US Tax Reform • Digital Taxation: reaction of Congress • public country-by-country reporting of corporate income tax by companies: reaction of Congress • Fight against Money Laundering within the US: corporate ownership reporting rules; shell companies • US reaction to EU and OECD lists of tax havens, sanctions against tax havens, negotiating approach towards countries with potential harmful tax systems, cooperation against proliferation of tax havens • Fight against tax evasion • FATCA: reciprocity in exchange of information?
16:15 - 17:30	Meeting with Apple Phil Bullock, Global Head of Tax (also attending: Julia McRae, Director of Tax, EMEIA) Claire Thwaites, Senior Director Government Affairs, Europe & Russia Noreen Krall, Legal Josh Rosenstock, Director of Communications Christian Riis-Madsen, Legal)	• Digital taxation • Public Country - by-country reporting on corporate income tax • impact of their tax planning in EU
17:35-18:15	Meeting with Joshua Kirschenbaum, senior fellow at German Marshall Fund’s Alliance for Securing Democracy	• Proposals for the discussion of a central EU AML authority • Covering banks vs non-banks and eurozone vs non-eurozone countries  • Recent developments in Cyprus, Estonia, Latvia, and Malta • Financial intelligence information sharing between the U.S. and the EU

 

* * *

 

Wednesday, 18 July 2018

 

Time	Institution/Host	Topics
08:30-09:30	Meeting with Richard E. Zuckerman, Principal Deputy Assistant Attorney General, US Department of Justice, TAX Division (also attending from the US Dept. of Justice: Travis A. Greaves, Deputy Assistant Attorney General; David A. Hubbert, Deputy Assistant Attorney General; Stuart M. Goldberg, Senior Counselor to the Assistant Attorney General; Eileen M. Shatz, Senior Counselor to the Assistant Attorney General; Charles M. Edgar, Jr., Counsel to the Principal Deputy Assistant Attorney General; Hilarie E. Snyder, Counsel to the Deputy Assistant Attorney General; Nathaniel S. Pollock, Counsel to the Deputy Assistant Attorney General; Jacob E. Christensen, Counsel to the Deputy Assistant Attorney General; Thomas J. Sawyer, Senior Litigation Counsel; Nanette L. Davis, Senior Litigation Counsel; Mark F. Daly, Senior Litigation Counsel; Kimberle E. Dodd, Attorney)	• OECD BEPS implementation and role of the tax division in its enforcement in the US • US Tax Reform with regard to criminal enforcement • Different approaches in the fight vs money laundering; corporate ownership reporting rules; shell companies • Fight against tax evasion and tax avoidance and global cooperation, especially with the EU • Cooperation with US Treasury and distribution of competences
10:15-11:30	US Department of the Treasury I. Tax Policy: Chip Harter, Deputy Assistant Secretary (International Tax Affairs) Dan Winnick, Attorney Advisory, Office of the International Tax Counsel Kamela Nelan, Attorney Advisory, Office of the International Tax Counsel   II. Terrorism and Financial Intelligence: Sarah Runge, Director for the Office of Strategic Policy (OSP) – Terrorist Financing and Financial Crimes (TFFC) (also attending: Emery Kobor, Deputy Director for OSP/TFFC Scott Rembrandt, Associate Director for OSP/TFFC Young Lee, Policy Advisor – OSP/TFFC Allison LeBlanc, Policy Advisor – OSP/TFFC Crina Ebanks, Policy Advisor – OSP/TFFC)	• US Tax Reform • OECD works in the field of taxation and particularly BEPS • Digital taxation • US reaction to EU and OECD lists of tax havens, sanctions against tax havens, negotiating approach towards countries with potential harmful tax systems, cooperation against proliferation of tax havens • Public Country by Country Reporting of corporate income tax by companies: reaction in US • FATCA
12:00-13:00	Meeting with James Brumby, World Bank Governance Director	• Fight against tax evasion and tax avoidance at global level • digital taxation • Impact of tax evasion and tax avoidance on developing countries • BEPS implementation and need for more?

 

 

2. List of participants

 

 

Petr JEZEK, Chair	ALDE
Ludek NIEDERMAYER, Co-Rapporteur	EPP
Jeppe KOFOD, Co-rapporteur	S&D
Ivan ŠTEFANEC	EPP
Paul TANG	S&D
Wolf KLINZ	ALDE
Sven GIEGOLD	Greens
Barbara KAPPEL	ENF
Petr JEZEK, Chair	CS

 

 

3. Key Findings from delegation visit:

 

Main issues discussed:

 

-  The US tax reform might be in some points incompatible with the WTO agreement. However, the US administration does not intend to introduce any change unless it is forced by the outcome of a case litigation.

- There is a need to further clarify the principle according to which “taxation takes place where value is created”. Is the place of value creation where an investment is made? Is it where intangible assets are located? Do consumers create value?

-  The EU proposals on digital taxation are not well received in the US as well as the state aid cases that included some US companies. They are seen as exclusively targeting US companies and based on false principles.

- On FATCA, it seems unlikely that the current US administration and Congress will commit to a full reciprocal exchange of information on tax matters with the EU.

-  There is no appetite in the US for public CBCR or to name and blame countries for bad fiscal practices.

-  On beneficial ownership transparency, although in the US this as a State competence (corporate law), there are some moves at federal level, notably following a recent letter sent by the Secretary of State of Delaware to Congress accepting to consider the issue and supporting collecting these data at federal level. The reaction of other US States to this move is critical for further developments on the matter.

-  US laws allow for any information exchanged by FINCEN to be used by law enforcement authorities without any additional specific request. FinCEN would favour that this applies also in other countries.

- Cryptocurrencies are increasingly used for money laundering purposes. While the trade of those currencies is already highly regulated in the US, most countries and the EU have not introduced any regulation yet.

-  Evidence in the Paradise Papers shows that very well-known banks put intermediaries in difficulties by telling them that they are ultimate beneficial owners (UBO) of a company. Then intermediaries take the risk of starting business with the company because they know that risk is shared with the bank.

- The Panama Papers and the Paradise Paper have not been investigated by the relevant institutions. There has been only very limited reaction by the public.

-  There are worrying signals in terms of money laundering in European Eastern Countries.

 

Link to the full report

 

 

 

IV-5.2 Mission to Riga (Latvia) - 30 - 31 August 2018

 

 

1. Programme

 

 

Thursday, 30 August 2018

 

Time	Institution/Host	Address/Tel	Subject
13:45 bus leaving the airport. Transfer to the passenger terminal of the port.
14:00 - 16:15	Meeting with free ports authorities (including visit of free port) Mr Ansis Zeltins, CEO Edgars Suna, Deputy CEO and the Customs representatives: Mr Lauris Krivans, Head of the Customs Clearance Unit and Customs Process Management and Maris Purins, Deputy Head of Customs Control Points of Riga Customs Control Points’ Division of the National Customs Board	Visit of the freeport by boat (20 minutes) followed by meeting.	• Transparency of customs freeports
Transfer to EP premises: 30 minutes
16:45 - 17.45	Meeting with relevant banks involved in ML issues as well as resident banks: The Finance Latvia Association (Association of Latvian Commercial Banks until July 2018)(Board and Council Members invited, main speakers Ms Sanda Liepina and Mr Janis Brazovskis; Swedbank and Luminor bank represented by this entity) ABLV Bank liquidator team represented by Andris Kovaļčuks, Arvīds Kostomārovs and Eva Berlaus	EPLO office in Riga, Aspazijas bulvāris 28, Centra rajons, Rīga, LV-1050	• Compliance with Anti Money Laundering rules
17.50 – 18.50	Meeting with stakeholders: Ms Sanita Jemberga, Mr Juris Paiders, Ms Liene Gatere	EPLO office in Riga, Aspazijas bulvāris 28, Centra rajons, Rīga, LV-1050	• Fight against money laundering, corruption • Golden visas permits • Fight against aggressive tax planning and tax evasion
19:00 - 19.45	Register of Enterprises, responsible for the beneficial ownership register (Ms Guna Paidere, Chief State Notary; Ms Laima Letina, Deputy Head of Legal department)	EPLO office in Riga, Aspazijas bulvāris 28, Centra rajons, Rīga, LV-1050	• Beneficial ownership register
Transfer to the hotel and own arrangements for dinner
* * *   Friday 31st August 2018
Transfer from the hotel to the EP Premises: 30 minutes. Depart from the hotel at 8:15
8:45 - 10:00	Meeting with representatives of AML authorities Mr Peters Putnins, Chairman, Financial and Capital Market Commission; Ms Ilze Znotina, Chairperson, Office for Prevention of Laundering of Proceeds Derived from Criminal Activity (FIU Latvia)) and Bank of Latvia (Ms Zoja Razmusa, Deputy Governor, currently acting Governor	EPLO office in Riga, Aspazijas bulvāris 28, Centra rajons, Rīga, LV-1050	• Anti Money Laundering enforcement • Banking supervision
Transfer to the Parliament of Latvia and security checks: 30 minutes
10:30 - 11:45 Meeting with National Parliament representatives Defence, Internal Affairs and Corruption Prevention Committee Mr Ainars Latkovskis, Chairman) Budget and Finance Committee; (Mr. Imants Parādnieks, Deputy Chairman, Mr. Ints Dālderis, Secretary Jēkaba iela 11, Red Hall, Centra rajons, Rīga, LV-1050, Latvia • Fight against Money Laundering • Taxation policy 12.15 – 13:00 Meeting with Minister of Finances Ms Dana Reizniece-Ozola) and the acting director general of the State Revenue Service (Ms Dace Pelēkā) Smilšu iela 1, Centra rajons, Rīga, LV-1050, Latvia • Fight against Money Laundering • Fight against aggressive tax planning and tax evasion 13:00 End of mission     13:15 - 13:30 Press conference EPLO office in Riga, Aspazijas bulvāris 28, Centra rajons, Rīga, LV-1050 Only for the Chair and the Co-rapporteurs

 

 

2. List of participants

 

Petr JEZEK, Chair	ALDE
Ana GOMES	S&D
Jeppe KOFOD	S&D
Dariusz ROSATI	EPP
Emil RADEV	EPP
Wolf KLINZ	ALDE
Molly SCOTT CATO	Greens
Paloma LOPEZ BERMEJO	GUE
Mario BORGHEZIO	ENF

 

3. Key Findings from delegation visit:

 

– The Port Authority does not check the origin of funds invested in the Port. However, the Port Authority claims that this check is made by the bank of the company investing in the Port. Customs only is allowed to make checks on goods entering the Freeport. 60 customs officials are based in the free port. Goods stay in the Freeport for a short period of time; the Freeport is not used for long-term storage of goods. However, there were situations when a company was not accepted to conclude a contract with the Freeport because of risk of money laundering.

– Fight against ML is very high on the political agenda. Many reforms have been undertaken in the recent years and months with already concrete results visible (decrease of shell companies and non-residents funds).

– Latvia was not the final destination of dirty money. Latvia was a state of transit and funds that left Latvia are now elsewhere in the EU and Europe. Destination countries include Cyprus, Malta, Austria and in particular Switzerland and the UK.

– Latvia has introduced a law banning shell companies that exist for money transfer rather than real economic activity. Many institutions met recommend this law being introduced at EU level. Many also recommend AML being regulated in Europe by a Regulation instead of a Directive to ensure consistency. They also favour the set-up of an EU FIU.

– Latvia introduced a public, online beneficial ownership register at the end of 2017. Every legal person has to register. It is a criminal offence to fill in wrong information in the register. The quality of data is reduced when it comes to non-residents owners.

– The Moneyval report is in general positive on national laws introduced in Latvia but very negative on the implementation and enforcement sides.

– The Golden Visas programme is declining because it is more expensive than in other EU countries Latvian experts regret that no information has been made public on who obtained visas in the framework of the Golden Visas programme.

– Many persons met call for the fight against money laundering to be dealt with at EU level, which could also include the ECB.

 

Link to the full report

 

IV-5.3 Mission to Douglas (Isle of Man) - 22 - 23 November 2018

 

 

 

1. Programme

 

 

Thursday, 22 November 2018

 

Time	Institution/Host	Subject
17.00 - 18.00	Meeting with Paul Beckett, Senior Counsel at Mannbenham Advocates and author of different books and articles on the impact on tax havens on international human rights	• Fight against money laundering • Fight against corporate and individual tax evasion • Transparency of beneficial ownership • VAT
18.10 - 19.10	CANCELLED - Meeting with Appleby Ms Faye Moffett, Managing Partner	• Fight against money laundering, tax evasion and tax avoidance • Transparency of beneficial ownership
19.45 - 22.00	Working dinner with:   Hon Howard Quayle MHK, Chief Minister Hon Alfred Cannan MHK, Minister for the Treasury Hon Laurence Skelly MHK, Minister for Enterprise Mr Will Greenhow, Chief Secretary Walter Wannenburgh, Solicitor General Ms Sheila Lowe, Chief Financial Officer Treasury Ms Sandra Skuszka, Collector of Customs and Excise Isle of Man Mr Paul Martin, Deputy Assessor of Income Tax, Treasury Mr Michael Crowe, Chief Executive Isle of Man Finance Agency Ms Della Fletcher MBE, Executive Director, Crown and External Relations Michael Vercnocke, Head of Brussels Office	• Fight against money laundering • Fight against corporate and individual tax evasion • Transparency of beneficial ownership • VAT

 

Friday, 23 November 2018

 

 

Time	Institution/Host	Subject
8.00 - 9.15	Meeting with: Mr John Quinn, HM Attorney General Gary Roberts, Isle of Man Constabulary representative Ms Lindsey Bermingham, Director, Isle of Man Financial Intelligence Unit Ms Karen Ramsey, Head of AML/CFT Policy, Isle of Man Government	• Fight against money laundering • tax evasion and tax avoidance
09.30 - 10.45	Meeting with:   Hon Alfred Cannan MHK, Minister for the Treasury, Mr Paul Martin, Deputy Assessor of Income Tax, Treasury Ms Sandra Skuszka, Collector of Customs and Excise	• Fight against money laundering • Fight against corporate and individual tax evasion • Transparency of beneficial ownership • VAT
11.00 – 12.15	Meeting with:   Ms Lillian Boyle, Chair, Isle of Man Financial Services Authority Mr Tom Maher, General Counsel, Isle of Man Financial Services Authority Ashley Whyte Manager in the AML Unit of the Isle of Man Financial Services Authority Ms Roxanne Oldham, Head of Policy and Authorisations Division, Isle of Man Financial Services Authority Mr Ron Spencer, Chair of the Isle of Man Gambling Supervision Commission Mr Steve Brennan, CEO, Isle of Man Gambling Supervision Commission Mr Mark Rutherford, Director of Policy and Legislation, Isle of Man Gambling Supervision Commission	• Fight against money laundering • Fight against corporate and individual tax evasion • Transparency of beneficial ownership • VAT
12.30 – 14:00	Lunch Meeting with Board of the Island of Man Society of Chartered Accountants, Isle of Man Branch of the Council of the Trust and Estate Practitioners, and Island of Man Law Society Council	• Fight against money laundering • Fight against corporate and individual tax evasion • Transparency of beneficial ownership • VAT
14.15 – 14.45	Tour of Tynwald, House of Keys and Legislative Chamber led by Hon Stephen Rodan MLC, President of the Tynwald
14.45-15.45	Meeting with Members of Tynwald: Economy Policy Review Committee, Public Accounts Committee	• Fight against money laundering • Fight against corporate and individual tax evasion • Transparency of beneficial ownership • VAT
16.00-17.00	Meeting with Mr Chris Till, President of the Isle of Man Bankers association, and with representatives on the Isle of Man of RBS, Lloyds, Barclays and HSBC	• Fight against money laundering • Fight against corporate and individual tax evasion • Transparency of beneficial ownership
End of mission

 

 

2. List of participants

 

Petr JEZEK, Chair	ALDE
Ana GOMES, 4th Vice-Chair	S&D
Tom VANDENKENDELAERE, Vice Coordinator	EPP
Nils TORVALDS, Coordinator	ALDE
Arndt KOHN	S&D
Matt CARTHY	GUE/NGL
Barbara KAPPEL	ENF

 

3. Key Findings from delegation visit:

 

– The Isle of Man (IoM) economy is not captured by the financial sector, unlike Caribbean tax havens, as there are 10 sectors of economic activity on the island, and only one of them is finance. Other important sectors, for instance, are e-gambling or bio management.

– The problem of international taxation is the “beneficial ownership avoidance”, which is created by the financial and tax industries. The lack of Ultimate Beneficial Ownership’s (UBO) knowledge opens the door not only to tax evasion, but also to terrorism financing, “dark web” activities and other criminal activities.

– The Isle of Man legislation is largely aligned with international standards, but authorities confirm that they will not go beyond these in order to remain competitive.

– In regards to the UBO transparency, the UBO register is not public, but authorities ensure the data is accurate and available for the authorities and taxation purposes. The government insisted that public registries are not compulsory as per international standards, and there is no added value in granting public access to the information.

– The purpose of the “Non Charitable Purpose Trust” (NCPT) is to hide UBO information; it is a controversial instrument, which raised many questions. The Isle of Man government and other local stakeholders guarantee that this legal instrument does not pose aggravated risks, since the service provider must collect and supply BO information, if requested.

– Regarding the enforcement procedure initiated by the European Commission concerning abuse of VAT rules, the Manx authorities believe there is no infringement on their side since they put in place controls to guarantee that the aircrafts, which benefit from VAT deduction, are actually used predominantly for business purposes by the final owner.

– On the use of letterbox companies by big corporations on the Isle of Man, with the purpose of avoiding tax in other jurisdictions, Manx authorities sustained that they are amending their legislation to ensure that any company established on the island fulfils the “economic substance” requirements. A new law should be introduced by March and ensure compliance with the EU standards. With an introduction of this law, Manx authorities expect to soon be out of the EU list on Non-Cooperative Jurisdictions.

– The local FIU recommends multilateral exchange of information, and better feedback from foreign counterparts on the use of information supplied.

– Since 2008, the banking industry has dramatically changed. There are less licenses now than in 2008 but no decrease of deposits since the implementation of the Common Reporting Standard.

– All banks on the IoM are global banks; they respect global standards, while only respecting local standards if they are stronger than global ones.

 

Link to the full report

 

IV-5.4 Mission to Estonia and Denmark -6-8 February 2019

 

1. Programme

 

 

Wednesday, 6 February 2019 - Tallinn, Estonia

 

Time	Institution/Host	Subject
13:45 - 15:00	Meeting with:   Mr Sulev Vedler, Journalist at Ekspress Mr Harry Tuul, Journalist at EESTI Meedia	Fight against money laundering and terrorism financing in Estonia   Money laundering through financial institutions in Estonia, with particular attention to the Danske Bank case   Protection of journalists and whistle-blowers in Estonia   Tax evasion and tax avoidance in Estonia
15:00 - 16:15	Meeting with   Mr Frederik Bjørn, Head of the Baltics and Russia, Danske Bank Mr Ramūnas Bičiulaitis, Head of Danske Bank Baltic branches Mr Darius Jasinskis Head of the Estonian branch, and Mr Kim Larsen, Head of Communication and Relations	Danske Bank case and measures put in place in its Estonian branch to prevent money laundering
Transfer to Estonian Financial Supervisory Authority
16:30 - 17:45	Meeting with   Mr Kilvar Kessler, Chair of the board of Finantsinspektsioon (Estonian Supervisory Authority) Mr Andre Nõmm, Member of the Management Board, Mr Matis Mäeker, Head of AML/CFT and PSP Supervision Department, and Ms Livia Vosman, Head of Communication	Role of the Estonian Supervisory Authority in the fight against money laundering, with particular attention to the Danske Bank case and cooperation with the Danish Supervisory Authority   Cooperation with other stakeholders, particularly enforcement authorities and Estonian FIU
Transfer to Office of Estonia Prosecutor General
18:00-19:15	Meeting with:   Ms Lavly Perling, Estonia Prosecutor General, and Mr Marek Vahing, State Prosecutor Mr Madis Reimand, Head of the Estonian Financial Intelligence Unit Mr Aivar Alavere, Head of Central Criminal Police	Role of the Prosecutor General’s Office, Estonian FIU and Criminal Police in the fight against money laundering in Estonia, with particular attention to the Danske Bank case   Cooperation with the Estonian Financial Supervisory Authority and with other Member States’ FIUs and police forces   State of play of Estonian AML/CTF legislation
Transfer to hotel

 

* * *

 

Thursday, 7 February 2019 - - Tallinn, Estonia

 

 

Time	Institution/Host		Subject
8:15	Transfer to Estonian Parliament
8:30 - 9:30	Meeting with:   Mr Toomas Tõniste, Estonia Minister of Finance, and Mr Märten Ross, Deputy Secretary General on Financial Services Mr Dmitri Jegorov, Deputy Secretary General on Taxation Mr Toomas Vapper Mr Andres Kuningas, Head of EU and International Affairs Dept. Mrs Ivi Heldna, Head of the Public Relations Department Ms Ülle Eelmaa, lawyer involved in AMLD4-5 transposition	Fight against money laundering in Estonia   State of play of transposition of 4AMLD and plans for transposition of 5AMLD   CumEx and administrative cooperation with other Member States   Fight against tax fraud and tax avoidance in Estonia
9:30 - 10:00	Press conference ( Minister with Chair and Co-rapporteurs)
Transfer to Tallinn Airport

 

 

 

* * *

 

 

Thursday, 7 February 2019 - Copenhagen, Denmark

 

 

17:30 - 18:15	Meeting with Mr Morten Niels Jakobsen, State Prosecutor for Serious Economic and International Crime	State of play of the Danske Bank case State of play of Danish AML/CTF legislation CumEx Cooperation with authorities of other Member States and third countries
Transfer to hotel

 

* * *

 

Friday, 8 February 2019 - Copenhagen, Denmark

 

 

Time	Institution/Host	Subject
8:00	Walking from hotel to EPLO
8:30 - 9:45	Meeting with:   Mr Niels Fastrup, journalist at DR (Danish public television), Ms Natascha Linn Felix, Chair of the board Transparency International Denmark Ms Helle Munk Ravnborg, Chairwoman, Action Aid Denmark Ms Helle Munk Ravnborg, Chairwoman, Action Aid Denmark Mr Lars Koch, Policy Director, Action Aid Denmark	Fight against money laundering and terrorism financing in Denmark, with particular attention to the Danske Bank case   CumEx   Protection of journalists and whistle-blowers in Denmark   Tax evasion and tax avoidance in Estonia
09:45-10:45	Meeting with   Mr Michael Rasmussen, Chairman of the Danish Bankers’ Association (FIDA), Group Managing Director of Nykredit Realkredit A/S, and Mr Ulrik Nødgaard, CEO of Finance Denmark, Ms Sinne Backs Conan, Executive Director European Affairs, Finance Denmark	Role of the Danish Bankers’ Association (FIDA) in the fight against money laundering and terrorism financing   State of play of the Danish AML/CTF legislation CumEx
10:45-11:45	Meeting with   Mr Jesper Nielsen, Interim CEO Danske Bank Mr Ronan Peter Coyle, Head of Business Unit Compliance, and Mr Kim Larsen, Head of Communication and Relations	State of play of the Danske Bank ML case and measures adopted by the bank to prevent ML cases in the future   CumEx
Walking from EPLO to Danish Parliament
12:00 - 13:30 (Chairs of committees available until 13:00)   (Working Lunch)	Meeting with Mr Morten Bødskov, The Social Democratic Party , Chairman of The Business, Growth and Export Committee, firmer Minister for Justice,   Ms Lea Wermelin, The Social Democratic Party , Chairwoman of The Fiscal Affairs Committee,   Mr Rune Lund, The Red-Green Allianc , Member of The Business, Growth and Export Committee and The Fiscal Affairs Committee.	Danske Bank case State of play of transposition of 4AMLD and plans for transposition of 5AMLD CumEx
13:30 Walking from Danish Parliament to EPLO
13:45 - 14:45	Meeting with   Mr Jesper Berg, Director General, Danish Financial Supervisory Authority, and Mr Kristian Vie Madsen, Deputy Director General, and Mr Stig Nielsen, Director, Division for Anti Money Laundering and Counter Financing of Terrorism	Role of the Danish Supervisory Authority in the fight against money laundering, with particular attention to the Danske Bank case and cooperation with the Estonian Supervisory Authority Cooperation with other stakeholders, particularly enforcement authorities and Danish FIU
14:45 Walking from EPLO to Ministry of Industry, Business and Financial Affairs
15:00 - 16:00	Meeting with Mr Rasmus Jarlov, Minister of Industry, Business and Financial Affairs	Danske Bank case State of play of transposition of 4AMLD and plans for transposition of 5AMLD   CumEx
16:00 Walking from Ministry to EPLO (Members can decide to leave already, except Chair and Co-rapporteurs)
16:15 - 16:45	Press Conference (only Chair and Co-rapporteurs)
End of mission

 

 

2. List of participants

 

Petr JEZEK, Chair	ALDE
Ana GOMES, 4th Vice-Chair	S&D
Jeppe KOFOD, Co-Rapporteur	S&D
Dariusz ROSATI, Coordinator	EPP
Wolf KLINZ, Shadow Rapporteur	ALDE
Tunne KELAM	EPP

 

 

Link to the full report

 

 

 

 

 

 

 

V. LIST OF STUDIES

1. Studies provided by the European Parliamentary Research Service (EPRS)
18 October 2018	Citizenship and residency by investment schemes in the EU: state of play & impacts	Link to the Study
18 October 2018	Money Laundering and tax evasion risks in free ports and customs warehouses	Link to the Study
18 October 2018	An overview of shell companies in the EU	Link to the Study

 

2. Studies provided by the Policy Department "A" for Economic, Scientific and Quality of Life
7 June 2018	Cryptocurrencies and blockchain	Link to the Study
10 October 2018	VAT fraud: economic impact, challenges and policy issues	Link to the Study
21 February 2019	Impact of digitalisation on international tax matters: challenges and remedies	Link to the Study

 

 

 

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	27.2.2019
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	34 4 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Matt Carthy, David Casa, David Coburn, Esther de Lange, Markus Ferber, Sven Giegold, Petr Ježek, Eva Joly, Othmar Karas, Wolf Klinz, Jeppe Kofod, Werner Langen, Aleksejs Loskutovs, Emmanuel Maurel, Louis Michel, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Emilian Pavel, Evelyn Regner, Dariusz Rosati, Virginie Rozière, Pirkko Ruohonen-Lerner, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Massimiliano Salini, Anne Sander, Molly Scott Cato, Peter Simon, Paul Tang, Nils Torvalds, Miguel Urbán Crespo, Tom Vandenkendelaere, Roberts Zīle
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Pervenche Berès, Arndt Kohn, Gilles Lebreton, Olle Ludvigsson, Elly Schlein, Marco Valli
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Jonás Fernández, Sofia Ribeiro

 

 

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

34	+
ALDE	Petr Ježek, Wolf Klinz, Louis Michel, Nils Torvalds
ECR	Pirkko Ruohonen-Lerner
EFDD	Marco Valli
ENF	Gilles Lebreton
GUE/NGL	Emmanuel Maurel, Miguel Urbán Crespo
PPE	Markus Ferber, Othmar Karas, Werner Langen, Aleksejs Loskutovs, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Dariusz Rosati, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Massimiliano Salini, Anne Sander, Tom Vandenkendelaere
S&D	Pervenche Berès, Jonás Fernández, Jeppe Kofod, Arndt Kohn, Olle Ludvigsson, Emilian Pavel, Evelyn Regner, Virginie Rozière, Elly Schlein, Peter Simon, Paul Tang
VERTS/ALE	Sven Giegold, Eva Joly, Molly Scott Cato

 

4	–
EFDD	David Coburn
PPE	David Casa, Esther de Lange, Sofia Ribeiro

 

3	0
ECR	Stanisław Ożóg, Roberts Zīle
GUE/NGL	Matt Carthy

 

Korišteni znakovi:

+ : za

– : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

• [1] Odluka Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o osnivanju Posebnog odbora za porezni kriminal, utaju i izbjegavanje plaćanje poreza (TAX3) i njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju, Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0048.
• [2] Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, SL C 366, 27.10.2017., str. 51.
• [3] Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, SL C 101, 16.3.2018., str. 79.
• [4] SL C 399, 24.11.2017., str. 74.
• [5] Preporuka Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, SL C 369, 11.10.2018., str. 132.
• [6] Zajedničko postupanje od 16. ožujka 2016. o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji i rezolucijama odbora TAXE 1, postupanje od 16. studenoga 2016. slijedom Rezolucije odbora TAXE 2 te postupanje iz travnja 2016. slijedom rezolucije  odbora PANA.
• [7] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0475.
• [8] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0183.
• [9] Scherrer A. i Thirion E., Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem u EU-u, EPRS, PE 627.128, Europski parlament, listopad 2018.; Korver R.,  Pranje novca i rizici od porezne utaje u slobodnim lukama, EPRS, PE 627.114, Europski parlament, listopad 2018. te Kiendl Kristo I. i Thirion E., Pregled fiktivnih poduzeća u Europskoj uniji, EPRS, PE 627.129, Europski parlament, listopad 2018.
• [10] Lamensch M. i Ceci, E., Prijevare povezane s PDV-om: gospodarski učinak, izazovi i politička pitanja, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za Ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 15. listopada 2018.
• [11] Houben R. i Snyers A, Kriptovalute i lanac blokova, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za Ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 5. srpnja 2018. i Hadzhieva E., Utjecaj digitalizacije na međunarodna porezna pitanja, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za Ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 15. veljače 2019.
• [12] „Studija o strukturama i pokazateljima agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 61, 27. siječnja 2016.), „Utjecaj poreznog planiranja na efektivne porezne stope okrenute prema budućnosti” (Dokument za oporezivanje br. 64, 25. listopada 2016.) i „Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 71, 7. ožujka 2018.).
• [13] Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, SL L 193, 19.7.2016., str. 1.
• [14] Direktiva Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama, SL L 144, 7.6.2017., str. 1.
• [15] Navedene direktive odnose se na automatsku razmjenu poreznih mišljenja (Direktiva Vijeća 2015/2376/EU od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja, SL L 332, 18.12.2015., str. 1., DAC3), razmjenu izvješća po pojedinim zemljama između poreznih tijela (Direktiva Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja, SL L 146, 3.6.2016., str. 8., DAC4), pristup poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca, stvarno vlasništvo i druge dubinske analize stranaka (Direktiva Vijeća (EU) 2016/2258 od 6. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca, SL L 342, 16.12.2016., str. 1., DAC5), obveznu automatsku razmjenu informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja, SL L 139, 5.6.2018., str. 1., DAC6).
• [16] Prijedlog direktive Vijeća od 25. listopada 2016. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) COM(2016)0685 i od 25. listopada 2016.o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB), COM(2016)0683.
• [17] Paket se sastoji od komunikacije Komisije od 21. ožujka 2018. pod nazivom „Vrijeme je za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog poreznog standarda za digitalno gospodarstvo” (COM(2018)0146), Prijedloga direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (COM(2018)0147), Prijedloga direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga (COM(2018)0148) i preporuke Komisije od 21. ožujka 2018. o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (C(2018) 1650).
• [18] Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 12. travnja 2016. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica(COM(2016)0198).
• [19] SL C 224, 27.6.2018., str. 107.
• [20] Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ, SL L 141, 5.6.2015., str. 23.
• [21] Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU, SL L 156, 19.6.2018., str. 43.
• [22] Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 2. veljače 2016. o Akcijskom planu za jačanje borbe protiv financiranja terorizma, COM(2016)0050.
• [23] Odnose se na poduzeća Fiat, Starbucks i belgijsku presudu o višku dobiti, kao i odluke o pokretanju istraga o državnim potporama u slučaju poduzeća McDonalds, Apple i Amazon.
• [24] SL C 265, 11.8.2017., str. 59.
• [25] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019) 0014.
• [26] Prema internim pravilima Parlamenta, kratice imena odbora mogu imati najviše četiri slova, stoga se bivši privremeni odbori za porezna pitanja nazivaju TAXE, TAX2, PANA i TAX3. Međutim, trebalo bi napomenuti da se mandat za „Osnivanje, ovlasti, brojčani sastav i trajanje mandata Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka” odnosi isključivo na odbor TAXE2.
• [27] Kao što je financijalizacija.
• [28] Primjerice, korištenje softverskih programa za automatsko prebacivanje gotovine iz elektroničkih blagajni ili sustava prodajnih mjesta („zapping”), sve veća uporaba procesora trećih strana za obračun plaća kojima se omogućuje prevarantima da otpišu legitimne poreze.
• [29] Gunnarsson A., Schratzenstaller M. i Spangenberg U., Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel C – Uprava za prava građana i ustavna pitanja, 15. ožujka 2017.; Grown C. i Varodia I. (urednici), Oporezivanje i rodna ravnopravnost: komparativna analiza izravnih i neizravnih poreza u zemljama u razvoju i razvijenim zemljama, Routledge, 2010. str. 32. – 74., str. 309. – 310. i str. 315.; Action Aid, Porez na dodanu vrijednost (PDV), izvješće o progresivnoj poreznoj politici 2018.; i Stotsky J. G., Rod i njegova važnost za makroekonomsku politiku: istraživanje, radni dokument MMF-a, WP/06/233, str. 42.
• [30] Rasprava u odboru TAX3 od 24. siječnja 2018. o poreznom jazu u EU-u: vidjeti sliku 4.
• [31] Stavak 49. stajališta Parlamenta od 14. studenoga 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027., Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0449.
• [32] Vidjeti stavak 63. Preporuke Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, SL C 369, 11.10.2018., str. 132..
• [33] U višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora i amandmani koje je usvojio Europski parlament 17. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Fiscalis” za suradnju u području oporezivanja; (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0039).
• [34] Crivelli E., De Mooij R. A., i Keen M., Smanjenje porezne osnovice, premještanje dobiti i zemlje u razvoju, 2015.
• [35] Studija o poreznim politikama u Europskoj uniji za 2017., ISBN 978-92-79-72282-0.
• [36] Tørsløv T. R., Wier L. S i Zucman G., „The missing profits of nations” („Nestala dobit naroda”), Državni ured za ekonomska istraživanja, radni dokument 24701, 2018.
• [37] Izvješće sa službenog posjeta izaslanstva u Washington D.C.
  Doslovno izvješće s javne rasprave u odboru TAX3 održane 27. studenoga 2018.
• [38] Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje,  SL L 139, 5.6.2018., str. 1.
• [39]  Studija o strukturama i pokazateljima agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće (Dokument o oporezivanju br. 61, 27. siječnja 2016.) i Anketa o poreznim politikama u EU-u iz 2017.
• [40] Ponekad se također nazivaju omogućiteljima ili promicateljima utaje poreza.
• [41] Prijedlog direktive Vijeća od 11. studenoga 2011. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica, COM(2011)0714).
• [42] Hearson M., The European Union’s Tax Treaties with Developing Countries:  leading By Example?, („Porezni ugovori Europske unije sa zemljama u razvoju. Pružanje dobrog primjera?”), 27. rujna 2018.
• [43] Politička izjava kako je odobrena u uključivom okviru za BEPS pod nazivom „Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu”, objavljena 29. siječnja 2019.
• [44] Vidjeti Smjernice OECD-a o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i porezne uprave iz 2017. objavljene 10. srpnja 2017.
• [45] Javna rasprava od 24. siječnja 2019. o procjeni poreznog jaza i „Rješavanju poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu”, Politička izjava OECD-a, objavljena 29. siječnja 2019.
• [46] Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, SL C 366, 27.10.2017., str. 51., stavak 96.
• [47] Navedeno ranije. Studije sadrže pregled izloženosti država članica strukturama agresivnog poreznog planiranja koje utječu na njihovu poreznu osnovicu (smanjenje ili rast). Unatoč tomu što ne postoji zaseban pokazatelj te pojave, postoji skup pokazatelja koji se smatraju „dokazima”.
• [48] SL C 72 E, 11.3.2014., str. 1.
• [49] Navedeno se može zaključiti na osnovi procjene učinka od 21. ožujka 2018., koja je priložena digitalnom poreznom paketu (SWD(2018)0081) i prema kojoj se na digitalizirana poduzeća u prosjeku primjenjuje efektivna porezna stopa od samo 9,5 %, u usporedbi s 23,2 %, koliko se primjenjuje na tradicionalne poslovne modele.
• [50] UNCTAD, World Investment Report, 2018 (Izvješće o ulaganjima u svijetu 2018.).
• [51] Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu – Politička izjava, objavljena 29. siječnja 2019.
• [52] Zaključci Vijeća za ekonomske i financijske poslove, 4. prosinca 2018.
• [53]  Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga, Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0523.
• [54] KiesKompas, Javna percepcija oporezivanja digitalnih poduzeća u šest zemalja, prosinac 2018.
• [55] COM(2018) 0148.
• [56] Trend oporezivanju u Europskoj uniji, tablica 3.: Najviše zakonske stope poreza na dobit (uključujući dodatne naknade), od 1995. do 2018., Europska komisija, 2018.
• [57] Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu – Politička izjava, kako je odobrena uključivim okvirom za BEPS 23. siječnja 2019.
• [58] Ibid.
• [59] OECD, „Resumption of Application of Substantial Activities Factor to No or only Nominal Tax Jurisdictions Inclusive Framework on BEPS: Action 5”, („Nastavak primjene načela za uključivi okvir za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti za jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom: 5. mjera”), 2018.
• [60] Javna rasprava održana 27. studenoga 2018. o „Navodnim programima agresivnog poreznog planiranja u EU-u”.
• [61] Komunikacija Komisije pod nazivom „Vrijeme je za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog poreznog standarda za digitalno gospodarstvo” (COM (2018) 0146).
• [62] Javna rasprava održana 24. siječnja 2019. o „Procjeni poreznog jaza”.
• [63] Europski sud za ljudska prava, presuda od 16. lipnja 2015. (br. 787/14), van Weerelt protiv Nizozemske.
• [64] Članak 4. stavak 3. UEU-a.
• [65] Zajednička međunarodna radna skupina za razmjenu obavještajnih podataka i suradnju.
• [66] Vidjeti također preporuku Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
• [67] Javna rasprava održana 24. siječnja 2019. o „Procjeni poreznog jaza”.
• [68] Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 63.).
• [69] Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).
• [70] Kao što je još 1974. utvrdio Sud Europske unije.
• [71] Odluka od 20. lipnja 2018. o državnoj potpori koju je Luksemburg primijenio u slučaju poduzeća ENGIE (SA.44888); Odluka od 4. listopada 2017. o državnoj potpori koju je Luksemburg primijenio u slučaju poduzeća Amazon (SA.38944); Odluka od 30. kolovoza 2016. o državnoj potpori koju je Irska primijenila u slučaju poduzeća Apple (SA.38373); Odluka od 11. siječnja 2016. o izuzeću od oporezivanja viška dobiti u Belgiji – čl. 185. st. 2. točka (b) CIR92 (SA.37667); Odluka od 21. listopada 2015. o državnoj potpori koju je Nizozemska primijenila u slučaju poduzeća Starbucks (SA.38374); i Odluka od 21. listopada 2015. o državnoj potpori koju je Luksemburg primijenio u slučaju poduzeća Fiat (SA.38375). Pred Sudom Europske unije i Općim sudom u tijeku su postupci povezani sa svih šest odluka.
• [72] Odluka od 19. rujna 2018. pod naslovom „Navodna potpora Luksemburga poduzeću McDonald’s” (SA.38945).
• [73] „Istraga u pogledu moguće državne potpore grupaciji Inter IKEA” pokrenuta je 18. prosinca 2017. (SA.46470), a istraga na temu „Porezni sustav u Ujedinjenoj Kraljevini za multinacionalne kompanije (pravila o kontroliranim stranim poduzećima)” 26. listopada 2018. (SA.44896).
• [74] http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-5831_en.htm
• [75] Kao što je to slučaj u Odluci od 30. kolovoza 2016. (SA.38373) o državnoj potpori koju je Irska primijenila u slučaju poduzeća Apple. Irska je predmetne odluke o porezima donijela 29. siječnja 1991. i 23. svibnja 2007.
• [76] Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (SL L 169, 30.6.2017., str. 46.).
• [77] Izaslanstvo u Rigu (Latvija) odbora TAX3, 30. i 31. kolovoza 2018., Izvješće o misiji.
• [78] Kiendl Kristo I. i Thirion E.,  Pregled fiktivnih poduzeća u Europskoj uniji, EPRS, PE 627.129, Europski parlament, listopad 2018., str. 23.
• [79] Kiendl Kristo I. i Thirion E., op. cit., str. 23.; „Studija o strukturama i pokazateljima agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 61, 27. siječnja 2016.); „Utjecaj planiranja poreza na napredne efektivne porezne stope” (Dokument o oporezivanju br. 64, 25. listopada 2016.) i „Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 71, 7. ožujka 2018.).
• [80] IHS, Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja, izrađeno za Europsku komisiju, Dokumenti o oporezivanju DG TAXUD-a, Radni dokument br. 71, 7. ožujka 2018.
• [81] Članak 113. UFEU-a
• [82] Studija i izvješća o neplaćenom PDV-u u 28 država članica EU-a: konačno izvješće za 2018. / TAXUD/2015/CC/131.
• [83] Vidjeti Priopćenje za medije Komisije.
• [84] COM(2017)0569, COM(2017)0568 i COM(2017)0567.
• [85] COM(2018)0329.
• [86] Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost i uvođenja konačnog sustava za oporezivanje trgovine među državama članicama (COM(2017)0569).
• [87] Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 3.listopada 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost i uvođenja konačnog sustava za oporezivanje trgovine među državama članicama, P8_TA(2018)0366.
• [88] Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuku usluga i prodaju robe na daljinu (COM(2016)0757).
• [89] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018) 0367.
• [90] Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća (COM(2018)0021).
• [91] Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. rujna 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća, Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0319.
• [92] Prijedlog direktive Vijeća od 21. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu privremene primjene općeg mehanizma obrnutog oporezivanja na isporuke robe i usluga iznad određenog praga (COM(2016)0811 final).
• [93] Europski revizorski sud, brza revizija predmeta, Povrat PDV-a u području kohezije – neoptimalno korištenje sredstava iz fondova EU-a, uz česte pogreške, 29. studenoga 2018.
• [94] mišljenje Europskog revizorskog suda od 22. studenoga 2018. br. 9/2018 o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa EU-a za borbu protiv prijevara.
• [95] Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima, SL L 198, 28.7.2017., str. 29., a posebno njezini članci 3. i 15.
• [96] Ainsworth, R. T., Alwohabi, M., Cheetham, M. i Tirand, C.: „A VATCoin Solution to MTIC Fraud: Past Efforts, Present Technology, and the EU’s 2017 Proposal” („Rješenje u obliku PDV kovanice za prijevare povezane s trošarinom i nepostojećim trgovcem unutar Zajednice (MTIC): prošli napori, postojeća tehnologija i prijedlog EU-a iz 2017.”) Boston University School of Law, dokument iz serije u području prava i ekonomije, br. 18-08, 26. ožujka 2018. Vidi i: Ainsworth, R. T., Alwohabi, M. i Cheetham, M.: „VATCoin: Can a Crypto Tax Currency Prevent VAT Fraud?” („PDV kovanica: može li kripto porezna valuta spriječiti prijevare u području PDV-a?”), Tax Notes International, vol. 84, 14. studenoga 2016.
• [97] Uredba Vijeća (EU) 2017/2454 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost, SL L 348, 29.12.2017., str. 1.
• [98] Lamensch M. i Ceci E., Prijevare povezane s PDV-om: gospodarski učinak, izazovi i politička pitanja, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 15. listopada 2018.
• [99] Ibid.
• [100] Gunnarsson A., Schratzenstaller M. i Spangenberg U., Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel C – Uprava za prava građana i ustavna pitanja, 17. siječnja 2017.
• [101] Komunikacija Komisije pod nazivom „Porezna politika u Europskoj uniji – prioriteti u nadolazećim godinama” (COM(2001)0260).
• [102] 18 država članica uspostavilo je neku vrstu programa stjecanja boravišta ulaganjem, uključujući četiri države članice koje uz programe stjecanja boravišta ulaganjem primjenjuju i programe stjecanja državljanstva ulaganjem: Bugarska, Cipar, Malta i Rumunjska. U deset država članica takvi programi ne postoje: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Njemačka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Švedska. Izvor: Scherrer A. i Thirion E., Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem u EU-u, EPRS, PE 627.128, Europski parlament, listopad 2018., str. 12–13 i 55–56; ISBN: 978-92-846-3375-3.
• [103] Vidi navedenu studiju. U drugim su studijama brojke veće s obzirom na to da uključuju i stjecanje boravišta ulaganjem.
• [104] Transparency International i Global Witness, European Getaway: Inside the Murky World of Golden Visas (Unutar mutnog svijeta zlatnih viza), 10. listopada 2018.
• [105] Ciparsko državljanstvo ulaganjem: program za naturalizaciju ulagača na temelju iznimke, boravište na Cipru zahvaljujući ulaganjima, malteški program za pojedinačne ulagače i program za stjecanje boravišta i vize na Malti.
• [106] Korver R., „Pranje novca i rizici od porezne utaje u slobodnim lukama,”, EPRS, PE: 627.114, listopad 2018.; ISBN: 978-92-846-3333-3.
• [107] Europska komisija, popis slobodnih zona u EU-u.
• [108] Korver R., op. cit.
• [109] Korver R., op. cit.
• [110] Preporuka Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
• [111] Preporuka Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
• [112] Od nezakonitih tržišta do zakonitih poduzeća: portfelj organiziranog kriminala u Europi, završno izvješće o provedbi projekta Portfelja organiziranog kriminala, ožujak 2015.
• [113] http://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20171211IPR90024/new-eu-wide-penalties-for-money-laundering; Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju pranja novca sredstvima kaznenog prava (COM(2016) 0826) od 21. prosinca 2016.
• [114] UNODC
• [115] Vidjeti, na primjer, Rezoluciju Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama (SL C 337, 20.9.2018., str. 82.), točke 35. i 36., kao i ishod 3662. sjednice Vijeća za vanjske poslove održane u
  Bruxellesu 10. prosinca 2018.
• [116] Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. veljače 2019. (usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0121).
• [117] Komisija je 19. srpnja 2018. uložila žalbu Sudu Europske unije protiv Grčke i Rumunjske jer četvrtu Direktivu o borbi protiv pranja novca nisu prenijele u svoje nacionalne pravne poretke. Irska je u svoje nacionalno zakonodavstvo prenijela samo mali dio pravila te je također upućena na Sud.
• [118] Nizozemsko državno odvjetništvo, 4. rujna 2018.
• [119] Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel za podršku gospodarskom upravljanju, temeljita analiza naslovljena „Pranje novca – Nedavni slučajevi iz perspektive nadzora nad bankama u EU-u”, travanj 2018., PE 614.496.
• [120] Bruun i Hjejle: Izvješće o nerezidentnom portfelju estonske podružnice banke Danske Bank, Copenhagen, 19. rujna 2018.
• [121] Ibid.
• [122] Ibid.
• [123] Mišljenje Komisije od 8. studenoga 2018. upućeno malteškoj službi za financijsko-obavještajnu analizu, na temelju članka 17. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1093/2010, o mjerama za usklađivanje s pravom Unije (C(2018)7431).
• [124] Dopis stalnog predstavnika Malte pri EU-u od 20. prosinca 2018. kao odgovor na dopis predsjednika odbora TAX3 od 7. prosinca 2018.
• [125] Na temelju priloga Rezoluciji Vijeća o tipskom sporazumu o osnivanju zajedničkog istražnog tima (ZIT) (SL C 18, 19.1.2017., str. 1.).
• [126] Dokument za razmatranje o mogućim elementima plana za nesmetanu suradnju između tijela za borbu protiv pranja novca i tijela za bonitetni nadzor u Europskoj uniji, 31. kolovoza 2018.
• [127] U vrijeme glasovanja odbora TAX3 27. veljače 2019., međuinstitucijski pregovori još su bili u tijeku.
• [128] Dopis Tiini Astoli od 24. rujna 2018. o zahtjevu za istragu moguće povrede prava Unije u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
• [129] COM(2018) 0213.
• [130] Preporuka Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
• [131] Stručna skupina za financijsko djelovanje, Reguliranje virtualne imovine, 19. listopada 2018.
• [132] Izvješće odbora TAX3 o misiji izaslanstva u Estoniju i Dansku, 6. – 8. veljače 2019.
• [133] SL L 303, 28.11.2018., str. 1.
• [134]  SL L 284, 12.11.2018., str. 22.
• [135] Direktiva 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji (SL L 127, 29.4.2014., str. 39.).
• [136] C(2019) 0646.
• [137] SWD(2018) 0362.
• [138] Na saslušanju odbora TAX3 održanog 1. listopada 2018. o odnosima sa Švicarskom u pogledu poreznih pitanja i borbe protiv pranja novca, članovi panela ustvrdili su da se Švicarska nije pridržavala preporuka FATF-a 9. i 40.
• [139] Engl. Base Erosion and Anti-Abuse Tax (BEAT), Global Intangible Low Tax Income (GILTI) i Foreign-Derived Intangible Income (FDII).
• [140] Konkretnije: model 1 IGA-e, prema kojem strane financijske institucije izvješćuju svoja matična tijela o relevantnim informacijama, koja ih zatim prosljeđuje američkom IRS-u, i model 2 IGA-e, prema kojem strane financijske institucije ne podnose izvještaj svojim matičnim vladama, nego izravno IRS-u.
• [141] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018) 0316.
• [142] Kao što je navedeno na saslušanju odbora TAX 3 održanom 1. listopada 2018.
• [143] Razmjena mišljenja odbora TAX3 s Fabrizijom Lapecorellom, predsjednicom Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja, održana 10. listopada 2018.
• [144] Rad na kriterijima za pravedno oporezivanje iz točaka 2.1. i 2.2. Zaključaka Vijeća br. 14166/16 od 8. studenoga 2016.
• [145]OECD Resumption of Application of Substantial Activities Factor to No or only Nominal Tax Jurisdictions Inclusive Framework on BEPS („Nastavak primjene načela za uključivi okvir za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti za jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom: 5. mjera”, 2018.
• [146] Kriterij za pravedno oporezivanje iz točke 2.2 EU-ova popisa.
• [147] Uključujući Andoru, Lihtenštajn i San Marino.
• [148] Saslušanje odbora TAX3 o odnosima sa Švicarskom u pogledu poreznih pitanja i borbe protiv pranja novca, 1. listopada 2018., i razmjena mišljenja s Fabrizijom Lapecorellom, predsjednicom Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja, 10. listopada 2018.
• [149] Ibid.
• [150] „The missing profits of nations” („Nestala dobit naroda”), Tørsløv, T.R., Wier L.S. i Zucman G., u prvom poglavlju navodi da, uporabom modernih makroekonomskih modela i podataka iz nedavno objavljene platne bilance, razlika poreznih prihoda u svijetu iznosi otprilike 200 milijardi dolara i da izravno strano ulaganje (FDI) koje se provodi kroz jurisdikcije u poreznim oazama iznosi između 10 i 30 % ukupnog izravnog stranog ulaganja. Te su brojke prilično više od prethodnih procjena dobivenih drugim metodama.
• [151] Izvješće o Belgiji za 2018.;
  Izvješće o Cipru za 2018.;
  Izvješće o Mađarskoj za 2018.;
  Izvješće o Irskoj za 2018.;
  Izvješće o Luksemburgu za 2018.;
  Izvješće o Malti za 2018.;
  Izvješće o Nizozemskoj za 2018..
• [152] Doprinos Alexa Cobhama (Mreža za poreznu pravdu) i Johana Langerocka (Oxfam), saslušanje odbora TAX3 o borbi protiv štetnih poreznih praksi u EU-u i izvan EU-a, 15. svibnja 2018.
• [153] Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj.
• [154] Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (SL C 101, 16.3.2018., str. 79.) i Preporuka Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
• [155] G77 je pozvao na uspostavu takvog tijela 2017.
• [156] Dokument za raspravu Europske komisije: Doprinos trećoj konferenciji o financiranju razvoja u Adis Abebi.
• [157] Action Aid, Izvješće o zlouporabama povezanima s poreznim ugovorima, veljača 2016.
• [158] Cobham, A i Janský, P., 2017. „Global distribution of revenue loss from tax avoidance” („Raspodjela gubitka prihoda zbog izbjegavanja plaćanja poreza u svijetu)”.
• [159] C(2018) 1650.
• [160] Detaljna istraga koju provodi Komisija kako bi ispitala je li Portugal primijenio program regionalne potpore za slobodnu zonu Madeire u skladu s njegovim odlukama iz 2007. i 2013. kojima se ona odobrava, i to na način da provjerava jesu li porezna izuzeća koja je Portugal odobrio trgovačkim društvima s poslovnim nastanom u području slobodne zone Madeire u skladu s odlukama Komisije i pravilima EU-a o državnim potporama; ističe da Komisija provjerava je li Portugal poštovao obveze programa, tj. je li dobit trgovačkih društava na koju se ostvaruje smanjenja poreza na dohodak nastala isključivo iz aktivnosti koje se provode na Madeiri i jesu li trgovačka društva koja su korisnici uistinu otvorila i održala radna mjesta na Madeiri.
• [161] Koji se u nekim zakonodavstvima nazivaju i promicatelji ili pomagači.
• [162] Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje
  (SL L 139, 5.6.2018., str. 1.).
• [163] Vidjeti, na primjer, preporuku Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, stavak 143. (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
• [164] SL L 158, 27.5.2014., str. 196.
• [165] SL L 158, 27.5.2014., str. 77.
• [166] Izvješće o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2018. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (COM(2018) 0218 – C8 0159/2018 – 2018/0106 (COD)).
• [167] Saslušanje odbora TAX3 od 21. studenoga 2018.
• [168] Osobito relevantno zakonodavstvo SAD-a.
• [169] Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 723/2004 od 22. ožujka 2004. godine o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica (SL L 124, 27.4.2004., str. 1.). 
• [170] Kao što je to predložilo Vijeće Europe u svojoj Preporuci CM/Rec(2014)7 Odbora ministara državama članicama o zaštiti zviždača donesenoj 30. travnja 2014.
• [171] Rudolf Elmer, saslušanje na dan 1. listopada 2018.; Howard Wilkinson, saslušanje na dan 21. studenoga 2018.
• [172] Daphne Caruana Galizia ubijena je na Malti 16. listopada 2017.; Ján Kuciak ubijen je zajedno sa svojom partnericom Martinom Kušnírovom u Slovačkoj 21. veljače 2018.
   
• [173] Saslušanje odbora TAX3 od 1. listopada 2018.
• [174] Preporuka Europskog ombudsmana u predmetu OI/2/2017/TE o transparentnosti zakonodavnog procesa Vijeća.
• [175] Članak 4. stavak 3. UEU-a.
• [176] Posebno, kao što je navedeno u izvješću Skupine za Kodeks o postupanju upućenom Vijeću iz lipnja 2018.: Postupovne smjernice za izvršavanje postupka praćenja preuzetih obveza u pogledu EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (dok. 6213/18); zbirka svih dogovorenih smjernica od osnivanja Skupine 1998. (dok. 5814/18 REV1); zbirka svih dopisa koje je potpisao predsjednik Skupine za Kodeks o postupanju kojima se traži da jurisdikcije preuzmu obveze (dok. 6671/18); zbirka zaprimljenih pisama poslanih kao odgovor nakon što je dobivena suglasnost predmetne jurisdikcije (dok. 6972/18 i dopune); i pregled pojedinačnih mjera koje je Skupina procijenila od 1998. (dok. 9  639/9).
• [177] Kodeks je utvrđen u Prilogu I. zaključcima sastanka Vijeća za ekonomske i financijske poslove od 1. prosinca 1997. o poreznoj politici, a čija se uvodna izjava N odnosi na praćenje i reviziju odredbi Kodeksa (SL C 2, 6.1.1998, str. 1.).
• [178] Prema preporukama odbora TAXE2 i PANA.
• [179] Saslušanje odbora TAX 3 sa španjolskim državnim tajnikom za financije, 19. veljače 2019.
• [180]  OJ C 310, 25.8.2016, p. 42.
• [181]  OJ C 366, 27.10.2017, p. 51.
• [182]  OJ C 399, 24.11.2017, p. 201.
• [183]  Texts adopted, P8_TA(2016)0310.
• [184]  OJ L 166, 24.6.2016, p. 10.
• [185]  Texts adopted, P8_TA(2017)0491.