Postupak : 2019/0803(NLE)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0195/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0195/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 16/04/2019 - 8.7
CRE 16/04/2019 - 8.7

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0365

IZVJEŠĆE     
PDF 197kWORD 60k
10.4.2019
PE 636.349v03-00 A8-0195/2019

o predloženom imenovanju Ivane Maletić za članicu Revizorskog suda

(C8-0116/2019 – 2019/0803(NLE))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestitelj: Indrek Tarand

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
 PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS Ivane Maletić
 PRILOG 2.: ODGOVORI Ivane Maletić NA UPITNIK
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o predloženom imenovanju Ivane Maletić za članicu Revizorskog suda

(C8-0116/2019 – 2019/0803(NLE))

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0116/2019),

–  uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0195/2019),

A.  budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predložene kandidatkinje, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.  budući da je na sjednici Odbora za proračunski nadzor 8. travnja 2019. održano saslušanje kandidatkinje Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1.  daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Ivanu Maletić imenuje članicom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.


PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS Ivane Maletić

Obrazovanje:

2015. – danas

Kandidatkinja na Poslijediplomskom doktorskom studiju, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci (Hrvatska)

2012.

Magistrica znanosti u području računovodstva, revizije i financija, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu (Hrvatska)

2004. – 2006.

Ovlaštena računovotkinja i revizorica u javnom sektoru (dvogodišnja edukacija), CIPFA – Ovlašteni institut za javne financije i računovodstvo (Ujedinjena Kraljevina)

1992. – 1997.

Magistrica ekonomije i poslovne ekonomije, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu (Hrvatska)

Radno iskustvo:

Srpanj 2013. – danas

Zastupnica, Europski parlament (članica odbora ECON, REGI i BUDG), Bruxelles (Belgija)

Ožujak 2012. – srpanj 2013.

Predsjednica, TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora, Zagreb (Hrvatska)

Veljača 2008. – prosinac 2011.

Državna tajnica, nacionalna dužnosnica za ovjeravanje, pregovaračica za poglavlje 22. i zamjenica glavnog pregovarača, Ministarstvo financija (Hrvatska)

Svibanj 2005. – veljača 2008.

Pomoćnica ministra financija i zamjenica nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, Ministarstvo financija (Hrvatska)

Rujan 2004. – prosinac 2005.

Voditeljica odjela, Nacionalni fond, Ministarstvo financija (Hrvatska)

Prosinac 1998. – rujan 2004.

Savjetnica, Odjel za državno računovodstvo i financijsko izvještavanje, Ministarstvo financija (Hrvatska)

Prosinac 1997. – prosinac 1998.

Vježbenica, Odjel za državno računovodstvo i financijsko izvještavanje, Ministarstvo financija (Hrvatska)

Stručni rad na projektima:

Svibanj 2012. – lipanj 2013.

Projekt ocjenjivanja i certificiranja „Regional Certification of Business Friendly Municipalities Programme (BFC SEE)”, NALED – Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj, CLER – Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (Hrvatska)

Veljača – ožujak 2013.

Projekt „Support to the EU Integration Process in the Republic of Serbia”, GIZ – Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (Srbija)

Lipanj – rujan 2012.

Projekt „EU Funds Management Analysis”, Svjetska banka (Hrvatska)

Svibanj 2012.

Projekt EK-a „Further support for implementation of DIS”, E.I. Euroconsultants (Srbija)

Prosinac 2011.

Projekt EK-a „Strengthening the management and control system for EU financial assistance in Montenegro”, East West Consulting (Crna Gora)

Studeni 2010. – siječanj 2011.

Istraživački projekt „Utjecaj procesa integracije u EU-u na javne financije i proces upravljanja proračunom Bosne i Hercegovine”, Institut za javne financije (Hrvatska)

Listopad 2004. – listopad 2005.

Projekt „Supervision system in the units of local and regional self-government”, LGI – Institut otvorenog društva (Mađarska, Hrvatska)

Listopad 2002. – 2004.

Predavačica, Ljetna škola za javne financije, Centar izvrsnosti u financijama (Slovenija)

Travanj 2004. – lipanj 2004.

Projekt „Financiranje lokalnih jedinica”, USAID (Hrvatska)

Siječanj 2002. – lipanj 2002.

Projekt „Financiranje znanosti u Hrvatskoj”, Institut za javne financije (Hrvatska)

Siječanj 2001. – lipanj 2001.

Projekt „Upravljanje proračunom u jedinicama lokalne samouprave diljem Hrvatske”, Institut za javne financije (Hrvatska)

Nagrade i priznanja:

1995.

Rektorova nagrada za najbolji studentski znanstveni rad

Publikacije:

Knjige:

1.  Maletić, I., Jakir Bajo, I., Stepić, D., Vodič za dobro upravljanje u javnom i neprofitnom sektoru, Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN, Zagreb, 2018.

2.  Maletić, I., Kosor, K., Ivanković Knežević, K., et. al., Moj EU projekt – priručnik za pripremu i provedbu EU projekata, Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN, Zagreb, 2018.

3.  Maletić, I., Kosor, K., Copić, M., et al., EU projekti – od ideje do realizacije, Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN, Zagreb, 2016.

4.  Maletić, I., Bešlić, B., Copić, M., Kosor, K,., Kulakowski, N., Zrinušić, N., Upravljanje EU projektima, Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN, Zagreb, 2014.

5.  Maletić, I., et. al., Fiskalna odgovornost – popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća, Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN, Zagreb, 2013.

6.  Maletić, I., Stepić, D., Jakir Bajo, I., Knežević, M., Kozina, D., Fiskalna odgovornost i financijsko upravljanje, Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN, Zagreb, 2012.

7.  Maletić, I., Jakir-Bajo, I., Zorić, A., Fiskalna odgovornost, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2011.

8.  Maletić, I., Vašiček, D., Jakir-Bajo, I., et al., Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2008.

9.  Maletić, I., Jakir-Bajo, I., Proračunsko planiranje i računovodstvo, Centar za računovodstvo i financije, Zagreb, 2003.

10.  Maletić, I., Lončar-Galek, D., Mencer, J., et. al., Primjena računskog plana proračuna 2003./2004., Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2003.

11.  Maletić, I., Vašiček, V., Vašiček, D., Uvod u računovodstvo proračuna 2002., Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002.

12.  Maletić, I., Jakir-Bajo, I., Proračunsko računovodstvo, Informator, Zagreb, 2001.

13.  Maletić, I., Vašiček, D., Jakir-Bajo, I., et al., Proračunski sustav: računovodstvo, financije, revizija, porezi, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2000.

Članci u znanstvenim časopisima s međunarodnim uredništvom i međunarodnom recenzijom:

1.  Maletić, I., Kandžija, V., The Accession Process and IPA Funds in Bosnia and Herzegovina – an Opportunity for Restructuring Public Spending and Convergence Towards the EU, u zborniku radova „Economic system of European Union and accession of Bosnia and Herzegovina – challenges and policies ahead”, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Mostaru, ECSA – Asocijacija za studije Europske zajednice u BiH, str. 238. – 267., Mostar, 2017.

2.  Maletić, I., Petričko, I., Vašiček, D., Comparative Analysis of Croatia's Position in the Context of International Competitiveness, u knjizi „Competitiveness as a process”, ECSA – Asocijacija za studije Europske zajednice u BiH, str. 13. – 42., Mostar, 2017.

3.  Maletić, I., Redžepagić, S., Experience in management and absorption of the EU pre-accession funds in Croatia – lessons learned, u knjizi „Absorption Capacity of EU pre-accession Programmes in the Western Balkan Countries”, str. 311. – 327., Nica, 2014.

4.  Maletić, I., Vašiček, D., Kandžija, J., Croatian experiences in Management and Absorption of the EU Pre-Accession Funds, Zbornik 9. međunarodne konferencije „Economic Integration, Competition and Cooperation – Accesion of the Western Balkan Countries to the European Union”, str. 737. – 755., Rijeka, 2013.

5.  Maletić, I., Vašiček, D., Aktualni trendovi i zahtjevi u financijskom upravljanju kao potpora procesu europeizacije javne administracije, Zbornik 14. Međunarodnog simpozija „Zaokret ka inovativnoj i kreativnoj BiH”, str. 345. – 361., Sarajevo, 2013.

6.  Maletić, I., Vašiček, D., Europeizacijske reforme sustava financijskog upravljanja, Institut za javnu upravu, Novi Informator, str. 393. – 420., Zagreb, 2011.

7.  Maletić, I., et al., General framework of administrative convergence provided by Croatian public administrative reforms, u knjizi „Administrative Convergence and Reforms in South-Eastern European States – Analyses, Models and Comparative Studies”, No. 2, Editura Economică, str. 141. – 188., Bukurešt, 2011.

8.  Maletić, I., Primorac, M., Sopek, P., The Net Fiscal Effect of Pre-Accession and Accession of Bosnia and Herzegovina to the European Union, Zbornik simpozija „Challenges and perspectives of integration in countries of South-Eastern Europe”, str. 269. – 285., Tuzla, 2011.

9.  Maletić, I., Marić, Z., Rukelj, D., Analiza agregatnih investicija i perspektiva njihova kretanja u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na mogućnosti korištenja europskih fondova, Ekonomski pregled, No. 1 – 2, str. 3. – 34., 2011.

10.  Maletić, I., Vašiček, D., Convergence of Croatian financial and budget regulations to the framework and practices of the European Union, GAER – General Assocation of Economists from Romania, Theoretical and Applied Economics, XVII, str. 25. – 42., Bukurešt, 2010.

Ostale publikacije

Objavila je više od 250 članaka u domaćim znanstvenim časopisima. Kao predstavnica u Europskom parlamentu pokrenula je i uređivala časopis „I’M”, u kojem je objavila više od 30 članaka te bila suautorica posebnih izdanja o upotrebi sredstava iz fondova EU-a za mlade, poduzetnike, lokalne jedinice i pametna sela, kao i posebnog izdanja o Europskom fondu za strateška ulaganja. Bila je i suautorica pet publikacija povodom petogodišnje obljetnice hrvatskog članstva u Europskoj uniji objavljenih u dnevnim novinama „Jutarnji list”. Sve publikacije dostupne su na www.ivana-maletic.com.

Konferencije, dijalozi, rasprave, paneli, radionice, prezentacije i predavanja:

Sudjelovala je kao predavačica na mnogim konferencijama, okruglim stolovima i seminarima u državi i inozemstvu. Kao zastupnica u Europskom parlamentu organizirala je više od 100 konferencija u različitim gradovima diljem Hrvatske i u Bruxellesu u Belgiji. Sve informacije o aktivnostima dostupne su na www.ivana-maletic.com.


PRILOG 2.: ODGOVORI Ivane Maletić NA UPITNIK

Profesionalno iskustvo

1.  Navedite svoje profesionalno iskustvo u javnim financijama bez obzira na to radi li se o proračunskom planiranju, izvršavanju proračuna, upravljanju proračunom ili o proračunskom nadzoru ili reviziji.

Tijekom 14 godina rada u Ministarstvu financija bila sam zadužena za unaprijeđene proračunskih procesa i donošenje novih propisa kojima smo uvodili proračunske klasifikacije (ekonomsku, programsku, funkcijsku, lokacijsku i po izvorima financiranja), uspostavljali sustav državne riznice i funkcioniranja jedinstvenog računa riznice, u proces izvršavanja uvodili dodatne kontrole i praćenja u odnosu na zakonito i namjensko korištenje sredstava, mijenjali računovodstveni sustav i uvodili modificirano načelo nastanka događaja, uspostavljali potpuno novi sustav izvještavanja i financijske izvještaje koji će pomagati upravljačima u donošenju odluka i praćenju postizanja rezultata, ali biti i dobra podloga za potrebe statističkog izvještavanja prema ESA i GFS metodologiji.

Proces proračunskog planiranja značajno smo promijenili od planiranja po ekonomskoj klasifikaciji i usmjerenosti na inpute na planiranje po programima (aktivnostima i projektima) i usmjerenosti na rezultate. Cilj nam je bilo uvođenje performance budgetinga (planiranja prema učinku) ali taj korak od programskog do performance budgetinga još ni do danas nije napravljen.

Vodila sam radnu grupu Ministarstva financija za uvođenje strateškog i višegodišnjeg planiranja te smo donijeli 2008. novi Zakon o proračunu (Narodne novine 87/2008) kojim su procesi planiranja, izvršavanja, računovodstva, izvještavanja i nadzora značajno unaprijeđeni.

Tijekom priprema za pregovore i u pregovorima bila sam zadužena za uspostavu sustava upravljanja predpristupnim programima pomoći, a to je značilo uspostaviti procedure i pravila rada svih tijela te efikasan i kvalitetan sustav financijskog upravljanja i kontrola. Tada sam detaljno uz svu regulativu koja se direktno i indirektno odnosila na IPA-u, proučavala i financijsku regulativu koja je bila temelj za rad. Tih godina (od 2005.-2009.) radilo se i na uvođenju sustava financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru, a kako je upravo PIFC koncept temelj sustava upravljanja predpristupnim programima pomoći iskustva i znanja koja sam stekla koristila su i za uspostavu nacionalnog sustava te sam bila dio tima koji je na tome radio.

Bila sam odgovorna i za uspostavu i dobro funkcioniranje AFCOS – sustava za suzbijanje prijevara i nepravilnosti. Vodila sam radnu grupu za pripremu Nacionalne strategiju suzbijanja prijevara za zaštitu financijskih interesa EU za razdoblje 2010.-2012. koju je Vlada usvojila 14. siječnja 2010.

Kao dužnosnica za ovjeravanje EU sredstava (National Authorizing Officer) uvela sam koncept davanja izjave o jamstvu (statement of assurance) u sustav upravljanja EU sredstvima, ali zbog važnosti razvijanja svijesti o upravljačkoj odgovornosti taj koncept sam, kao državna tajnica u Ministarstvu financija proširila na cijeli nacionalni sustav i vodila tijekom 2010. izradu Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji je objavljen u Narodnim novinama 131/10 prema kojem su upravljači na svim razinama u javnom sektoru dužni dati izjavu o fiskalnoj odgovornosti koja je poput izjave o jamstvu za EU sredstva. Po uzoru na sustav upravljanja EU sredstvima razvila sam upitnike i obrasce testiranja koja se moraju provesti da bi upravljači mogli dati izjavu, a cijela metodologija utvrđena je u Uredbi o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila koja je donesena 2011. i objavljena u Narodnim novinama 78/11.

Kao pomoćnica ministra financija za izvršavanje državnog proračuna bila sam zadužena i za proračunski nadzor, nisam osobno izvršavala nadzor ali sam detaljno prolazila izviješća i ukazivala na to što je potrebno dodatno poboljšati, pregledati, na nejasnoće koje su se javljale i slično.

Nalazi proračunskog nadzora i državne revizije bili su nam izuzetno važni za poboljšanje sustava jer su otkrivali slabosti i najčešće nepravilnosti.

Nisam sudjelovala u poslovima revizije, ali sam stekla certifikat i diplomu Britanskog ovlaštenog instituta za javne financije i računovodstvo (CIPFA) te sam i znanstveni magisterij stekla upravo na području računovodstva, revizije i financija na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom rada u sustavu upravljanja predpristupnim programima pomoći prošla sam desetke različitih akreditacija i revizija, odgovarala na brojna izvješća i temeljem revizorskih nalaza unaprjeđivala cijeli sustav. Iskustvo s upravljanjem EU sredstvima i radom s EU revizorima u to vrijeme jako je unaprijedilo znanje i svijest cijelog nacionalnog sustava o važnosti internih kontrola te unutarnje i vanjske revizije. Unutarnji revizori su mi postali desna ruka u obavljanju poslova kao i cijela Središnja harmonizacijska jedinica.

O proračunskim procesima, promjenama u sustavu upravljanja javnim financijama, upravljanju predpristupnim programima pomoći, financijskom izvještavanju, proračunskoj transparentnosti, sustavu fiskalne odgovornosti i ostalim povezanim temama napisala sam brojne stručne i znanstvene radove te sam koatorica više knjiga na tom području. Sudjelovala sam na brojnim seminarima i konferencijama kao predavačica na te teme.

2.  Koji su vaši najveći uspjesi u profesionalnoj karijeri?

–  Uspostava jedinstvenog računa riznice i modernizacija proračunskih procesa kako je definirano Zakonom o proračunu iz 2008.

–  Ponosim se uspješnim akreditacijama i dobrim radom sustava za predpristupne programe pomoći za koji sam bila odgovorna.

–  Poglavlje 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata za koje sam kao pregovaračica bila odgovorna uspješno je zatvoreno zbog čega sam bila posebno sretna i ponosna na cijelu našu administraciju.

–  Uvođenje koncepta fiskalne odgovornosti i davanje izjava o fiskalnoj odgovornosti na razini upravljača u javnom sektoru bio je velik, a uspješno odrađen izazov kojim je uveden potpuno novi način rada i razmišljanja u javnom sektoru.

Svi dobro odrađeni poslovi značili su i profesionalni napredak, i drago mi je što sam radila u Ministarstvu financija u kojem su rad, znanje i izvrsnost u poslu bili na prvom mjestu. Tijekom profesionalnog napredovanja u Ministarstvu nisam bila član niti jedne političke stranke, i svaki pomak prema naprijed bio je vezan uz predan i kvalitetan rad. Upravo zato mi je svaki napredak - od savjetnice i više savjetnice preko načelnice odjela do pomoćnice ministra i državne tajnice te pregovaračice za poglavlje 22 i zamjenice glavnog pregovarača, bio veliki uspjeh u karijeri.

3.  Koje je vaše profesionalno iskustvo u međunarodnim multikulturnim i višejezičnim organizacijama ili institucijama sa sjedištem izvan vaše domovine?

Tijekom rada u ministarstvu financija prolazila sam brojne edukacije u Washingtonu i Beču u organizaciji Međunarodnog monetarnog fonda te u Ljubljani u organizaciji Centra za izvrsnost u financijama (CEF). U CEF-u sam u razdoblju od 2002.-2004. bila angažirana kao predavačica na Ljetnoj školi za javne financije. Od listopada 2004. do listopada 2005. sudjelovala sam s predstavnicima iz pet drugih država na projektu „Sustav nadzora lokalnih i regionalnih jedinica“ u organizaciji LGI – Institut otvorenog društva u Mađarskoj.

Najvažnije i najposebnije iskustvo stekla sam kao zastupnica u Europskom parlamentu od 1.7.2013. do danas, mandat završava 2.7.2019.

4.  Jeste li dobili razrješnicu za upravljačke dužnosti koje ste prethodno izvršavali, ako se takav postupak primjenjuje?

Na upravljačke dužnosti koje sam obavljala nije se primjenjivao postupak razrješnice.

5.  Koji su od vaših prethodnih profesionalnih položaja bili rezultat političkog imenovanja?

Pozicija državne tajnice je dužnost na koju se dolazi političkim imenovanjem. Imenovala me je Vlada RH u veljači 2008. iako nisam bila članica niti jedne političke stranke.

U HDZ sam se učlanila 2012., postala sam predsjednica Odbora za regionalni razvoj i EU fondove te u svibnju 2013. i drugi put u svibnju 2014. izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu.

6.  Navedite tri najvažnije odluke u svojem profesionalnom životu u čijem ste donošenju sudjelovali.

1.  Uvođenje sustava fiskalne odgovornosti u javni sektor.

2.  Sudjelovanje u pregovorima za pristupanje RH u EU i uspješno zatvaranje poglavlja 22.

3.  Pokretanje Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora i specijaliziranog časopisa za računovodstvene, financijske, ekonomske i pravne teme s područja poslovanja javnog i neprofitnog sektora „TIM4PIN Magazin“

Neovisnost

7.  Ugovorom je određeno da članovi Revizorskog suda moraju biti „potpuno neovisni” u izvršavanju svojih dužnosti. Kako namjeravate poštovati tu obvezu pri obavljanju svojih budućih dužnosti?

Pri obavljanju dužnosti člana Suda oslanjat ću se na vlastito profesionalno znanje i iskustvo, neću tražiti niti prihvaćati utjecaj i upute bilo koje vlade, ministarstva ili neke druge institucije i uvijek ću raditi u najboljem interesu EU-a. Aktivnosti koje su nekompatibilne s dužnostima člana Suda neću obavljati.

8.  Imate li vi ili članovi vaše bliže rodbine (roditelji, braća i sestre, bračni partner i djeca) ikakve poslovne ili financijske udjele ili ikakve druge obveze koje bi vas mogle dovesti u sukob s vašim budućim dužnostima?

Ne.

9.  Jeste li spremni otkriti sve svoje financijske interese i druge obveze predsjedniku Suda i javno ih obznaniti?

Kao MEP, imam obvezu objave financijskih interesa i u potpunosti sam spremna otkriti sve svoje financijske interese i druge obveze predsjedniku Suda i javno obznaniti Deklaraciju o interesu.

10.  Jeste li uključeni u bilo kakav tekući sudski postupak? Ako jeste, navedite pojedinosti.

Firma koja je radila na uređenju okoliša obiteljske kuće u vlasništvu oca mog muža pokrenula je postupak protiv mene s ciljem naplate poslova koji su dogovoreni, ali nisu obavljeni. Od dogovorenih radova, prema nalazu nadzornog tijela, obavljeno je manje od pola, a firma želi naplatiti preko 2,5 puta veći iznos od dogovorene cijene za sve radove koji nikada nisu izvedeni. Iako je stranka u postupku otac mog supruga (moj suprug ima punomoć za vođenje investicije), firma je iz meni nejasnih razloga tužila mene. Još nije održano niti jedno ročište, a ja sam uložila prigovor promašene pasivne legitimacije.

11.  Imate li ikakvu aktivnu ili izvršnu ulogu u politici? Ako imate, na kojoj razini? Jeste li u proteklih 18 mjeseci bili na političkom položaju? Ako jeste, navedite pojedinosti.

Članica sam Hrvatske demokratske zajednice od 2012. te sam imenovana i za predsjednica Odbora za regionalnu politiku i EU fondove stranke. U 2016. izabrana sam za jednog od ukupno šest potpredsjednika stranke i još uvijek obnašam tu dužnost.

12.  Hoćete li odstupiti s dužnosti na koju ste izabrani i odustati od aktivne funkcije povezane s odgovornostima u političkoj stranci ako budete imenovani članom Suda?

Da, ako budem imenovana članicom Suda, odstupit ću s dužnosti potpredsjednice stranke na koju sam izabrana i odustati od aktivne funkcije povezane s odgovornostima u političkoj stranci.

13.  Kako biste postupali u slučaju veće nepravilnosti ili čak prijevare i/ili korupcije u koju su upletene osobe iz države članice iz koje potječete?

Potpuno jednako kao s nepravilnostima/prijevarama/korupcijom uočenom u bilo kojoj drugoj državi članici. Zalažem se za nulti stupanj tolerancije prema prijevarama i korupciji jer su to pojave koje uništavaju društva, ruše konkurentnost i priliku za rast i razvoj. Upravo učinkovitim otkrivanjem i uklanjanjem takvih slučajeva najviše možemo pomoći drugim i svojoj državi. Pravila se moraju poštovati te je zakonito i pravilno postupanje s javnim novcem osnova od koje nema odstupanja.

Izvršavanje dužnosti

14.  Što bi trebale biti glavne značajke kulture dobrog financijskog upravljanja u svakoj javnoj službi? Kako bi Sud mogao pridonijeti ostvarivanju takve kulture?

Dobro financijsko upravljanje znači odgovoran i transparentan odnos prema trošenju javnog novca s ciljem postizanja što većih društvenih koristi ispunjavanja postavljenih ciljeva uz što niže troškove.

Glavne značajke prikladnog, učinkovitog i djelotvornog sustava financijskog upravljanja jesu:

–  planski pristup poslovanju – određivanje misije, vizije, ciljeva,

–  uređena organizacijska struktura – definirane ovlasti i odgovornosti te linije izvješćivanja,

–  jasne procedure rada, s popisima i opisima poslova te zadanim mjerljivim ciljevima i očekivanim rezultatima rada za svakog zaposlenika,

–  upravljanje rizicima,

–  uspostava i razvoj odgovarajućih kontrolnih mehanizama,

–  uspostava i razvoj sustava informacija i komunikacija,

–  kontinuirano praćenje i procjena sustava financijskog upravljanja.

Sud se, posebno kroz revizije usklađenosti i učinkovitosti sve više usmjerava na ocjenu funkcioniranja svih ovih elemenata sustava financijskog upravljanja. Preporuke Sude kojima se ukazuje na važnost otklanjanja nedostataka u sustavu dobrog financijskog upravljanja značajno pridonose izgradnji te kulture u javnoj službi. Sud često ukazuje na nedostatak informacija o načinu na koji su određeni procesi provedeni pa zbog toga ne može donijeti niti zaključke i preporuke o efikasnosti i učinkovitosti obavljenih poslova. Važno je da institucije u kojima su takvi nedostaci uočeni uvedu promjene i organiziraju svoje poslovanje na transparentniji način. Uloga zastupnika u Europskom parlamentu je velika jer tijekom rasprava na kojima Sud prezentira svoja izviješća zastupnici dodatno pomažu da institucije kod kojih su uočeni nedostaci i/ili nepravilnosti u radu shvate koliko je važno odmah reagirati i promijeniti obrasce rada, a zastupnici često traže i dodatne podatke, izvješća i objašnjenja.

15.  Sud je u skladu s Ugovorom obvezan pomagati Parlamentu u izvršavanju ovlasti nadzora nad izvršavanjem proračuna. Kako biste dodatno unaprijedili suradnju između Suda i Europskog parlamenta (osobito njegova Odbora za proračunski nadzor) radi poboljšanja javnog nadzora nad općim troškovima i vrijednosti koja se za taj novac dobiva?

Zastupnici u Europskom parlamentu pokrivaju sva područja europskih politika te programe i instrumente proračuna EU-a. Često kroz izvješća o vlastitoj inicijativi (Own-initiative (INI) reports) i rezolucije upozoravaju na nedostatke u sustavu i daju svoje prijedloge kojima žele potaknuti na povećanje učinkovitosti, kvalitete i ubrzanje provedbe određenog programa.

Važno je da na raspravama u Parlamentu o EU politikama i programima te tematskim izviješćima zastupnika i službe EP-a za usluge parlamentarnih istraživanja (European Parliament Research Service - EPRS) sudjeluju i predstavnici Suda kako bi na probleme i nejasnoće na koje upozoravaju zastupnici mogli reagirati i pripremiti svoja tematska izvješća s preporukama za poboljšanje sustava.

Zastupnici temeljem izviješća Suda mogu dobiti bolji uvid u funkcioniranje sustava te izviješćima i amandmanima na prijedloge regulativa pomoći bržoj provedbi preporuka i poboljšanjima sustava.

Izvrsne su rasprave koje organizira Odbor za proračunski nadzor na kojima predstavnici Suda prezentiraju izvješća, a predstavnici institucija na koja se izviješća odnose imaju priliku odgovarati te objasniti zastupnicima poboljšanja koja namjeravaju provesti. Odbor za proračunski nadzor bi mogao inicirati češće zajedničke rasprave s odborima nadležnim za određeni program ili instrument proračuna EU-a za koji je Sud pripremio izviješće te na taj način uključiti aktivnije i zastupnike koji rade na amandmanima i izviješćima Parlamenta na istu temu.

Iznimno korisni su materijali poput Opaski suda na prijedlog Komisije za novi VFO 2021.-2027. iz veljače 2019. te mišljenja i brifinzi na prijedloge novih programa od Horizona preko nove kohezijske politike, nove poljoprivredne politike do regulative o vladavini prava. Sud ovakvim materijalima pomaže Parlamentu u provedbi kvalitetne rasprave o novim prijedlozima te u zauzimanju argumentiranih pozicija.

Budem li izabrana za članicu Suda bit ću proaktivna u prezentiranju izvješća Suda zastupnicima, spremna sam kroz prezentacije na odborima, bilateralne sastanke sa zastupnicima, sudjelovanje na posebnim raspravama, konferencijama i okruglim stolovima koje EP i zastupnici organiziraju doprinijeti unaprjeđenju suradnje između Suda i EP-a..

16.  Prema Vašem mišljenju, kakvu dodanu vrijednost ima revizija uspješnosti i kako bi njezine zaključke trebalo uvrstiti u upravljačke postupke?

Revizija uspješnosti je ključna za poboljšavanje upravljačkih procesa jer ocjenjuje učinkovitost, djelotvornost i ekonomičnost poslovanja. Ovom revizijom uočavaju se nedostaci u sustavu financijskog upravljanja: organizacijski nedostaci, nedostaci u propisanim procedurama i provedbi pojedinih procesa poput planiranja (npr. nisu utvrđeni ciljevi, očekivani rezultati i indikatori mjerenja ispunjavanja ciljeva pojedinim programima, nema poveznice između strateškog plana programa i aktivnosti i projekata u financijskom planu i slično), izvršavanja (npr. planirani ciljevi nisu postignuti uz optimalnu kombinaciju resursa), nedostaci u kontrolnom okruženju i aktivnostima (npr. planovi rada i ciljevi iz planova rada nisu povezani sa programima, projektima i aktivnostima iz financijskog plana; nije utvrđena odgovornost pojedinaca i organizacijskih jedinica za ispunjavanje određenih ciljeva i postizanje rezultata; pojedine procedure rada nedostaju; zaposlenici nemaju dovoljno znanja o procedurama i primjenjuju ih različito što krajnje korisnike stavlja u neravnopravan položaj), nedostaci u upravljanju rizicima (npr. ne proizlaze iz svakodnevnih aktivnosti i poslova isplaniranih za cijelu godinu; utvrđeni su samo opći rizici koji se ponavljaju iz godine u godinu - nedostatak ljudi, neadekvatan prostor, loša IT oprema), nedostaci u informiranju i komunikacijama te u procjeni i praćenju sustava.

Temeljem uočenih nedostataka revizori Suda daju preporuke o financijskim uštedama, boljoj organizaciji i načinima rada, o sprječavanju gubitka resursa i o isplativijim načinima postizanja zadanih ciljeva.

Upravo zato implementiranje preporuka temeljem revizija uspješnosti poboljšava cjelokupno poslovanje, procese donošenja usluga i općenito upravljačke postupke.

17.  Kako bi se mogla poboljšati suradnja između Revizorskog suda, nacionalnih revizijskih institucija i Europskog parlamenta (Odbora za proračunski nadzor) pri reviziji proračuna EU-a?

Nacionalne revizorske institucije su partneri Europskom revizorskom sudu i bilo bi važno pojačati zajednički rad s ciljem postizanja sinergije, ali i pojednostavljivanja procesa revizije posebno s aspekta krajnjih korisnika koji su često upozoravali da su npr. za jedan projekt financiran iz ESI fondova prošli pet do deset različitih revizija i kontrola. Planiranje i provođenje zajedničkih revizija, razmjena znanja i iskustava, međusobno prezentiranje rezultata revizija, uočenih nedostataka i preporuka osnovni su načini suradnje koju je važno unaprjeđivati. Povezivanje i razmjena informacija kroz jedinstveni informacijski sustav te automatiziranje dijela procesa dodatno bi ubrzali rad i povezali revizorske institucije.

U Europskom parlamentu organiziraju se rasprave i razmjena mišljenja s nacionalnim parlamentima te bi se isto temeljem tematskih revizorskih izvješća i godišnjeg revizorskog izvješća moglo organizirati uz sudjelovanje predstavnika revizorskih institucija i Suda. Zastupnici mogu značajno pridonijeti boljoj provedbi preporuka revizorskih institucija i suda i na taj način bržem poboljšanju sustava upravljanja javnim novcem.

Vrlo pozitivna promjena u smislu poboljšanja suradnje i povezivanja između EP-a i Suda, ali i utjecanja EP-a na revidirane subjekte da primjene preporuke Suda, je procedura EP-a koja je na snazi od 1. siječnja 2017. i prema kojoj EP priprema izvješća temeljem posebnih izvješća Suda.

Za sad se još uvijek u raspravama, u pripremama izvješća, i davanju amandmana na prijedloge regulativa, ne koriste u dovoljnoj mjeri nalazi i preporuke Suda. Važno je da Odbor za proračunski nadzor što više uključi zastupnike iz drugih odbora u rasprave o posebnim tematskim izvješćima Suda iz njihovog područja djelovanja.

18.  Kako biste dodatno poboljšali izvješća Revizorskog suda kako bi Europski parlament dobivao sve potrebne informacije o točnosti podataka koje države članice pružaju Europskoj komisiji?

Točnost podataka je ključna za točnu i kvalitetnu ocjenu funkcioniranja cijelog sustava upravljanja proračunom EU-a i provedbe EU politika u državama članicama. Tako npr. bez osiguranja točnih statističkih podataka o makroekonomskim pokazateljima nije moguće kvalitetno donošenje odluka vezano uz procedure makroekonomskih neravnoteža, duga i deficita; bez kvalitetnih informacija o provedbi reformi nemoguće je dobro provođenje europskog semestra, a bez podataka o ugovorenim projektima, rokovima izvršenja, fakturiranim iznosima i rokovima plaćanja teško je dobro planirati plaćanja iz ESI fondova te se kontinuirano suočavamo s problemom niskog izvršavanja iz EU proračuna u odnosu na planirane iznose za plaćanja po državama članicama.

S obzirom da je Europska komisija zadužena za praćenje provedbe regulative i EU politika u državama članicama te prikupljanje točnih, kvalitetnih i sveobuhvatnih podataka, u Sudu možemo pojačati nadzor nad radom Komisije i pripremiti tematska izviješća o kvaliteti i učinkovitosti rada Komisije vezano uz prikupljanje i točnost prikupljenih podataka te donošenje zaključaka za pojedine države članice.

Ostala pitanja

19.  Hoćete li povući svoju kandidaturu ako mišljenje Parlamenta o vašem imenovanju za člana Revizorskog suda bude negativno?

Smatram da se autoritet Europskog parlamenta koji proizlazi iz demokratskog legitimiteta izabranih zastupnika mora u potpunosti poštovati i njegove odluke primjenjivati. U skladu s tim u slučaju negativnog mišljenja Parlamenta o mom imenovanju povukla bih svoju kandidaturu.


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Zamjena dijela članova Revizorskog suda - mađarski kandidat

Referentni dokumenti

07034/2019 – C8-0116/2019 – 2019/0803(NLE)

Datum savjetovanja / zahtjeva za odobrenje

5.3.2019

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

CONT

14.3.2019

 

 

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Indrek Tarand

11.3.2019

 

 

 

Datum usvajanja

8.4.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

11

8

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Wolf Klinz, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Indrek Tarand, Marco Valli, Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrey Novakov

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Maria Grapini, Dan Nica, Emilian Pavel, Răzvan Popa, Paul Rübig, Lambert van Nistelrooij, Maria Gabriela Zoană

Datum podnošenja

10.4.2019

Posljednje ažuriranje: 12. travnja 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti