Postupak : 2019/2028(BUD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0017/2019

Podneseni tekstovi :

A9-0017/2019

Rasprave :

PV 22/10/2019 - 14
CRE 22/10/2019 - 14

Glasovanja :

PV 23/10/2019 - 11.2
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0038

<Date>{15/10/2019}15.10.2019</Date>
<NoDocSe>A9‑0017/2019</NoDocSe> (<RefVer>1. dio</RefVer>)
PDF 475kWORD 214k

<TitreType>IZVJEŠĆE</TitreType>

<Titre>o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(11734/2019 – C9‑0119/2019 – 2019/2028(BUD))</DocRef>

1. dio: Prijedlog rezolucije


<Commission>{BUDG}Odbor za proračune</Commission>

Izvjestiteljice:  <Depute>Monika Hohlmeier (dio III. – Komisija)</Depute>

 <Depute>Eider Gardiazabal Rubial (ostali dijelovi)</Depute>

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove
 MIŠLJENJE Odbora za razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor
 MIŠLJENJE Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam
 MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za ribarstvo
 MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje
 MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
 MIŠLJENJE Odbora za ustavna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova
 PISMO ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020. (11734/2019 – C9‑0119/2019 – 2019/2028(BUD))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

 uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

 uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije[1],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012[2],

 uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.[3] („Uredba o VFO-u”),

 uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[4],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2020., dio III. – Komisija[5],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. ožujka 2019. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2020.[6],

 uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020. koji je Komisija usvojila 5. srpnja 2019. (COM(2019)0400),

 uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020. koje je Vijeće usvojilo 3. rujna 2019. i proslijedilo Europskom parlamentu 13. rujna 2019. (11734/2019 – C9-0119/2019),

 uzimajući u obzir članak 2.1c Pariškog sporazuma, koji je Europska unija ratificirala 5. listopada 2016.,

 uzimajući u obzir panoramski pregled Europskog revizorskog suda naslovljen „Mjere EU-a u području energije i klimatskih promjena” (2017.),

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ (COM(2018)0773),

 uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika,,

 uzimajući u obzir mišljenja drugih odbora,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0017/2019),

Dio III.

Opći pregled

1. podsjeća da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 14. ožujka 2019. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2020. utvrdio jasne političke prioritete za proračun za 2020., koji bi trebao biti most prema Europi budućnosti i donijeti europsku dodanu vrijednost; ponavlja svoju čvrstu predanost tim prioritetima i iznosi sljedeće stajalište kako bi se osigurala odgovarajuća razina financiranja za njihovo ostvarenje;

2. ponavlja stajalište Parlamenta da bi proračun za 2020. trebao utrti put višegodišnjem financijskom okviru (VFO) 2021. – 2027. te poslužiti kao solidna početna točka za pokretanje nove generacije programa i politika EU-a; podsjeća, štoviše, da je 2020. posljednja godina aktualnog VFO-a, dakle posljednja prilika da se Unija približi ispunjavanju političkih obveza preuzetih za to razdoblje, među ostalim i ostvarenju klimatskih ciljeva EU-a, provedbi ciljeva održivog razvoja UN-a te uspostavi europskog stupa socijalnih prava; u tom kontekstu ističe da pri donošenju proračuna Unije treba ocijeniti puni učinak politika Unije o rodnoj ravnopravnosti (rodna perspektiva pri izradi proračuna) te ga uzeti u obzir, a time i promicati rodno osviještene politike i jednake prilike;

3. prima na znanje da je Vijeće u svojem stajalištu o nacrtu proračuna smanjilo iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 1,51 milijardu EUR u usporedbi s prijedlogom Komisije; smatra da su rezovi Vijeća u izravnoj suprotnosti s prioritetima Unije, da nisu opravdani apsorpcijskim kapacitetom te da se njima pokušavaju poništiti sva konkretna povećanja koja je Parlament prethodnih proračunskih godina tražio i dobio; stoga u načelu odlučuje vratiti iznose svih odobrenih sredstava koje je Vijeće smanjilo na razinu iz nacrta proračuna, i za operativne i za administrativne rashode, te nacrt proračuna uzeti kao početnu točku za utvrđivanje svojeg stajališta;

4. čvrsto smatra da je od presudne važnosti suočiti se s klimatskim izazovima i zaštititi okoliš na način koji potiče zapošljavanje, otvara nova radna mjesta, povećava konkurentnost, promiče održivi razvoj i osigurava socijalni prosperitet; ističe ključnu ulogu novih tehnologija, kao i onih u razvoju, u postizanju tog cilja; naglašava da Unija treba biti primjer i nadahnuti druge zemlje diljem svijeta da dodatno ulažu u rashode koji se odnose na klimu; pozdravlja snažne pozive na djelovanje čelnika Unije na nedavnom sastanku na vrhu UN-a o klimatskim promjenama, kao i činjenicu da se više država članica nedavno obvezalo povećati potrošnju u područjima kao što su energetska učinkovitost, energija iz obnovljivih izvora te održiva prometna i energetska infrastruktura; smatra da bi takve izjave trebale biti popraćene konkretnim mjerama država članica, među ostalim i u okviru rasprava u Vijeću;

5.  podsjeća na obveze Unije u okviru Pariškog sporazuma, kao i na njezinu predanost postizanju cilja od 20 % rashoda Unije povezanih s klimom za razdoblje 2014. – 2020.; napominje da je 21 % odobrenih sredstava za preuzimanje obveza predloženih u nacrtu proračuna za 2020. povezano s klimom te da bi za postizanje cilja od 20 % barem još 3,5 milijarde EUR trebalo izdvojiti za rashode povezane s klimom; izražava žaljenje zbog toga što su u okviru aktualnog VFO-a Uniji na raspolaganje stavljena samo ograničena sredstva kojima bi se sama mogla suočiti s klimatskim izazovima te ističe da su u tom području potrebna znatno veća ulaganja koje Komisija procjenjuje u rasponu od 175 do 290 milijardi EUR godišnje;

6.  ističe da se proračunom za 2020. Unija treba pripremiti za još ambiciozniji cilj uključivanja politika povezanih s klimom i biološkom raznolikošću u VFO 2021. – 2027. kako bi se ispunila očekivanja europskih građana; zahtijeva transparentniju, strožu i sveobuhvatniju metodologiju, uspostavljenu u skladu s međunarodno utvrđenim metodologijama, kao i izmijenjene pokazatelje uspješnosti za definiranje i praćenje rashoda povezanih s klimom i biološkom raznolikošću; sa zanimanjem očekuje konkretan prijedlog o europskom zelenom dogovoru, kako je navedeno u političkim smjernicama novoizabrane predsjednice Komisije; podsjeća, u tom kontekstu, na svoju snažnu predanost reformi sustava vlastitih sredstava Unije, uključujući uvođenje paketa novih izvora vlastitih sredstava koji su u većoj mjeri usklađeni s glavnim političkim prioritetima Unije, među ostalim s borbom protiv klimatskih promjena;

7. stoga predlaže da se proračunom za 2020. u znatnoj mjeri doprinese suočavanju s okolišnim izazovima i klimatskim promjenama te da se što je više moguće nadoknadi postojeći zaostatak u ostvarenju cilja od 20 % rashoda Unije povezanih s klimom za razdoblje 2014. – 2020.; predlaže da se znatno, i to za više od 2 milijarde EUR, povećaju iznosi iz nacrta proračuna za proračunske linije u različitim naslovima, ponajprije u podnaslovu 1.a, kojima se izrazito doprinosi cilju klimatskih rashoda; pomno usmjerava povećanje iznosa prema linijama koje imaju izvrsnu stopu izvršenja i operativni kapacitet za apsorpciju dodatnih odobrenih sredstava u 2020.;

8. naglašava da su mladi i dalje glavni prioritet za proračun Unije; naglašava da je, unatoč pozitivnim trendovima u smanjenju stope nezaposlenosti mladih u Uniji, manjak budućih prilika za mlade istinska socijalna opasnost u određenim dijelovima Unije, uz značajne razlike među državama članicama i regijama; stoga odlučuje povećati iznos za Inicijativu za zapošljavanje mladih iznad razine koju je predložila Komisija, među ostalim kako bi se osigurao neometan prijelaz na Europski socijalni fond plus (ESF+) u sljedećem VFO-u;

9. zahtijeva dodatna financijska sredstva kako bi se zadovoljila buduća potražnja za programom Erasmus+, osnovnim programom za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje, mlade i sport u Europi; ističe da je Erasmus+ ključni vodeći program Unije koji je općepoznat među njezinim građanima te je donio opipljive rezultate s jasnom europskom dodanom vrijednošću; podsjeća da se obvezao utrostručiti sredstva za taj program u VFO-u 2021. – 2027.; naglašava da je potrebno nastaviti i dodatno osnažiti pripremno djelovanje DiscoverEU, s obzirom na njegovu planiranu integraciju u program Erasmus+ 2021. – 2027.; poziva na to da se poseban naglasak stavi na mjere mobilnosti u obrazovanju odraslih, osobito za starije osobe u programu Erasmus+;

10. predlaže dodatna ciljana povećanja iznosa u drugim proračunskim linijama povezanima s prioritetima Parlamenta u područjima kao što su MSP-ovi, digitalizacija, umjetna inteligencija, istraživanje raka, sigurnosna i pravosudna suradnja, carine, migracije i vanjska politika, uključujući razvojnu i humanitarnu pomoć;

11. u načelu podržava projekcije Komisije o proračunskim potrebama decentraliziranih agencija; stoga smatra da bi rezovi koje predlaže Vijeće ugrozili pravilno funkcioniranje tih agencija te bi im onemogućili ispunjavanje njihovih zadaća; predlaže ciljana povećanja razine odobrenih sredstava za agencije koje će ispunjavati dodatne zadaće ili koje su suočene s povećanim radnim opterećenjem zbog novih izazova;

12. zaključuje da, u svrhu adekvatnog financiranja spomenutih hitnih prioriteta i s obzirom na vrlo skroman ili nepostojeći preostali prostor do gornjih granica u određenim naslovima za 2020., instrument fleksibilnosti i ukupnu razliku do gornje granice za obveze treba iskoristiti u potpunosti, a pričuvu za nepredviđene izdatke treba mobilizirati, pri čemu dio pričuve treba ostati raspoloživ za financiranje nepredviđenih događaja do kojih može doći tijekom sljedeće godine; podsjeća da će fleksibilnost utvrđena u Uredbi o VFO-u prestati važiti na kraju tog razdoblja;

13.  ističe da je potrebno ponovno upotrijebiti sva opozvana sredstva za istraživanje, kako je navedeno u članku 15. stavku 3. Financijske uredbe; izražava duboko žaljenje zbog toga što je Vijeće ponovno odbilo primjenu te zakonodavne odredbe koju je Komisija u nacrtu proračuna predložila djelomično aktivirati; namjerava ustrajati na svojem stajalištu, u kojemu se odražavaju i tekst i duh Financijske uredbe; namjerava riješiti to pitanje tijekom ovogodišnjeg proračunskog mirenja; predlaže da se sva opozvana sredstva iskoriste za povećanje četiri proračunske linije programa Obzor 2020. uz najvišu razinu istraživačkih aktivnosti povezanih s klimom;

14. utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za proračun za 2020. (svi dijelovi) na 170 971 519 973 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, što predstavlja povećanje od 2 699 813 994 EUR u odnosu na nacrt proračuna; odlučuje, osim toga, staviti na raspolaganje iznos od 280 700 000 EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza koja odgovaraju iznosu opoziva iz članka 15. stavka 3. Financijske uredbe; utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za proračun za 2020. (svi dijelovi) na 159 146 168 195 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

15. ističe da program Obzor 2020. pruža vrlo snažnu europsku dodanu vrijednost te bitno doprinosi razvoju zelene tehnologije te inovacijama prihvatljivima za klimu i okoliš kako bi se stvorili temelji za budućnost bez ugljičnih emisija i pružila potpora prijelazu na kružno gospodarstvo; nadalje, ističe važnost programa za druga značajna područja europskog istraživanja kao što su digitalizacija, umjetna inteligencija i istraživanje raka; stoga znatno povećava iznos sredstava za Obzor 2020. u odnosu na razinu iz nacrta proračuna za 737,8 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza; nadalje, u skladu s člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe, stavlja na raspolaganje cijeli iznos od 280,7 milijuna EUR sredstava za preuzimanje obveza opozvanih u 2018. zbog neprovođenja istraživačkih projekata, i to u korist proračunskih linija Obzora 2020. koje su najrelevantnije za istraživačke projekte povezane s klimom te poziva Komisiju da posebno obrati pozornost na pravednu geografsku raspodjelu tih sredstava;

16. uvjeren je da bi borba protiv raka trebala biti apsolutni prioritet Unije te da u tom smjeru treba uložiti znatno više napora; ističe činjenicu da je istraživanje raka važan stup u tom procesu; stoga odobrava povećanje financijskih sredstava namijenjenih istraživanju raka u relevantnim proračunskim linijama programa Obzor 2020. koje također pokazuju vrlo visoku razinu izvršenja proračuna; ističe da je potrebno što prije povećati istraživanja u tom području, među ostalim s obzirom na veća ulaganja predviđena u sljedećem VFO-u;

17. podsjeća da vodeći položaj Europe u pružanju informacijskih i komunikacijskih tehnologija ovisi o sredstvima za razvoj i testiranje novih takvih tehnologija, kao i o pružanju pomoći start-upovima i tehnološkim poduzećima u cilju povećanja tržišno relevantnog kapaciteta; u tom pogledu ističe da je potrebno pružiti dodatno financiranje europskim istraživačkim postrojenjima te malim i srednjim poduzećima s naglaskom na razvoju i unapređenju tehnologija kao što su tražilice, usluge prevođenja i slične revolucionarne tehnologije;

18. ističe ključnu ulogu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u promicanju strateškog razvoja održive i međusobno povezane transeuropske mreže visokih performansi u području prometa, s posebnim fokusom na željezničku mrežu, uključujući noćne vlakove, energetske infrastrukture te infrastrukture IKT-a koja značajno doprinosi tranziciji prema klimatski neutralnom društvu; stoga predlaže povećanje financijskih sredstava za CEF-Promet i CEF-Energetiku u ukupnom iznosu od 545 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza iznad razine iz nacrta proračuna;

19. smatra da je također potrebno dodatno osnažiti važne prioritete u tom podnaslovu; u tom kontekstu ističe mala i srednja poduzeća, koja su ključan dio gospodarstva Unije te imaju presudnu ulogu u kvalitetnom ulaganju i stvaranju radnih mjesta u svim državama članicama; odobrava, u tom kontekstu, povećanje za program COSME u cilju dodatnog povećanja potencijala programa u promicanju poduzetništva, uključujući poduzetničko djelovanje žena, povećanja konkurentnosti i pristupa tržištu za poduzeća Unije te poziva na to da se naglasak stavi na digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća; podsjeća da je predloženi iznos sredstava u nacrtu proračuna za COSME bio još niži od predviđenog u financijskom programiranju te odobrava povećanje od 50 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna;

20. naglašava da je Erasmus+ i dalje vrlo cijenjen i izrazito popularan program, u kojemu broj prijava daleko premašuje dostupna financijska sredstva te koji pomaže u poticanju snažnog osjećaja zajedničkog europskog identiteta; stoga odobrava povećanje od 123,4 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna kako bi se suzbile niske stope uspješnosti i većem broju ljudi omogućilo da iskoriste prednosti tog programa;

21.  predlaže ciljana povećanja razine odobrenih sredstava za Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA), Agenciju Europske unije za sigurnost zračnog prometa, Agenciju Europske unije za željeznice, Agenciju Europske unije za kibersigurnost (ENISA), kao i razine odobrenih sredstava i osoblja za Agenciju za europski GNSS, Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER);

22. stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za podnaslov 1.a za 1 503 766 221 EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koja će se financirati upotrebom raspoloživih iznosa do gornjih granica i mobilizacijom posebnih instrumenata; osim toga, za taj podnaslov stavlja na raspolaganje iznos od 280 700 000 EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza, u skladu s odredbom o opozivima iz članka 15. stavka 3. Financijske uredbe;

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

23. podsjeća da su održiv rast i dobro usmjerena ulaganja ključni za stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i povećanje blagostanja za sve te da je potrebno učinkovitije usmjeravati sredstva iz strukturnih fondova i ulaganja u promicanje uključivog rasta, smanjenje nejednakosti i poticanje uzlazne socijalne konvergencije;

24. izražava žaljenje zbog toga što je razina nezaposlenosti mladih, procijenjena na 14,2 % u travnju 2019., i dalje neprihvatljivo visoka te posebno izražena u određenim državama članicama i regijama Unije; ističe važnost povećanja zapošljivosti i poduzetničkog kapaciteta mladih uz istodobno rješavanje problema nejednakosti; uvjeren je da su za borbu protiv nezaposlenosti potrebna znatna financijska sredstva; odlučan je u tome da se u posljednjoj godini aktualnog VFO-a osigura dodatno financiranje za program Inicijative za zapošljavanje mladih; naglašava potrebu da se ubrza provedba tog programa i da se dodatno poboljša njegova učinkovitost kako bi se nacionalnim politikama zapošljavanja osigurala veća europska dodana vrijednost; stoga predlaže povećanje od 363,3 milijuna EUR iznad razine iz nacrta proračuna u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih;

25. povećava financiranje za tehničku pomoć kako bi se riješio problem složenosti postupaka upravljanja projektima, od pripreme prijava do financijskog upravljanja i praćenja učinka, što je velika prepreka boljoj apsorpciji sredstava iz strukturnih fondova;

26. povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za podnaslov 1.b za 373 278 264 EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koja će se financirati mobilizacijom posebnih instrumenata;

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

27. sa zabrinutošću napominje da je ponovno samo 8,3 % ukupnih obveza povezano s preokretanjem trenda smanjenja biološke raznolikosti, što je najmanji postotak od 2015., unatoč tome što je uočena dosad nezabilježena i sve brža stopa izumiranja vrsta; poziva na dodjelu dostatnih povećanja i sljedivih sredstava kako bi se osigurala dugoročna i dosljedna zaštita biološke raznolikosti diljem Unije; u skladu s općim prioritetom borbe protiv klimatskih promjena, znatno povećanje u iznosu od 233 milijuna EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza usmjerava na proračunske linije koje se odnose na program LIFE+ u glavama 7. i 34.; očekuje od Komisije da se pobrine za potreban apsorpcijski kapacitet kako bi se ta dodatna sredstva upotrijebila na učinkovit način te kako bi se osigurala pravednija geografska raspodjela takvih sredstava prihvatljivih za okoliš, kao što će biti slučaj u programima sljedećeg VFO-a;

28. predlaže potrebna povećanja za odabrane proračunske linije, posebno za financiranje mjera za suzbijanje utjecaja afričke svinjske kuge u više država članica; napominje ozbiljne posljedice i veliki broj zabilježenih slučajeva te bolesti od početka 2019., nakon čega su usmrćeni deseci tisuća životinja; napominje da su treće zemlje ulagale u istraživanja za razvoj cjepiva protiv afričke svinjske kuge te da bi Unija također trebala ulagati u istraživanje i razvoj cjepiva, što bi pomoglo u iskorjenjivanju širenja i pojave afričke svinjske kuge u najkraćem mogućem roku;

29. podsjeća da će razinu odobrenih sredstava Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi još trebati prilagoditi uzimajući u obzir namjenske prihode koji bi trebali biti na raspolaganju 2020., kao što je istaknuto u pismu izmjene Komisije;

30.  predlaže ciljano povećanje razine odobrenih sredstava i osoblja za Europsku agenciju za okoliš;

31. ukupno gledajući, povećava odobrena sredstva za preuzimanje obveza za 267,3 milijuna EUR u naslovu 2. (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koja će doći iz raspoloživih sredstava do gornje granice; ističe da ne bi trebalo doći do novih rezova u proračunu za poljoprivredu s obzirom na to da je poljoprivredni sektor često pogođen krizama koje zahtijevaju proračunsku reakciju;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

32. imajući u vidu nerealno nisku gornju granicu od početka aktualnog VFO-a, povećava financiranje prioriteta Parlamenta u području unutarnje sigurnosti, migracija, temeljnih prava i poštovanja vladavine prava te za promicanje nediskriminacije i jednakosti te borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja; snažno se protivi rezovima Vijeća koji se odnose na Fond za unutarnju sigurnost (ISF) i Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) te se protivi prijedlogu Vijeća da se iznos od 400 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za AMIF premjesti u pričuvu dok ne dođe do napretka u reformi Uredbe Dublin III[7] jer bi to značilo da najjače pogođene države članice neće dobiti potporu za humano upravljanje migracijskim pritiscima;

33. ističe da je od ključne važnosti uložiti u adekvatno financiranje i ukupan broj osoblja za sve agencije koje djeluju u području migracija, sigurnosti, nadzora granica i temeljnih prava, posebno Europol, Eurojust, Ured europskog javnog tužitelja, Frontex i Agenciju Europske unije za temeljna prava; ističe da Ured europskog javnog tužitelja mora raspolagati potrebnim sredstvima kako bi mogao temeljito istraživati i kazneno goniti prekogranične kriminalne aktivnosti;

34. poziva Komisiju da hitno uspostavi fond koji bi pružao potporu operacijama traganja i spašavanja kako bi se povećao njihov opseg na Sredozemlju;

35.  ponavlja svoju spremnost da proračun Unije upotrijebi kao alat za učinkovito suzbijanje postojećih nejednakosti i promicanje rodne ravnopravnosti, posebno povećanjem sredstava za cilj programa Daphne u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu te za ljudski razvoj u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju; naglašava potrebu za dostatnim financijskim sredstvima za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad ženama i djevojčicama izbjeglicama te drugim ranjivim skupinama kao što su pripadnici zajednice LGBTQI+;

36. predlaže povećanje od 10 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za potprograme MEDIA i Kultura u okviru programa Kreativna Europa kako bi se ispravilo njihovo kronično nedovoljno financiranje i niska stopa uspješnosti prijava; osim toga, povećava odobrena sredstva za multimedijska djelovanja, koja su ključna za suzbijanje dezinformacija i promicanje neovisnog novinarstva;

37.  također predlaže ciljano povećanje doprinosa Unije Europskoj agenciji za lijekove;

38. stoga povećava iznos za naslov 3. za 121 799 746 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koji će se financirati dodatnom mobilizacijom posebnih instrumenata;

Naslov 4. – Globalna Europa

39. ističe da proračun EU-a treba više doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i mjerama prilagodbe te klimatskoj diplomaciji u zemljama obuhvaćenima Instrumentom za razvojnu suradnju i Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu; ističe mogućnost da se iz proračuna Unije pruži financijska pomoć za smanjenje rizika od katastrofa i da se mobiliziraju inovativni financijski instrumenti, uključujući plan EU-a za vanjska ulaganja, za potporu pripremi i financiranju razvojnih projekata u Africi koji su povezani s klimom;

40. predlaže znatno povećanje sredstava za zemlje zapadnog Balkana u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, osobito u područjima funkcioniranja demokratskih institucija, vladavine prava, dobrog upravljanja i javne uprave; naglašava važnost konstruktivnog financiranja s obzirom na brojne izazove s kojima će se Unija zajedno s državama članicama morati suočiti u europskom susjedstvu radi podupiranja političkih reformi i usklađivanja s pravnom stečevinom na zapadnom Balkanu;

41. podsjeća da je, s obzirom na stalne sigurnosne prijetnje i pogoršanje sigurnosnog okruženja na istočnim granicama Unije, kao i na zahtjevne reforme s kojima su suočeni istočnoeuropski partneri, važno osigurati dovoljno sredstava za sprečavanje kriza i sukoba, za potporu stabilnosti, demokraciji i izgradnji povjerenja te uložiti više napora u smanjenje siromaštva i u gospodarski razvoj regije; osim toga, podsjeća da zemlje južnog susjedstva trebaju dodatnu financijsku potporu s obzirom da su suočene s golemim pritiskom, uključujući sukobe u Siriji i Libiji, porast ekstremizma te povezana kretanja izbjeglica i migranata;

42. smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursku zajednicu na Cipru kako bi se odlučno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru, dobrobiti Maronita koji se žele preseliti kao i svih osoba u enklavama kako je dogovoreno u Trećem bečkom sporazumu, te kako bi se pružila potpora Tehničkom odboru za kulturnu baštinu dviju zajednica, čime se promiče povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;

43. naglašava odgovornost Unije da podupre zaštitu Arktika; ističe važnost ulaganja u dosljedniju politiku EU-a za Arktik;

44. poziva na povećanje sredstava za projekte usmjerene na potporu izbjeglicama iz Venezuele koji su pobjegli u susjedne zemlje, uključujući teritorije država članica EU-a na Karibima;

45. smatra da je, uzimajući u obzir ozbiljne i kontinuirane napore Turske da ugrozi regionalnu stabilnost agresivnim ponašanjem prema državama članicama te njezine nedostatke u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, opravdano dodatno smanjiti sredstva namijenjena Turskoj u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći; stoga odlučuje da neće poništiti rezove Vijeća u pogledu financiranja za Tursku, nego da će to financiranje smanjiti za dodatnih 5 milijuna EUR te da će 100 milijuna EUR tih sredstava staviti u pričuvu;

46. žali zbog ograničene uloge koju Parlament ima u nadzoru i upravljanju Uzajamnim fondom EU-a; smatra da je ključno da Parlament nadzire aktivnosti operativnog odbora i poziva Komisiju da pruži detaljne informacije o odlukama donesenima u tom odboru i osigura da Parlament bude zastupljen na njegovim sastancima;

47. povećava ukupni iznos za naslov 4. za 257 217 394 EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koji će se financirati dodatnom mobilizacijom posebnih instrumenata;

Naslov 5. – Administracija; ostali naslovi – rashodi za potporu administraciji i istraživanju

48. vraća iznose iz nacrta proračuna za administrativne rashode, uključujući rashode za potporu administraciji i istraživanju u naslovima od 1. do 4.; predlaže povećanje od 5,5 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna za Konferenciju o europskoj demokraciji / budućnosti Europe; ističe da bi Konferencija trebala imati potrebnu razinu autonomije u svom djelovanju i da bi Europski parlament trebao sudjelovati pod jednakim uvjetima kao i ostale europske institucije; nadalje ističe da bi se na Konferenciji trebalo omogućiti sudjelovanje i angažman širokog kruga građana, uključujući mlade;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

49. ponavlja da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni kao sredstva za formuliranje političkih prioriteta i uvođenje novih inicijativa koje bi se mogle pretvoriti u trajne aktivnosti i programe Unije; u tom pogledu naglašava da bi, kada je riječ pilot-projektima i pripremnim djelovanjima koji utiru put novim programima koje podupiru aktualni predsjednik Komisije i Parlament, kao što je Fond za pravednu tranziciju, Komisija trebala posebno obratiti pažnju da se provode na način koji će dobiti najširu potporu Parlamenta; nakon pažljive analize svih podnesenih prijedloga i uzimajući u potpunosti u obzir procjene Komisije o njihovu poštovanju pravnih zahtjeva i provedivosti, donosi uravnotežen paket pilot-projekata i pripremih djelovanja u kojima se odražavaju politički prioriteti Parlamenta; poziva Komisiju da brzo provede pilot-projekte i pripremna djelovanja te pruži povratne informacije o njihovoj uspješnosti i rezultatima postignutima na terenu;

Plaćanja

50. ističe dosad nezabilježenu količinu preostalih sredstava do gornje granice za plaćanja od 20 067,6 milijuna EUR, što je posljedica vrlo kasnog pokretanja programa za razdoblje 2014. – 2020. te odgovarajućeg gomilanja neiskorištenih sredstava za plaćanje, posebice u podnaslovu 1.b; ističe da je potrebno spriječiti veliku akumulaciju zahtjeva za plaćanje na početku sljedećeg VFO-a koja bi mogla dovesti do nove krize plaćanja u proračunu Unije, kao što je bio slučaj u aktualnom razdoblju, što bi moglo spriječiti uredan početak nove generacije programa za razdoblje od 2021. do 2027.;

51. stoga povećava iznos odobrenih sredstava za plaćanje za europske strukturne i investicijske fondove za ukupno 3 milijarde EUR na temelju očekivanja da će države članice dodatno ubrzati provedbu svojih operativnih programa u posljednjoj godini aktualnog VFO-a te da će se više pridržavati vlastitih prognoza; povećava iznos rezervacija za jamstveni fond EFSU-a za 948 milijuna EUR kako bi se u 2020. na proračunski neutralan način prenijeli spomenuti godišnji iznosi koji su dosad bili planirani za razdoblje od 2021. do 2023., tj. kada se očekuje veći pritisak na plaćanja; naposljetku, povećava iznose za odobrena sredstva za plaćanje u linijama u kojima su povećana odobrena sredstva za preuzimanje obveza;

Ostali dijelovi

Dio I. – Europski parlament

52. iznose odobrenih sredstava vraća na one navedene u projekcijama izrađenima na temelju pomne i odgovorne analize potreba Parlamenta za 2020. iz prethodno spomenute Rezolucije od 28. ožujka 2019., usvojene na plenarnoj sjednici s velikom većinom glasova; svjestan je da članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije omogućava Komisiji da prilagodi nacrte projekcija drugih institucija; međutim, izražava iznenađenost i duboku zabrinutost zbog rezova koje je Komisija uvela u proračunu Parlamenta, čime se prekida tradicija dobre suradnje između tih dviju institucija;

53. povećava dvije linije iznad razine iz nacrta proračuna zbog novih elemenata koji utječu na prijelazne naknade za proračun za 2020. i koje nije bilo moguće spriječiti: viša stopa zastupnika koji nisu ponovno izabrani na europskim izborima (63 %, dok je za osnovicu za izračun korišten prosjek od 50 %) i odgoda Brexita do 31. listopada 2019.; osim toga, povećava liniju za europske političke zaklade s obzirom na to da je njihov rad ključan u promicanju demokracije i borbi protiv lažnih vijesti i dezinformacija;

54. u skladu s projekcijama koje je usvojio Parlament:

-  traži od Predsjedništva da se izradi tehničko rješenje kojim bi se zastupnicima u Europskom parlamentu omogućilo da svoje pravo na glasovanje koriste tijekom rodiljnog i očinskog dopusta ili dugoročnog bolovanja;

- ponovno poziva na transparentan proces odlučivanja u području politike upravljanja nekretninama; stoga se ne slaže se s praksom da se krajem godine pribjegava preraspodjeli neiskorištenih sredstava na tekuće građevinske projekte, koja se sustavno primjenjuje u istim poglavljima, glavama i, često, istim proračunskim linijama; smatra da politiku upravljanja nekretninama treba financirati na transparentan način iz proračunskih linija koje su za to namijenjene;

-  podsjeća na svoj zahtjev Predsjedništvu da se od 1. siječnja 2020. poduzmu mjere za potpuno usklađivanje stopa naknada povezanih s putovanjima između triju mjesta rada Parlamenta koje se primjenjuju na dužnosnike, ostale službenike i akreditirane parlamentarne asistente;

-  ponovno poziva Konferenciju predsjednika i Predsjedništvo da revidiraju provedbene odredbe kojima se uređuje djelovanje izaslanstava i službenih putovanja izvan Europske unije; ističe činjenicu da bi se tom revizijom trebala razmotriti mogućnost da akreditirani parlamentarni asistenti prate, pod određenim uvjetima, zastupnike na službenim putovanjima izaslanstava Parlamenta i drugim službenim putovanjima;

-  poziva glavnog tajnika da što prije predstavi provedbena pravila kako bi se zajamčila statutarna prava akreditiranih parlamentarnih asistenata te izbjeglo diskrecijsko tumačenje i trenutačne nejednakosti koje ih ometaju u njihovu radu, u skladu sa Statutom zastupnika i asistenata;

-  traži punu provedbu mjera predloženih u Rezoluciji Parlamenta od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u Europskoj uniji[8], odnosno provedbu obuka protiv uznemiravanja za cjelokupno osoblje i zastupnike, vanjsku reviziju dvaju postojećih odbora za borbu protiv uznemiravanja, kao i restrukturiranje tih dvaju postojećih odbora u jedan neovisni odbor u kojem bi stalni članovi bili i liječnici i pravnici; traži dodatnu potporu kako bi se pokrili troškovi dodatnog osoblja nadležnog za rješavanje slučajeva uznemiravanja unutar Parlamenta, koje će obuhvaćati posebnu službu sa stručnjacima u području medicine, psihologije, prava i upravljanja ljudskim resursima, ali i kako bi se pokrili pravni i liječnički troškovi žrtava uznemiravanja, u skladu s člankom 24. Pravilnika o osoblju;

-  ponavlja svoj zahtjev glavnom tajniku za detaljnim procjenama i raščlambom troškova pripremnih tehničkih radova u zgradi SPAAK radi obnove, koji se procjenjuju na 12,4 milijuna EUR;

- ponovno poziva na veću uporabu videokonferencija i drugih tehnologija radi zaštite okoliša i uštede resursa, posebno kako bi se smanjila službena putovanja osoblja između triju mjesta rada;

Drugi dijelovi (IV. – X.)

55.  napominje da nacrt proračuna za 2020. uglavnom odražava projekcije različitih institucija koje potpadaju pod druge dijelove proračuna te stoga odgovara, uz neke iznimke, njihovim financijskim potrebama; smatra da bi rezovi koje predlaže Vijeće stoga imali štetan učinak na rad dotičnih institucija, a time i na ključan doprinos tih institucija funkcioniranju Europske unije; u tom pogledu predlaže da se u gotovo svim slučajevima iznosi vrate na razine iz nacrta proračuna, uključujući planove radnih mjesta Europskog nadzornika za zaštitu podataka i Europske službe za vanjsko djelovanje; u skladu s džentlmenskim dogovorom, ne mijenja čitanje Vijeća koje se odnosi na Vijeće i Europsko vijeće;

56. smatra da je, u ograničenom broju slučajeva te uzimajući u obzir projekcije institucija, potrebno povećati iznose u linijama u odnosu na nacrt proračuna te predložiti dodatna radna mjesta; stoga predlaže:

a) kad je riječ o Sudu Europske unije i njegovu sve većem radnom opterećenju, povratak na 11 radnih mjesta koje je Sud predložio u svojim projekcijama (7 AD i 4 AST mjesta) koje Komisija nije uključila u nacrt proračuna, kao i izdvajanje potrebnih odobrenih sredstava za primitke i naknade;

b) kad je riječ o Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, povećanje iznosa odobrenih sredstava u odnosu na nacrt proračuna u nekoliko linija kako bi se zadržala razina odobrenih sredstava slična prošlogodišnjoj;

c) kad je riječ o Europskom ombudsmanu, dodati dva AD mjesta u odnosu na nacrt proračuna, zajedno s manjim rezovima u trima proračunskim linijama kako bi se uravnotežili iznosi koji su za druge dvije linije vraćeni na razinu iz nacrta proračuna;

o

o o

57. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.


 

 

MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove (1.10.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje: <Depute>Michael Gahler</Depute>

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. sa zabrinutošću prima na znanje smanjenje od više od 1 milijarde EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za naslov 4. (Globalna Europa), što bi značilo da će proračun za vanjsko djelovanje biti manji nego u prethodne tri godine; smatra da u aktualnom međunarodnom kontekstu EU, u suradnji s državama članicama, mora preuzeti više, a ne manje odgovornosti te da u tu svrhu mora raspolagati potrebnim financijskim sredstvima s obzirom na brojne izazove u europskom susjedstvu i šire; poziva da se u naslovu 4. dodijeli razlika do gornje granice u iznosu od više od 200 milijuna EUR, uključujući za odgovor na krizu, sprečavanje sukoba, izgradnju mira i pripravnost za krizu;

2. smatra da je potrebno dodatno povećanje sredstava za zemlje zapadnog Balkana u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II), osobito u područjima funkcioniranja demokratskih institucija, vladavine prava, dobrog upravljanja i javne uprave; napominje da je Komisija preporučila otvaranje pregovora o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom; smatra da je važno održati to obećanje i započeti pregovore o pristupanju već 2019.; u tom pogledu ne odobrava predloženo smanjenje sredstava namijenjenih potpori političkim reformama i usklađivanju s pravnom stečevinom na zapadnom Balkanu te umjesto toga traži znatno povećanje sredstava;

3. primjećuje da sredstva za Tursku ostaju smanjena te smatra da je to opravdano s obzirom na ozbiljne i trajne deficite u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u Turskoj; poziva Komisiju da pomno prati situaciju te da, po potrebi, prilagodi razinu financijske potpore pritom održavajući bliske veze s građanima Turske; pozdravlja veću usredotočenost na potporu civilnom društvu, prvenstveno u području demokracije i vladavine prava, te nastavak prelaska na izravno upravljanje i potiče Komisiju da dodatno ubrza taj proces;

4.  ističe da je potrebno dati prioritet stabilnosti istočnog i južnog susjedstva EU-a; posebno ističe da je potrebno pružiti potporu ključnim zemljama, kao što su Ukrajina, Moldova, Tunis i Gruzija, koje su pokazale znatan napredak koji treba priznati i podržati; podsjeća na važnost održavanja visoke razine podrške i angažiranosti EU-a za postizanje stabilnosti istočnog susjedstva, pritom uzimajući u obzir predanost partnerskih zemalja sveobuhvatnom programu reformi, osobito u području demokracije, vladavine prava i ljudskih prava; nadalje, podsjeća da je, s obzirom na stalne sigurnosne prijetnje i sve gore sigurnosno okruženje na istočnim granicama EU-a, važno nastaviti graditi povjerenje s istočnim partnerima te osigurati dostatna financijska sredstva za potporu stabilnosti i izgradnji demokracije u regiji, posebno kada je riječ o Ukrajini i trajnom sukobu koji je u istočnoj Ukrajini prouzročila Rusija; podržava pojačanu i vidljiviju ulogu promatračke misije EU-a u Gruziji u svjetlu povećane ruske agresije prema Gruziji; ističe da bi u slučaju Moldove EU trebao iskoristiti politički zamah i osigurati snažnu financijsku potporu kako bi se ostvarile potrebne demokratske, ekonomske i socijalne reforme;

5. poziva na povećanje financijskih sredstava za borbu protiv kampanja dezinformiranja kojima se ugrožavaju demokratski procesi u susjedstvu Unije;

6. podsjeća na to da su zemlje u južnom susjedstvu pod ogromnim pritiskom zbog nemira u regiji, među ostalim zbog sukoba u Siriji i Libiji, porasta ekstremizma te s tim povezanih kretanja izbjeglica i migranata, te smatra da bi se ulaganjem više truda i sredstava u mjere izgradnje povjerenja mogli riješiti trenutačni problemi; poziva na poništavanje predloženih proračunskih rezova za zemlje u južnom susjedstvu u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI); ponavlja da se doprinosi iz ENI-ja za potporu Siriji i Uzajamni fond EU-a za Afriku ne smiju dodjeljivati nauštrb njegovih temeljnih prioriteta te traži da se te dodatne obveze u potpunosti kompenziraju povećanjem sredstava;

7.  pozdravlja obveze preuzete na trećoj konferenciji u Bruxellesu pod nazivom „Potpora budućnosti Sirije i regije” te naglašava da se EU povrh dodijeljenih 560 milijuna EUR mora obvezati na dugotrajnu i stabilnu angažiranost u regiji; ističe napore organizacija koje rade na prikupljanju dokaza u Siriji i poziva na to da temeljni prioritet bude očuvanje dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti koje su počinile obje strane;

8.  poziva na povećanje potpore EU-a održivosti dvodržavnog rješenja, Palestinskoj samoupravi, civilnom društvu u Izraelu i Palestini te Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA); sa zabrinutošću prima na znanje nedavne optužbe o zlouporabi ovlasti u vodstvu UNRWA-e te očekuje potpunu i transparentnu istragu kao i vanjski nadzor tih pitanja; i dalje je zabrinut zbog toga što se humanitarna pomoć EU-a kontinuirano uništava i zapljenjuje na Zapadnoj obali;

9. poziva na ponovno uvođenje mandata posebnog predstavnika EU-a za južni Mediteran, čime će se potaknuti angažman EU-a u toj regiji i povećati njegova vidljivost;

10.  traži povećanje sredstava za Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR); ponovno naglašava svoju snažnu potporu borcima za ljudska prava, osobito onima koji su u najvećoj opasnosti, između ostalog u okviru mehanizma za borce za ljudska prava (ProtectDefenders.eu);

11. ističe potrebu za pružanjem potpore i zaštite zajednici LGBTI+ diljem svijeta; traži da se sredstva EU-a dodijele za potporu zajednicama LGBTI+ u zemljama u kojima su njihova prava ugrožena;

12.  ističe da misije EU-a za promatranje izbora imaju važnu ulogu u jačanju demokratskih institucija i izgradnji povjerenja javnosti u izborni proces, čime se promiče stabilnost i osnažuju drugi ciljevi vanjske politike, među ostalim izgradnja mira; ističe da je važno ojačati misije EU-a za promatranje izbora i povećati sredstva za njihovo financiranje; napominje da bi predloženo povećanje prije svega trebalo biti usmjereno na jačanje potpore lokalnim organizacijama za promatranje izbora iz domene civilnog društva, dok bi za financiranje misija za promatranje izbora trebalo namijeniti do 25 % ukupnog proračuna Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR); poziva Komisiju da potiče veću konkurentnost među pružateljima usluga kako bi se povećala učinkovitost i djelotvornost;

13.  ističe važnost postupnog oblikovanja zajedničke obrambene politike EU-a i potrebu za pružanjem potpore daljnjem financiranju kako bi se zajamčila njezina provedba; ponovno potvrđuje snažnu potporu Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) te pozdravlja činjenicu da je u nacrtu proračunu u tu svrhu dodijeljeno 255 milijuna EUR; podsjeća da Europski fond za obranu u budućim proračunima mora imati važnu ulogu, osobito u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru; poziva države članice da se više koriste tim mogućnostima financiranja;

14. ponavlja svoje stajalište da je financiranje administrativnih i operativnih rashoda Europske obrambene agencije i stalne strukturirane suradnje iz proračuna Unije jedina mogućnost predviđena u Ugovorima;

15. vjeruje da bi trebalo namijeniti veća sredstva za civilno sprečavanje sukoba, posredovanje i napore u smislu pomirenja, osobito u južnom i istočnom susjedstvu EU-a;

16. ističe posljedice koje će klimatske promjene imati na vanjsko djelovanje EU-a; ističe potrebu da se na klimatsku krizu odgovori znatnim povećanjem sredstava namijenjenih za klimatske ciljeve i klimatsku diplomaciju;

17. naglašava odgovornost EU-a da podupre zaštitu Arktika; ističe važnost ulaganja u dosljedniju politiku EU-a za Arktik;

18. ističe kritičnu potrebu za iskorjenjivanjem seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja na način da se riješi problem njegove raširene i sustavne upotrebe kao ratnog oružja; poziva da se sredstva EU-a upotrijebe za potporu žrtvama rodno uvjetovanog nasilja i pravima žena diljem svijeta na pristup sigurnom i legalnom pobačaju;

19. poziva na povećanje sredstava za projekte usmjerene na potporu izbjeglicama iz Venezuele koji su pobjegli u susjedne zemlje, uključujući teritorije država članica EU-a na Karibima;

20. ogorčen je zbog niskog postotka žena na srednjim i visokim rukovodećim položajima u ESVD-u (25 %, odnosno 13 %); poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da pismenim putem preuzme obvezu u pogledu prisutnosti žena na rukovodećim položajima, uključujući cilj prema kojem će do 2024. 50 % voditelja delegacija biti žene;

21. ističe činjenicu da nepredviđene krize iziskuju fleksibilnost i manevarski prostor u okviru proračuna i stoga podsjeća da u slučaju potrebe treba biti pripremljen i sposoban za djelovanje na brz i djelotvoran način;

22. podsjeća da se trenutačni prijedlog proračuna temelji na proračunu koji uključuje puni doprinos Ujedinjene Kraljevine tijekom 2020.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.10.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

12

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Petras Auštrevičius, Traian Băsescu, Phil Bennion, Lars Patrick Berg, Anna Bonfrisco, Reinhard Bütikofer, Fabio Massimo Castaldo, Włodzimierz Cimoszewicz, Tanja Fajon, Michael Gahler, Giorgos Georgiou, Nathan Gill, Raphaël Glucksmann, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Sandra Kalniete, Stelios Kouloglou, David Lega, Nathalie Loiseau, Antonio López-Istúriz White, Jaak Madison, Claudiu Manda, Thierry Mariani, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Sven Mikser, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Demetris Papadakis, Tonino Picula, Giuliano Pisapia, Nacho Sánchez Amor, Isabel Santos, Sergei Stanishev, Hermann Tertsch, Idoia Villanueva Ruiz, Viola Von Cramon-Taubadel, Irina Von Wiese, Isabel Wiseler-Lima, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Attila Ara-Kovács, Vladimír Bilčík, Loucas Fourlas, Neena Gill, Markéta Gregorová, Roman Haider, Sergey Lagodinsky, Hannah Neumann, Bert-Jan Ruissen, Tineke Strik, Mick Wallace

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.

Michael Bloss, Liudas Mažylis, Philippe Olivier

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

42

+

ECR

Hermann Tertsch

NI

Fabio Massimo Castaldo

PPE

Traian Băsescu, Vladimír Bilčík, Loucas Fourlas, Michael Gahler, Sandra Kalniete, David Lega, Antonio López-Istúriz White, David McAllister, Liudas Mažylis, Vangelis Meimarakis, Francisco José Millán Mon, Isabel Wiseler-Lima, Željana Zovko

RENEW

Petras Auštrevičius, Phil Bennion, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Nathalie Loiseau, Javier Nart, Irina Von Wiese

S&D

Attila Ara-Kovács, Maria Arena, Włodzimierz Cimoszewicz, Tanja Fajon, Neena Gill, Raphaël Glucksmann, Claudiu Manda, Sven Mikser, Demetris Papadakis, Tonino Picula, Giuliano Pisapia, Nacho Sánchez Amor, Isabel Santos

VERTS/ALE

Michael Bloss, Reinhard Bütikofer, Markéta Gregorová, Sergey Lagodinsky, Hannah Neumann, Tineke Strik, Viola Von Cramon-Taubadel

 

12

-

ECR

Bert-Jan Ruissen

GUE/NGL

Giorgos Georgiou, Stelios Kouloglou, Idoia Villanueva Ruiz, Mick Wallace

ID

Lars Patrick Berg, Anna Bonfrisco, Roman Haider, Jaak Madison, Thierry Mariani, Philippe Olivier

NI

Nathan Gill

 

1

0

S&D

Sergei Stanishev

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

 

MIŠLJENJE Odbora za razvoj (9.10.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje: <Depute> Charles Goerens</Depute>

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. naglašava potrebu da opći proračun Europske unije na odgovarajući način doprinese ostvarivanju Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih ciljeva održivog razvoja te cilju iskorjenjivanja siromaštva, kako je utvrđeno u člancima 3. i 21. Ugovora o Europskoj uniji i članku 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; naglašava da ciljevi održivog razvoja moraju biti strateški prioritet i da se njihova provedba mora obuhvatiti svim unutarnjim i vanjskim politikama Europske unije; podsjeća da će prema navodima Ujedinjenih naroda postizanje ciljeva održivog razvoja iziskivati od 5 do 7 bilijuna USD godišnje (od čega 2,5 – 3 bilijuna u zemljama u razvoju); ističe da Europska unija, ako želi biti vjerodostojan globalni akter, mora preuzeti vodeću ulogu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i povećati usklađenost politika u interesu razvoja; naglašava važnost dijaloga, uključivog lokalnog djelovanja i odgovornosti te dopiranja pomoći EU-a do građana; ističe da su ciljevi održivog razvoja povezani i nedjeljivi, no naglašava da se 3. cilj održivog razvoja o zdravlju, 4. cilj o obrazovanju, 5. cilj o rodnoj ravnopravnosti, 13. cilj o borbi protiv klimatskih promjena te 16. cilj o miru, pravdi i jakim institucijama moraju jasnije odražavati u općem proračunu Europske unije za 2020.;

2. ističe da Unija i njezine države članice moraju poštovati svoju zajedničku obvezu, ponovno potvrđenu 2015., da će do 2030. povećati razinu službene razvojne pomoći na 0,7 % BND-a; poziva Komisiju i države članice da pripreme obvezujuće vremenske okvire za postupna povećanja do te razine; podsjeća na zajedničku obvezu Unije da najmanje razvijenim zemljama dodijeli službenu razvojnu pomoć u iznosu od 0,20 % BND-a; ponavlja da se Komisija obvezala da će najmanje 20 % svoje ukupne službene razvojne pomoći namijeniti ljudskom razvoju i socijalnoj uključenosti; ističe potrebu za promicanjem i zaštitom seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava;

3. ponavlja svoju zabrinutost zbog uporabe razvojnih fondova za nerazvojne ciljeve i naglašava da financiranje koje ne ispunjava kriterije za službenu razvojnu pomoć mora dolaziti iz drugih instrumenata, a ne iz Instrumenta za razvojnu suradnju; ističe da je važno zajamčiti standarde ljudskih prava u cjelokupnoj suradnji u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju i ustraje u tome da EU mora otkloniti uzroke siromaštva i nejednakosti u cilju uspješne dugoročne borbe protiv siromaštva; ponovno potvrđuje potporu uvrštenju Europskog razvojnog fonda u proračun te inzistira na dostatnom parlamentarnom nadzoru nad financiranjem koje Unija pruža u području razvoja;

4.  poziva na primjenu pristupa koji se temelji na rezultatima, provedbi mehanizama izvješćivanja, učinkovitosti i praćenju sredstava namijenjenih za razvojnu pomoć EU-a;

5. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji se koristi Krizni uzajamni fond Europske unije za Afriku (EUTF); posebno napominje da se prioritet u pogledu upravljanja migracijama i granicama često izuzima iz ciljeva smanjenja siromaštva i rješavanja temeljnih uzroka migracija te da to može imati negativne učinke; primjerice, smatra neprikladnim da se taj instrument koristi za financiranje libijske obalne straže, a da se u obzir ne uzimaju vrlo teška kršenja ljudskih prava u Libiji;

6. ističe pristup razvoju utemeljen na pravima i načelo da se nikoga ne zapostavi; ustraje u tome da se politikama i programima Unije moraju osigurati standardi ljudskih prava i doprinositi borbi protiv trajnih globalnih nejednakosti i diskriminacije na temelju čimbenika kao što su dohodak, etnička pripadnost, spol, dob, invaliditet, vjera ili uvjerenja, seksualna orijentacija i rodni identitet; naglašava da je potrebno poduprijeti nediskriminaciju i zaštitu branitelja ljudskih prava;

7. žali zbog ograničene uloge koju Europski parlament ima u nadzoru i upravljanju EUTF-om; smatra da je osobito važno da Parlament može nadzirati aktivnosti operativnog odbora i poziva Komisiju da pruži detaljne informacije o odlukama donesenima u tom odboru i osigura da Europski parlament bude zastupljen na njegovim sastancima;

8. inzistira na potrebi da se unaprijedi 5. cilj održivog razvoja o rodnoj ravnopravnosti i poziva na konkretnije napore u vanjskoj politici Unije, uključujući ciljana djelovanja i mjere za rodnu ravnopravnost; inzistira na potrebi za borbom protiv nasilja nad ženama i djevojčicama i promicanjem pristupa seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima;

9. ističe 16. cilj održivog razvoja i potporu demokraciji, dobrom upravljanju i vladavini prava; skreće pozornost na važnost podupiranja dijaloga, uključivog preuzimanja odgovornosti na lokalnoj razini i stvaranja poticajnog okruženja za sudjelovanje građana; ističe važnost mladih i žena kao ključnih pokretača promjene; naglašava važnost uključivanja žena u uspostavu mira i rješavanje sukoba;

10. ističe važnost pružanja potpore civilima u područjima sukoba i ponovne izgradnje društava koja izlaze iz konfliktnih situacija; skreće pozornost na položaj kurdske, jezidske, kršćanske i drugih etničkih i vjerskih manjina na Bliskom istoku; ističe da je važno da Agencija Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku bude funkcionalna i da joj se pruži dostatna potpora u vrijeme kada dobiva manje sredstava od drugih globalnih aktera;

11. podupire namjeru Komisije da pojasni doktrinu koju će primjenjivati u području razvojne suradnje s državama koje krše načela vanjske politike Europske unije;

12. smatra da bi proračun za razvoj za 2020. trebao dosljednije odražavati usredotočenost EU-a na zemlje koje su najmanje razvijene u području obrazovanja i zapošljavanja mladih, u kojima djevojčice i žene trpe rodno uvjetovano nasilje i u kojima je univerzalan pristup vodi nedostatan;

13. poziva Komisiju da zajamči da se financiranjem aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama i drugih aktivnosti povezanih s klimom u trećim zemljama dopunjuje financiranje aktivnosti iz instrumenata razvojne suradnje; ističe da bi klimatske promjene mogle teže pogoditi one koji su već u ranjivom položaju te dovesti do nazadovanja u pogledu napretka koji je već ostvaren u borbi protiv siromaštva i gladi; zabrinut je da bi klimatske promjene mogle imati mnogobrojne negativne učinke koji će dovesti do većeg broja humanitarnih kriza, primjerice, povećanjem broja sukoba i ratova;

14. naglašava važnost zalaganja za stvaranje više dostojanstvenih i zelenih radnih mjesta u skladu s 8. ciljem održivog razvoja; skreće pozornost na veze između trgovine i razvoja te poziva Uniju da pruži veću potporu zemljama kako bi sudjelovale u međunarodnoj trgovini i u potpunosti ostvarile koristi od nje; ističe važnost promicanja dijaloga između socijalnih partnera te u tom pogledu ističe inicijative poput Globalnog sporazuma za dostojanstven rad i uključiv rast; naglašava važnost jamčenja radničkih prava u globalnim vrijednosnim lancima i promicanja dostojanstvenog rada na temelju radnih standarda Međunarodne organizacije rada;

15. smatra da je potrebno poduzeti mjere za rješavanje humanitarnih kriza, s posebnim naglaskom na prevenciji, izgradnji otpornosti i suradnji s dionicima kako bi se pronašlo rješenje za manjak sredstava na globalnoj razini namijenjenih za humanitarno djelovanje; ističe da bi trebalo pojačati suradnju između vlada, civilnog društva i privatnog sektora; inzistira na znatnom povećanju sredstava za proračunske linije za humanitarnu pomoć kako bi bile spremne za nove katastrofe umjesto da pokrivaju samo tekuće krize, te na tome da se istodobno osiguraju dostatna sredstva za dugoročniju razvojnu suradnju kojom bi se izgradila snažna, otporna i uključiva društva; ističe da nije vjerojatno da će se krize smanjiti, štoviše, one postaju sve dugotrajnije; naglašava važnost dobrih veza između humanitarne pomoći i razvojne suradnje;

16. ističe važnost zadržavanja odobrenih sredstava za plaćanje u poglavlju o humanitarnoj pomoći barem na istoj razini kao i odobrenih sredstva za preuzimanje obveza kako bi se izbjeglo kašnjenje plaćanja koje bi moglo imati znatne negativne učinke na ljude i provedbene partnere;

17. ustraje u tome da Unija ne može nazadovati kao sila koja se zalaže za multilateralizam i globalnu suradnju te poziva na dodjelu dostatnih sredstava za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć unutar novog višegodišnjeg financijskog okvira.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

8.10.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

2

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Hildegard Bentele, Udo Bullmann, Ryszard Czarnecki, Gianna Gancia, Mónica Silvana González, Pierrette Herzberger-Fofana, György Hölvényi, Martin Horwood, Rasa Juknevičienė, Pierfrancesco Majorino, Lukas Mandl, Marc Tarabella, Tomas Tobé, Chrysoula Zacharopoulou

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Manon Aubry, Stéphane Bijoux, Ellie Chowns, Ewa Kopacz, María Soraya Rodríguez Ramos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.

Sándor Rónai


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

20

+

ECR

Ryszard Czarnecki

GUE/NGL

Manon Aubry

ID

Gianna Gancia

PPE

Hildegard Bentele, György Hölvényi, Rasa Juknevičienė, Ewa Kopacz, Lukas Mandl, Tomas Tobé

Renew

Stéphane Bijoux, Martin Horwood, María Soraya Rodríguez Ramos, Chrysoula Zacharopoulou

S&D

Udo Bullmann, Mónica Silvana González, Pierfrancesco Majorino, Sándor Rónai, Marc Tarabella

Verts/ALE

Ellie Chowns, Pierrette Herzberger-Fofana

 

2

-

NI

Louis Stedman-Bryce, James Wells

 

2

0

ID

Dominique Bilde, Bernhard Zimniok

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor (26.9.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD)(BUD))</DocRef>

Izvjestiteljica za mišljenje: <Depute>Corina Crețu</Depute>

 

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

Financijsko upravljanje

1. podsjeća na to da je u članku 247. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe utvrđena obveza prema kojoj Komisija mora svakog 31. srpnja dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću integriran skup financijskih izvješća i izvješća o odgovornosti, uključujući dugoročne prognoze budućih priljeva i odljeva u narednih pet godina;

2. ustraje u tome da se u tim izvješćima analizira učinak obveza na iznos zaostataka u plaćanjima u dotičnom višegodišnjem financijskom okviru (VFO);

Programski izvještaji o rashodima poslovanja priloženi proračunu

3. pozdravlja programske izvještaje o operativnim rashodima priložene općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2020. (proračun za 2020.) koji, u skladu s člankom 41. stavkom 3. točkom (h) Financijske uredbe, sadrže informacije o svakom programu potrošnje;

4. pozdravlja činjenicu da se u programskim izvještajima za 2020. upućuje na ostvarenje horizontalnih ciljeva politike kao što su borba protiv klimatskih promjena i bioraznolikost; cijeni što Komisija također predstavlja relevantne programe potrošnje kojima se doprinosi ostvarenju prioriteta strategije Europa 2020. i ističe najnovije i najvažnije inicijative koje doprinose ciljevima održivog razvoja zajedno s razvojnom politikom, iako često na neizravan i nemjerljiv način;

5. poziva Odbor za proračune da u suradnji sa sektorskim odborima Parlamenta promiče stvarnu kulturu „usmjerenosti na rezultate” u cilju optimizacije uporabe sredstava, analizirajući razloge koji dovode do loše uspješnosti programa i potičući mjere za poboljšanje njihove iskorištenosti i uspješnosti;

Izvješća o uspješnosti

6. podsjeća na to da trenutačni okvir za procjenu uspješnosti programa o kojemu se izvještava u programskim izvještajima sadrži više od 700 vrsta pokazatelja kojima se mjeri uspješnost u odnosu na više od 60 općih i više od 220 posebnih ciljeva;

7. pita se zašto Komisija za mjerenje uspješnosti financijskog upravljanja koristi dvije skupine ciljeva i pokazatelja; s jedne strane, glavni direktori Komisije ocjenjuju postizanje ciljeva utvrđenih u planovima upravljanja koji se temelje na ciljevima i pokazateljima u njihovim godišnjim izvješćima o radu, dok, s druge strane, Komisija uspješnost programâ potrošnje mjeri na temelju programskih izvještaja o operativnim rashodima priloženih nacrtu proračuna; poziva Komisiju da svoje izvješćivanje temelji na jednoj skupini ciljeva i pokazatelja;

8. žali što Komisija u svojim izvješćima o uspješnosti nije objasnila kako se koristila informacijama o uspješnosti u postupku donošenja odluka;

9. traži od Komisije da:

(a) pojednostavi izvješćivanje o uspješnosti:

 dodatnim smanjenjem broja ciljeva i pokazatelja kojima se koristi za razna izvješća o uspješnosti i usmjeravanjem na one kojima se najbolje mjeri izvršenje proračuna Unije;

 predstavljanjem financijskih informacija na način koji omogućuje njihovu usporedbu s informacijama o uspješnosti kako bi se dobila jasna poveznica između potrošnje i uspješnosti;

(b) utvrdi na koji su se način upotrijebile informacije o uspješnosti u vezi s proračunom Unije u postupku donošenja odluka;

(c) razvije metode obrade za velike količine podataka nastale izvješćivanjem o uspješnosti u cilju pružanja pravovremene, poštene i stvarne slike o postignućima; ustraje u tome da se izvješćivanje o uspješnosti treba koristiti za poduzimanje korektivnih mjera kada se ne ispunjavaju ciljevi programa;

(d) na bolji način uravnoteži izvješćivanje o uspješnosti jasnim predočavanjem informacija o glavnim izazovima koje tek treba riješiti;

Pravodobna apsorpcija

10. poziva Komisiju da poboljša točnost predviđanja plaćanja te da iskoristi naučeno iz prethodnog programskog razdoblja kako bi se suočila s gomilanjem zaostataka u plaćanjima i izbjegla negativan učinak na sljedeći VFO te da predstavi akcijski plan za smanjenje zaostataka u plaćanjima tijekom višegodišnjeg financijskog okvira 2021. –2027.;

11. poziva Komisiju da pruži odgovarajuću tehničku pomoć nacionalnim tijelima država članica kako bi mogla preuzeti dodijeljene iznose;

12. ističe činjenicu da proračun EU-a ne smije biti u deficitu te da sve veći zaostaci u plaćanjima zapravo predstavljaju financijski dug;

Klimatske promjene

13. ističe da se Europska unija obvezala na to da 20 % njezina proračuna bude povezano s klimom; poziva Komisiju da razvije istraživanje, razvoj i inovacije kako bi postigla taj cilj od 20 %;

Migracija, zaštita granica i ljudska prava

14. poziva Komisiju da za potrebe upravljanja i izvješćivanja utvrdi način bilježenja proračunskih rashoda Unije kojim će se omogućiti izvješćivanje o cjelokupnom financiranju povezanom s izbjegličkim i migracijskim pitanjima, kao i za buduću politiku Unije o upravljanju migracijskim tokovima i integracijom;

Obzor 2020.

15.  ističe da program Obzor 2020. uživa političku potporu država članica; napominje da je istraživanje oblik izravnih ulaganja u pametan, održiv i uključiv rast kojim se potiče zapošljavanje; smatra da samo donošenjem ambicioznog proračuna Unija može razviti znanstveno vodstvo kako bi odgovorila na izazove s kojima se suočava društvo u pogledu zapošljavanja, energetske tranzicije, digitalizacije te medicinskih i farmaceutskih istraživanja;

16. podsjeća da u svakoj migracijskoj krizi postoji humanitarni element koji nužno uključuje hitne mjere; poziva Komisiju da pronađe brze načine za odgovor na migracijsku krizu i humanitarne situacije koje stoje iza nje;

17. poziva Komisiju da osigura više sredstava za najizloženije države članice u pogledu migracijske i izbjegličke krize kako bi se učinkovitije odgovorilo na migracijsku krizu;

18. ponovno poziva na uvođenje posebne proračunske linije za cilj programa Daphne, koji je dio Programa o pravima, jednakosti i građanstvu, kako bi se pokazala predanost Unije u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama; poziva na povećanje sredstava u ovoj proračunskoj liniji i preokretanje trenda smanjenja sredstava namijenjenih cilju programa Daphne tijekom razdoblja 2014. – 2020.; predlaže da se u sljedećem VFO-u poveća proračun za novi Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti koji će uključivati i Program o pravima, jednakosti i građanstvu; poziva na ulaganje stalnih napora u povećanje razine osviještenosti o bespovratnim sredstvima uključenima u poseban cilj programa Daphne zajedno s mjerama za pojednostavnjenje povezanih administrativnih postupaka;

Sigurnost i obrana

19. poziva Komisiju da uvede zaseban naslov za sigurnost i obranu kako bi se omogućio transparentniji nadzor;

20. ističe znatan proračunski i organizacijski rizik povezan s velikim proširenjem agencija kao što je predloženo u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. za Frontex; kako bi se upravljalo tim proračunskim rizikom snažno potiče na razvoj, izvješćivanje i nadzor u pogledu detaljnog programa postupnog širenja u okviru pravne osnove odobrene za sljedeći VFO iz kojeg će tijekom sljedećih godina proizaći proračunski aranžmani za koje će odgovarati;

Financijski instrumenti i uzajamni fondovi

21. ustraje, zajedno s Revizorskim sudom, na potrebi za detaljnijim izvješćivanjem o financijskim instrumentima te poziva Komisiju da dostavi točne i potpune informacije o financijskim instrumentima u okviru podijeljenog upravljanja u kojima se navode iznosi vraćeni u proračun Unije i iznosi koji ostaju u državama članicama;

22. ističe da se pomoć trećim zemljama u sve više pruža preko alternativnih modela financiranja, kao što su uzajamni fondovi i Instrument za izbjeglice u Turskoj, čime se povećava složenost postojećih financijskih struktura;

23. ističe da udruživanje sredstava iz Europskog razvojnog fonda, proračuna EU-a i drugih donatora uzajamnih fondova ne bi smjelo dovesti do toga da novac određen za politiku razvoja i suradnje ne bude namijenjen svojim prvotnim ciljevima kao što su iskorjenjivanje siromaštva i promicanje temeljnih prava;

24. naglašava da bi se uzajamni fondovi trebali uspostaviti samo kad je njihova uporaba opravdana i ako potrebnu mjeru nije moguće ostvariti s pomoću drugih postojećih kanala financiranja; nadalje, u skladu s načelom jedinstva proračuna, poziva Komisiju da razmotri ukidanje uzajamnih fondova koji ne mogu privući doprinos drugih donatora ili kojima se ne pruža dodana vrijednost u odnosu na tradicionalne vanjske instrumente Unije;

25. smatra da se djelovanje i odgovornost uzajamnih fondova Unije najbolje postižu njihovim transparentnim vođenjem u okviru općeg proračuna Unije;

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO)

26. ustraje u tome da Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) mora raspolagati odgovarajućim financijskim i ljudskim resursima; ističe da Ured europskog javnog tužitelja mora biti u funkciji već od studenog 2020.; ističe važnost jasne podjele zadaća i dobre koordinacije između EPPO-a i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF);

27. podsjeća na važnost Inicijative za zapošljavanje mladih u promicanju sudjelovanja i integracije mladih na tržište rada;

28. napominje da u nacrtu proračuna za 2020. ukupni doprinos Unije iznosi 8 372 000 EUR;

29. podsjeća na važnost dodjele odgovarajućih sredstava i osoblja OLAF-u, Europolu i Eurojustu kako bi se osigurala njihova sposobnost učinkovite suradnje s EPPO-om i ispunila zajednička zadaća zaštite financijskih interesa Unije. u tom pogledu izražava zabrinutost zbog smanjenja broja osoblja o kojem je OLAF izvijestio u svojem godišnjem izvješću za 2018., dok se njegovo radno opterećenje strukturno povećalo.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.9.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Matteo Adinolfi, Olivier Chastel, Caterina Chinnici, Lefteris Christoforou, Corina Crețu, Tamás Deutsch, Raffaele Fitto, Daniel Freund, Isabel García Muñoz, Cristian Ghinea, Michael Heaver, Monika Hohlmeier, Joachim Kuhs, Claudiu Manda, Tsvetelina Penkova, Markus Pieper, Sabrina Pignedoli, Petri Sarvamaa, Angelika Winzig, Lara Wolters, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Katalin Cseh, Derk Jan Eppink, Mikuláš Peksa, Ramona Strugariu, Viola Von Cramon-Taubadel, Lucia Vuolo

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

24

+

ID

NI

EPP

Renew

S&D

Verts/ALE

Matteo Adinolfi, Joachim Kuhs, Lucia Vuolo

Sabrina Pignedoli

Lefteris Christoforou, Tamás Deutsch, Monika Hohlmeier, Markus Pieper, Petri Sarvamaa, Angelika Winzig, Tomáš Zdechovský

Olivier Chastel, Katalin Cseh, Cristian Ghinea, Ramona Strugariu

Caterina Chinnici, Corina Crețu, Isabel García Muñoz, Claudiu Manda, Tsvetelina Penkova, Lara Wolters

Daniel Freund, Mikuláš Peksa, Viola Von Cramon-Taubadel

 

2

-

ECR

NI

Derk Jan Eppink

Michael Heaver

 

1

0

ECR

Raffaele Fitto

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

 

 

MIŠLJENJE Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (6.9.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje: <Depute>Siegfried Mureşan</Depute>

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

 

1. poziva da se proračunom za 2020. doprinese postizanju prioriteta navedenih u europskom semestru kao što su visokokvalitetna privatna i javna ulaganja, primjerice u novoosnovana poduzeća i MSP-ove i reforme kojima se povećava konkurentnost te održiv, uključiv i kohezivan rast, uz istovremenu provedbu Pakta o stabilnosti i rastu i pridržavanje njegovih odredbi o fleksibilnosti; podsjeća na važnost nastavka jamčenja makrofinancijske stabilnosti i zdravih javnih financija, provedbe ujednačenih strukturnih reformi, produbljenja i jačanja jedinstvenog tržišta, uključujući digitalno tržište, i dovršenja ekonomske i monetarne unije (EMU);

2. smatra da se proračunom EU-a treba nastaviti podupirati gospodarski oporavak u Europskoj uniji, kao i osigurati dostatna sredstva za suočavanje s transnacionalnim izazovima kao što su klimatske promjene i migracija;

3. naglašava da je važno osigurati dostatna sredstva za koordinaciju i nadzor makroekonomskih politika i financijskih kaznenih djela te borbu protiv pranja novca i pridržavanje okvira o gospodarskom upravljanju, kao i održavati transparentnu komunikaciju s građanima EU-a o tim mjerama; podsjeća na potrebu za stalnim poboljšanjem kvalitete i odabira jezika u pogledu informacija koje se objavljuju na internetu, kako bi te informacije obuhvaćale česta pitanja građana;

4. naglašava potrebu za poticanjem socijalno uravnoteženog, održivog gospodarskog razvoja i rasta, uzimajući u obzir klimatske promjene i održivost, uz nastavak strukturnih reformi za modernizaciju europskih gospodarstava i olakšavanje pristupa financiranju za MSP-ove, uključujući ispunjavanje povezanih proračunskih prioriteta;

5. nadalje poziva na to da se proračunom doprinese ispunjavanju prioriteta politike u smislu dovršetka unije tržišta kapitala, uključujući poticanje ulagačkog okruženja čime će se poboljšati pristup financiranju za sudionike na tržištu, posebno za MSP-ove te novoosnovana poduzeća;

6. poziva na dodjelu odgovarajućih financijskih i ljudskih resursa europskim nadzornim tijelima s obzirom na nove zadaće koje su im dodijeljene i ovlasti koje proizlaze iz usvajanja revizije Uredbe o osnivanju europskih nadzornih tijela 2017/0230(COD); naglašava da bi europska nadzorna tijela trebala nastaviti povećavati svoju učinkovitost, uključujući u pogledu suzbijanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma te praćenja bankarstva u sjeni, a pritom ne ugroziti kvalitetu svojeg rada, s naglaskom na stalnom ponovnom ocjenjivanju radnih metoda i učinkovitom i transparentnom korištenju ljudskih i financijskih resursa; ističe važnost promicanja rodne ravnoteže, posebno na razini rukovodstva u europskim nadzornim tijelima; naglašava da se, u cilju razborite uporabe svojih proračuna, europska nadzorna tijela moraju u svakom trenutku strogo pridržavati zadaća i mandata koje su im dodijelila europska zakonodavna tijela, uz potpuno pridržavanje, među ostalim, načela proporcionalnosti i supsidijarnosti u njihovim svakodnevnim aktivnostima; ističe da europska nadzorna tijela trebaju donijeti odgovarajuće mjere kako bi mogla brzo reagirati na potencijalne posljedice Brexita bez sporazuma;

7. naglašava da bi trebalo nastaviti s financiranjem računovodstvenih subjekata i poreznih tijela, posebno kako bi im se pružila potpora u borbi protiv poreznih prijevara i utaje poreza, te da bi ti subjekti trebali odgovarati Europskom parlamentu; stoga je zabrinut zbog prijedloga Vijeća o smanjenju rashoda za osoblje u Glavnoj upravi EU-a za oporezivanje dok je potrebno praćenje provedbe nedavno donesenog zakonodavstva i dok je u tijeku nova međunarodna porezna reforma na razini G20 i u okviru Uključivog okvira; naglašava potrebu za odgovarajućim financijskim sredstvima za procjenu standarda za sprečavanje pranja novca u državama članicama i trećim zemljama koju provodi Europska komisija;

8. naglašava važnost odgovornosti i transparentnosti tijela koja primaju financijska sredstva.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

4.9.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

39

12

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gunnar Beck, Stefan Berger, Gilles Boyer, Cristian-Silviu Buşoi, Derk Jan Eppink, Engin Eroglu, Markus Ferber, Jonás Fernández, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Luis Garicano, Sven Giegold, Neena Gill, José Gusmão, Enikő Győri, Eero Heinäluoma, Danuta Maria Hübner, Stasys Jakeliūnas, Herve Juvin, Othmar Karas, Billy Kelleher, Ondřej Kovařík, Georgios Kyrtsos, Aušra Maldeikienė, Costas Mavrides, Csaba Molnár, Luděk Niedermayer, Dimitrios Papadimoulis, Piernicola Pedicini, Lídia Pereira, Dragoş Pîslaru, Luisa Porritt, Jake Pugh, Evelyn Regner, Antonio Maria Rinaldi, Alfred Sant, Joachim Schuster, Pedro Silva Pereira, Ernest Urtasun, Inese Vaidere, Johan Van Overtveldt, Stéphanie Yon-Courtin, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Manon Aubry, Carmen Avram, Niels Fuglsang, Eugen Jurzyca, Margarida Marques, Siegfried Mureşan, Ville Niinistö, Irene Tinagli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Alice Kuhnke

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

39

+

PPE

Stefan Berger, Cristian-Silviu Buşoi, Markus Ferber, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Danuta Maria Hübner, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Aušra Maldeikienė, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Lídia Pereira, Inese Vaidere

RENEW

Gilles Boyer, Engin Eroglu, Luis Garicano, Billy Kelleher, Ondřej Kovařík, Dragoş Pîslaru, Luisa Porritt, Stéphanie Yon-Courtin

S&D

Carmen Avram, Jonás Fernández, Niels Fuglsang, Neena Gill, Eero Heinäluoma, Margarida Marques, Costas Mavrides, Csaba Molnár, Evelyn Regner, Alfred Sant, Joachim Schuster, Pedro Silva Pereira, Irene Tinagli

VERTS/ALE

Sven Giegold, Stasys Jakeliūnas, Alice Kuhnke, Ville Niinistö, Ernest Urtasun

 

12

-

ECR

Derk Jan Eppink, Eugen Jurzyca

GUE/NGL

Manon Aubry, José Gusmão, Dimitrios Papadimoulis

ID

Gerolf Annemans, Gunnar Beck, Herve Juvin, Antonio Maria Rinaldi, Marco Zanni

NI

Jake Pugh

PPE

Enikő Győri

 

2

0

ECR

Johan Van Overtveldt

NI

Piernicola Pedicini

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani


 

 

MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (27.9.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestiteljica za mišljenje: <Depute>Lucia Ďuriš Nicholsonová</Depute>

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. podsjeća da pri izradi učinkovite i promišljene socijalne politike i politike zapošljavanja treba voditi računa o socioekonomskim i demografskim izazovima, izazovima u području automatizacije kao i o onima povezanima s obvezama Unije u pogledu dekarbonizacije, te da bi spomenute politike trebale biti popraćene dobro usmjerenim investicijskim strategijama i nastaviti biti važan preduvjet za održiv rast, ujedno ključni čimbenik za kvalitetno zapošljavanje, smanjenje nejednakosti i poticanje uzlazne socijalne konvergencije i kohezije;

2. pozdravlja razvoj politike u području zapošljavanja i socijalnih pitanja tijekom osmog parlamentarnog saziva, ali naglašava da političke inicijative trebaju odgovarajuće, prikladno i pravovremeno financiranje kako bi postale operativne;

3. naglašava da bi proračun za 2020. trebao doprinijeti postizanju ciljeva strategije Europa 2020. u socijalnom području i području zapošljavanja, za koje se čini da su ostvarivi kada je riječ o cilju u pogledu stope zapošljavanja, ali koji su još daleko od ostvarenja kada je riječ o smanjenju broja osoba kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti jer sve većem broju zaposlenih ljudi osobito prijeti siromaštvo;

4.  također ističe da je strateško usmjerenje politika i programa Unije potrebno postupno usklađivati s ciljevima održivog razvoja i socijalnim načelima koja su navedena u europskom stupu socijalnih prava i koje bi trebalo u cijelosti integrirati u odredbe programa financiranja Unije i europskog semestra;

5.  u tom pogledu naglašava potrebu za sveobuhvatnim političkim reformama i integriranim pristupima za povećanje socijalne uključenosti i borbu protiv nezaposlenosti mladih i dugoročne nezaposlenosti te često zanemarenog pitanja zapošljivosti starijih osoba i osoba s invaliditetom;

6.  naglašava, imajući navedeno u vidu, važnost adekvatnog financiranja programa i inicijativa u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. kojima se nastoje promicati uključiv rast, borba protiv nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti, smanjenje nejednakosti i poticanje uzlazne socijalne konvergencije, te osobito programa i inicijativa namijenjenih najugroženijim članovima društva;

7.  naglašava da je potrebno da se za te programe i inicijative izdvoji odgovarajuća razina financiranja u 2020. i do stupanja na snagu sljedeće faze planiranja VFO-a;

8.  stoga se protivi smanjenju proračunskog planiranja za linije 04 01 01, 04 01 02 01, 04 01 03, 04 03 02 01, 04 03 12, 04 03 13, 08 02 03 06 i 13 08 01;

9.  podsjeća, osim toga, da treba postići odgovarajuću ravnotežu između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje kako bi ti programi i inicijative mogli doseći svoj puni potencijal;

10. naglašava da sudjelovanje radnika i njihova uključenost u pitanja koja se tiču poduzeća imaju iznimno pozitivan učinak na njihovu produktivnost, zdravlje i dobrobit, kao i na kvalitetu radnih mjesta i razinu plaće; nadalje, ističe da su proračunske linije kojima se podupire socijalni dijalog u Uniji iznimno važne kada je riječ o povećanju uključenosti socijalnih partnera, na primjer u europskom semestru i provedbi europskog stupa socijalnih prava; stoga traži da se poveća iznos odobrenih sredstava u pogledu radnih odnosa i socijalnog dijaloga;

11. ističe važnost proračunske odgovornosti i određivanja prioriteta pri ostvarivanju istinske vrijednosti za novac za građane Unije, uključujući veću usredotočenost na donošenje politika na temelju dokaza i posebnu pažnju posvećenu socijalnim, regionalnim i teritorijalnim nejednakostima;

12.  smatra da bi načelo europske dodane vrijednosti trebalo biti temelj svih budućih rashoda; naglašava da bi financiranje Unije stoga trebalo odražavati model javnog proračuna koji se temelji na uspješnosti i u kojem je svaka proračunska linija popraćena mjerljivim ciljevima i rezultatima; u tom pogledu ističe važnost odgovornosti i transparentnosti za tijela koja primaju sredstva Unije;

13. prepoznaje ključnu ulogu Europskog socijalnog fonda, Inicijative za zapošljavanje mladih, Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i Fonda europske pomoći za najpotrebitije te ističe da se tim fondovima trebaju stvarati sinergije u cilju smanjenja socijalnih razlika i nejednakosti kako bi se osiguralo da u tome procesu nijedna ugrožena skupina ne bude zapostavljena; upozorava da bi se bilo kakvim smanjenjem proračunskih sredstava za ta područja mogla otežati učinkovitost tih politika i ostvarenje njihovih ciljeva;

14.  u tom pogledu naglašava da se mora voditi računa o stvarnosti malih država članica i udaljenih regija, uključujući najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a; posebno ističe da je potrebno poboljšati pristup financijskim sredstvima za prekomorske zemlje i područja (koja raspolažu ograničenim administrativnim resursima i stručnim znanjem zbog svojeg posebnog statusa i veličine); smatra, osobito, da u tom pogledu Europski fond za prilagodbu globalizaciji mora odražavati stvarnost malih tržišta rada i tržišta malih država članica, posebno u pogledu primjena koje se odnose na MSP-ove, te kada otpuštanja i ukidanja radnih mjesta imaju ozbiljan utjecaj na stope zaposlenosti te na lokalno ili regionalno gospodarstvo;

15.  ističe da bi aktivnosti koje se provode u okviru tih fondova i programa uvijek trebale dovesti do strateških mjera s jasno definiranim ciljevima te da je učinkovita i djelotvorna potrošnja jednako važna kao i sveukupne proračunske gornje granice; u tom pogledu naglašava važnost istinske kulture „usmjerenosti na rezultate” čiji je cilj optimizacija uporabe sredstava, analiza razloga koji rezultiraju neuspješnim programima i poticanje mjera za poboljšanje;

16.  imajući spomenuto u vidu, prima na znanje napore koji se ulažu kako bi postupci za traženje sredstava u okviru proračuna za 2020. bili transparentniji i dostupniji;

17. poziva Komisiju i države članice da omoguće potrebnu fleksibilnost u provedbi programa Unije za 2020., posebno EGF-a, kako bi se vodilo računa o učinku koji povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ima na radnike i subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama; u tom pogledu pozdravlja prijedlog Komisije o izmjeni područja primjene aktualnog programa EGF-a kako bi se omogućila potpora radnicima koji su proglašeni viškom zbog poremećaja prouzročenih povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije;

18. prima na znanje predstojeće ujedinjenje aktualnih fondova, odnosno Europskog socijalnog fonda, Inicijative za zapošljavanje mladih, Fonda europske pomoći za najpotrebitije, EaSI-ja i Europskog zdravstvenog programa, u okviru ESF-a +, do kojeg treba doći 2021.; ponavlja da smatra da je u okviru VFO-a za razdoblje od 2021. do 2027. nužno povećati sredstva ESF-a + na 120 457 000 000 EUR u tekućim cijenama; poziva Komisiju da financijske informacije i proračunska sredstva prikaže tako da brojke ESF-a + i podnaslovi tih programa budu usporedivi s postojećim omotnicama; protivi se prijedlogu Vijeća o znatnom smanjenju sredstava (za 5 milijuna EUR) za os PROGRESS EaSI-ja i predlaže da njezina proračunska omotnica bude barem jednaka onoj iz prijedloga Komisije; u tom pogledu naglašava da bi se sve zakonodavne i proračunske revizije trebale temeljiti na dokazima i na razumijevanju njihovih učinaka, da bi trebale biti u skladu s planom za bolju regulativu, iziskivati evaluaciju mjerljivih i usporedivih rezultata umjesto jednostavnog mjerenja dobivenih rezultata te bi se trebale temeljiti na relevantnim preporukama Europskog revizorskog suda;

19. ističe da će u kontekstu aktualnih proračunskih ograničenja biti ključno na najbolji način iskoristiti opći proračun za 2020., posebno kada je riječ o politikama kojima se može poduprijeti održiv gospodarski rast i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, primjerice politikama u području vještina budućnosti, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, politikama u području unaprjeđenja vještina i prekvalifikacija te mjerama za potporu dobrom funkcioniranju tržišta rada i bolju prilagodbu demografskim promjenama, posebno boljom integracijom ugroženih skupina i skupina u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe i osobe s invaliditetom, na tržištu rada te provedbom mjera integracije i smanjenja siromaštva; napominje da je Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja predložio nekoliko pilot-projekata i pripremnih djelovanja usmjerenih prema socijalno isključenim zajednicama;

20. snažno potiče sva ulaganja u usvajanje novih tehnologija u svim sektorima gospodarstva i industrijske proizvodnje uz posvećivanje dodatne pozornosti posebnim programima usmjerenima na ubrzavanje pravodobne tranzicije radne snage i ograničavanje potencijalno štetnih popratnih učinaka takve tranzicije, kao što su strukturna nezaposlenost, sve veća nejednakost u dohotku ili regionalne i teritorijalne razlike; u tom pogledu napominje ulogu instrumenata Unije u podupiranju poduzeća i radnika u prijelazu na digitalnu i zeleniju ekonomiju;

21.  ponovno ističe važnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u dobu digitalizacije; poziva Komisiju da istraži daljnje mogućnosti za potporu programima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, posebno u područjima razvoja softvera i informacijskih tehnologija;

22. naglašava da je, unatoč pozitivnim trendovima u smjeru smanjenja stope nezaposlenosti mladih u Uniji, manjak budućih prilika za mlade istinska socijalna opasnost u određenim dijelovima Unije, uz značajne razlike među državama članicama i regijama, te da su mladi još uvijek izloženiji većem riziku od siromaštva te socijalne i gospodarske isključenosti; ističe da to iziskuje inovativna i usmjerena rješenja koja se mogu brzo provesti kako bi se u kratkom roku ostvarila konkretna poboljšanja; stoga očekuje da Komisija i države članice borbu protiv nezaposlenosti mladih učine prioritetom, što bi proračun za 2020. trebao odražavati;

23.  stoga ponovno ističe važnost fondova i drugih instrumenata kojima se promiču mjere za borbu protiv nejednakosti te za zapošljivost mladih, tj. Garancija za mlade, Inicijativa za zapošljavanje mladih, ESF i Erasmus+;

24.  posebno ističe ulogu Inicijative za zapošljavanje mladih u rješavanju problema nezaposlenosti mladih te prima na znanje prijedlog Komisije da se sredstva za Inicijativu u 2020. povećaju za 116 milijuna EUR; međutim, takvo povećanje smatra nedovoljnim; stoga traži da se odobrena sredstva za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih povećaju za 600 milijuna EUR;

25.  pozdravlja činjenicu da se imenovana predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svojim političkim smjernicama obvezala na jačanje Garancije za mlade njezinom pretvorbom u trajni instrument s povećanim proračunom i redovitim izvješćivanjem;

26. izražava žaljenje zbog toga što je više od četvrtine sve djece u Uniji izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti;

27.  iščekuje objavu studije izvedivosti o Garanciji za djecu, koja bi trebala biti temelj provedbe dodatnih aktivnosti, no poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir prijedloge za provedbu pripremnih djelovanja za Garanciju za djecu, koje su donesene u godišnjim proračunima za 2017., 2018. i 2019., a čija će razina financiranja omogućiti provedbu odgovarajuće eksperimentalne faze Garancije za djecu u sljedećem programskom razdoblju od 2021. do 2027.;

28.  u vezi s tim pozdravlja činjenicu da je imenovana predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svojim političkim smjernicama izrazila predanost uvođenju Europske garancije za djecu kako bi se pomoglo osigurati da svako dijete u Uniji koje je u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti ima pristup osnovnom skupu prava kao što su zdravstvena skrb i obrazovanje;

29.  ističe potrebu za promicanjem socijalne uključenosti ugrožene djece, posebno kako bi se poboljšao položaj romske djece, osobito poticanjem njihova pristupa školama; napominje da bi pilot-projekt bio prikladan instrument za rješavanje tog pitanja;

30. ističe važan doprinos agencija u nizu aspekata u vezi sa zapošljavanjem, socijalnim pitanjima i prikupljanjem podataka; ističe da se njihove zadaće stalno povećavaju i šire te da im se stoga moraju dodijeliti sredstva koja su im potrebna za ispunjavanje tih zadaća i ostvarivanje najboljih mogućih rezultata kojima se podupiru zakonodavni i politički ciljevi Unije; stoga poziva na temeljitu procjenu novih zadaća dodijeljenih agencijama kao i njihove ukupne uspješnosti kako bi se osigurala isključivo odgovarajuća i učinkovita dodjela proračunskih sredstava;

31.  prima na znanje osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad, koje bi s radom trebalo početi 2019.; ističe da je potrebno osigurati dostatna financijska sredstva za uspostavu tog tijela; ustraje u tome da se to financiranje ne može ostvariti preraspodjelom sredstava iz drugih proračunskih linija i agencija za zapošljavanje i socijalna pitanja te da Europsko nadzorno tijelo za rad, s obzirom na to da je riječ o novoj instituciji, za neometan rad iziskuje nove izvore sredstava; posebno naglašava da osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad ne bi trebalo rezultirati smanjenjem sredstava i kapaciteta za EURES, koji ima ključnu ulogu u olakšavanju mobilnosti radne snage građana Unije te nudi usluge i partnerstva za tražitelje zaposlenja i poslodavce, javne službe za zapošljavanje, socijalne partnere i lokalne vlasti; stoga ističe da je nužno zadržati jasne i odvojene proračunske linije i za Europsko nadzorno tijelo za rad i za EURES;

32. ponavlja da su pilot-projekti i pripremna djelovanja, pod uvjetom da su pomno pripremljeni, vrlo vrijedni alati za pokretanje novih aktivnosti i politika u području zapošljavanja i socijalne uključenosti, posebno u povećanju stope zaposlenosti mladih, te da se mogu koristiti za prikupljanje podataka i dokaza u cilju poboljšanja budućih politika Unije u pogledu zapošljavanja; napominje da je nekoliko ideja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja uspješno realizirano u prošlosti u obliku pilot-projekata ili pripremnih djelovanja; poziva proračunsko tijelo da u proračun za 2020. uvrsti osam pilot-projekata i pripremnih djelovanja koje je predložio Odbor, a koji se odnose na socijalnu uključenost posebno ugroženih skupina (Romi, osobito romska djeca, mladi u nepovoljnom položaju, kućanstva s niskim prihodima, starije osobe), nezaposlenost mladih, zdravlje i sigurnost na radu te minimalnu plaću; potiče potpuno iskorištavanje gornjih granica koje su na raspolaganju u okviru svakog naslova;

33. napominje da je od presudne važnosti da Komisija Parlamentu redovito daje ažurirane informacije o različitim fazama provedbe pilot-projekata i pripremnih djelovanja, uključujući pravilno vrednovanje rezultata i njihove dodane vrijednosti za građane Unije; naglašava važnost transparentnog pristupa Komisije ocjenjivanju pilot-projekata i pripremnih djelovanja.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.9.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

9

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Atidzhe Alieva-Veli, Abir Al-Sahlani, Gabriele Bischoff, Vilija Blinkevičiūtė, Jane Brophy, Sylvie Brunet, David Casa, Leila Chaibi, Estrella Durá Ferrandis, Lucia Ďuriš Nicholsonová, Rosa Estaràs Ferragut, Nicolaus Fest, Loucas Fourlas, Cindy Franssen, Chiara Gemma, Helmut Geuking, Elisabetta Gualmini, Alicia Homs Ginel, France Jamet, Radan Kanev, Stelios Kympouropoulos, Katrin Langensiepen, Elena Lizzi, Radka Maxová, Lefteris Nikolaou-Alavanos, Matthew Patten, Sandra Pereira, Kira Marie Peter-Hansen, Alexandra Louise Rosenfield Phillips, Dragoş Pîslaru, Manuel Pizarro, Dennis Radtke, Elżbieta Rafalska, Guido Reil, Daniela Rondinelli, Mounir Satouri, Monica Semedo, Beata Szydło, Eugen Tomac, Romana Tomc, Yana Toom, Nikolaj Villumsen, Marianne Vind, Maria Walsh, Tatjana Ždanoka, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Alex Agius Saliba, José Gusmão, Jeroen Lenaers, Pierfrancesco Majorino, Anne Sander, Birgit Sippel

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

42

+

ECR

Lucia Ďuriš Nicholsonová, Helmut Geuking, Elżbieta Rafalska, Beata Szydło

NI

Chiara Gemma, Daniela Rondinelli

PPE

David Casa, Rosa Estaràs Ferragut, Loucas Fourlas, Cindy Franssen, Radan Kanev, Stelios Kympouropoulos, Jeroen Lenaers, Dennis Radtke, Anne Sander, Eugen Tomac, Romana Tomc, Maria Walsh, Tomáš Zdechovský

RENEW

Abir Al-Sahlani, Atidzhe Alieva-Veli, Jane Brophy, Sylvie Brunet, Radka Maxová, Dragoş Pîslaru, Monica Semedo, Yana Toom

S&D

Alex Agius Saliba, Gabriele Bischoff, Vilija Blinkevičiūtė, Estrella Durá Ferrandis, Elisabetta Gualmini, Alicia Homs Ginel, Pierfrancesco Majorino, Manuel Pizarro, Birgit Sippel, Marianne Vind

VERTS/ALE

Katrin Langensiepen, Kira Marie Peter-Hansen, Alexandra Louise Rosenfield Phillips, Mounir Satouri, Tatjana Ždanoka

 

9

-

GUE/NGL

Leila Chaibi, José Gusmão, Sandra Pereira, Nikolaj Villumsen

ID

Nicolaus Fest, France Jamet, Elena Lizzi, Guido Reil

NI

Lefteris Nikolaou-Alavanos

 

1

0

NI

Matthew Patten

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (5.9.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje: <Depute>Pascal Canfin</Depute>

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. naglašava da je 21,0 % ukupnih obveza u nacrtu proračuna za 2020. povezano s klimom; žali što bi s obzirom na trend u proračunu Unije taj postotak u razdoblju trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO-a) iznosio samo 19,7 %, iako je cilj dogovoren prije 2014. glasio „minimalno 20 %” tijekom razdoblja 2014. – 2020.; ističe da će, prema navodima Komisije, u proračunu za 2020. biti potrebno dodatnih 3,5 milijardi EUR za rashode povezane s klimom kako bi se ostvario cilj od 20 %; ističe da je potrebno uložiti sve napore kako bi se osiguralo da se ukupni cilj proračuna EU-a ostvari do kraja 2020.; ponovno poziva na ambicioznije uključivanje klimatskih pitanja u proračun, pri čemu bi cilj trebao biti 40 %, napominjući da je Parlament u svojoj rezoluciji iz studenog 2018. tražio 30 %, te traži poboljšanu metodologiju za praćenje klimatskih mjera te prilagodbu na klimatske promjene u sljedećem razdoblju VFO-a i njihovo usklađivanje s Pariškim sporazumom i ciljevima za klimatsko djelovanje EU-a; ustraje u tome da bi se sljedeći VFO trebao oslanjati na pouzdanu metodologiju uspostavljenu u skladu s međunarodno utvrđenim metodologijama u svrhu praćenja financiranja za klimatsku politiku te kako bi se izbjegao rizik od precjenjivanja klimatskih mjera; vjeruje da je uključivanje zelene perspektive pri proračunskom planiranju sljedećeg VFO-a ključno za postizanje naših klimatskih ciljeva;

2. sa zabrinutošću napominje da je ponovno samo 8,3 % ukupnih obveza povezano s preokretanjem trenda smanjenja biološke raznolikosti, što je najmanji postotak od 2015. godine, unatoč tome što je uočena nezabilježena i rastuća stopa izumiranja vrsta; poziva na dodjelu dostatnih povećanja i sljedivih sredstava kako bi se osigurala dugoročna i dosljedna zaštita biološke raznolikosti diljem Unije; ustraje u tome da bi se sljedeći VFO trebao oslanjati na pouzdanu metodologiju uspostavljenu u skladu s međunarodno utvrđenim metodologijama kako bi se pratila biološka raznolikost te izbjegao rizik od precjenjivanja mjera koje potiču biološku raznolikost;

3. smatra da je, posebno tijekom posljednje godine VFO-a, potreban ambiciozan proračun za programe povezane s klimatskom politikom i zaštitom biološke raznolikosti koji bi omogućio prijelaz do sljedećeg VFO-a za koji se očekuje da će imati spor početak sve dok svi novi programi ne postanu u potpunosti operativni;

4. poziva Uniju da osigura dostatna financijska sredstva za cjelovitu i učinkovitu provedbu budućeg europskog zelenog dogovora;

5. nadalje naglašava da je u kontekstu političkih smjernica za sljedeću Europsku komisiju koje je predstavila novoizabrana predsjednica Komisije hitno potrebno ubrzati proces smanjenja emisija;

6. u skladu s Programom održivog razvoja do 2030. te obvezama koje su na sebe preuzele Unija i njezine države članice u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda naglašava potrebu da se u proračunu za 2020. osiguraju dostatna sredstva za postizanje ciljeva održivog razvoja;

7. prima na znanje povećanje obveza za program LIFE u iznosu od 21,5 milijuna EUR (+3,9 %); uvjeren je da je proračun programa LIFE za 2020. nedostatan (529,6 milijuna EUR); traži znatna povećanja za 2020. u svrhu pripreme i usklađivanja sa zahtjevima Parlamenta da se program LIFE udvostruči tijekom VFO-a za razdoblje nakon 2020.; izražava duboko žaljenje zbog činjenice da taj program predstavlja samo 0,3 % nacrta proračuna za 2020.;

8. pozdravlja činjenicu da će novi program pod nazivom rescEU primiti iznos od 156,2 milijuna EUR, što će mu pomoći da uspješnije djeluje u slučaju potresa, razornih i šumskih požara te drugih prirodnih katastrofa; naglašava potrebu za instrumentima kao što su Mehanizam za civilnu zaštitu i Fond solidarnosti koji pokrivaju prirodne katastrofe te ocjenjuju štetu za okoliš;

9. prima na znanje da je za zdravlje predloženo 69,7 milijuna EUR u obvezama (+2,0 %) i 64,2 milijuna EUR u plaćanjima (+4,7 %); izražava žaljenje zbog činjenice da taj iznos predstavlja samo 0,04 % sredstava iz nacrta proračuna za 2020. i 1,9 % sredstava za naslov 3. (u obvezama);

10. ističe da je u proračunu potrebno dodijeliti odgovarajuća sredstva za razradu i provedbu budućeg europskog plana za borbu protiv raka; naglašava da je taj plan od ključne važnosti za promicanje prevencije, istraživanja, pristupa inovacijama i reintegracije;

11. prima na znanje da je za hranu i hranu za životinje predloženo 280,0 milijuna EUR u obvezama (-3,3 %) i 244,7 milijuna EUR u plaćanjima (2,3 %); izražava žaljenje zbog činjenice da taj iznos predstavlja samo 0,17 % sredstava iz nacrta proračuna za 2020. i 7,5 % sredstava za naslov 3. (u obvezama);

12. prima na znanje da je za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, koji predstavlja temelj solidarnosti Unije, predloženo 156,2 milijuna EUR u obvezama (+4,4 %) i 77,0 milijuna EUR u plaćanjima (-5,7 %);

13. prima na znanje da je broj stalnih i privremenih radnih mjesta odobrenih u nacrtu proračuna za 2020. u usporedbi s proračunom za 2019. ostao nepromijenjen za Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i Europsku agenciju za lijekove (EMA), a povećao se za Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA) (+34, nakon revizije općih propisa o hrani), Europsku agenciju za okoliš (EEA) (+1) i Europsku agenciju za kemikalije (ECHA) (+2); naglašava da se tim agencijama, po potrebi, moraju dodijeliti dodatni financijski i ljudski resursi kako bi mogle ispuniti svoj mandat i izvršavati svoje zadaće te kako bi promicale znanstveno utemeljen pristup u Uniji; naglašava da bi bolja koordinacija među agencijama optimizirala njihov rad i korištenje javnih sredstava;

14. poziva Komisiju da brzo provede pilot-projekte i pripremna djelovanja;

15. ističe da bi pilot-projekti i pripremna djelovanja trebali biti usklađeni s klimatskim ciljevima i da bi trebali primati znatna financijska sredstva tijekom njihova cjelokupnog trajanja kako bi mogli ostvariti svoj puni potencijal i pripremiti teren za donošenje budućih mjera.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

4.9.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

60

10

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Bartosz Arłukowicz, Margrete Auken, Simona Baldassarre, Marek Paweł Balt, Aurelia Beigneux, Monika Beňová, Malin Björk, Delara Burkhardt, Cristian-Silviu Buşoi, Pascal Canfin, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Nathalie Colin-Oesterlé, Miriam Dalli, Seb Dance, Esther de Lange, Marco Dreosto, Eleonora Evi, Agnès Evren, Fredrick Federley, Pietro Fiocchi, James Alexander Glancy, Andreas Glück, Catherine Griset, Jytte Guteland, Teuvo Hakkarainen, Pär Holmgren, Jan Huitema, Yannick Jadot, Petros Kokkalis, Athanasios Konstantinou, Ewa Kopacz, Joanna Kopcińska, Peter Liese, Sylvia Limmer, Javi López, César Luena, Liudas Mažylis, Anthea McIntyre, Aileen McLeod, Tilly Metz, Silvia Modig, Alessandra Moretti, Ljudmila Novak, Grace O’Sullivan, Rory Palmer, Jutta Paulus, Rovana Plumb, Jessica Polfjärd, Frédérique Ries, Sándor Rónai, Rob Rooken, Silvia Sardone, Christine Schneider, Günther Sidl, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds, Edina Tóth, Véronique Trillet-Lenoir, Caroline Voaden, Alexandr Vondra, Mick Wallace, Michal Wiezik, Anna Zalewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Michael Bloss, Christophe Hansen, Lídia Pereira, Susana Solís Pérez, Nikolaj Villumsen


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

60

+

ECR

Pietro Fiocchi, Joanna Kopcińska, Alexandr Vondra, Anna Zalewska

GUE/NGL

Malin Björk, Petros Kokkalis, Silvia Modig, Nikolaj Villumsen, Mick Wallace

NI

Eleonora Evi, Athanasios Konstantinou

PPE

Bartosz Arłukowicz, Cristian-Silviu Buşoi, Nathalie Colin-Oesterlé, Agnès Evren, Christophe Hansen, Ewa Kopacz, Esther de Lange, Peter Liese, Liudas Mažylis, Ljudmila Novak, Lídia Pereira, Jessica Polfjärd, Christine Schneider, Edina Tóth, Michal Wiezik

RENEW

Pascal Canfin, Catherine Chabaud, Fredrick Federley, Andreas Glück, Jan Huitema, Frédérique Ries, Susana Solís Pérez, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds, Véronique Trillet-Lenoir, Caroline Voaden

S&D

Marek Paweł Balt, Monika Beňová, Delara Burkhardt, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Javi López, César Luena, Alessandra Moretti, Rory Palmer, Rovana Plumb, Sándor Rónai, Günther Sidl

VERTS/ALE

Margrete Auken, Michael Bloss, Pär Holmgren, Yannick Jadot, Aileen McLeod, Tilly Metz, Grace O'Sullivan, Jutta Paulus

 

10

-

ECR

Anthea McIntyre, Rob Rooken

ID

Simona Baldassarre, Aurelia Beigneux, Marco Dreosto, Catherine Griset, Teuvo Hakkarainen, Sylvia Limmer, Silvia Sardone

NI

James Alexander Glancy

 

0

0

 

 

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (26.9.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestiteljica za mišljenje: <Depute>Adina-Ioana Vălean</Depute>

 

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. žali zbog toga što je proračun koji je predložila Komisija 474,6 milijuna EUR ispod gornje granice za naslov 1.a, iako postoji preveliki broj prijedloga za relevantne programe, koji bi lako mogli apsorbirati dodatna sredstva; naglašava iznimnu važnost programa u naslovu 1.a za poticanje gospodarskog rasta temeljenog na inovacijama i doprinos prelasku na klimatski neutralno društvo u skladu s Pariškim sporazumom;

2. ističe važnost razvijanja vodećeg položaja u području inovacija te postupnog i disruptivnog istraživanja u području naprednih tehnologija radi postizanja političkih ciljeva Unije te stoga odbacuje rezove Vijeća u ukupnom iznosu od 747,4 milijuna EUR u naslovu 1.a, uključujući 424,9 milijuna EUR za Zajednički strateški okvir za istraživanja i inovacije, osobito u relevantnim proračunskim linijama za poticanje istraživanja budućih i novih tehnologija, jačanje europske istraživačke infrastrukture, među ostalim, e-infrastrukture i vodećeg položaja u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, te uključujući 28 milijuna EUR za ICT potprogram Instrumenta za povezivanje Europe i 20 milijuna EUR za COSME, čime se ugrožavaju napori Unije u pogledu stvaranja održivog rasta i visokokvalitetnih radnih mjesta, kao i napori Unije u pogledu postizanja ciljeva održivog razvoja UN-a i ostvarenja gospodarstva s nultom stopom neto emisija stakleničkih plinova do 2050., pri čemu nitko ne smije biti zapostavljen;

3. smatra da je, posebno tijekom posljednje godine višegodišnjeg financijskog okvira, potreban ambiciozan proračun za naslov 1.a koji bi omogućio prijelaz do nadolazećeg VFO-a, u okviru kojeg će svi novi programi imati vremena da postanu u potpunosti operativni, kako bi se osigurala potpuna funkcionalnost tih programa radi njihova daljnjeg doprinosa postizanju političkih prioriteta Unije;

4. stoga poziva na povećanje razine odobrenih sredstava za preuzimanje obveza do gornje granice za naslov 1.a i na uporabu svih mogućih instrumenata fleksibilnosti dostupnih u okviru Uredbe o VFO-u i posebne odredbe o ponovnoj upotrebi opozvanih sredstava za istraživačke projekte utvrđene u Financijskoj uredbi kako bi se osigurala najveća moguća razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za proračun za 2020. godinu;

5. podsjeća na važnost istraživanja i inovacija za rješavanje društvenih izazova i doprinos održivom razvoju te prima na znanje prevelik broj prijedloga za programe kao što su Obzor 2020. i COSME, što je dovelo do niže stope uspješnosti zahtjeva u programu Obzor 2020. u usporedbi s prethodnim razdobljem VFO-a, što znači da bi se u području istraživanja i inovacija moglo financirati mnogo više visokokvalitetnih projekata kada bi bilo dovoljno sredstava Unije; ističe da se to treba riješiti ambicioznijim proračunom za 2020. i poboljšanjem komplementarnosti s drugim fondovima Unije, financijskim instrumentima, nacionalnim programima i privatnim ulaganjima; vjeruje da bi se financijskim sredstvima Unije za istraživanje i inovacije trebala posebno podupirati područja koja se suočavaju s ozbiljnim tržišnim nedostacima i zanemarenim društvenim izazovima; stoga smatra da bi opozvana sredstva trebalo ponovno staviti na raspolaganje u skladu s člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe; podsjeća na svoje stajalište da je u sljedećem VFO-u za program Obzor Europa potrebno najmanje 120 milijuna EUR u cijenama iz 2018.;

6 ističe da su mala i srednja poduzeća ključan dio gospodarstva Unije jer pružaju velik broj radnih mjesta; uviđa da je potrebno stvoriti povoljno poslovno okruženje za MSP-ove, kao i pružiti podršku klasterima i mrežama MSP-ova; stoga pozdravlja povećanje sredstava u okviru instrumenta za mala i srednja poduzeća; sa zabrinutošću prima na znanje da je Vijeće srezalo sredstva za povećanje inovacija za mala i srednja poduzeća, čime se poduzećima iz Unije šalje proturječna poruka;

7. naglašava važnost ostvarivanja ciljeva jedinstvenog digitalnog tržišta kako bi se unaprijedila digitalizacija Unije i digitalna uključenost gospodarstva, javnog sektora i građana Unije; u tom smislu priznaje važnost inicijativa kao što je WiFi4EU; žali zbog toga što je Vijeće predložilo da se smanje sredstva za tu inicijativu;

8 ističe potrebu za reformom sektora mobilnosti Unije kako bi se zajamčio održiv, čist i konkurentan promet, kako bi se automobilska industrija Unije pripremila za budućnost i kako bismo ostvarili naše klimatske ciljeve; stoga naglašava da su potrebna dostatna sredstva za programe koji podupiru te ciljeve, kao što su Obzor, CEF-Promet i Zajedničko poduzeće za gorivne članke i vodik 2; stoga je zabrinut zbog učinka rezova koje je predložilo Vijeće na postizanje resursno učinkovitog, ekološki prihvatljivog, sigurnog i homogenog prometnog sustava Unije;

9 duboko žali što je proračun koji je predložila Komisija opet znatno ispod onog koji je zatražio ACER i što bi to moglo ugroziti funkcioniranje ACER-a i njegovu sposobnost da izvršava svoje zadaće u pogledu praćenja i transparentnosti tržišta, a posebno dodatne zadaće koje su mu dodijeljene nedavno donesenim zakonodavstvom;

10 ponavlja da je potrebno povećati ulaganja u istraživanje i inovacije radi poboljšanja pristupa znanju, promicanja društvenog razvoja i podizanja kvalitete životnog standarda;

11 poziva da se za sve agencije u njegovoj nadležnosti (ACER, BEREC, ENISA i GSA) osiguraju razina odobrenih sredstava i broj zaposlenika prema zahtjevu tih agencija; ustraje u tome da se financijska sredstva i broj zaposlenika povećaju u skladu s proširenjem opsega zadaća dotičnih agencija te radi provedbe novog zakonodavstva, kao i zbog potrebe za planiranjem budućih uloga i odgovornosti; napominje da je GSA suočena s pojavom novih izazova povezanih sa sigurnošću i drugim osjetljivim područjima, u kojima bi eksternalizacija vjerojatno smanjila sigurnost i troškovnu učinkovitost te dovela do gubitka stručnog znanja; stoga je potrebno zaposliti i zadržati visokospecijalizirane stručnjake;

12 podsjeća na obvezu koju su Parlament, Vijeće i Komisija preuzeli u Zajedničkoj izjavi priloženoj Uredbi (EU) 2017/1953 Europskog parlamenta i Vijeća[9] kako bi se tijekom trogodišnjeg razdoblja osigurala ukupna sredstva za promicanje internetske povezivosti u lokalnim zajednicama u iznosu od 120 milijuna EUR te kako bi inicijativa postala istinski europski uspjeh u korist lokalnih zajednica i građana; u tom pogledu ističe da se nakon dva poziva na podnošenje prijava više od 23 000 općina iz svih zemalja diljem Unije registriralo na portalu WiFi4EU te da je 6200 općina već dobilo vaučere WiFi4EU, što dokazuje uspjeh inicijative;

13. poziva na dodjelu dodatnih sredstava kako bi se ubrzali razvoj i primjena čišćih tehnologija, kao i dodatnih sredstava kojima bi se olakšala pravedna tranzicija regije Unije s visokom korištenjem ugljena i visokim emisijama ugljika i doprinijelo ispunjavanju obveza koje je Unija preuzela u okviru Pariškog sporazuma, uključujući nastavkom postojećih i pokretanjem novih pilot-projekata i pripremnih djelovanja; ponovno ističe prijedlog Europskog parlamenta o uspostavi fonda za pravednu tranziciju unutar višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. kako bi se uzeli u obzir društveni, socioekonomski i ekološki učinci na radnike i zajednice koji trpe negativne posljedice odmicanja od ovisnosti o ugljenu i ugljiku; ističe da je potrebno nastaviti pružati potporu regijama Unije s visokom korištenjem ugljena i visokim emisijama ugljika tako da budu spremne iskoristiti novi fond za pravednu energetsku tranziciju;

14. naglašava da su istraživanje i inovacije ključni pokretači održivog razvoja i podsjeća na to da su se Unija i njezine države članice obvezale na postizanje ciljeva održivog razvoja; pozdravlja procjenu Komisije da će potrošnja povezana s klimatskim promjenama doseći 21 % proračuna za 2020. te podsjeća da se ti napori moraju povećati; žali zbog toga što se predloženim proračunom za Obzor 2020. vrlo vjerojatno neće ostvariti postavljeni ciljevi u pogledu potrošnje na klimu i održivost, što se odnosi i na cijeli aktualni VFO; naglašava svoje stajalište da bi se, u skladu s obvezom Unije prema Pariškom sporazumu, rashodi povezani s klimom trebali povećati na odgovarajuću razinu; u tom kontekstu podsjeća na usvojeno načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” kao i potrebu da Unija postane predvodnik u obnovljivim izvorima energije;

15. poziva da se dodatna odobrena sredstva dodijele za Instrument za povezivanje Europe, posebno za njegov potprogram održive energije i ICT potprogram, kako bi se osiguralo dovršenje energetske unije te povezivanje izoliranih tržišta i uklanjanje preostalih uskih grla.

16. duboko je zabrinut zbog trajne nesigurnosti u vezi s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije; naglašava da su potrebne financijske mjere opreza ako Ujedinjena Kraljevina ne bude uopće ili bude djelomično sudjelovala u proračunu za 2020. te stoga poziva sve druge države članice da u potpunosti nadoknade doprinos Ujedinjene Kraljevine jer su svi programi u konačnoj fazi, a primatelji sredstava Unije trebaju jamstvo da će Unija ispuniti svoje obveze.

17. ističe da bi neuspjeh Unije u ispunjavanju pravnih i političkih obveza u vezi s odobrenim sredstvima za plaćanje ozbiljno naštetio njezinoj pouzdanosti te bi mogao negativno utjecati na povjerenje u sposobnost institucija Unije da ispune svoje uloge; naglašava da je taj problem još izraženiji ako se uzme u obzir činjenica da se Unija približava kraju trenutačnog VFO-a te da stoga treba ubrzati provedbu višegodišnjih programa.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.9.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

54

6

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

François Alfonsi, Nicola Beer, François-Xavier Bellamy, Michael Bloss, Manuel Bompard, Paolo Borchia, Marc Botenga, Markus Buchheit, Klaus Buchner, Carlo Calenda, Andrea Caroppo, Maria Da Graça Carvalho, Katalin Cseh, Ciarán Cuffe, Josianne Cutajar, Pilar del Castillo Vera, Martina Dlabajová, Christian Ehler, Valter Flego, Niels Fuglsang, Jens Geier, Nicolás González Casares, Christophe Grudler, András Gyürk, Henrike Hahn, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Ivars Ijabs, Eva Kaili, Seán Kelly, Łukasz Kohut, Andrius Kubilius, Miapetra Kumpula-Natri, Thierry Mariani, Marisa Matias, Eva Maydell, Joëlle Mélin, Iskra Mihaylova, Dan Nica, Ville Niinistö, Mauri Pekkarinen, Markus Pieper, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Jessica Stegrud, John David Edward Tennant, Grzegorz Tobiszowski, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Isabella Tovaglieri, Adina-Ioana Vălean, Henna Virkkunen, Pernille Weiss, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Rasmus Andresen, Marco Dreosto, Giorgos Georgiou, Klemen Grošelj, Alicia Homs Ginel, Adam Jarubas, Janusz Lewandowski, Jutta Paulus, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Edina Tóth

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Hannes Heide

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

54

+

ECR

Evžen Tošenovský

ID

Thierry Mariani, Joëlle Mélin

PPE

François-Xavier Bellamy, Maria Da Graça Carvalho, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, András Gyürk, Adam Jarubas, Seán Kelly, Andrius Kubilius, Janusz Lewandowski, Eva Maydell, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Edina Tóth, Adina-Ioana Vălean, Henna Virkkunen, Pernille Weiss

RENEW

Nicola Beer, Katalin Cseh, Martina Dlabajová, Valter Flego, Klemen Grošelj, Christophe Grudler, Ivars Ijabs, Iskra Mihaylova, Mauri Pekkarinen, Dominique Riquet

S&D

Carlo Calenda, Josianne Cutajar, Niels Fuglsang, Jens Geier, Nicolás González Casares, Robert Hajšel, Hannes Heide, Alicia Homs Ginel, Ivo Hristov, Eva Kaili, Łukasz Kohut, Miapetra Kumpula-Natri, Dan Nica, Patrizia Toia, Carlos Zorrinho

VERTS/ALE

François Alfonsi, Rasmus Andresen, Michael Bloss, Klaus Buchner, Ciarán Cuffe, Henrike Hahn, Ville Niinistö, Jutta Paulus

 

6

-

ECR

Jessica Stegrud

ID

Paolo Borchia, Andrea Caroppo, Marco Dreosto, Isabella Tovaglieri

NI

John David Edward Tennant

 

6

0

ECR

Grzegorz Tobiszowski

GUE/NGL

Manuel Bompard, Marc Botenga, Giorgos Georgiou, Marisa Matias

ID

Markus Buchheit

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani


 

 

MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (3.9.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestiteljica za mišljenje: <Depute>Svenja Hahn</Depute>

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. napominje da nadležnost Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) u proračunskom postupku obuhvaća proračunske linije u naslovima 2 (Unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća), 14 (Oporezivanje i carinska unija) i 33 (Pravosuđe i potrošači);

2. naglašava da je unutarnje tržište i dalje jedno od najvećih i najkonkretnijih postignuća Unije, od kojeg koristi imaju poduzeća, uključujući mikropoduzeća i mala poduzeća, potrošači i građani diljem Europe; smatra da u proračunu za 2020. treba dati prioritet produbljivanju jedinstvenog tržišta, smanjenju birokratskih prepreka koje ometaju slobodno kretanje robe, kapitala, usluga i radnika te razvoju jedinstvenog digitalnog tržišta u cilju kontinuirane konkurentnosti poduzeća iz Unije i zaštite potrošača diljem Unije; u tom kontekstu naglašava da je važno sustavno pratiti razvoj događaja u tom području kako bi se detektirali novonastali problemi i pružile preporuke za politike daljnjeg razvoja jedinstvenog digitalnog tržišta;

3. naglašava važnost unutarnjeg tržišta usluga; poziva Uniju da dodijeli dodatna sredstva za dovršenje unutarnjeg tržišta usluga i potakne razvoj novih i inovativnih usluga;

4. poziva da se proračunom za 2020. doprinese ispunjenju prioriteta navedenih u europskom semestru, konkretno, da se ostvare visokokvalitetna ulaganja i reforme usmjerene na povećanje konkurentnosti i produktivnosti poduzeća, uključujući mikropoduzeća i mala poduzeća, nastavi produbljivanje jedinstvenog tržišta i nastavi razvijati jedinstveno digitalno tržište;

5. pozdravlja činjenicu da je Komisija u svojem nacrtu proračuna dodijelila odgovarajuća proračunska sredstva većini glavnih prioriteta odbora IMCO, koji uključuju unutarnje tržište robe i usluga, potporu malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), zaštitu potrošača i konkurentnost, te poziva Vijeće i Parlament da potvrde ta odobrena sredstva u proračunu za 2020. godinu;

6. pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za „Funkcioniranje i razvoj unutarnjeg tržišta robe i usluga” (proračunska linija 02 03 01), u svrhu nadzora nad tržištem i uspostave Mreže EU-a za sukladnost proizvoda, kao i za „Poboljšanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća” (proračunska linija 02 02 02) i za „Rashode za potporu COSME-u” (proračunska linija 02 01 04 01) jer su te tri mjere ključne za poticanje gospodarskog rasta u Uniji; duboko žali zbog toga što je Vijeće smanjilo proračunske linije 02 03 01 i 02 02 02;

7. u tom pogledu naglašava da su mala i srednja poduzeća ključan dio gospodarstva Unije i da imaju vitalnu ulogu u stvaranju radnih mjesta u Uniji te smatra da je potrebno stvoriti i dodatno promicati poslovno okruženje koje pogoduje malim i srednjim poduzećima; stoga naglašava da je za odbor IMCO poboljšanje pristupa financiranju za MSP-ove i dalje ključan prioritet u proračunu za 2020.;

8. naglašava da je Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) ključan alat za poticanje poduzetničke kulture, potporu postojećim MSP-ovima i osiguranje konkurentnosti, održivosti i rasta; posebno poziva da se ojača instrument Europskog vijeća za inovacije „Akcelerator” namijenjen MSP-ovima jer se njime pruža ključna potpora MSP-ovima u vidu radikalnih novih ideja i inovativnih rješenja s tržišnim potencijalom; smatra da su proračun Unije i pristup financiranju koji taj proračun omogućuje ključni za povećanje konkurentnosti i inovativnosti novoosnovanih poduzeća, mikropoduzeća i MSP-ova i za jačanje poduzetničkog duha u Uniji;

9. naglašava važnost snažne potrošačke politike koja se provodi na učinkovit način, kojom se potrošačima pruža zaštita i omogućuje predvidljivost, kojom se suzbijaju nepoštene trgovinske prakse i na internetu i izvan njega, a poduzećima pruža poticaj za pružanje usluga i snabdijevanje robom na cijelom unutarnjem tržištu, te kojom se jamči poštovanje prava EU-a i nacionalnog prava i usklađenost tržišta s njime, uz maksimalno smanjenje birokratskog opterećenja za MSP-ove; naglašava da i dalje postoje izazovi u području zaštite potrošača i u digitalnoj i u fizičkoj sferi te da je stoga iznimno važno uložiti veći trud u obrazovanje i osvješćivanje potrošača i građana;

10. pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za plaćanja za „Zaštitu interesa potrošača i poboljšanje njihove sigurnosti i obaviještenosti” (proračunska linija 33 04 01) jer su jačanje prava potrošača i promicanje osviještenosti o tim pravima važan način jačanja povjerenja potrošača u unutarnje tržište i u sposobnost Unije da omogući konkretne koristi;

11. naglašava važnost primjerenog financiranja prelaska na potpuno automatizirane carinske operacije u interesu veće učinkovitosti za europska poduzeća, poštene konkurencije i usklađene zaštite potrošača; smatra da je u tu svrhu važno povećati financiranje programa Carina 2020., koji sadrži mehanizme za suradnju koji omogućuju carinskim tijelima i carinicima u cijeloj Uniji da razmjenjuju i dijele informacije i najbolje prakse, te osigurati sredstva za kupnju i održavanje moderne i učinkovite opreme za carinske kontrole;

12. podsjeća da su Komisija i države članice već nagomilale kašnjenja u predviđenoj provedbi Carinskog zakonika Unije te stoga duboko žali zbog smanjenja proračunskih odobrenih sredstava za „Potporu funkcioniranju i modernizaciji carinske unije” (proračunska linija 14 02 01), koje bi moglo dovesti do daljnjih kašnjenja, ugroziti jačanje učinkovitosti carinskih kontrola širom Unije i omesti funkcioniranje unutarnjeg tržišta; podsjeća da je potpuna i ujednačena provedba Zakonika ključna za bolju zaštitu građana i financijskih interesa Unije te da e-carina predstavlja prioritetnu politiku za bolje funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

13. uviđa da je 2020. posljednja godina u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru (VFO) te stoga poziva Komisiju da u proračunu za 2020. u područjima politike koja su u nadležnosti odbora IMCO u potpunosti iskoristi raspoložive razlike do gornje granice VFO-a;

14. naglašava da je važno da Komisija u potpunosti poštuje preporuke Europskog revizorskog suda u interesu djelotvornijeg proračuna i veće vrijednosti za europske građane;

15. poziva Komisiju da financira sve pilot-projekte i pripremna djelovanja koje je potvrdio odbor IMCO.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

3.9.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

38

6

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Alex Agius Saliba, Andrus Ansip, Pablo Arias Echeverría, Alessandra Basso, Adam Bielan, Hynek Blaško, Vlad-Marius Botoş, Markus Buchheit, Dita Charanzová, David Cormand, Petra De Sutter, Dinesh Dhamija, Carlo Fidanza, Alexandra Geese, Svenja Hahn, Virginie Joron, Eugen Jurzyca, Arba Kokalari, Marcel Kolaja, Andrey Kovatchev, Maria Manuel Leitão Marques, Morten Løkkegaard, Adriana Maldonado López, Antonius Manders, Beata Mazurek, Leszek Miller, Brian Monteith, Dan-Ştefan Motreanu, Kris Peeters, Anne-Sophie Pelletier, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Tomislav Sokol, Ivan Štefanec, Róża Thun und Hohenstein, Kim Van Sparrentak, Marion Walsmann, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Aguilera, Claudia Gamon, Lucy Elizabeth Harris, John Howarth

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Delara Burkhardt, Predrag Fred Matić

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

38

+

ECR

Adam Bielan, Carlo Fidanza, Eugen Jurzyca, Beata Mazurek

GUE/NGL

Anne-Sophie Pelletier

NI

Marco Zullo

PPE

Pablo Arias Echeverría, Arba Kokalari, Andrey Kovatchev, Antonius Manders, Dan-Ştefan Motreanu, Kris Peeters, Andreas Schwab, Tomislav Sokol, Ivan Štefanec, Róża Thun und Hohenstein, Marion Walsmann

RENEW

Andrus Ansip, Vlad-Marius Botoş, Dita Charanzová, Dinesh Dhamija, Claudia Gamon, Svenja Hahn, Morten Løkkegaard

S&D

Alex Agius Saliba, Clara Aguilera, Delara Burkhardt, John Howarth, Maria Manuel Leitão Marques, Adriana Maldonado López, Predrag Fred Matić, Leszek Miller, Christel Schaldemose

VERTS/ALE

David Cormand, Petra De Sutter, Alexandra Geese, Marcel Kolaja, Kim Van Sparrentak

 

6

-

ID

Alessandra Basso, Hynek Blaško, Markus Buchheit, Virginie Joron

NI

Lucy Elizabeth Harris, Brian Monteith

 

0

0

 

 

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 


 

 

MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam (26.9.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o Nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje: <Depute>Daniel Freund</Depute>

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. prima na znanje nacrt proračuna koji je predložila Komisija u području prometa; žali zbog neselektivnih rezova koje zahtijeva Vijeće; insistira na ambicioznom proračunu za sektor prometa u EU-u, kojim se uzimaju u obzir izazovi koji se tek pojavljuju i aktualni politički prioriteti u vezi s prometnom politikom EU-a;

2. smatra da je došao trenutak za korjenito preoblikovanje financiranja EU-a u području prometa s ciljem uspostave energetskog sektora nulte neto stope do 2050. i jamčenja potpune usklađenosti s Pariškim sporazumom i ciljevima održivoga razvoja; naglašava da su visoka razina financiranja, učinkovita upotreba sredstava u prometnom portfelju programa Obzor 2020. koja je usmjerena na rezultate, programi i zajednički poduhvati u sklopu kojih će se ostvariti ti ciljevi od iznimne važnosti; ističe važnost projekata i programa u područjima dekarbonizacije i digitalizacije te traži odgovarajuće financiranje i postavljanje tih projekata i programa kao prioriteta; apelira na Komisiju da promiče digitalizaciju u logistici; smatra da bi tom reformom u potpunosti trebalo uzeti u obzir potrebe ranjivih društvenih skupina i regija kako bi tranzicija postala uključivija; ističe da se financiranjem mora zajamčiti poboljšanje povezanosti i povećanje učinkovitosti prometa;

3. ustraje u tome da je prometna politika EU-a od ključne važnosti za gospodarsku, socijalnu i ekološku održivost te je stoga prednost potrebno dati kvaliteti, korisnosti projekata za građane i poduzeća i održivosti projekata a ne njihovu broju ili veličini; naglašava da je za prometnu politiku EU-a potrebno odgovarajuće i dostatno financiranje kako bi se osigurali rast, radna mjesta i konkurentnost u Europi, pa i u najudaljenijim geografskim područjima, veća ulaganja u istraživanje i inovacije, socijalnu i teritorijalnu koheziju; ističe da će se transverzalnost između politike, financija i administrativne procedure razviti u svrhu postizanja napretka u učinkovitosti u velikim infrastrukturnim projektima;

4. ističe ključnu ulogu prometne politike i ulaganja EU-a u promicanju i jačanju teritorijalne, socijalne i gospodarske kohezije EU-a te osiguravanju teritorijalne dostupnosti i povezivosti svih regija Unije, uključujući zabačene, najudaljenije, otočne, periferne, planinske i prekogranične regije, kao i ugrožene i slabo naseljene regije;

5. podsjeća na to da javna ulaganja u cestovni, zračni i pomorski promet pozitivno djeluju na unutarnje tržište i europsko gospodarstvo, koje mora postati svjetski predvodnik;

6. naglašava da se politika EU-a u području prometne infrastrukture mora snažnije i cjelovitije usmjeriti na sljedeća tri aspekta:

- međupovezanost koridora, sveobuhvatne mreže i prekograničnih veza mora biti prioritet,

- intermodalnost bi trebala biti temelj odluka o projektima i

- interoperabilnost mora biti uvjet za sufinanciranje projekata u području prometa;

7. ponavlja da privremeni dogovor o Uredbi o uspostavi programa InvestEU[10] sadrži opću odredbu koja se primjenjuje na sva financijska sredstva povezana s prometom, osiguravajući da „projekti koji nisu u skladu s postizanjem klimatskih ciljeva nisu prihvatljivi za potporu” i da se sve operacije financiranja i ulaganja „analiziraju kako bi se utvrdilo imaju li ekološki, klimatski ili socijalni učinak te ako imaju, podliježu provjeri klimatske, okolišne i socijalne održivosti”; podsjeća da bi fond InvestEU trebao poduprijeti ulaganja koja doprinose većoj gospodarskoj, teritorijalnoj i socijalnoj koheziji u Uniji i da je radi ostvarivanja najvećeg mogućeg učinka i dodane vrijednosti financijske potpore EU-a primjereno što više povećati sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energija i digitalizacija”;

8. naglašava da je, osim ključne uloge u provedbi Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i fonda InvestEU, od ključne važnosti da revizija prometne politike Europske investicijske banke (EIB) koja se treba provesti 2020. otvori put opsežnoj reformi načina na koji Banka financira prometni sektor; ponavlja da je EIB pružio oko 140 milijardi EUR u zajmovima za prometne projekte u razdoblju od 2007. do 2018., od čega se oko 80 % odnosi na cestovnu infrastrukturu[11]; poziva EIB da Parlamentu pravodobno podnese izvješće o svim koracima svoje revizije prometne politike;

9. ističe ključnu ulogu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u promicanju razvoja održive i međusobno povezane transeuropske mreže (TEN-T) visokih performansi u području prometne infrastrukture, energije i digitalnih usluga; ponavlja da će se ranim dovršenjem mreže TEN-T znatno doprinijeti socioekonomskoj i teritorijalnoj koheziji Unije kao i dati zamah u ostvarivanju njezinih ciljeva u području dekarbonizacije; naglašava da je Instrument za povezivanje Europe ključan za ulaganje u dugoročni održivi rast, inovacije, koheziju, konkurentnost i otvaranje radnih mjesta u EU-u;

10. smatra da se sredstva iz CEF-a u području prometa mogu povećati povećanjem udjela financijskih sredstava za načine prijevoza s nultim emisijama; podsjeća da je CEF iznimno važan i ključan financijski instrument u prometnom sektoru te da bi se pri kratkoročnom i dugoročnom planiranju potrošnje u obzir trebao uzimati pristup usmjeren na rezultate i tražiti dodatnu vrijednost EU-a, posebno u pogledu razvoja i dovršenja središnje mreže TEN-T i sveobuhvatnih mreža; pozdravlja spremnost Komisije da također sufinancira ponovno uvođenje ukinutih ili napuštenih[12] regionalnih prekograničnih željezničkih poveznica te potiče države članice, prekogranične regije i Komisiju da dodatno pojačaju rad na tim projektima obilježenima pristupom odozdo prema gore koji pridonose ponovnom otvaranju granica unutar EU-a na mjestima gdje one još postoje; poziva Komisiju da znatno poveća predviđeni iznos u proračunskoj liniji CEF-a za sufinanciranje ponovne uspostave iščezlih regionalnih željezničkih veza koje su ukinute ili obustavljene, imajući na umu područja u zemljopisno nepovoljnom položaju kao prioritet; poziva Komisiju da uzme u obzir još uvijek velike razlike u smislu prometne infrastrukture širom EU-a; potrebno je pojačati daljnju elektrifikaciju željezničke infrastrukture te ubrzati uvođenje Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS); u proračunu CEF-a trebalo bi isto tako predvidjeti mjere za smanjenje buke željezničkog prijevoza tereta kako bi se osigurao održiv i učinkovit sustav prijevoza tereta; smatra da bi CEF trebao uložiti veći trud u integraciju i promicanje pomorskog prometa; traži da se pri dodjeli sredstava dostupnih za promet očuva kvota financijskih sredstava namijenjena za CEF;

11. traži da Komisija do kraja 2019. predstavi procjenu provedbe svih ugovorenih projekata, uključujući trenutačno stanje i predviđanja u vezi s dovršetkom projekata i prijedloge kojima bi se omogućilo dostizanje stopostotne razine potrošnje, uključujući preraspodjelu sredstava;

12. podsjeća da bi financiranje kohezijske politike za prometnu infrastrukturu trebalo nastojati ostvariti cilj gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije koji počiva na osnivačkim ugovorima; naglašava da su decentralizirani pristupi važni i da je povezanost i dostupnost ruralnih područja i dalje problem koji je potrebno riješiti kao hitno pitanje; izražava zabrinutost zbog toga što se premalo pozornosti pridaje promjeni načina prijevoza u upotrebi Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda; ističe potrebu za dekarbonizacijom sredstava EU-a i u odnosu na prometni sektor; preporučuje da se povećaju ulaganja u vožnju biciklom i hodanje; ponovno ističe odavno postavljen zahtjev za transparentnost sredstava EU-a u prometnom sektoru, posebno kad je riječ o sredstvima za podijeljeno upravljanje; poziva Komisiju da na sveobuhvatan način učini dostupnima informacije o prometnim projektima koji su primili financijska sredstva iz EFRR-a i Kohezijskog fonda;

13. traži od Komisije da do kraja godine predstavi procjenu upotrebe novca EU-a koji je dio CEF-a, Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj za prometne projekte, uključujući razinu usklađenosti s prometnim strategijama i ex ante uvjetima iz sporazuma o partnerstvu;

14. traži da Komisija do kraja 2019. predstavi procjenu trenutačnoga stanja potrošnje iznosa dodijeljenih financijskim instrumentima, predviđanja u vezi s konačnom razinom apsorpcije i prijedloge koje bi trebalo primijeniti kako bi se postigla stopostotna razina, uključujući preusmjeravanje u druge proračunske linije CEF-a;

15. traži da Komisija predstavi procjenu upotrebe iznosa dodijeljenih za uvođenje SESAR-a, trenutačno stanje, buduće djelovanje i doprinos projekata koji se financiraju tim iznosima uvođenju SESAR-a u državama članicama;

16. potiče Komisiju da promiče revitalizaciju udobnih europskih noćnih vlakova kao moguću i održivu alternativu letovima na kratke udaljenosti i dugotrajnim automobilskim vožnjama; poziva Komisiju da ispita mogućnosti kombiniranja sufinanciranja mreže EuroVelo i sveobuhvatne željezničke mreže;

17. smatra da pomorski promet predstavlja alternativu isključivo cestovnom prometu; smatra da će Direktiva (EU) 2016/802 Europskog parlamenta i Vijeća[13], kojom se određuju ograničenja sadržaja sumpora u gorivima za pomorski promet, rezultirati jačanjem održivosti te vrste prometa, te da ima još prostora za napredak u smislu njegove dekarbonizacije; napominje da su europske luke multimodalna čvorišta i ulazna točka za više od 90 % robe koja se uvozi u EU; poziva Komisiju da uloži više truda u promicanje i financiranje te vrste prometa;

18. naglašava da zahvaljujući digitalizaciji prometni sektor Unije može postati uključiviji, inovativniji, međusobno povezaniji i održiviji; Komisiji ponovno ukazuje na važnost uspostavljanja nove strategije EU-a čiji će prioriteti biti pravedna tranzicija i prekvalifikacija zaposlenika čiji su poslovi postali zastarjeli zbog digitalizacije prometnog sektora;

19. s obzirom na još uvijek velik broj smrtnih slučajeva i ozljeda prouzročenih prometnim nesrećama te na novu Direktivu o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture, u skladu s njezinom odredbom kojom se jamči da „države članice osiguravaju da se potrebe nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu uzimaju u obzir”, ustraje u tome da Komisija i države članice daju prednost financiranju sigurnosti putnika u prometu u različitim prijevoznim sredstvima te da se usredotoče na sigurnost nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu kao što su pješaci, osobe s invaliditetom, biciklisti i drugi korisnici mikromobilnosti i na promjenu načina prijevoza prema sigurnijim i čistijim prometalima kao što je željeznički prijevoz; poziva Komisiju da pruži potrebnu tehničku i administrativnu pomoć državama članicama u vezi s odgovarajućim mjerama održavanja postojećih cesta u njihovim pojedinačnim sveobuhvatnim prometnim planovima kako bi se povećala kvaliteta i sigurnost cesta;

20. smatra da je povećanje financiranja gradskog prometa i planova održive gradske mobilnosti (SUMPS) ključno za poticanje transformacije urbane mobilnosti; poziva na to da se spomenutim planovima gradske mobilnosti potiče multimodalnost među različitim održivim načinima prijevoza i uspostave mehanizmi socioekonomske ravnoteže kojima se osigurava nediskriminacija europskih građana;

21. ističe da mehanizmi urbane mobilnosti moraju doprinijeti smanjenju trajanja putovanja (između mjesta stanovanja i mjesta rada), jačanju interoperabilnosti, povećanju atraktivnosti javnog prijevoza za građane i smanjenju privatnog prijevoza, čime se potiče okolišna i klimatska održivost i razvoj društva; smatra da bi, s obzirom na raznolikost vrsta javnog prijevoza u metropolitanskim područjima EU-a (u nekim slučajevima sustavi prijevoza su raspršeni, a izdavanje karata neorganizirano, što ih čini skupljima), proračun za 2020. trebao biti usmjeren na probleme koji proizlaze iz složenosti sustava izdavanja karata u javnom prijevozu te poduprijeti provedbu akcijskog plana za jedinstven i multimodalan sustav izdavanja karata u tim slučajevima;

22. traži u cijelosti transparentno okruženje za financiranje i transparentnije procjene projekata, s posebnim naglaskom na sudjelovanje građana, civilnoga društva i nevladinih organizacija u transparentnom donošenju odluka i praćenju razvoja velikih projekata s ukupnim iznosom ulaganja većim od 1 milijarde EUR; smatra da bi se financiranje trebalo usmjeriti na ciljeve kojima se jamči stvarna dodana vrijednost za države članice, posebno na društvenoj i okolišnoj razini;

23. podsjeća da su javna ulaganja u infrastrukturu posebno podložna korupciji; naglašava važnost jamčenja transparentnog i konkurentnog postupka javne nabave za velike projekte prometne infrastrukture koje financira EU; ustraje u tome da javni naručitelji i ponuditelji za te velike projekte moraju sklopiti sporazume o integritetu prema kojima treće strane prate njihovo pridržavanje obveza u pogledu najbolje prakse i transparentnosti; podsjeća da države članice snose primarnu odgovornost za uspostavljanje sustava upravljanja, čime se želi zajamčiti uspješno i učinkovito ostvarivanje ulagačkih projekata te apelira na Komisiju da osigura potrebnu administrativnu i tehničku potporu kako bi olakšala njihovu provedbu; ističe da je također važno da se u postupcima javne nabave vodi računa o socijalnim uvjetima koji se tiču radnika; naglašava da se danas cijeli prometni sektor susreće s poteškoćama pri zapošljavanju osoblja te da je, kako bi se pronašlo rješenje za taj problem, potrebno poboljšati radne uvjete.

24. smatra da ispitivanja troškova i koristi za prometne projekte više ne smiju biti usmjerena na kratkoročne ekonomske analize, već na sveobuhvatno razumijevanje svih kratkoročnih i dugoročnih vanjskih troškova, na temelju nedavne studije o vanjskim učincima i internalizaciji troškova, koju je naručila Komisija, a prema kojoj se ukupan iznos troškova vanjskih troškova prijevoza procjenjuje na 1 000 milijardi EUR godišnje[14];

25. poziva Komisiju da zauzme pristup koji je više okrenut rezultatima, da traži dodanu vrijednost EU-a i da se više usmjeri na političke ciljeve uz istodobno određivanje kriterija za odabir pilot-projekata i pripremnih djelovanja te podsjeća na važnost njihove propisne provedbe;

26. ponovno ističe potrebu za jakom Agencijom Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) s odgovarajućom razinom financijskih sredstava kako bi se jamčila sigurnost građana EU-a i kako bi EU bio predvodnik u tom području (npr. izazovi novih tehnologija, kiberprijetnje, ometanje GNSS-a), kao i okolišna održivost sektora zračnoga prijevoza poboljšanjem otiska EU-a na okoliš (manje buke i emisija, dekarbonizacija, kružno gospodarstvo), promicanje zaštite okoliša (mjere ublažavanja), razvoj inovativne i održive tehnologije (bespilotne letjelice, električne i hibridne letjelice, goriva za održiv zračni promet), program ekoloških oznaka i multimodalna mobilnost (tj. međupovezanost infrastrukture željeznica i zračnih luka);

27. žali zbog toga što proširene zadaće agencija EU-a koje se bave prometnim pitanjima (EASA, Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) i Agencija Europske unije za željeznice (ERA) nisu uzete u obzir u proračunu za 2020. jer bi povećanu potrebu za financijskim i ljudskim resursima trebalo uzeti u obzir kako bi se zajamčio potpun razvoj njihovih zadaća; podsjeća da bi se prema mišljenju Revizorskog suda troškovi koje snosi proračun EU-a mogli smanjiti centraliziranjem rada ERA-e u jednome sjedištu;

28. ističe važnost projekata koji se zalažu za promicanje turizma, sektora koji znatno doprinosi BDP-u država članica i koji ima gospodarski učinak na rast, konkurentnost, zapošljavanje i društveni razvoj; izražava žaljenje zbog toga što proračun ne uključuje turizam kao pojedino područje politike i podsjeća na svoj zahtjev da se unutar sljedećeg financijskog okvira stvori posebna proračunska linija isključivo za turizam; naglašava da se države članice suočavaju sa zajedničkim izazovima u području turizma, uključujući upravljanje krizama, konkurenciju iz trećih zemalja, održivost turističkih aktivnosti, pomoć za lokalna i izolirana društva, prijelaz na gospodarstvo s nultom stopom emisija ugljika te da stoga postoji posebna dodana vrijednost za zajedničke europske politike;

 


PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJ ZA MIŠLJENJE PRIMIO INFORMACIJE

 

 

 

 

Subjekt i/ili osoba -

Europski savez za promet i zaštitu okoliša - 58744833263-19

 

 

Zajednica europskih željezničkih i infrastrukturnih poduzeća - 7574621118-27

 

 

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.9.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

6

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Andris Ameriks, José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Marco Campomenosi, Ciarán Cuffe, Johan Danielsson, Andor Deli, Anna Deparnay-Grunenberg, Ismail Ertug, Gheorghe Falcă, Giuseppe Ferrandino, Mario Furore, Isabel García Muñoz, Jens Gieseke, Kateřina Konečná, Elena Kountoura, Julie Lechanteux, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Benoît Lutgen, Marian-Jean Marinescu, Tilly Metz, Caroline Nagtegaal, Bill Newton Dunn, Jan-Christoph Oetjen, Philippe Olivier, Tomasz Piotr Poręba, Dominique Riquet, Sven Schulze, Vera Tax, Cristian Terheş, Barbara Thaler, István Ujhelyi, Petar Vitanov, Lucia Vuolo, Roberts Zīle, Kosma Złotowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Paolo Borchia, Gina Dowding, Ilhan Kyuchyuk, Ljudmila Novak, Andrey Novakov, Anne-Sophie Pelletier, Catherine Rowett

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

35

+

GUE/NGL

Kateřina Konečná, Elena Kountoura, Anne-Sophie Pelletier

NI

Mario Furore

PPE

Andor Deli, Gheorghe Falcă, Jens Gieseke, Benoît Lutgen, Marian-Jean Marinescu, Ljudmila Novak, Andrey Novakov, Sven Schulze, Barbara Thaler

RENEW

José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Ilhan Kyuchyuk, Caroline Nagtegaal, Bill Newton Dunn, Jan-Christoph Oetjen, Dominique Riquet

S&D

Andris Ameriks, Johan Danielsson, Ismail Ertug, Giuseppe Ferrandino, Isabel García Muñoz, Bogusław Liberadzki, Vera Tax, Cristian Terheş, István Ujhelyi, Petar Vitanov

VERTS/ALE

Ciarán Cuffe, Anna Deparnay-Grunenberg, Gina Dowding, Tilly Metz, Catherine Rowett

 

6

-

ECR

Peter Lundgren

ID

Paolo Borchia, Marco Campomenosi, Julie Lechanteux, Philippe Olivier, Lucia Vuolo

 

3

0

ECR

Tomasz Piotr Poręba, Roberts Zīle, Kosma Złotowski

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 


 

MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj (7.10.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje: <Depute>Younous Omarjee</Depute>

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. podsjeća da je kohezija jedan od ciljeva Unije iz članka 3. Ugovora o Europskoj uniji, definirana u članku 174. UFEU-a i da je područje u kojem Unija i države članice imaju podijeljenu nadležnost; naglašava da je kohezijska politika jedna od najvažnijih politika Unije i njezina glavna politika javnog ulaganja, s proračunom od 351,8 milijardi EUR za VFO razdoblje 2014. – 2020., što je trećina VFO-a, te da to treba biti i dalje u sljedećem VFO-u bez daljnjih rezova i da nove inicijative Unije treba popratiti novim i odgovarajućim financijskim sredstvima te s njima postupati u okviru postupka suodlučivanja;

2. ističe da se kohezijska politika temelji na politici solidarnosti, kojom se nastoji ostvariti cilj utvrđen u Ugovoru da se promiče i podupire sveukupni skladni razvoj država članica i regija, te da se njome promiče suradnja među regijama i nastoje smanjiti gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike između i unutar regija Unije kako bi se osiguralo da nijedna regija ne bude zapostavljena, uzimajući u obzir demografske izazove; smatra da se kohezijskom politikom ostvaruje rast i otvaraju radna mjesta diljem Unije te da se postižu ključni ciljevi i prioriteti Unije, uključujući njezine klimatske i energetske ciljeve, kao i pametan, održiv i uključiv gospodarski rast; napominje da se dodatnošću može uspostaviti uravnotežena upotreba strukturnih fondova u kombinaciji sa svim dostupnim izvorima, uključujući financijske instrumente;

3. pozdravlja činjenicu da nema više potreba za plaćanjima za razdoblje 2007. – 2013., da je poboljšana provedba plaćanja, da se povećana stopa odabira projekata kreće ustaljenom brzinom i da je brzina odabira projekata na terenu napokon dosegnula razine iz prethodnog programskog razdoblja te ih premašila i od rujna 2019. iznosi 83 %; no primjećuje velike nejednakosti među državama članicama koje se odnose na tu stopu i poziva Komisiju da pruži dodatnu pomoć državama članicama koje zaostaju u poboljšanju svojih rezultata;

4. prima na znanje povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 2,5 % za podnaslov 1b u nacrtu proračuna za 2020. u usporedbi s proračunom EU-a za 2019., dok su odobrena sredstva za plaćanja u cjelini povećana za 6,4 %;

5. poziva Vijeće i Komisiju da razmotre pouke iz ovog programskog razdoblja te izbjegnu sve daljnje krize plaćanja i buduća kašnjenja u plaćanju; skreće pozornost na činjenicu da su odgođeni početak programa i provedba doveli do gomilanja zahtjeva za plaćanje;

6. ističe da su najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a korisnice posebnih mjera, osobito u kontekstu kohezijske politike, u pogledu uvjeta za pristupanje iznimno potrebnim i osnovnim sredstvima za promicanje održivog razvoja i time postizanje ciljeva održivoga razvoja, s obzirom na njihovu gospodarsku i socijalnu situaciju, veliki strukturni učinak njihove geografske udaljenosti i njihovu posebnu izloženost učincima povezanima s klimatskim promjenama;

7. podsjeća da je kohezijska politika jedan od najvažnijih instrumenata kad je riječ o prioritetima koje je Komisija navela u nacrtu proračuna za 2020.; ističe dobit od ulaganja u kohezijsku politiku jer svaki uloženi euro vodi k povratu od 2,74 EUR u rastu i otvaranju radnih mjesta;

8. ponovno ističe da je za ostvarenje ciljeva kohezijske politike potrebna suradnja regionalnih, lokalnih, gradskih i drugih tijela vlasti te uspostava dijaloga s organizacijama civilnog društva, uključujući sveučilišta, organizacije za zaštitu okoliša i skupine koje predstavljaju etničku, vjersku i starosnu raznolikost, osobe s invaliditetom, različite spolne orijentacije ili rodne identitete;

9. podsjeća da je kohezijska politika koristan instrument za podupiranje prihvata i integracije migranata te ustraje u tome da bi se proračunom EU-a za 2020. trebalo doprinijeti savladavanju izazova povezanih s migracijom u duhu solidarnosti;

10. poziva na reprogramiranje Inicijative za zapošljavanje mladih, nakon što je u proračunskom postupku za 2019. postignut dogovor o znatnom povećanju razine odobrenih sredstava za preuzimanje obveza; insistira na financiranju posebnih mjera kojima bi se zaustavilo iseljavanje mladih iz slabije razvijenih regija;

11. zabrinut je zbog posljedica mogućeg Brexita bez dogovora, a posebno zbog potencijalnih negativnih učinaka na kohezijsku politiku i prekogranične regije; ističe važnost pregovora o sljedećem VFO-u i u tom kontekstu snažno poziva da se proračunske posljedice Brexita na kohezijsku politiku svedu na najmanju moguću mjeru;

12. ponovno ističe važnost jačanja administrativnih kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti, što je ključan element za pravilnu pripremu i provedbu projekata na terenu;

13. napominje da je proračunska godina 2020. posljednja godina trenutačnog razdoblja VFO-a te stoga naglašava važnost pripreme i nesmetane prilagodbe novom financijskom razdoblju;

14. zabrinut je da se cilj od 20 % potrošnje na klimatska pitanja u proračunu EU-a za VFO u razdoblju od 2014. do 2020. neće ostvariti te apelira na Komisiju da znatno poveća postotak za potrošnju na klimatska pitanja za 2020.; poziva države članice i regije da u obzir uzmu važan doprinos kohezijske politike ulaganju u zaštitu klime i postizanju cilja o potrošnji na klimatska pitanja u Uniji te ističe potrebu za prevladavanjem jaza u proračunu za klimatska pitanja od 3,5 milijardi EUR i potrebu za izbjegavanjem trošenja javnoga novca na fosilna goriva radi daljnjeg usredotočavanja na rješavanje problema klimatskih promjena kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma;

15. smatra da bi trebalo pružiti dostatnu potporu djelovanjima s posebnim naglaskom na zdravstvenom i okolišnom aspektu koji bi mogao proizići i iz zahtjeva povezanih s energetskom tranzicijom, kao što je razgradnja nuklearnih postrojenja; podsjeća da je potrebno dekarbonizirati 41 regiju koja ovisi o ugljenu prekvalifikacijom i unapređenjem vještina radnika u sektoru ugljena te osigurati pravednu tranziciju na održivo gospodarstvo uspostavom fonda za pravednu tranziciju u sklopu kojeg će se dodijeliti dostatna sredstva u proračun kako bi se osigurala pravedna i poštena tranzicija na gospodarstvo s nultim emisijama ugljika do 2050.;

16. napominje da će, za prijenose u Instrument za povezivanje Europe, 2020. biti druga godina u kojoj se može tražiti dodatno pretfinanciranje za mjere započete 2014., 2015. ili 2016. te posljednja godina za preraspodjelu neiskorištenih resursa;

17. naglašava da kohezijska politika ne bi trebala podlijegati ikakvom transferu kojim bi se mogla ugroziti sposobnost strukturnih i investicijskih fondova za ostvarivanje njihovih ciljeva;

18. primjećuje da će se za financiranje Programa potpore strukturnim reformama koristiti ukupna razlika do gornje granice za obveze; upozorava da to povećanje sredstava ni u kojem slučaju ne smije biti nauštrb kohezijske politike; podsjeća na to da bi se nove inicijative Unije trebale financirati novim dodatnim sredstvima, a ne na račun dugogodišnjih politika Unije; napominje da bi kohezijska politika i gospodarsko upravljanje mogli imati različite ciljeve te da bi se reformama u obzir trebali uzeti teritorijalni utjecaji;

19. izražava žaljenje zbog smanjenja odobrenih sredstava Kohezijskog fonda u usporedbi s prethodnim programskim razdobljem te prima na znanje rizike povećanja razlika u razvoju u pogledu osnovne infrastrukture, posebno prometne infrastrukture; poziva na fleksibilnije proračunske mehanizme kako bi se olakšala preraspodjela sredstava na dodatna ulaganja u osnovnu infrastrukturu, posebno infrastrukturu mreže TEN-T, jer je riječ o pokretačkoj sili za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu uključenost na razini Unije u onim državama članicama čiji razvoj očigledno zaostaje;

20. poziva Komisiju i države članice da osiguraju transparentno, pravedno i odgovorno korištenje resursa Unije.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

2.10.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

38

0

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mathilde Androuët, Pascal Arimont, Adrian-Dragoş Benea, Isabel Benjumea Benjumea, Tom Berendsen, Stéphane Bijoux, Franc Bogovič, Andrea Cozzolino, Corina Crețu, Rosa D’Amato, Tamás Deutsch, Francesca Donato, Jill Evans, Raffaele Fitto, Cristian Ghinea, Mircea-Gheorghe Hava, Krzysztof Hetman, Manolis Kefalogiannis, Ondřej Knotek, Constanze Krehl, Elżbieta Kruk, Naomi Long, Cristina Maestre Martín De Almagro, Pedro Marques, Martina Michels, Andżelika Anna Możdżanowska, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Alessandro Panza, Tsvetelina Penkova, Caroline Roose, André Rougé, Susana Solís Pérez, Monika Vana, Julie Ward

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ciarán Cuffe, Barbara Ann Gibson, Tomislav Sokol, Maria Spyraki

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

38

+

ECR

Raffaele Fitto, Elżbieta Kruk, Andżelika Anna Możdżanowska

GUE/NGL

Martina Michels, Younous Omarjee

ID

Mathilde Androuët, Francesca Donato, Alessandro Panza, André Rougé

NI

Rosa D'Amato

PPE

Pascal Arimont, Isabel Benjumea Benjumea, Tom Berendsen, Franc Bogovič, Mircea-Gheorghe Hava, Krzysztof Hetman, Manolis Kefalogiannis, Andrey Novakov, Tomislav Sokol, Maria Spyraki

RENEW

Stéphane Bijoux, Cristian Ghinea, Barbara Ann Gibson, Ondřej Knotek, Naomi Long, Susana Solís Pérez

S&D

Adrian-Dragoş Benea, Andrea Cozzolino, Corina Crețu, Constanze Krehl, Cristina Maestre Martín De Almagro, Pedro Marques, Tsvetelina Penkova, Julie Ward

VERTS/ALE

Ciarán Cuffe, Jill Evans, Caroline Roose, Monika Vana

 

0

-

 

 

 

1

0

PPE

Tamás Deutsch

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 


MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (6.9.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje: <Depute>Paolo De Castro</Depute>

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. prima na znanje 59 994,9 milijuna EUR u obvezama i 58 014,3 milijuna EUR u plaćanjima koje Komisija u nacrtu proračuna za 2020. predlaže za naslov 2., od čega se odobrena sredstva Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi neznatno povećavaju na 43 531,8 milijuna EUR u obvezama (+ 0,8 %) i na 43 501,7 milijuna EUR u plaćanjima (+ 0,9 %) u odnosu na proračun za 2019.; duboko žali zbog toga što su odobrena sredstva za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) smanjena na 14 708,7 milijuna EUR u obvezama (- 0,1 %) i 13 141,2 milijuna EUR (- 0,1 %) u plaćanjima u odnosu na proračun za 2019., uglavnom zbog stagnacije nominalne vrijednosti EPFRR-a kao takvog i znatnog smanjenja rashoda za potporu;

2. inzistira na tome da svi prihodi u proračunu Unije koji proizlaze iz namjenskih prihoda ili sredstava vraćenih zbog nepravilnosti do kojih je proteklih godina došlo u području poljoprivrede ostanu pod naslovom 2.;

3. ustraje u tome da do novih rezova u proračunu za poljoprivredu ne bi trebalo dolaziti, osobito imajući u vidu činjenicu da na poljoprivredni sektor često utječu krize koje zahtijevaju proračunsku reakciju;

4. prima na znanje da je proračunska godina 2020. posljednja godina razdoblja aktualnoga višegodišnjega financijskog okvira i stoga naglašava važnost pripreme i nesmetane prilagodbe novom financijskom razdoblju u kojem se mora osigurati primjeren životni standard poljoprivrednika;

5. duboko je zabrinut zbog proračunskih posljedica izostanka dogovora o Brexitu i, s obzirom na to da poljoprivrednici moraju unaprijed planirati svoje aktivnosti, snažno se protivi svakom neočekivanom smanjenju dodijeljenih sredstava u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za 2020. u slučaju da se ne postigne sporazum između Unije i Ujedinjene Kraljevine;

6. ističe da proračun Unije mora biti usklađen s ciljevima Pariškog sporazuma u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama usvojene u prosincu 2015.;

7. odbacuje prijedlog Europske komisije da se smanje odobrena sredstva namijenjena za organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća (za 14,6 milijuna EUR), što bi moglo negativno utjecati na njihov sve veći doprinos ponovnom uspostavljanju ravnoteže u pogledu pregovaračke moći u lancu opskrbe hranom jer će time izravno utjecati na poljoprivrednike; smatra da bi u tom pogledu Komisija trebala osigurati da se plaćanja za taj sektor ne smanjuju; žali zbog nedostatka odobrenih sredstava za sektor mesa peradi i predlaže dodjelu sredstava u odjeljku „Ostale mjere za svinjsko meso, perad, jaja, pčelarstvo, ostale životinjske proizvode” za potporu sektoru peradarstva jer je tom sektoru nanesena šteta nepoštenim narušavanjem trgovine koje provodi Ukrajina;

8. žali zbog nedostatka naknade za smanjenje odobrenih sredstava koje je Komisija predložila za proizvođače voća i povrća u Uniji, što je sektor koji se suočava s ozbiljnom krizom zbog fitofagnih ili patoloških čimbenika kao što su virus tristeza za naranče, bolest mal secco za limune, moljac vrste Tuta absoluta za rajčice i bakterija Xylella fastidiosa za stabla maslina; stoga traži da se, unatoč smanjenju odobrenih sredstava, izradi plan financiranja za agrume kako bi se podržali troškovi zamjene trenutačnih nasada agruma i maslina otpornijim sortama istih vrsta, čime bi se istinski omogućilo ponovno pokretanje sektora;

9. pozdravlja prijedlog Komisije da se 50 milijuna EUR dodijeli za naslov „Ostale mjere za govedinu i teletinu” kako bi se sektoru uzgoja govedine u Irskoj pružila potpora u slučaju tržišnih poteškoća povezanih s mogućim povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije; ističe da će povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije imati znatan negativan utjecaj na nekoliko poljoprivrednih sektora u Uniji; traži od Komisije da predloži plan potpore utemeljen na propisnoj procjeni učinka po sektorima i po državama članicama za sve poljoprivredne sektore Unije koji bi mogli biti pogođeni povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije te da taj plan proširi na pogođene države članice u skladu s njihovim stupnjem izloženosti; smatra da taj plan, kako bi bio učinkovit, mora obuhvaćati strukturne mjere usmjerene na jačanje organizacije tih sektora i promicanje diversifikacije trgovinskih tokova;

10. smatra da će se trgovinskim sporazumom između Unije i Mercosura stvoriti dodatni stres za te poljoprivredne sektore i stoga od Komisije traži da do kraja 2019. predstavi detaljan sadržaj plana potpore Unije vrijednog jednu milijardu EUR koji je najavljen 28. lipnja 2019. kako bi se osjetljivim poljoprivrednim sektorima u Uniji omogućilo da se nose s mogućim negativnim učinkom tog trgovinskog sporazuma u slučaju njegove ratifikacije;

11. naglašava proračunsku neučinkovitost u podupiranju osjetljivih sektora uz njihovo istodobno izlaganje dodatnom tržišnom natjecanju i riziku od nestabilnosti tržišta, posebno putem bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini; usto ističe dugoročno smanjivanje tradicionalnih vlastitih sredstava u proračunu Unije koje je ponajviše prouzročeno smanjenjem carinskih pristojbi koje proizlazi iz sporazuma o slobodnoj trgovini;

12. prima na znanje prijedlog Komisije da se poljoprivrednicima pomogne paketom financijske potpore od jedne milijarde EUR u slučaju poremećaja na tržištu proizašlih iz trgovinskog sporazuma Unije s Mercosurom; ustraje u tome da se ta sredstva ne bi trebala izdvajati iz bilo koje postojeće proračunske linije za poljoprivredu;

13. zabrinut je zbog trenutačne krize u sektoru šećera nakon ukidanja sustava kvota i nedavne najave zatvaranja osam tvornica u Uniji; žali zbog nedostatka sredstava dodijeljenih za potporu tom sektoru; smatra da, u nedostatku intervencije tijela javne vlasti, privatnim subjektima treba dopustiti pokretanje privatnih inicijativa za reguliranje proizvodnje na dobrovoljnoj osnovi; u tom kontekstu predlaže da Komisija u svjetlu nove proizvodne sezone procijeni mogućnost aktiviranja neutralnih proračunskih mjera koje su na raspolaganju na temelju članka 222. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[15] kojima se poljoprivrednici, njihove organizacije i priznate međusektorske organizacije ovlašćuju za sklapanje kolektivnih ugovora radi povlačenja s tržišta, skladištenja ili smanjenja njihove proizvodnje na usklađen način;

14. pozdravlja prijedlog Komisije da se povećaju sredstva namijenjena za mjere promicanja, što potvrđuje učinkovitost poboljšanja koja su ostvarena posljednjom reformom; smatra da bi Komisija trebala nastaviti s jačanjem promotivnih kampanja za otvaranje novih tržišta za kvalitetne proizvode jer su mjere promicanja ključne za povećanje udjela izvoza Unije na tržištima diljem svijeta;

15. žali zbog nedostatka mjera potpore poljoprivrednicima, posebno u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, koji se suočava s trajnim poteškoćama na tržištu zbog ruske zabrane uvoza niza poljoprivrednih proizvoda iz Unije (tzv. ruski embargo);

16. podsjeća da posljednjih pet godina poljoprivredni sektori u Uniji trpe zbog posljedica ruskog embarga; naglašava da bi svi dodatni učinci na trgovinske tokove u poljoprivredi povezani s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije mogli prouzročiti daljnje poremećaje te traži dodatna odobrena sredstva za izvanredne mjere gdje je to potrebno;

17. smatra da Unija može znatno doprinijeti promicanju zdravih prehrambenih navika, posebno među djecom, te stoga smatra da je ključno u potpunosti iskoristiti gornje granice koje su u okviru aktualne Uredbe predviđene za programe Unije u školama i razviti dodatna rješenja za održivu potrošnju; stoga poziva države članice da osnaže svoje nacionalne programe kako bi se zajamčila potpuna iskorištenost maksimalno dostupnih odobrenih sredstava (250 milijuna EUR) uspostavom programa koji bi bili manje birokratski;

18. pozdravlja rastuću potporu istraživanju i inovacijama čiji je cilj opskrba sigurnom i visokokvalitetnom hranom i ostvarenje sigurnosti opskrbe hranom; naglašava da je od ključne važnosti da sredstva namijenjena za istraživanje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, posebno sredstva iz proračuna za program Obzor 2020., ostanu u potpunosti dostupna kako bi se poticale inovacije i pametna rješenja u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja, osobito u sklopu agroekoloških istraživanja uz cjelovit pristup poljoprivrednim ekosustavima; ističe važnost praktične primjenjivosti rezultata na razini poljoprivrednih gospodarstava i ulogu dodatnih poljoprivrednih usluga; ističe da bi u okviru istraživačke politike trebalo održati usklađenost s ciljevima politike u području okoliša, klime, biološke raznolikosti, zdravlja i dobrobiti te poticati i podupirati inicijative prilagođene potrebama malih poljoprivrednih gospodarstava bez ekonomije razmjera kako bi mogla imati koristi od novih tehnologija; naglašava potrebu za jačanjem veze između istraživanja i prakse uključivanjem primarnih proizvođača i širenjem znanja i najboljih praksi;

19. poziva Komisiju da pruži dostatnu financijsku potporu za daljnju primjenu pametnih i inovativnih rješenja u poljoprivrednom sektoru s obzirom na njihove dokazane prednosti za okoliš i potrebu za većom poljoprivrednom učinkovitošću; smatra da bi trebalo dodatno analizirati i promicati preciznu poljoprivredu i uporabu digitalizacije;

20. uzimajući u obzir da je Unija i dalje osjetljiva na izbijanje bolesti životinja i bilja, žali zbog smanjenja od 60 % u odobrenim sredstvima fonda za hitne mjere povezane sa zdravljem životinja i biljaka;

21. s velikom zabrinutošću primjećuje ozbiljne posljedice širenja afričke svinjske kuge na nekoliko država članica i veliki broj slučajeva izbijanja bolesti registriranih od početka 2019.; zabrinut je zbog toga što su pogođena velika svinjogojska gospodarstva te što su usmrćeni deseci tisuća životinja; stoga žali zbog nedostatka dodijeljenih sredstava za sprečavanje i suzbijanje afričke svinjske kuge te ističe da je u tu svrhu u proračunu Unije za 2019. dodijeljeno 28 milijuna EUR; naglašava da bi u najmanju ruku sličan iznos trebao biti uvršten u proračun Unije za 2020.; prima na znanje da treće zemlje ulažu u istraživanje za razvoj cjepiva protiv afričke svinjske kuge; smatra da bi Unija trebala ulagati u istraživanje i razvoj cjepiva, čime bi se pomoglo u iskorjenjivanju širenja i pojave afričke svinjske kuge u najkraćem mogućem roku;

22. potiče države članice da povećaju potporu za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika u skladu s ciljem boljeg doprinošenja generacijskoj obnovi poljoprivrednika u Uniji;

23. naglašava važnost obveza u pogledu ruralnog razvoja i potrošnje za poljoprivredno-ekološke mjere i šire ruralno gospodarstvo, posebno važnost inicijativa za pružanje potpore mladim poljoprivrednicima i njihovo usmjeravanje;

24. pozdravlja financiranje novih pilot-projekata koji su ključni za promišljanje budućnosti ZPP-a, odnosno projekata za razvoj alata za integriranu zaštitu bilja za poljoprivrednike, promicanje „pametnih sela” i uspostavu operativnog programa u sektoru stočarstva;

25. traži održavanje odobrenih sredstava za programe POSEI na maksimalnim razinama predviđenima u okviru propisa EU-a, ističe važnost tih programa za otpornost poljoprivrednih proizvođača te naglašava osjetljivu gospodarsku situaciju najudaljenijih regija, koje su i dalje snažno pogođene krizom.

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

4.9.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

39

5

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mazaly Aguilar, Álvaro Amaro, Eric Andrieu, Attila Ara-Kovács, Carmen Avram, Adrian-Dragoş Benea, Benoît Biteau, Mara Bizzotto, Daniel Buda, Matt Carthy, Asger Christensen, Dacian Cioloș, Ivan David, Paolo De Castro, Jérémy Decerle, Diane Dodds, Herbert Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Dino Giarrusso, Martin Häusling, Martin Hlaváček, Krzysztof Jurgiel, Jarosław Kalinowski, Elsi Katainen, Gilles Lebreton, Norbert Lins, Marlene Mortler, Ulrike Müller, Juozas Olekas, Sheila Ritchie, Bronis Ropė, Bert-Jan Ruissen, Anne Sander, Petri Sarvamaa, Annie Schreijer-Pierik, Veronika Vrecionová, Sarah Wiener, Juan Ignacio Zoido Álvarez

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Atidzhe Alieva-Veli, Franc Bogovič, Lena Düpont, Estrella Dura Ferrandis, Ivo Hristov, Jan Huitema, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Tilly Metz, Daniela Rondinelli, Christine Schneider, Marc Tarabella, Irène Tolleret


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

39

+

ECR

Mazaly Aguilar, Krzysztof Jurgiel, Anthea McIntyre, Veronika Vrecionová

GUE/NGL

Matt Carthy, Luke Ming Flanagan

ID

Mara Bizzotto, Gilles Lebreton, Joëlle Mélin

NI

Diane Dodds, Dino Giarrusso

PPE

Álvaro Amaro, Franc Bogovič, Daniel Buda, Herbert Dorfmann, Lena Düpont, Jarosław Kalinowski, Norbert Lins, Marlene Mortler, Anne Sander, Petri Sarvamaa, Annie Schreijer-Pierik, Juan Ignacio Zoido Álvarez

Renew

Asger Christensen, Dacian Cioloș, Jérémy Decerle, Martin Hlaváček, Elsi Katainen, Ulrike Müller, Sheila Ritchie

S&D

Eric Andrieu, Attila Ara-Kovács, Carmen Avram, Adrian-Dragoş Benea, Paolo De Castro, Estrella Dura Ferrandis, Ivo Hristov, Juozas Olekas, Marc Tarabella

 

5

-

Verts/ALE

Benoît Biteau, Martin Häusling, Tilly Metz, Bronis Ropė, Sarah Wiener

 

1

0

ID

Ivan David

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

MIŠLJENJE Odbora za ribarstvo (5.9.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje: <Depute>Chris Davies</Depute>

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. podsjeća da su potrebne odgovarajuće financijske mjere kako bi se zajamčio održiv sektor ribarstva te ističe da se ciljevi zajedničke ribarstvene politike mogu postići samo uz dostatna financijska sredstva; ističe da je najveći dio tih sredstava obuhvaćen dijelom III. i glavom 11. „Pomorstvo i ribarstvo”; podsjeća da Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), zajedno s obveznim doprinosima regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom i sporazumima o održivom ribarstvu, čini veći dio proračuna;

2. naglašava da je potrebno uspostaviti ravnotežu između ekoloških prioriteta i socioekonomske stabilnosti kako bi se postiglo održivo plavo gospodarstvo, osobito u pogledu zajednica koje ovise o malom obalnom ribolovu;

3. naglašava da bi glavni ciljevi ZRP-a trebali uskladiti održivost sektora od strateške važnosti za Europsku uniju s potrebom očuvanja morskih ekosustava razvojem gospodarski i ekološki održivog ribarstva;

4. smatra da su poduzeti znatni napori kako bi se povećao obujam pouzdanih znanstvenih saznanja o morskim biološkim resursima; unatoč povećanju razine znanja, smatra da smo još daleko od optimalne razine kojom bi se omogućila odgovarajuća ocjena; stoga smatra da Unija mora izdvojiti veća sredstva za znanstvenoistraživačke organizacije na međunarodnoj razini i u državama članicama kako bi se dodatno poboljšala evaluacija stokova; smatra da je potrebno povećati znanje o moru, među ostalim i proučavanjem utjecaja klimatskih promjena i onečišćenja na riblje stokove; smatra da je u širem smislu potrebno poticati doprinos ribara znanju o moru, posebno financiranjem mjernih instrumenata na plovilima;

5. ističe da više od polovice opskrbe proizvodima ribarstva u Uniji dolazi iz međunarodnih voda i isključivih gospodarskih pojaseva trećih zemalja; naglašava da je promicanje održivog ribarstva EU-a u vodama trećih zemalja od ključne važnosti za flotu EU-a i prosperitet obalnih zajednica EU-a i trećih zemalja, očuvanje ribolovnih resursa i morskog okoliša, razvoj lokalnih industrija, zapošljavanje u ribarstvu, preradi i trgovini te doprinos ribarstva sigurnosti opskrbe hranom; podsjeća na stratešku važnost sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu i, u širem smislu, vanjske dimenzije ZRP-a; smatra da u godišnji proračun za 2020. treba uvrstiti odgovarajuće i pouzdane proračunske odredbe i da ne bi trebalo smanjiti trenutačni proračun kako bi se ispunile obveze iz međunarodnog sporazuma o ribarstvu i osiguralo sudjelovanje Unije u regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom;

6. podsjeća na to da je EU stranka međunarodnih sporazuma kao što su Pariški sporazum i ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda, posebno 14. cilja o očuvanju i održivom korištenju oceana, mora i morskih resursa za održivi razvoj, te da mora djelovati u skladu sa svojim obvezama u pogledu razvoja svojih politika, uključujući zajedničku ribarstvenu politiku;

7. podsjeća da je jedan od ciljeva ZRP-a doprinositi sigurnosti opskrbe hranom u Uniji; podsjeća da znatan udio proizvoda ribarstva koji se konzumiraju u EU-u čine uvezeni proizvodi; naglašava da akvakultura postaje sve važnija kako bi se postigao taj cilj i smanjila ovisnost EU-a o uvozu proizvoda ribarstva;

8. ističe da bi u proračunu za 2020. posebnu pozornost trebalo posvetiti financijskim sredstvima potrebnima za pružanje potpore sektoru ribarstva dok se provodi program obveze iskrcavanja;

9. ponovno naglašava važnost flote za obalni i mali artizanalni ribolov; ističe da taj sektor obuhvaća gotovo 75 % svih ribarskih plovila registriranih u Uniji i gotovo polovicu svih zaposlenih u sektoru ribarstva, što znači da je on u brojnim priobalnim zajednicama bitan faktor, ne samo u gospodarskom, već i u socijalnom smislu; napominje da subjekti koji se bave malim priobalnim ribolovom ovise o zdravim ribljim stokovima jer im je to glavni izvor prihoda;

10. ističe važnost socijalne i gospodarske dimenzije ribarstva za lokalne zajednice i za određena morska područja, kao što su ona obalna i otočna, koja uvelike ovise o ribarstvu; podsjeća da poduzeća u ribarstvu u tim regijama često snose dodatne troškove i trajna prirodna ograničenja te da bi ih stoga trebalo poduprijeti dodatnim sredstvima;

11. poziva Komisiju i države članice da pomognu zajednicama koje ovise o ribarstvu da diversificiraju svoja gospodarstva ulaskom u druge pomorske aktivnosti poput turizma, očuvanja mora, prikupljanja podataka i istraživanja, te da dodaju veću vrijednost svojim ribolovnim aktivnostima, na primjer pružanjem potrebnih poticaja;

12. primjećuje da donošenje postojećih višegodišnjih planova i provedba novih tehničkih mjera za doprinos održivosti ribolova zahtijeva čvrstu politiku nadzora uz potporu odgovarajućih sredstava;

13. podsjeća na veliku važnost socioekonomskih mjera koje prate odluke o smanjenju ribolovnih aktivnosti kako bi se zadržala primjerena razina održivosti;

14. ističe da Europska agencija za kontrolu ribarstva ima ključnu ulogu u koordinaciji i provedbi ZRP-a te da bi stoga financiranje trebalo zadržati na trenutačnoj razini;

15. ističe problem plastičnog otpada u moru; smatra da treba uložiti dodatne napore i osigurati dostatna sredstva kako bi se zajamčila provedba odgovarajućih propisa o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda u moru;

16. skreće pozornost na trenutačnu namjeru Ujedinjene Kraljevine da napusti Uniju, što će utjecati na provedbu EFPR-a za razdoblje 2014. – 2020.; ističe da bi Brexit značio da najveću važnost treba dati uspostavi novog financijskog proračunskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.; smatra da je za suočavanje s takvom situacijom nužan viši stupanj dodatne fleksibilnosti proračuna Unije; napominje da Brexit ni u kojem slučaju neće dovesti do smanjenja sredstava u pogledu trenutačnog EFPR-a (2014. – 2027.); naprotiv, traži da se proračun za razdoblje 2021. – 2027. poveća kako bi se subjekti mogli nositi s ozbiljnim posljedicama Brexita;

17. naglašava da je šest godina nakon usvajanja aktualnog fonda razina provedbe EFPR-a za razdoblje 2014. – 2020. vrlo niska i da Komisija i države članice moraju ubrzati postupke upravljanja i kontrole te smanjiti administrativna opterećenja kako bi se osigurale odgovarajuće i pravodobne koristi za taj sektor;

18. upućuje na potrebu za povećanjem financijskih sredstava u korist savjetodavnih vijeća s obzirom na veću predanost tih vijeća politikama regionalizacije iz članka 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013, koje su sve više prisutne u višegodišnjim planovima upravljanja, kao i u novoj uredbi o „tehničkim mjerama”;

19. podsjeća na ulogu ribara kao „čuvara mora” i poziva Komisiju da namijeni odgovarajuća sredstva za mjere radi promicanja integracije ribolovnih aktivnosti s uslugama zaštite okoliša, kao što su prikupljanje plastike na moru, uzimanje uzoraka vode ili primanje istraživača na brodove, čime se dodatno smanjuje utjecaj na riblje stokove.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

 

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Aguilera, Christian Allard, Pietro Bartolo, Izaskun Bilbao Barandica, Rosanna Conte, Richard Corbett, Rosa D’Amato, Chris Davies, Filip De Man, Diane Dodds, João Ferreira, Søren Gade, Niclas Herbst, France Jamet, Predrag Fred Matić, Francisco José Millán Mon, Nosheena Mobarik, Grace O’Sullivan, Annie Schreijer-Pierik, Ruža Tomašić, Peter van Dalen, Theodoros Zagorakis

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Catherine Chabaud, Nicolás Gonzalez Casares, Ivo Hristov, Brian Monteith, June Alison Mummery, Manuel Pizarro, Caroline Roose, Raffaele Stancanelli, Maria Walsh


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

25

+

ECR

Nosheena Mobarik, Ruža Tomašić

ID

Filip De Man, France Jamet

NI

Rosa D'Amato, Diane Dodds

PPE

Peter van Dalen, Niclas Herbst, Francisco José Millán Mon, Annie Schreijer-Pierik, Maria Walsh, Theodoros Zagorakis

RENEW

Izaskun Bilbao Barandica, Catherine Chabaud, Chris Davies, Søren Gade

S&D

Clara Aguilera, Pietro Bartolo, Richard Corbett, Nicolás Gonzalez Casares, Ivo Hristov, Predrag Fred Matić

VERTS/ALE

Christian Allard, Grace O'Sullivan, Caroline Roose

 

0

-

 

 

 

1

0

GUE/NGL

João Ferreira

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

 

 

MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje (2.10.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestiteljica za mišljenje: <Depute>Petra Kammerevert</Depute>

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. podsjeća da program Erasmus+ predstavlja strateško ulaganje, ponajprije u mlade Europljane, kojim se podupiru prilike za obrazovanje i osposobljavanje u cijeloj Europi, povećava socijalna kohezija i stvara osjećaj pripadnosti europskoj zajednici; taj je program stoga ključno ulaganje u budućnost Unije; naglašava da je Erasmus+ jedan od najpoznatijih programa Unije, iako je njegov proračun relativno malen, točnije, čini 1,8 % aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); ponavlja da je znatno povećanje proračuna za program Erasmus+ izuzetno važno kako bi se proračunom uspješnije odgovorilo na veliku potražnju za programom, o čemu svjedoči broj zaprimljenih prijava, koji uvelike premašuje dostupna financijska sredstva; stoga poziva na povećanje financijskih sredstava za 10 % u odnosu na nacrt proračuna za 2020. u svim proračunskim linijama programa Erasmus + kako bi se povisile stope uspješnosti i kako bi se većem broju ljudi pružila prilika da sudjeluju u programu; ponovno ističe činjenicu da Parlament podržava utrostručenje proračuna za program Erasmus+ u sljedećem VFO-u te da se namjerava zauzeti za to povećanje;

2. snažno se protivi rezovima na štetu programa Kreativna Europa koje je predložilo Vijeće, koji bi dodatno ugrozili njegov cilj u vidu podupiranja kulturnih i kreativnih sektora, kojim se promiče osjećaj pripadnosti europskoj zajednici te potiču socijalna kohezija, otvaranje radnih mjesta i rast; ustraje u tome da bi razine financiranja trebale biti u skladu s ambicijama tog programa te podsjeća da je taj program kronično slabo financiran; stoga traži da se, umjesto rezova, proračunske linije za financiranje programa Kreativna Europa povećaju za 10 % u odnosu na nacrt proračuna za 2020. kako bi se mogli uložiti veći napori u jačanje kreativnog i kulturnog sektora; ponovno napominje da Parlament podržava udvostručenje proračuna za program Kreativna Europa u sljedećem VFO-u te da se namjerava zauzeti za to povećanje; poziva Komisiju da u okviru programa Kreativna Europa diljem Europe nastavi podupirati višejezičnu ponudu kvalitetnih europskih televizijskih programa u području kulture;

3. potvrđuje da se međuinstitucijski sporazum o financiranju Europskih snaga solidarnosti poštuje te da su dodijeljena odgovarajuća proračunska sredstva koja će omogućiti funkcioniranje tog programa; uviđa da je potprogram volontiranja izazvao veliki interes sudionika i organizacija; 

4. naglašava vrijednost programa Europa za građane za poboljšanje njihova razumijevanja Unije i poticanje osjećaja građanske pripadnosti; stoga izražava žaljenje zbog rezova u proračunu koje je predložilo Vijeće; traži da se ponovno uspostave i učvrste povezane proračunske linije radi promicanja građanskog angažmana i demokratskog sudjelovanja; naglašava da sljedeće izdanje programa Europa za građane zahtijeva odgovarajuće financiranje u narednom VFO-u za razdoblje 2021. – 2027., ali u okviru programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti; smatra da bi trebalo dodatno poboljšati obrazovanje u području europskog i globalnog građanstva kako bi se pružile informacije potrebne za razumijevanje institucijskog okvira Unije te kako bismo kao aktivni građani mogli sudjelovati u rješavanju globalnih problema i suočavanju s aktualnim međunarodnim društveno-političkim promjenama;

5. traži od Komisije da iskoristi pozornost koju je privukla Europska godina kulturne baštine 2018. kako bi se izradila dosljedna i održiva dugoročna strategija promicanja i očuvanja kulturne baštine u Europi, među ostalim i s pomoću istraživanja, te da od 2020. u tu svrhu počne dodjeljivati potrebna sredstva; s tim u vezi traži da se stave na raspolaganje namjenska sredstva iz relevantnih programa VFO-a;

6. pozdravlja činjenicu da postoji niz programa i instrumenata Unije kojima se podupiru projekti povezani s kulturom i obrazovanjem te infrastrukturom, a to su prije svega europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi), Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i program Obzor 2020.; ponovno traži od Komisije da potiče koherentne sinergije među programima Unije kao što su Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, Erasmus+, Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), Kreativna Europa te COSME, EFSU i ESI fondovi u cilju povećanja potpore za projekte u području obrazovanja, mladih i sporta te također u kulturnim i kreativnim sektorima; ustraje u tome da se te sinergije ne bi trebale smatrati podrškom Parlamenta za preraspodjele ili proračunske rezove;

7. s obzirom na to da se sportska komponenta programa Erasmus+ pokazala uspješnom, poziva Komisiju da posveti pozornost i prekomorskim teritorijima država članica, u kojima živi više od 5 milijuna građana Unije; u tom pogledu smatra da su u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. potrebne realistične i prilagođene proračunske linije za poglavlje o sportu, između ostalog i za transnacionalne sastanke u sklopu sportskog programa u okviru Erasmusa+;

8. poziva Komisiju da poboljša vanjsku komunikaciju i informiranje građana kako bi se uhvatila u koštac s lažnim vijestima i dezinformacijama te kako bi unaprijedila obavještavanje o aktivnostima Unije; naglašava važnost multimedijskih djelovanja u promicanju zajedničke europske javne sfere, kao i višejezičnosti; uviđa da je europskim društvima potrebno snažno i neovisno novinarstvo koje im pruža informacije iz europske perspektive; stoga poziva Komisiju da osigura i poveća nacrt proračuna za 2020. za multimedijska djelovanja; u tom pogledu poziva da se u toj proračunskoj liniji osigura povećanje od 5 % u odnosu na nacrt proračuna za 2020. kako bi se zajamčio vitalni rad Euraneta Plus u preostalom razdoblju VFO-a; istovremeno potiče Komisiju da poveća transparentnost i odgovornost u korištenju proračunskih sredstava za multimedijska djelovanja, posebno stvaranjem posebnih proračunskih linija povezanih s različitim djelovanjima, te da provede potpunu reviziju proračunskih sredstava iskorištenih za multimedijska djelovanja;

9. izražava zabrinutost zbog zaključaka kratkog tematskog pregleda koji je proveo Europski revizorski sud, u kojima se ističe da je kanal Euronews sada u 85-postotnom vlasništvu privatnih ulagača, a samo 15 posto u vlasništvu organizacija za radiodifuziju iz Unije i izvan Unije i lokalnih javnih tijela, da nema transparentnosti i odgovornosti u financijskoj potpori Unije kanalu Euronews, da mehanizmi praćenja i evaluacije nisu dovoljno jaki i da većina građana Unije nema pristup tom kanalu; posebno ga zabrinjava zaključak da se, nakon revizije Financijske uredbe 2018., u kojoj je odbačeno upućivanje na pojam tijela koja ostvaruju cilj koji je u općem interesu Unije, bespovratna sredstva za Euronews pružaju u skladu s člankom 195., stavkom 1., točkama (c) i (f) Financijske uredbe (tijela s de facto monopolom/posebnom tehničkom sposobnosti), a ne u skladu s člankom 180. (djelovanja kojima se želi doprinijeti postizanju cilja politike Unije/tijela koja imaju cilj koji je dio određene politike Unije ili kojim se podržava politika Unije), čime se implicira da Euronews više ne ostvaruje cilj koji je u općem interesu Unije; s obzirom na navedeno, poziva Komisiju da odgovori na sva pitanja koja je Revizorski sud postavio u okviru praćenja sredstava dodijeljenih Euronewsu i da preispita svoj pristup suradnji s tim kanalom; nadalje, u slučaju da se okvirni ugovor s kanalom Euronews produlji nakon 2020., zahtijeva da ugovor ne traje dulje od dvije godine; osim toga, potiče Komisiju da razmotri nove načine na koje se europskim gledateljima mogu pružati neovisne i sveobuhvatne informacije, vodeći računa o novim tehnološkim dostignućima i promjenama u navikama potrošača; stoga poziva Komisiju da ulaže u diversificiranu kombinaciju informacijskih instrumenata koja bi mogla uključivati Euronews;

10. ukazuje na potencijal pilot-projekata i pripremnih djelovanja; vjeruje da prethodno ocjenjivanje pilot-projekata i pripremnih djelovanja koje provodi Komisija ostavlja vrlo malo vremena odborima Europskog parlamenta koji daju mišljenje da razmotre ocjene i primjedbe; nadalje, izražava žaljenje da u nekim slučajevima ocjene i primjedbe koje pruža Komisija nisu u potpunosti objektivne te se čini da su na njih utjecale institucionalne ili osobne preferencije; podsjeća da nemogućnost provedbe pilot-projekta ili pripremnog djelovanja unutar Komisije ni u kojem slučaju ne može biti razlog za nisku ocjenu; stoga poziva Komisiju da razmotri mogućnost revidiranja postupka prethodnog ocjenjivanja kako bi odbori imali dovoljno vremena da odgovore na Komisijine rezultate prethodnog ocjenjivanja; nadalje, poziva Komisiju da pruži povratne informacije o provedbi pilot-projekata i pripremnih djelovanja odbora s fokusom na uspješnim i neuspješnim projektima.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.10.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

4

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Asim Ademov, Isabella Adinolfi, Christine Anderson, Andrea Bocskor, Judith Bunting, Gianantonio Da Re, Laurence Farreng, Claire Fox, Romeo Franz, Catherine Griset, Irena Joveva, Petra Kammerevert, Niyazi Kizilyürek, Ryszard Antoni Legutko, Predrag Fred Matić, Dace Melbārde, Shaffaq Mohammed, Niklas Nienaß, Peter Pollák, Domènec Ruiz Devesa, Andrey Slabakov, Massimiliano Smeriglio, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Julie Ward, Salima Yenbou, Milan Zver

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Isabel Benjumea Benjumea, Ibán García Del Blanco, Iuliu Winkler

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

25

+

ECR

Ryszard Antoni Legutko, Dace Melbārde, Andrey Slabakov

GUE/NGL

Niyazi Kizilyürek

NI

Isabella Adinolfi

PPE

Asim Ademov, Isabel Benjumea Benjumea, Andrea Bocskor, Peter Pollák, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Iuliu Winkler, Milan Zver

RENEW

Judith Bunting, Laurence Farreng, Irena Joveva, Shaffaq Mohammed

S&D

Ibán García Del Blanco, Petra Kammerevert, Predrag Fred Matić, Massimiliano Smeriglio, Julie Ward

VERTS/ALE

Romeo Franz, Niklas Nienaß, Salima Yenbou

 

4

-

ID

Christine Anderson, Gianantonio Da Re, Catherine Griset

NI

Claire Fox

 

1

0

S&D

Domènec Ruiz Devesa

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

 

MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (9.9.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o Nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestiteljica za mišljenje: <Depute>Gwendoline Delbos-Corfield</Depute>

 

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. prima na znanje da su odobrena sredstva za preuzimanje obveza u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju smanjena za 15,4 % (-172 milijuna EUR) u odnosu na 2019.; žali zbog smanjenja sredstava za preuzimanje obveza namijenjenih za jačanje i razvoj zajedničkog europskog sustava azila te ravnomjerniju podjelu odgovornosti među državama članicama u odnosu na 2019. (29,5 % manje); ipak priznaje da su odobrena sredstva za preuzimanje obveza znatno iznad razine utvrđene u proračunu za 2018. i svjestan da je smanjenje barem djelomično povezano s činjenicom da je reforma Dublinske uredbe blokirana zbog političke inercije u Vijeću; podsjeća na važnost jamčenja visokih standarda u području azila u Uniji te pružanja odgovarajućih financijskih kapaciteta za potporu prihvatu, pružanju zaštite i integraciji tražitelja azila i migranata u državama članicama, učinkovitim strategijama vraćanja, programima preseljenja, učinkovitosti pregleda zahtjeva za azil, provedbi odluka o zahtjevima za azil i pružanju odgovora na hitne potrebe država članica koje su primile velik broj tražitelja azila i/ili su države članice prvog ulaska; napominje da proračun Fonda za azil, migracije i integraciju ne obuhvaća pričuve sredstava za financiranje reformirane Dublinske uredbe i novih programa Unije za preseljenje ako to zakonodavstvo bude doneseno tijekom 2020.; predlaže da se u pričuvi predvidi iznos za privremena rješenja za iskrcavanje u Uniji i premještanje osoba spašenih na Sredozemlju; predlaže da se, u cilju oslobađanja financijskih sredstava, Skrbnički fond EU-a za Afriku i regionalni programi razvoja i zaštite za sjevernu Afriku iz kojih se uglavnom podupiru vanjske politike Unije financiraju iz naslova IV. proračuna Unije (Globalna Europa) umjesto iz Fonda za azil, migracije i integraciju u okviru naslova III. (Sigurnost i građanstvo); podsjeća da je potrebno osigurati dosljednost između djelovanja poduzetih u okviru naslova III. i naslova IV.;

2. poziva Komisiju da poveća broj proračunskih linija u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju kako bi se poboljšala transparentnost načina dodjele financijskih sredstava iz Fonda različitim ciljevima tog fonda; posebno poziva na jasno razdvajanje rashoda za poboljšanje pravednih strategija za vraćanje od rashoda za zakonite migracije i promicanje učinkovite integracije državljana trećih zemalja;

3. podsjeća da je potrebno dodijeliti odgovarajući iznos sredstava iz proračuna Unije za jačanje vanjske dimenzije migracija te zajamčiti odgovarajuću zaštitu vanjskih granica Unije;

4. ističe niski iznos predviđen za pomoć u nuždi u Fondu za unutarnju sigurnost (8,5 milijuna EUR); traži od Komisije da pažljivo i realnije preispita taj iznos uzimajući u obzir moguće hitne potrebe država članica u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, kao što je upravljanje incidentima povezanima sa sigurnošću;

5. poziva na veće financiranje programa Europa za građane s obzirom na temeljnu ulogu koju ima u jačanju europskog demosa i građanstva Europske unije;

6. prima na znanje povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza agencija za pravosuđe i unutarnje poslove kao što su Europski potporni ured za azil (41,5 %), europska granična i obalna straža (34,6 %), Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (14 %), Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (7,7 %), Agencija Europske unije za temeljna prava (5,4 %), Eurojust (5,2 %) i Europol (2,1 %) u usporedbi s proračunom za 2019.; pozdravlja ukupno povećanje sredstava dostupnih preko programa Pravosuđe; međutim, žali zbog smanjenja preuzetih obveza za komponentu Olakšavanje i podupiranje pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima (za 23,6 %);

7. prima na znanje da se proračun europske granične i obalne straže za 2020. nakon usvajanja njezina novog mandata povećao za 34,8 % (za 108 milijuna EUR), što je daleko najveći porast među svim agencijama za pravosuđe i unutarnje poslove; podsjeća da je Revizorski sud u okviru razrješnice za proračun za 2017. utvrdio da su države članice precijenile financijske potrebe europske granične i obalne straže tijekom 2017.; prima na znanje cilj povećanja broja zaposlenika u europskoj graničnoj i obalnoj straži (10 000 službenika graničnog nadzora do 2027.) i činjenicu da se broj poginulih na moru zbog nedostatka sredstava za potrage i spašavanje na Sredozemlju; predlaže da se navedeno povećanje resursa iskoristi i za spašavanje života na moru; poziva Komisiju da hitno uspostavi fond koji bi pružao potporu operacijama traganja i spašavanja kako bi se zajamčila snažna prisutnost takvih operacija na Sredozemlju; žali zbog poprilične razlike između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza dodijeljenih europskoj graničnoj i obalnoj straži (420 milijuna EUR) za 2020. i iznosa dodijeljenog Europskom potpornom uredu za azil (133 milijuna EUR); poziva da se EASO pretvori u punopravnu decentraliziranu agenciju Unije sa znatno proširenim mandatom i smatra da bi se proračun i broj zaposlenih u EASO-u trebali povećati kako bi Agencija mogla pravilno izvršavati svoje zadaće; prima na znanje da su odobrena sredstva za preuzimanje obveza u okviru Fonda za unutarnju sigurnost smanjena za 6,1 % (za 32,6 milijuna EUR) u odnosu na 2019.; podsjeća na potrebu za pružanjem potpore u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima;

 8. pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Ured europskog javnog tužitelja (70,5 %); podsjeća na važnu ulogu Ureda europskog javnog tužitelja u istragama i progonu prijevara povezanih s korištenjem fondova Unije te na potrebu da se tom uredu dodijele dostatna financijska sredstva kako bi postao potpuno operativan prije prosinca 2020.; traži od Komisije da dodatno prouči financijske potrebe koje bi nastale proširenjem uloge Ureda europskog javnog tužitelja na prekogranični terorizam, u skladu sa svojom Komunikacijom od 12. rujna 2018.;

9. žali što Komisija nije udovoljila proračunskim zahtjevima Europola i Eurojusta predloživši da se tijekom 2020. sredstva za Europol smanje za 33,5 milijuna EUR, a za Eurojust za 3,7 milijuna EUR, u usporedbi s njihovim financijskim ciljevima; ističe da bi to smanjenje moglo utjecati na operativne aktivnosti obiju agencija; napominje da je pomoć Europola ključna u zajedničkim istragama širom Unije i da ima ključnu ulogu u borbi protiv organiziranog kriminala; podupire provedbu strategije Europola 2020+, kojom se želi ojačati operativna potpora Europola te analitičke sposobnosti u korist država članica, te predlaže nove instrumente u važnim područjima kriminala, kao što je borba protiv trgovine drogom i financijskog kriminala; napominje da se smanjenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza agencije eu-LISA za 18,7 % (tj. za 55 milijuna EUR) podudara sa završetkom razvoja sustava ulaska/izlaska; ponovno naglašava potrebu da se za agencije za pravosuđe i unutarnje poslove osiguraju adekvatna financijska potpora, broj zaposlenika i njihovo osposobljavanje kako bi mogle djelotvorno i potpuno transparentno izvršavati svoje zadaće i suzbijati teški prekogranični kriminal uz potpuno poštovanje temeljnih prava;

10. pozdravlja iznos dodijeljen Europskom nadzorniku za zaštitu podataka (19 milijuna EUR); prima na znanje da je više od 30 % tog iznosa predviđeno za tajništvo Europskog odbora za zaštitu podataka; naglašava da je Europskom nadzorniku za zaštitu podataka potrebno pružiti odgovarajuća proračunska sredstva i osoblje kako bi mogao potpuno samostalno izvršavati dodatne zadaće koje proizlaze iz provedbe novog okvira Unije za zaštitu podataka; stoga ističe da su dodijeljena proračunska sredstva osnovni minimum;

11. zabrinut je zbog toga što se u nacrtu proračuna Komisije za CEPOL (smanjenje financiranja u iznosu od 1,5 milijuna EUR) CEPOL-u ne omogućuje da u dovoljnoj mjeri zadovolji potrebe država članica u pogledu obrazovanja i osposobljavanja za zajednice kaznenog progona u Uniji i njezinom susjedstvu; žali zbog toga što CEPOL ne dobiva dostatna sredstva za rješavanje novih izazova s obzirom na nove informacijske sustave kao što je SIS II te zbog toga što ne može osigurati osposobljavanje službenika kaznenog progona u područjima kao što su korupcija i prijevare u vezi s trošarinom, iako je u procjeni strateških potreba EU-a za osposobljavanjem utvrđeno da je takvo osposobljavanje nužno za kazneni progon na razini Unije; napominje da je, naprotiv, zbog proračunskih ograničenja morao odbiti 54 valjana i opravdana zahtjeva država članica za osposobljavanje u područjima vođenja tijela za kazneni progon, ilegalne imigracije, zločina iz mržnje i pranja novca; tvrdi da je proračunski zahtjev CEPOL-a za 2020. (12 milijuna EUR) potreban kako bi se zadovoljila sve veća potražnja država članica, osobito u području kiberkriminala i digitalizacije; ističe da bi se povjerenje, mreže i razmjena informacija među središnjim tijelima za kazneni progon preko granica mogli dodatno poboljšati dodavanjem nove jednomjesečne komponente aktualnom Programu razmjene CEPOL-a i ponudom studijskih posjeta Europolu i programa razmjene između operativnih službenika iz država članica i osoblja Europola; međutim, smatra da bi to iziskivalo odgovarajuće dodatne financijske i ljudske resurse za CEPOL;

12. primjećuje zapošljavanje većeg broja „privremenih djelatnika” u odnosu na „ugovorne djelatnike” u agencijama Unije; smatra da osjetljivost informacija dostupnih osoblju agencija u području pravosuđa i unutarnjih poslova iziskuje strogu politiku povjerljivosti, osobito u pogledu zapošljavanja osoblja i rukovođenja njime;

13. potiče Komisiju da uz pomoć namjenskih sredstava snažnije podrži istraživačko novinarstvo, uključujući prekogranično istražno novinarstvo, i medijske slobode, čime bi se među ostalim doprinijelo otkrivanju i suzbijanju zločina, kao i podizanju razine osviještenosti među građanima Unije;

14. podsjeća na svoju potporu borbi protiv diskriminatornih praksi, rodno uvjetovanog nasilja, zločina iz mržnje, kao i programima kojima se jamči puno uživanje prava, jednakosti i pravde; ističe važnu ulogu odobrenih sredstava potrošenih na instrumente za suzbijanje diskriminacije i na programe potpore jednakosti kojima se osigurava poštovanje prava manjina, s posebnim naglaskom na pravima žena, starijih osoba, osoba s invaliditetom i pripadnika LGBTQI+ zajednice;

15. poziva Komisiju, Vijeće i države članice da pri izradi proračuna u svim javnim rashodima uzmu u obzir rodnu perspektivu, osobito pri planiranju, provođenju i preispitivanju sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) te tijekom pregovora o njemu; smatra da se u proračunskom postupku za 2020. ključno obvezati na promicanje i zaštitu rodne ravnopravnosti te prava žena i djevojčica; stoga napominje da izradu proračuna s rodnom perspektivom treba uvrstiti u sve proračunske linije i težiti: 1. promicanju odgovornosti i transparentnosti u fiskalnom planiranju, 2. povećanju rodno osviještenog sudjelovanja u proračunskom postupku te 3. unapređenju rodne ravnopravnosti i prava žena;

16. poziva na to da se održiva i dostatna sredstva dodijele za mjere djelotvorne provedbe Istanbulske konvencije i Direktive o pravima žrtava kao ključnih zakonodavnih propisa o borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja kao i o pružanju odgovarajuće potpore žrtvama, čime bi se stvorili sveobuhvatan pravni okvir i pristup za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja, kampanjama podizanja razine osviještenosti i izgradnji odgovarajuće državne infrastrukture za borbu protiv takvog nasilja;

17. žali zbog činjenice da od 2015. nije zabilježen vidljiv napredak pri ispunjavanju političkih i pravnih obveza Unije u pogledu rodne ravnopravnosti na visokoj razini, uvođenja rodne perspektive u proračunski postupak i odluka o rashodima, što također potvrđuje činjenica da rodna ravnopravnost nije uzeta u obzir ni u srednjoročnoj reviziji VFO-a za razdoblje od 2014. do 2020. ni u prijedlogu Komisije za razdoblje od 2021. do 2027.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

5.9.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

46

10

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Malik Azmani, Katarina Barley, Pernando Barrena Arza, Pietro Bartolo, Vladimír Bilčík, Vasile Blaga, Saskia Bricmont, Jorge Buxadé Villalba, Damien Carême, Caterina Chinnici, Clare Daly, Anna Júlia Donáth, Lena Düpont, Cornelia Ernst, Sylvie Guillaume, Balázs Hidvéghi, Antony Hook, Evin Incir, Sophia in ‘t Veld, Marina Kaljurand, Fabienne Keller, Peter Kofod, Moritz Körner, Alice Kuhnke, Jeroen Lenaers, Juan Fernando López Aguilar, Magid Magid, Roberta Metsola, Claude Moraes, Nadine Morano, Javier Moreno Sánchez, Maite Pagazaurtundúa, Kostas Papadakis, Nicola Procaccini, Paulo Rangel, Terry Reintke, Ralf Seekatz, Michal Šimečka, Birgit Sippel, Sylwia Spurek, Tineke Strik, Ramona Strugariu, Annalisa Tardino, Dragoş Tudorache, Milan Uhrík, Tom Vandendriessche, Bettina Vollath, Jadwiga Wiśniewska, Javier Zarzalejos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Bartosz Arłukowicz, Gwendoline Delbos-Corfield, Claire Fox, Raphaël Glucksmann, Lívia Járóka, Kris Peeters, Anne-Sophie Pelletier, Sabrina Pignedoli, Loránt Vincze, Maria Walsh, Juan Ignacio Zoido Álvarez

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

46

+

NI

Sabrina Pignedoli

PPE

Bartosz Arłukowicz, Vladimír Bilčík, Vasile Blaga, Lena Düpont, Balázs Hidvéghi, Lívia Járóka, Jeroen Lenaers, Roberta Metsola, Kris Peeters, Paulo Rangel, Ralf Seekatz, Loránt Vincze, Maria Walsh, Javier Zarzalejos, Juan Ignacio Zoido Álvarez

RENEW

Malik Azmani, Anna Júlia Donáth, Antony Hook, Sophia in 't Veld, Fabienne Keller, Moritz Körner, Maite Pagazaurtundúa, Michal Šimečka, Ramona Strugariu, Dragoş Tudorache

S&D

Katarina Barley, Pietro Bartolo, Caterina Chinnici, Raphaël Glucksmann, Sylvie Guillaume, Evin Incir, Marina Kaljurand, Juan Fernando López Aguilar, Claude Moraes, Javier Moreno Sánchez, Birgit Sippel, Sylwia Spurek, Bettina Vollath

VERTS/ALE

Saskia Bricmont, Damien Carême, Gwendoline Delbos-Corfield, Alice Kuhnke, Magid Magid, Terry Reintke, Tineke Strik

 

10

-

GUE/NGL

Pernando Barrena Arza, Clare Daly, Cornelia Ernst, Anne-Sophie Pelletier

ID

Peter Kofod, Annalisa Tardino, Tom Vandendriessche

NI

Claire Fox, Kostas Papadakis, Milan Uhrík

 

4

0

ECR

Jorge Buxadé Villalba, Nicola Procaccini, Jadwiga Wiśniewska

PPE

Nadine Morano

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

 

MIŠLJENJE Odbora za ustavna pitanja (4.9.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje: <Depute>Antonio Tajani</Depute>

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja činjenicu da je u usporedbi s proračunom za 2019. predloženo povećanje iznosa odobrenih sredstava za komunikacijske aktivnosti za 1,9 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i za 2,2 % u odobrenim sredstvima za plaćanja; smatra da bi trebalo poticati komunikaciju s građanima kako bi se osigurala široka javna rasprava i uključenost građana u raspravu o budućnosti Europe; podsjeća na koristi koje su proizašle iz sličnih prethodnih savjetovanja s građanima u državama članicama EU-a;

2. stoga pozdravlja predloženo povećanje sredstava za komunikaciju predstavništava Komisije, dijaloga s građanima i partnerstva za 8,8 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 7,9 % u odobrenim sredstvima za plaćanja; međutim, izražava žaljenje zbog stajališta Vijeća da se smanji financiranje komunikacijskih aktivnosti;

3. naglašava da je potrebno nastaviti ulagati napore u borbu protiv lažnih vijesti i dezinformacija s odgovarajućim razinama financiranja za te aktivnosti, istovremeno jamčeći odgovarajuću međuinstitucijsku suradnju;

4. pozdravlja predloženo povećanje od 3,1 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, ali žali zbog smanjenja od 3,8 % u odobrenim sredstvima za plaćanja za program „Europa za građane” (proračunska linija: 18 04 01 01); osuđuje stav Vijeća prema kojem bi se iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za taj cilj trebao smanjiti za 4,4 %, s obzirom na to da je taj program od ključne institucijske važnosti za promicanje demokratske Unije; pozdravlja povećanje od 5,3 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 21,3 % u odobrenim sredstvima za plaćanja za program „Prava, jednakost i građanstvo” (proračunska linija: 33 02 01), ali žali zbog stajališta Vijeća da se odobrena sredstva za preuzimanje obveza smanje za 3,5 %; pozdravlja činjenicu da je za proračunsku liniju Europske građanske inicijative (ECI) predviđen poseban iznos;

5. ističe da je Zajedničkom tajništvu registra transparentnosti potrebno omogućiti dostatna i odgovarajuća administrativna i financijska sredstva kako bi moglo obavljati svoje zadatke, jer ono ima ključnu ulogu u jamčenju pravednih i transparentnih aktivnosti predstavnika interesnih skupina;

6. poziva Komisiju da iznese potrebne prijedloge za financiranje predložene Konferencije o budućnosti Europe; ističe da bi Konferencija trebala imati potrebnu razinu autonomije u svom djelovanju i da bi Europski parlament trebao sudjelovati pod jednakim uvjetima kao i ostale europske institucije; nadalje ističe da bi se na Konferenciji trebalo omogućiti sudjelovanje i angažman širokog kruga građana, uključujući mlade;

7. smatra da EU mora proširiti znanje građana o proračunu EU-a, kao i njihovo povjerenje u proračun i njegovu dodanu vrijednost; stoga bi trebalo pružiti proračunsku analizu za svaki novi program i svaku novu zadaću u smislu uštede na nacionalnoj razini i dodane vrijednosti ostvarene na razini EU-a; vjeruje da time možemo dobiti potporu građana EU-a i država članica, promijeniti način razmišljanja u pogledu doprinosa proračuna EU-a i doprinijeti promicanju europskog projekta.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

3.9.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Martina Anderson, Gerolf Annemans, Catherine Bearder, Gabriele Bischoff, Damian Boeselager, Richard Corbett, Pascal Durand, Daniel Freund, Charles Goerens, Maria Grapini, Brice Hortefeux, Laura Huhtasaari, Giuliano Pisapia, Paulo Rangel, Antonio Maria Rinaldi, Domènec Ruiz Devesa, Antonio Tajani, László Trócsányi, Guy Verhofstadt, Loránt Vincze

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Vladimír Bilčík, Gwendoline Delbos-Corfield, Othmar Karas, Miapetra Kumpula-Natri

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

21

+

GUE/NGL

Martina Anderson

PPE

Vladimír Bilčík, Brice Hortefeux, Othmar Karas, Paulo Rangel, Antonio Tajani, László Trócsányi, Loránt Vincze

RENEW

Catherine Bearder, Pascal Durand, Charles Goerens, Guy Verhofstadt

S&D

Gabriele Bischoff, Richard Corbett, Maria Grapini, Miapetra Kumpula Natri, Giuliano Pisapia, Domènec Ruiz Devesa

VERTS/ALE

Damian Boeselager, Gwendoline Delbos-Corfield, Daniel Freund

 

3

-

ID

Gerolf Annemans, Laura Huhtasaari, Antonio Maria Rinaldi

 

0

0

 

 

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

 

MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova (2.10.2019)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune</CommissionInt>


<Titre>o Nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.</Titre>

<DocRef>(2019/2028(BUD))</DocRef>

Izvjestiteljica za mišljenje: <Depute>Frances Fitzgerald</Depute>

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A. budući da se Unija temelji, između ostalog, na vrijednosti ravnopravnosti između žena i muškaraca te da se u članku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi da Unija u svim svojim aktivnostima teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena te stoga zahtijeva da rodna ravnopravnost bude sastavni dio svih politika te da se odražava na svim razinama proračunskog postupka uključivanjem rodno osviještenih politika i izradom proračuna uzimajući u obzir rodnu perspektivu; budući da je osiguravanje usklađenosti između njihovih internih proračunskih postupaka i postupaka davanja razrješnice te njihovih vanjskih djelovanja u području promicanja ravnopravnosti spolova ključno za vjerodostojnost Parlamenta i drugih institucija Unije;

B. budući da proračuni nisu rodno neutralni i da se stoga moraju ustanoviti s jasnim ciljem nediskriminacije i ciljem da oba spola imaju jednake koristi od njih; 

C. budući da se Unija obvezala na provođenje ciljeva održivoga razvoja, uključujući cilj br. 5 o rodnoj ravnopravnosti;

D. budući da je Europski parlament u više navrata pozvao da se osiguraju dostatna sredstva za Program o pravima, jednakosti i građanstvu i održavanje što veće vidljivosti specifičnog cilja programa Daphne u okviru tog programa; budući da je Europski parlament pozvao na nastavak svih mjera za borbu protiv nasilja nad ženama neovisnom dodjelom proračunskih sredstava posvećenih tom cilju i u okviru programa Prava i vrijednosti za višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.;

E. budući da su žene i dalje nedovoljno zastupljene na tržištu rada te u javnom i političkom životu i da one posvećuju nerazmjerno više vremena neplaćenim kućnim poslovima i skrbi u odnosu na muškarce;

F. budući da se prijedlogom nacrta općeg proračuna Europske unije za 2020. nastoje i dalje poticati strateška ulaganja i održiv rast kako bi se poduprla gospodarska kohezija i otvorila nova radna mjesta, osobito za mlade, starije i osobe s invaliditetom; budući da je u tom kontekstu važno usredotočiti se i na povećanje sudjelovanja žena, uključujući pripadnica skupine LGBTI, na tržištu rada i to, među ostalim mjerama, ulaganjem u infrastrukturu i javne usluge za potporu ravnoteži poslovnog i privatnog života i povećanjem njihova potencijala u svim sektorima gospodarstva, uključujući digitalizirano gospodarstvo, informacijske i komunikacijske tehnologije te znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (STEM), uključujući i na vodećim položajima, te na smanjenje razlike u zaposlenosti i razlike u plaćama među spolovima;

G. budući da digitalizacija znatno utječe na tržište rada, pa i tako što otvara nove prilike za zapošljavanje i fleksibilnije uvjete rada kao što je rad na daljinu, koji bi mogao poslužiti kao način boljeg usklađivanja poslovnih i obiteljskih obveza i žena i muškaraca;

H. budući da je rodna ravnopravnost jedan od glavnih ciljeva Unije, no ujedno cilj za čije se ostvarenje i dalje izdvajaju nedovoljna sredstva; Europski institut za jednakost spolova 2019. je utvrdio da je samo 1 % strukturnih i investicijskih fondova Unije izdvojeno za promicanje rodne ravnopravnosti u proračunu Unije za 2020., no rodna ravnopravnost i diskriminacija sa sobom nose golem ekonomski trošak i za žene i za društvo; prema procjenama Svjetske banke oko 145 bilijuna EUR gubi se u bogatstvu ljudskoga kapitala kao posljedica rodne neravnopravnosti u plaćama, a prema podacima organizacije UN Women iz 2016., samo u Engleskoj i Walesu troškovi nasilja u obitelji iznose 33 milijarde USD godišnje;

1. ponovno potvrđuje svoj čvrst zahtjev za promicanje jednakosti između žena i muškaraca podržavanjem rodno osviještene politike i uključivanjem rodne perspektive u izradu proračuna na svim razinama proračunskog postupka, među ostalim pri dovršetku pregovora o sljedećem VFO-u te korištenju proračunskim rashodima kao učinkovitim sredstvom za borbu protiv postojećih nejednakosti i promicanje ravnopravnosti između žena i muškaraca; podsjeća da je izrada proračuna kojom se uzima u obzir rodno osviještena politika metodologija koja se mora primjenjivati na sve linije proračuna Unije; podsjeća na važnost povećanja sredstava za rodnu ravnopravnost kako bi se postigao znatan napredak i potrebu za boljim usmjeravanjem i praćenjem financiranja Unije u tom pogledu, posebno u slučaju država članica koje krše vladavinu prava i imaju negativne reakcije u pogledu prava žena;

2. naglašava da izrada proračuna koja obuhvaća rodnu perspektivu mora postati neizostavan dio proračunskog postupka u svim proračunskim linijama, a ne samo u programima u kojima je rodni utjecaj očitiji, da bi se proračunska potrošnja pretvorila u učinkovit instrument za promicanje rodne ravnopravnosti;

3. podsjeća na to da je izrada proračuna kojom se obuhvaća rodna perspektiva jedna dimenzija šire strategije za uvođenje rodno osviještene politike te ističe važnost provedbe rodno osviještene politike u svim fazama političkog ciklusa;

4. podsjeća na to da je jedan od uvjeta za provedbu izrade proračuna koja obuhvaća rodnu perspektivu predvidjeti neovisne proračunske linije za ciljna djelovanja povezana s ciljevima rodne ravnopravnosti; stoga ponavlja svoje zahtjeve da se jedna proračunska linija dodijeli cilju u programu REC posvećenom promicanju rodne ravnopravnosti i unapređivanju rodno osviještene politike;

5. žali zbog tendencije zabilježene proteklih godina da se sredstva Unije koja se upotrebljavaju za borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama smanjuju i ponovno potvrđuje svoj zahtjev za povećanje sredstava za specifični cilj programa Daphne u okviru postojećeg Programa o pravima, jednakosti i građanstvu te da se to povećanje odražava u programu Prava i vrijednosti; poziva na jamčenje odgovarajućeg financiranja mjera usmjerenih na borbu protiv nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama, uključujući genitalno sakaćenje žena i trgovinu ljudima, posebno u svrhu seksualnog iskorištavanja, u okviru učinkovite provedbe Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji; poziva na pružanje potpore programima i mjerama kojima se posebno nastoji riješiti problem uznemiravanja, uključujući seksualno uznemiravanje;

6. poziva države članice da bez odgode ratificiraju Istanbulsku konvenciju o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, posebno u pogledu uloge te Konvencije u zaštiti žena, djevojaka i djevojčica od nasilja te ekonomskog učinka na žrtve i društva koji iz tog nasilja proizlazi; poziva da se relevantni fondovi Unije koriste kao pomoć za pripremu ili nastavak djelovanja za provedbu Istanbulske konvencije u državama članicama;

7. naglašava da je potrebno nastaviti sa svim djelovanjima usmjerenima na sprečavanje i suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama u okviru programa koji će zamijeniti Program o pravima, jednakosti i građanstvu u sljedećem razdoblju VFO-a uz neovisnu dodjelu sredstava za borbu protiv rodno uvjetovanoga nasilja nad ženama i posebnu pozornost usmjerenu na borbu protiv trgovine ljudima, seksualnog iskorištavanja te kulture časti i nasilja zbog povrede časti;

8. naglašava da je potrebno dodijeliti posebna financijska sredstva za potporu najranjivijim ženama, djevojkama i djevojčicama u našem društvu, posebice ženama s invaliditetom, ženama izbjeglicama i ženama koje su žrtve trgovanja ljudima i zlostavljanja; u tom smislu podupire povećanje i odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje dvaju potprograma Programa o pravima, jednakosti i građanstvu;

9. naglašava da je potrebno povećati proračunska sredstva kojima se podupire pristup žena spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, i u Uniji i izvan nje, jer se taj pristup sve više dovodi u opasnost;

10. traži od Unije da podupre organizacije i aktiviste posvećene pravima žena i njihov rad te da poveća njihovu zastupljenost u europskim procesima donošenja odluka;

11. ponavlja svoj zahtjev za povećanje sredstava u okviru strukturnih fondova Unije za podupiranje ekonomskih i socijalnih prava žena, posebno mjerama za povećanje sudjelovanja žena u tržištu rada i ulaganja u kvalitetne usluge javne skrbi;

12. naglašava važnost upotrebe europskih strukturnih i investicijskih fondova, to jest Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Europskog socijalnog fonda (ESF), za promicanje zapošljavanja žena, pa i financiranjem kvalitetnih i pristupačnih objekata za pružanje skrbi;

13. poziva na to da se dodijele proračunska sredstva za potporu poduzetništvu i ekonomskoj neovisnosti žena te za jamčenje i poticanje pristupa žena specijaliziranom stručnom osposobljavanju, pristupačnim zajmovima i vlasničkom kapitalu preko programa i fondova Unije kao što su program COSME, Obzor 2020. i Europski socijalni fond kako bi se u najvećoj mjeri povećalo sudjelovanje žena na tržištu rada, osobito samohranih majki, njegovateljica i žena koje se vraćaju na tržište rada nakon duge stanke, kako bi se povećala mogućnost njihova zapošljavanja; u vezi s tim fondovima, koji bi trebali raspolagati dostatnim sredstvima, traži potporu za promicanje rodne ravnopravnosti u sklopu obrazovanja i zdravstvene skrbi te na veće obuhvaćanje rodne perspektive i cilja postizanja rodne ravnopravnosti u svakom od programa;

14. sa zabrinutošću prima na znanje mali broj studentica koje studiraju predmete povezane s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom (IKT) te ponovno naglašava da treba vratiti proračun koji je Komisija predložila u tom području; u cilju smanjenja rodno uvjetovanog digitalnog jaza potrebno je odgovarajuće financiranje kako bi se poboljšalo obrazovanje, poduprle poduzetnice u digitalnom sektoru i povećao broj kampanja podizanja svijesti;

15. naglašava da je potrebno prevladati razliku koja postoji u digitalizaciji između žena i muškaraca jer ona vodi znatnim nejednakostima na tržištu rada, i to izdvajanjem sredstava za obrazovanje i osposobljavanje te za pružanje potpore samozaposlenim ženama;

16. naglašava da je potrebno izdvojiti sredstva za poticanje interesa žena za digitalnu ekonomiju i sektore kao što su IKT i STEM te da im je u tom kontekstu potrebno pružiti potporu;

17. naglašava važnost odgovarajuće dodjele sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih radi borbe protiv osobito visokih stopa nezaposlenosti mladih; poziva na to da se zajamči jednako sudjelovanje djevojčica i mladih žena u mjerama koje su obuhvaćene tom inicijativom te da se posebna pozornost posveti kvalitetnim ponudama osposobljavanja i zapošljavanja koje su njima namijenjene, osobito digitaliziranu ekonomiju te sektore IKT-a i STEM-a u kojima su žene iznimno nedovoljno zastupljene u smislu obrazovanja i osposobljavanja kao i u smislu zapošljavanja, što dovodi do digitalnog jaza između muškaraca i žena; smatra da bi mjere poput Inicijative za zapošljavanje mladih trebale doprinijeti ne samo uključivanju mladih u tržište rada, već i promicanju kvalitetnog zapošljavanja; potvrđuje da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti i financiranju kvalitetnog osposobljavanja kad je riječ o pitanjima seksizma, seksualnog uznemiravanja, zlostavljanja i govora mržnje uz poticanje jednakoga sudjelovanja djevojčica, djevojaka te dječaka i mladića;

18. podsjeća da žene i djeca čine vrlo velik broj izbjeglica i tražitelja azila koji ulaze u Uniju; ističe da je rodno osviještena politika također jedno od temeljnih načela Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) i ponavlja svoj poziv na uzimanje u obzir rodne dimenzije u migracijskim politikama i politikama azila dodjelom posebnih sredstava za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja te osiguranjem pristupa zdravlju i reproduktivnom zdravlju i pravima;

19. naglašava da je ključno da se zajamči odgovarajući proračun za ljudski razvoj za postizanje Program održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja, uključujući cilj br. 5; podsjeća na obvezu Unije da uloži 20 % službene razvojne pomoći u ljudski razvoj i traži da se odgovarajuća sredstva za ljudski razvoj iskoriste za podupiranje mjera i projekata usmjerenih na iskorjenjivanje siromaštva žena i djece; bolju i veću integraciju na tržištu rada; ukidanje nejednakosti u plaćama između muškaraca i žena; borbu protiv nasilja nad ženama, djecom i mladima; i da se poboljša pristup zdravlju, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava, obrazovanju, rodnoj ravnopravnosti i socijalnoj zaštiti u okviru programa „Globalna javna dobra i izazovi”;

20. traži da se proračunom obuhvati genitalno sakaćenje žena kako bi se za borbu protiv njega i dalje izdvajala sredstva u okviru programa vanjskog djelovanja, uključujući Instrument za razvojnu suradnju;

21. naglašava da je u posljednjem desetljeću zbog izbijanja ekonomske i financijske krize došlo do povećanja ekonomskih, socijalnih, radnih, tržišnih i rodnih nejednakosti unutar i između država članica; podsjeća na važnu ulogu Europskog instituta za ravnopravnost spolova u podizanju razine osviještenosti o razmjerima i uzrocima rodne neravnopravnosti u Uniji te poziva da se adekvatno financiraju proračun, plan radnih mjesta i neovisnost Instituta, čime će se zajamčiti njegov nesmetan rad, i provode ambiciozni projekti; također poziva da se povećaju sredstva za proračunsku liniju „Promicanje nediskriminacije i ravnopravnosti”;

22. napominje da je Europski institut za ravnopravnost spolova utvrdio 2019. da se rodno osviještenu politiku „tretira kao temu koja nema velik učinak na stvarni sadržaj programa za financiranje”; stoga traži čvrste i sveobuhvatne mjere za poboljšanje rodno osviještene politike, uključujući ponovnu usmjerenost na promicanje odgovornosti i transparentnosti u proračunskom planiranju te povećanje rodnog sudjelovanja u proračunskom procesu;

23. posebno preporučuje da se povećaju financijska sredstva za promicanje zaštite majčinstva, roditeljstva i ranog djetinjstva preko odgovarajućih programa; u tu svrhu poziva na pridavanje posebne važnosti zdravlju majki i djece u proračunu EU-a za 2020.; isto tako, preporučuje da se zajamče sredstva za zaštitu, promicanje i potporu dojenju, čime bi se doprinijelo nastojanjima da se do 2025. na svjetskoj razini ostvari cilj Svjetske zdravstvene organizacije da najmanje 50 % djece bude isključivo dojeno tijekom prvih šest mjeseci života, što bi iziskivalo, uz ostale mjere, da rodiljni i očinski dopust bude dovoljno dug i dovoljno dobro plaćen;

24. traži da se proračunska sredstva usmjere na konkretne potrebe različitih skupina žena koje se suočavaju s čitavim nizom ekonomskih problema, a među njima su: nemogućnost kupovanja ženskih higijenskih proizvoda među mladim djevojkama zbog neimaštine, ekonomska oskudica umirovljenica koje žive same i razlika u mirovinama između spolova, neplaćene njegovateljske obveze i nedostatak vremena koji doživljavaju majke i njegovateljice te socioekonomska isključenost i diskriminacija žena afričkog i azijskog podrijetla i pripadnica etničkih manjina pri zapošljavanju.

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.9.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

5

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Christine Anderson, Annika Bruna, Belinda De Lucy, Frances Fitzgerald, Jackie Jones, Sandra Pereira, Pina Picierno, Samira Rafaela, Elżbieta Rafalska, Evelyn Regner, María Soraya Rodríguez Ramos, Christine Schneider, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Lena Düpont, Lina Gálvez Muñoz, Marina Kaljurand, Elena Kountoura, Alessandra Moretti, Alexandra Louise Rosenfield Phillips, Pernille Weiss

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.

Mazaly Aguilar, Enikő Győri, Pär Holmgren, Kathleen Van Brempt

 


 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

19

+

PPE

Lena Düpont, Frances Fitzgerald, Christine Schneider, Pernille Weiss, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

S&D

Lina Gálvez Muñoz, Jackie Jones, Marina Kaljurand, Alessandra Moretti, Pina Picierno, Evelyn Regner, Kathleen Van Brempt

RE

Samira Rafaela, María Soraya Rodríguez Ramos

GREENS/EFA

Pär Holmgren, Alexandra Louise Rosenfield Phillip

GUE/NGL

Elena Kountoura, Sandra Pereira

NI

Isabella Adinolfi

 

5

-

ID

Christine Anderson, Annika Bruna

ECR

Mazaly Aguilar, Elżbieta Rafalska

NI

Belinda De Lucy

 

1

0

PPE

Enikő Győri

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani


PISMO ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU

g. Johan Van Overtveldt

Predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

Predmet: <Titre>Mišljenje o Općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2020. – svi dijelovi</Titre> <DocRef>COM(2019)0400 – C9-0000/2019 – 2019/2028(BUD)</DocRef>

Poštovani g. predsjedniče

u okviru navedenog predmeta, Odbor za međunarodnu trgovinu bio je zadužen za podnošenje mišljenja Vašem odboru. Na svojoj sjednici od 24. rujna 2019. to je mišljenje odlučio podnijeti u obliku pisma.

Na istoj je sjednici Odbor za međunarodnu trgovinu razmotrio to pitanje i odlučio zatražiti od Odbora za proračune da, kao nadležni odbor, u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge.

S poštovanjem,

Bernd Lange

PRIJEDLOZI

1. napominje da je za provedbu ambicioznog trgovinskog programa Unije potrebno osigurati dostatna sredstva; stoga naglašava da bi Glavna uprava za trgovinu (DG TRADE) trebala dobiti adekvatna financijska sredstva kako bi se osigurali brzi pregovori i sklapanje trgovinskih sporazuma te pravilno daljnje postupanje u pogledu provedbe sklopljenih trgovinskih sporazuma i trgovinskog zakonodavstva, pri čemu je potrebno osigurati dostatna financijska sredstva koja će novoj osobi nadležnoj za trgovinu omogućiti učinkovito izvršavanje te nove funkcije; podržava da se Glavnoj upravi za trgovinu dodijele proračunska sredstva potrebna za provedbu Uredbe o provjeri izravnih stranih ulaganja od njezina stupanja na snagu u listopadu 2020.;

 

2. ističe da, povrh toga što prvenstveno promiče uzajamno koristan gospodarski rast i održivi razvoj, među ostalim osiguravanjem boljeg pristupa tržištu i izradom međunarodnih pravila o ulaganjima, trgovinska politika predstavlja i ključni instrument vanjske politike Unije koji može pomoći u promicanju vrijednosti EU-a na međunarodnoj razini, osobito poštovanja ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, zaštite klime, vladavine prava i provedbe međunarodnih standarda rada te može pomoći u osiguravanju postizanja ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini, istovremeno potičući naše trgovinske partnere da socijalna prava i održivost postave u središte svojih gospodarskih politika; stoga poziva da se osiguraju dostatna sredstva za odgovarajuće praćenje, privremeno i ex post ocjenjivanje, uz podatke razvrstane po spolu, kao i za praćenje izvršavanja obveza koje su preuzele treće zemlje;

 

3. naglašava da je za prihvaćanje trgovinske politike EU-a potrebna aktivna suradnja s njezinim dionicima i civilnim društvom; stoga naglašava da bi trebalo osigurati više sredstava za informiranje javnosti o trgovinskoj politici, dijalog s građanima, službe za podršku i pomoć za mala i srednja poduzeća (MSP) i potrošače kao i domaće savjetodavne skupine, koji predstavljaju pokretače učinkovitog sudjelovanja civilnog društva u provedbi i praćenju poglavlja o održivosti trgovine u trgovinskim sporazumima, koji su ključan dio trgovinske strukture;

 

4. traži da se u potpunosti iskoriste dostupna sredstva za potporu internacionalizaciji MSP-ova, s naglaskom na onim državama članicama koje trenutačno zaostaju, te da im se omogući da sudjeluju u donošenju odluka o trgovinskoj politici;

 

5. ističe ključnu ulogu parlamenata u raspravama o svjetskoj trgovinskoj politici; napominje da je u tom kontekstu Parlamentarna konferencija WTO-a vrijedan alat te da je za ostvarivanje njegovog potencijala potrebno adekvatno financiranje; stoga naglašava da bi, kao i 2019., trebalo staviti na raspolaganje dostatna sredstva kako bi se omogućilo sudjelovanje EP-a u tom forumu i osigurala odgovarajuća infrastruktura za aktivnosti te konferencije.

 


 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

14.10.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

26

8

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Rasmus Andresen, Clotilde Armand, Anna Bonfrisco, Jonathan Bullock, Olivier Chastel, Lefteris Christoforou, David Cormand, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Valentino Grant, Valerie Hayer, Monika Hohlmeier, John Howarth, Moritz Körner, Joachim Kuhs, Zbigniew Kuźmiuk, Ioannis Lagos, Hélène Laporte, Pierre Larrouturou, Janusz Lewandowski, Margarida Marques, Jan Olbrycht, Henrik Overgaard Nielsen, Karlo Ressler, Nils Torvalds, Nils Ušakovs

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Eero Heinäluoma, Fabienne Keller, Aušra Maldeikienė, Jake Pugh

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.

Agnes Jongerius, Anne-Sophie Pelletier, Viola Von Cramon-Taubadel, Javier Zarzalejos

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

26

+

ECR

Zbigniew Kuźmiuk

NI

Ioannis Lagos

PPE

Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Monika Hohlmeier, Janusz Lewandowski, Ausra Maldeikiene, Jan Olbrycht, Karlo Ressler, Javier Zarzalejos

RENEW

Clotilde Armand, Olivier Chastel, Valerie Hayer, Fabienne Keller, Moritz Körner, Nils Torvalds

S&D

Eider Gardiazabal Rubial, Eero Heinäluoma, John Howarth, Agnes Jongerius, Pierre Larrouturou, Margarida Marques, Nils Ušakovs

VERTS/ALES

Rasmus Andresen, David Cormand, Viola Von Cramon-Taubadel

 

8

-

GUE/NGL

Anne-Sophie Pelletier

ID

Anna Bonfrisco, Valentino Grant, Joachim Kuhs, Hélène Laporte

NI

Jonathan Bullock, Henrik Overgaard Nielsen, Jake Pugh

 

0

0

 

 

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

[1] SL L 168, 7.6.2014., str. 105.

[2] SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

[3] SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

[4] SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

[5] Usvojeni tekstovi od tog datuma, P9_TA(2019)0210.

[6] Usvojeni tekstovi od tog datuma, P9_TA(2019)0326.

[7]Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).

[8] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0417.

[9] Uredba (EU) 2017/1953 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 u pogledu promicanja internetske povezivosti u lokalnim zajednicama (SL L 286, 1.11.2017., str. 1.).

[10] Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa InvestEU (COM(2018)0439 – C8-0257/2018 – 2018/0229(COD)).

[11] Europski revizorski sud – prikaz revizije „Roads connecting European regions” (Ceste koje povezuju europske regije) str. 9 – https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/AP19_08/AP_CONNECTING_ROADS_EN.pdf

[12] Sveobuhvatna analiza postojećih prekograničnih željezničkih prometnih veza i pruga koje nisu u uporabi na međunarodnim granicama EU-a (https://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/cb_rail_connections_en.pdf)

[13] Direktiva (EU) 2016/802 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tekućim gorivima (SL L 132, 21.5.2016., str. 58.).

[14] Studija o održivoj prometnoj infrastrukturi: naplaćivanje održive prometne infrastrukture i internalizacija vanjskih učinaka prometa (https://ec.europa.eu/transport/themes/sustainable-transport/internalisation-transport-external-costs_hr)

[15] Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

Posljednje ažuriranje: 21. listopada 2019.Pravna napomena