Postupak : 2019/2129(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0016/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0016/2020

Rasprave :

PV 11/02/2020 - 8
CRE 11/02/2020 - 8

Glasovanja :

PV 12/02/2020 - 11.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0034

<Date>{28/01/2020}28.1.2020</Date>
<NoDocSe>A9-0016/2020</NoDocSe>
PDF 195kWORD 55k

<TitreType>IZVJEŠĆE</TitreType>

<Titre>o Godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2018.</Titre>

<DocRef>(2019/2129(INI))</DocRef>


<Commission>{ECON}Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku</Commission>

Izvjestitelj: <Depute>Costas Mavrides</Depute>

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2018.

(2019/2129(INI))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir Godišnje izvješće Europske središnje banke (ESB) za 2018.,

 uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i ESB-a, a posebno njegov članak 15.,

 uzimajući u obzir članak 127. stavke 1. i 2., članak 130. i članak 284. stavak 3. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU),

 uzimajući u obzir saslušanje s kandidatkinjom za predsjednicu Europske središnje banke Christine Lagarde održano 4. rujna 2019.,

 uzimajući u obzir monetarni dijalog Marija Draghija u svojstvu predsjednika Europske središnje banke s Europskim parlamentom, koji je održan 23. rujna 2019.,

  uzimajući u obzir izvješće radne skupine G7 o stabilnim kriptovalutama od 18. listopada 2019. naslovljeno „Investigating the impact of global stablecoins”,

 uzimajući u obzir povratne informacije ESB-a o komentarima Europskog parlamenta iz Rezolucije o Godišnjem izvješću ESB-a za 2017.,

 uzimajući u obzir završno izvješće stručne skupine na visokoj razini za održivo financiranje od 31. siječnja 2018. naslovljeno „Financiranje održivog europskog gospodarstvaˮ,

 uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 29. svibnja 2018. o održivom financiranju[1] i svoju zakonodavnu rezoluciju od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja[2],

 uzimajući u obzir Program UN-a za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

 uzimajući u obzir Pariški sporazum donesen u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC),

 uzimajući u obzir članak 142. stavak 1. Poslovnika,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0016/2020),

A. budući da, prema Komisijinoj gospodarskoj prognozi iz jeseni 2019., najnoviji podaci za 2019. ukazuju na usporavanje rasta BDP-a u europodručju u odnosu na 2018., s 1,9 % na 1,1 % 2019., te u EU-27 s 2,1 % 2018. na 1,4 % 2019., što je posljedica nedavnog jačanja trgovinskih tenzija, s tim povezane nesigurnosti te Brexita;

B. budući da je, prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti u kolovozu 2019. u EU-u iznosila 6,2 %, a u europodručju 7,4 %, što je najniža stopa od srpnja 2008.; budući da je stopa nezaposlenosti i dalje neujednačena diljem Europske unije; budući da je visoka stopa nezaposlenosti mladih, koja je više nego dvostruko veća od prosječne, i dalje ozbiljan problem u EU-u koji je potrebno riješiti; budući da su i dalje prisutne znatne regionalne nejednakosti kako unutar država članica tako i među njima;

C. budući da će prema makroekonomskim projekcijama službi Eurosustava iz rujna 2019. godišnja inflacija u europodručju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) iznositi 1,2 % 2019., 1,0 % 2020. i 1,5 % 2021., što znači da neće dosegnuti cilj od 2 %; budući da projekcije za inflaciju znatno variraju diljem europodručja;

D. budući da je na kraju 2018. veličina bilance Eurosustava dosegla rekordnu razinu od 4,7 bilijuna EUR i tako premašila 40 % BDP-a europodručja, što predstavlja povećanje od 4,25 % (0,2 bilijuna) u odnosu na kraj 2017.;

E. budući da je neto dobit ESB-a 2018. iznosila 1,575 milijardi EUR, u odnosu na 1,275 milijardi EUR 2017. godine; budući da se to povećanje uglavnom može pripisati povećanju neto kamatnog prihoda u portfelju američkog dolara i portfelju programa kupnje vrijednosnih papira (APP);

F. budući da bi snažnija uloga eura i njegova povećana upotreba kao valute pričuve dovela do jačanja sposobnosti EU-a da oblikuje svoje političko stajalište neovisno o drugim globalnim velesilama, te da je ona isto tako ključan element u očuvanju europske ekonomske suverenosti;

G. budući da europodručje, kako bi euro ostvario jaču globalnu ulogu, mora dokazati da je u stanju izdržati recesiju, a da pritom nijedna od država članica ne pribjegne otpisu dijela javnog duga (bilo dobrovoljnom ili ne);

H. budući da se člankom 127. stavkom 5. UFEU-a od ESBB-a zahtijeva da pomaže u očuvanju financijske stabilnosti;

I. budući da je MSP-ovima, koji su i dalje okosnica gospodarstva i društava EU-a te koji osnažuju ekonomsku i socijalnu koheziju, potrebna dodatna potpora;

J. budući da je globalno izdavanje zelenih obveznica poraslo s manje od 1 milijarde EUR 2008. na više od 120 milijardi EUR 2017., a neto izdavanje zelenih obveznica denominiranih u eurima povećalo se deset puta od 2013.; budući da je jaz između razlika u prinosima zelenih obveznica i obveznica u sveukupnom industrijskom sektoru postupno zatvoren;

K. budući da, unatoč tom pozitivnom trendu, zelene obveznice još uvijek čine samo 1 % ukupne ponude obveznica denominiranih u eurima;

L. budući da se obujam transakcija u virtualnim valutama drastično povećao i da predstavlja izazov za zadržavanje dominantnog položaja sustava tradicionalnih zakonskih sredstava plaćanja; budući da su virtualne valute alternativne mogućnosti plaćanja, a ne zakonsko sredstvo plaćanja;

M. budući da je prema istraživanju Eurobarometra iz prosinca 2018. potpora javnosti kada je riječ o euru 2018. godine porasla na 75 %;

Opći pregled

1. pozdravlja ulogu ESB-a u zaštiti stabilnosti eura; ističe da je statutarna neovisnost ESB-a, kako je utvrđeno u Ugovorima, preduvjet da bi ESB mogao ostvariti svoj mandat održavanja stabilnosti cijena;

2. naglašava da je euro ne samo gospodarski, već i politički projekt; ističe nepovratnu prirodu jedinstvene valute; podsjeća na Ugovorima utvrđenu obvezu svih država članica, osim Ujedinjene Kraljevine i Danske, da uvedu jedinstvenu valutu nakon što ispune konvergencijske kriterije iz Maastrichta; smatra da sudjelovanje u bankovnoj uniji valja shvaćati kao prednost za države koje žele biti dijelom europodručja;

3. zabrinut je zbog toga što se nakon kratkoga gospodarskog oporavka rast u europodručju usporio na 1,1 % BDP-a; zabrinut je, nadalje, zbog smanjenja rasta industrijske proizvodnje i svjetske trgovine; stoga napominje, kako je istaknuo i Mario Draghi, da je potrebno održavati i odgovarajuće likvidnosne uvjete i određenu razinu monetarne akomodacije;

4. naglašava da se održivi rast i stabilnost cijena ne mogu postići samo monetarnom politikom, već da je također nužna i adekvatna fiskalna politika te društveno uravnotežene strukturne reforme kojima se potiče produktivnost;

5. ističe da se akomodativna monetarna politika ne smije smatrati zamjenom za strukturne reforme;

6. ističe zaključke stručne skupine ESSB-a o sporom rastu plaća[3], u kojima se analizira nerazmjeran odnos između rasta plaća i oporavka tržišta rada; ti zaključci ukazuju na to da se spor rast plaća tijekom posljednjih godina poglavito može objasniti šokovima u području tehnologije i pregovaranja o plaćama (na koje utječu promjene u strukturama pregovaranja o plaćama zbog kojih se smanjila pregovaračka moć zaposlenika), te propisima u području tržišta rada, uglavnom u zemljama koje su najviše pogođene krizom te kombinacijom nedovoljne iskorištenosti radne snage, niske stope inflacije i slabog rasta produktivnosti;

7. naglašava da jačanje uloge eura iziskuje dobre strukturne uvjete, među kojima su:

 produbljivanje europske monetarne unije,

 dovršetak bankovne unije,

 dovršetak unije tržišta kapitala;

8. ističe da sve države članice, s iznimkom Ujedinjene Kraljevine i Danske, moraju uvesti jedinstvenu valutu kad ispune konvergencijske kriterije iz Maastrichta; poziva ESB da nastavi uspješnu suradnju s državama članicama EU-a koje su izvan europodručja;

Monetarna politika

9. ističe da su operacije na otvorenom tržištu i nestandardne mjere monetarne politike koje je ESB proveo pridonijele gospodarskom oporavku, poboljšanju uvjeta financiranja preko nekoliko transmisijskih kanala te komprimiranju prinosa u širokom rasponu kategorija financijskih instrumenata; traži od ESB-a da i dalje prati potencijalne rizike u svojim bilancama, inflaciju cijena imovine, moguću pogrešnu raspodjelu sredstava i nepogodnosti za štediše;

10. napominje da je ESB 12. rujna 2019. najavio opsežan paket poticaja koji uključuje neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (APP) koji će se provoditi u iznosima od 20 milijardi EUR mjesečno, smanjenje od 10 baznih bodova za kamatnu stopu na depozite, dvorazinski sustav za naknadu za pričuve i jednostavnije uvjete za ciljane operacije dugoročnog refinanciranja (TLTRO-III.); primjećuje izostanak jednoglasnosti te smatra da bi vodstvo ESB-a i predsjednica Lagarde trebali raditi na premošćivanju podjela unutar Upravnog vijeća ESB-a;

11. napominje da bi ograničenje za izdavatelja od 33 % koje se primjenjuje na ESB-ov program kvantitativnog ublažavanja moglo ograničiti mogućnost ESB-a da kupuje obveznice nekoliko država članica; smatra da bi u pogledu tog ograničenja za izdavatelja mogle biti potrebne promjene s obzirom na to da obnovljeni program kvantitativnog ublažavanja nema vremensko ograničenje i da bi za kupnju obveznica kada je riječ o nekim državama članicama moglo biti potrebno premašiti ograničenje od 33 %; napominje da je program kvantitativnog ublažavanja osmišljen za kupnju državnih obveznica država članica proporcionalno na temelju veličine gospodarstva i stanovništva;

12. prima na znanje namjeru Upravnog vijeća ESB-a da onoliko dugo koliko je to potrebno nastavi ponovno ulagati isplate glavnica za vrijednosne papire koji dospijevaju;

13. napominje da su negativni učinci na neto kamatne prihode banaka dosad imali protutežu u obliku koristi od povećanja bankovnih zajmova i nižih troškova za rezervacije i gubitke; zabrinut je zbog poteškoća s kojima se osobito suočavaju male banke; poziva ESB da prati mogućnost nastanka balona cijena imovine;

14. ističe da vrlo niske ili negativne kamatne stope stvaraju mogućnosti za potrošače, poduzeća, uključujući MSP-ove, radnike i zajmoprimce, koji mogu ostvariti koristi od snažnijeg ekonomskog zamaha, niže stope nezaposlenosti i nižih troškova zaduživanja; međutim, postoji zabrinutost u vezi s mogućim učinkom na mirovinske sustave i sustave osiguranja zbog niskih povrata, ekonomskih nejednakosti i izazova za pojedinačne štediše; napominje, nadalje, da neke države članice nisu iskoristile okružje niskih kamatnih stopa kako bi konsolidirale svoje proračune i provele strukturne reforme;

15. prima na znanje namjeru Upravnog vijeća ESB-a da nastavi s ponovnim ulaganjem isplata glavnice za vrijednosne papire koji dospijevaju, onoliko dugo koliko je potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i dovoljne razine monetarne akomodacije;

16. zabrinut je zbog dugotrajno potisnutog inflacijskog pritiska i pretjeranog oslanjanja na monetarnu politiku ESB-a za održavanje rasta, kao i zbog sve ograničenijih opcija koje su mu preostale u okviru sadašnjeg paketa instrumenata;

17. prima na znanje poziv predsjednika Draghija na bolje usklađivanje monetarne politike ESB-a i fiskalnih politika država članica, naglašavajući da bi uravnoteženija kombinacija makroekonomske politike omogućila da se niskim kamatnim stopama ostvari isti stupanj poticaja kao u prošlosti, ali s manje nuspojava;

18. naglašava da je za ostvarivanje srednjoročnih ciljeva inflacije važna suradnja među središnjim bankama, kako u Europskoj uniji, tako i na globalnoj razini;

Borba protiv klimatskih promjena

19. podsjeća da ESB, kao instituciju EU-a, obvezuje Pariški sporazum o klimatskim promjenama i da bi se to trebalo odražavati u njegovim politikama, ali uz puno poštovanje njegova mandata i njegove neovisnosti; pozdravlja činjenicu da se počelo razgovarati o ulozi središnjih banaka i nadzornih tijela u podupiranju borbe protiv klimatskih promjena; poziva ESB da u svoje politike uključi okolišna, socijalna i upravljačka načela (ESG), pritom u potpunosti poštujući svoj mandat i neovisnost;

20. ponavlja stajališta koja su izrazili članovi Izvršnog odbora ESB-a o važnosti razvoja istinski europskih sustava plaćanja s otpornošću na vanjske poremećaje (uključujući poremećaje političke naravi); poziva ESB da nastavi s radom na projektu inicijative za paneuropski sustav plaćanja (PEPSI) s ciljem očuvanja suvereniteta i gospodarske učinkovitosti EU-a za sve korisnike i pružatelje usluga, kao i jamčenja poštenog tržišnog natjecanja;

21. prima na znanje izjavu predsjednice ESB-a Christine Lagarde od 4. rujna 2019. u kojoj je podržala „postupan prijelaz prema eliminaciji ugljične imovine” iz portfelja ESB-a i pozdravila sudjelovanje ESB-a u Mreži za ekologizaciju financijskog sustava (NGFS) i njegovu predanost pružanju pomoći pri utvrđivanju i mjerenju izloženosti financijskog sustava rizicima povezanima s klimatskim promjenama te poticanju zelenijeg financijskog sustava, uz potpuno poštovanje mandata ESB-a u pogledu stabilnosti cijena i drugih ciljeva;

22. predlaže da ESB u svoje prioritete istraživanja uvrsti pitanje kako središnje banke i nadzor banaka mogu doprinijeti održivom gospodarstvu i borbi protiv klimatskih promjena; u tu svrhu predlaže da ESB, osim s NGFS-om, surađuje i s drugim međunarodnim mrežama, osobito s Mrežom za održivo bankarstvo i inicijativom o načelima UN-a za odgovorno bankarstvo;

23. zabrinut je zbog činjenice da se 62,1 % ESB-ove kupnje korporativnih obveznica odnosi na sektore koji su odgovorni za 58,5 % emisija stakleničkih plinova u europodručju; poziva ESB da provede studiju o utjecaju APP-a na klimatske promjene, a posebno utjecaju programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora (CSPP), kao preliminarni korak prema preoblikovanju CSPP-a na društveno i okolišno održiv način; u tom kontekstu predlaže da se izradi okvir za koordinaciju između ESB-a i Europske investicijske banke, uključujući InvestEU;

Ostali aspekti

24. prepoznaje važnost mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u EU-u; poziva ESB da i dalje vodi računa o pristupu kreditima za ta poduzeća, posebno u svjetlu sporog poboljšanja njihove financijske situacije; u tom pogledu ističe potrebu za poticanjem javnih i privatnih ulaganja u EU-u te stoga poziva na daljnje napore kako bi se osiguralo financiranje realnog gospodarstva;

25. poziva ESB da nastavi s pripremnim djelovanjem kako bi osigurao stabilnost financijskih tržišta EU-a kada je riječ o svim mogućim nepredviđenim situacijama i negativnim posljedicama, posebno u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, uzimajući u obzir činjenicu da su neke regije i zemlje izravnije pogođene od drugih;

26. zabrinut je zbog rizika povezanih s kašnjenjem u uspostavi bankovne unije i poziva na njezino brzo dovršenje; prima na znanje opetovane pozive ESB-a na uspostavu Europskog sustava osiguranja depozita (EDIS) kao trećeg stupa bankovne unije;

27. naglašava da bi se posebna načela rada i posebna misija zadružnih i uzajamnih banaka trebala poštovati i odražavati u politikama i pristupima ESB-a;

28. poziva na ubrzanje projekta unije tržišta kapitala kako bi se produbila financijska integracija, poboljšao pristup MSP-ova financiranju, omogućila učinkovita mobilizacija kapitala u Europi, a čime bi se pomoglo promicanju održivog rasta u realnom gospodarstvu u korist svih građana i poboljšala financijska stabilnost i otpornost Unije na šokove; prepoznaje snažnu potporu ESB-a uspostavi istinske unije tržišta kapitala; u tom kontekstu pozdravlja doprinos sljedeće radne skupine za uniju tržišta kapitala;

29. poziva ESB i sva nadzorna tijela da pojačaju nadzor nad kriptoimovinom i povećanim rizicima u pogledu kibersigurnosti i pranja novca kako bi se spriječili negativni učinci na stabilnost, integritet i sigurnost financijskog sektora; slaže se s mišljenjem EBA-e br. 2014/08 u kojem se predlaže da se ne koristi termin „virtualne valute” jer upotreba riječi „valuta” može biti obmanjujuća iz različitih razloga;

30. prima na znanje primjedbe Christine Lagarde sa sastanka Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 4. rujna 2019. u pogledu nove regulacije kriptovaluta u kojima se navodi da bi „ESB i središnje banke općenito trebali pratiti ta kretanja i doprinositi aktualnom radu na političkim odgovorima na međunarodnoj razini”; traži od ESB-a da, u suradnji s Komisijom, analizira pravni i regulatorni okvir EU-a za e-novac, financijske instrumente i virtualne valute/imovinu kako bi imao sveobuhvatan okvir za nadzor financijskih instrumenata, subjekata ili infrastruktura za potrebe sprečavanja pranja novca i održavanja stabilnosti, kao i za prekograničnu suradnju i koordinaciju; traži od ESB-a da surađuje s Komisijom na izradi okvira za te nove valute koji će u sebi objediniti inovacije, potrebe građana, očuvanje financijske stabilnosti i vladavinu prava;

31. pozdravlja stalna nastojanja ESB-a da dodatno ojača svoje kapacitete za odgovor i oporavak u slučaju kibernapada na vlastitu organizaciju;

32. poziva ESB da se pobrine za pronalaženje odgovarajuće ravnoteže između financijskih inovacija, uključujući Fintech, i financijske stabilnosti;

33. potiče ESB da s Komisijom i svim relevantnim dionicima radi na tome da se ojača uloga eura kao valute pričuve; smatra da se to može postići različitim kanalima poput institucionalne zastupljenosti ili europskih financijskih proizvoda koji ostvaruju dobre rezultate;

34. slaže se s izjavom predsjednice ESB-a Christine Lagarde o tome da je preispitivanje okvira monetarne politike ESB-a potrebno i opravdano kako bi se osiguralo da ESB raspolaže pravim alatima kojima će podupirati opće politike u EU-u, ne dovodeći pritom u pitanje svoj primarni cilj održavanja stabilnosti cijena; poziva ESB da u okviru tog procesa organizira javno savjetovanje kako bi navedeno preispitivanje bilo otvoreno za komentare i povratne informacije širokog raspona dionika; poziva ESB da uključi i Parlament u taj proces preispitivanja; također se slaže s predsjednicom ESB-a da ESB mora poboljšati svoju komunikaciju s građanima o učinku svojih politika;

35. ističe važnost gotovine kao sredstva plaćanja za građane EU-a; poziva ESB da, ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica, uspostavi sustav za bolje praćenje velikih transakcija s ciljem borbe protiv pranja novca, utaje poreza i financiranja terorizma i organiziranog kriminala;

36. pozdravlja činjenicu da ESB od 2017. objavljuje potpuni popis svih udjela u CSPP-u, uključujući imena izdavatelja, zajedno s objedinjenim podacima o tim udjelima prema zemlji, riziku, rejtingu i sektoru; izražava žaljenje zbog činjenice da se slična politika nije primjenjivala na program kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABSPP) i treći program kupnje pokrivenih obveznica (CBPP3); ponavlja da je potrebna veća transparentnost, posebno za CBPP3, s obzirom na znatnu veličinu programa;

37. pozdravlja uvođenje eurske kratkoročne kamatne stope, nove prekonoćne referentne kamatne stope za tržišta novca europodručja; traži od ESB-a da u svoje sljedeće godišnje izvješće uvrsti prvu procjenu njezina razvoja i funkcioniranja na tržištu;

38. žali što ESB još nije uključio grčke obveznice u program kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP) unatoč poboljšanjima koja je Grčka ostvarila u pogledu održivosti duga i ponovnom ulasku na tržišta obveznica; poziva ESB da obrazloži činjenicu da još nije proveo analizu održivosti duga u pogledu grčkih obveznica, što je preduvjet za uključivanje obveznica u program kvantitativnog ublažavanja;

39. ističe tehničku prirodu odluka o određivanju kamatnih stopa ESB-a i važnost javne potpore donošenju odluka na temelju mišljenja stručnjaka u tom području; stoga kritizira politizaciju političkih odluka ESB-a; poziva sve političare i bankare iz nacionalnih središnjih banaka da budu oprezni pri davanju izjava koje mogu narušiti povjerenje u politike ESB-a i potporu za njih;

40. pozdravlja povećanje odgovornosti ESB-a prema Europskom parlamentu pod predsjedanjem Marija Draghija te se raduje još većoj odgovornosti, dijalogu i otvorenosti u suradnji s predsjednicom Christine Lagarde, na što se obvezala na saslušanju pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku održanom 4. rujna 2019.;

41. smatra da bi ESB trebao omogućiti dostatan pristup dokumentima i informacijama za potrebe revizija povezanih s nadzorom banaka koje provodi Europski revizorski sud; u tom kontekstu pozdravlja Memorandum o razumijevanju između Europskog revizorskog suda i ESB-a iz listopada 2019. o praktičnim aranžmanima za razmjenu informacija tijekom revizija nadzornih aktivnosti ESB-a koje provodi Europski revizorski sud;

42. podsjeća da je kandidature za članove Izvršnog odbora potrebno pažljivo pripremiti, uz potpunu transparentnost i u suradnji s Parlamentom, u skladu s Ugovorima; poziva Vijeće da izradi rodno ujednačeni uži popis za sve postojeće i buduće pozicije i da ga proslijedi Parlamentu, čime će mu se omogućiti smislenija savjetodavna uloga u postupku imenovanja; žali zbog toga što dosad nije postignut zadovoljavajući napredak;

43. od ESB-a traži, priznajući pritom činjenicu da je tijekom posljednjeg desetljeća došlo do širenja njegovih funkcija, kao i do potrebe za većim brojem osoblja zaposlenih pod različitim uvjetima, da izvršava zadaće koje su mu dodijeljene, da probleme povezane s ljudskim resursima koji su se pojavili riješi pravedno, transparentno i brzo za sve članove osoblja;

44. ističe potrebu za većom i učinkovitijom odgovornošću ESB-a u kontekstu u kojem su od početka globalne financijske krize njegove zadaće proširene; ponovno poziva na veću transparentnost i odgovornost ESB-a prema Parlamentu; u tu je svrhu spreman unaprijediti format monetarnog dijaloga s predsjednicom ESB-a; mišljenja je da bi u okviru pojačane transparentnosti trebalo osigurati barem sljedeće elemente:

 obvezno objavljivanje izjava o interesima članova Upravnog vijeća,

 osiguravanje postojanja neovisnih članova u Odboru za reviziju, kao i Odboru za etiku;

 donošenje novih politika za zviždače,

 utvrđivanje jasnih smjernica i zahtjeva u pogledu transparentnosti, kao i prikladnih ograničenja u pogledu sastanaka s dionicima,

 utvrđivanje posebnih zahtjeva u pogledu stavova institucije u okviru programa financijske pomoći, kao i u multilateralnim forumima kao što je Bazelski odbor;

45. pozdravlja važne i detaljne povratne informacije raščlanjene po područjima koje je ESB dao kao odgovor na rezoluciju Parlamenta o Godišnjem izvješću ESB-a za 2017.; poziva ESB da i dalje ispunjava i dodatno unapređuje svoje obveze u području odgovornosti i da nastavi svake godine objavljivati pisane povratne informacije kao odgovor na rezolucije Parlamenta o godišnjim izvješćima ESB-a;

46. naglašava da je ESB poboljšao svoju komunikaciju; smatra, međutim, da bi trebao nastaviti ulagati trud u to da svoje odluke učini dostupnima i razumljivima za sve građane te i dalje provoditi mjere za održavanje stabilnosti cijena u europodručju i na taj način očuvati kupovnu moć jedinstvene valute;

°

° °

47. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskoj središnjoj banci.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

23.1.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

40

5

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marek Belka, Stefan Berger, Gilles Boyer, Engin Eroglu, Jonás Fernández, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Luis Garicano, Sven Giegold, Neena Gill, Valentino Grant, José Gusmão, Enikő Győri, Eero Heinäluoma, Danuta Maria Hübner, Stasys Jakeliūnas, Herve Juvin, Othmar Karas, Billy Kelleher, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Aušra Maldeikienė, Costas Mavrides, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Dimitrios Papadimoulis, Piernicola Pedicini, Lídia Pereira, Sirpa Pietikäinen, Dragoş Pîslaru, Luisa Porritt, Antonio Maria Rinaldi, Robert Rowland, Alfred Sant, Martin Schirdewan, Joachim Schuster, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Irene Tinagli, Ernest Urtasun, Inese Vaidere, Johan Van Overtveldt, Stéphanie Yon-Courtin

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Francesca Donato, Agnès Evren, Martin Hlaváček, Eugen Jurzyca, Bogdan Rzońca, Julie Ward

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.

César Luena, Cristina Maestre Martín De Almagro, Rob Rooken, Anna Zalewska

 

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

40

+

ID

Herve Juvin

NI

Piernicola Pedicini

PPE

Stefan Berger, Agnès Evren, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Enikő Győri, Danuta Maria Hübner, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Aušra Maldeikienė, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Lídia Pereira, Sirpa Pietikäinen, Inese Vaidere

RENEW

Gilles Boyer, Engin Eroglu, Luis Garicano, Billy Kelleher, Dragoş Pîslaru, Luisa Porritt, Stéphanie Yon-Courtin

S&D

Marek Belka, Jonás Fernández, Neena Gill, Eero Heinäluoma, César Luena, Cristina Maestre Martín De Almagro, Costas Mavrides, Alfred Sant, Joachim Schuster, Pedro Silva Pereira, Irene Tinagli, Julie Ward

VERTS/ALE

Sven Giegold, Stasys Jakeliūnas, Philippe Lamberts, Molly Scott Cato, Ernest Urtasun

 

5

-

ECR

Rob Rooken

ID

Francesca Donato, Valentino Grant, Antonio Maria Rinaldi

NI

Robert Rowland

 

8

0

ECR

Eugen Jurzyca, Bogdan Rzońca, Johan Van Overtveldt, Anna Zalewska

GUE/NGL

José Gusmão, Dimitrios Papadimoulis, Martin Schirdewan

RENEW

Martin Hlaváček

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

[1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0215.

[2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0325.

[3] ESB Occasional Paper Series br. 232 / rujan 2019.: Understanding low wage growth in the euro area and European countries. https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/scpops/ecb.op232~4b89088255.en.pdf

Posljednje ažuriranje: 7. veljače 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti