IZVJEŠĆE o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće

2.3.2020 - (2019/2057(DEC))

Odbor za proračunski nadzor
Izvjestitelj:

1. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće

(2019/2057(DEC))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2018.[1],

– uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2018. (COM(2019)0316 – C9-0052/2019)[2],

– uzimajući u obzir godišnje izvješće Vijeća tijelu koje daje razrješnicu o unutarnjim revizijama provedenima tijekom 2018.,

– uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2018. s odgovorima institucija[3],

– uzimajući u obzir izjavu o jamstvu[4] u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2018., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002[5] Vijeća, a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012[6], a posebno njezine članke 59., 118., 260., 261. i 262.,

– uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ustavna pitanja,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0038/2020),

1. odgađa svoju Odluku o razrješnici glavnom tajniku Vijeća za izvršenje proračuna Europskog vijeća i Vijeća za financijsku godinu 2018.;

2. iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

 

2. PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće

(2019/2057(DEC))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir svoju odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018., dio II – Europsko vijeće i Vijeće,

– uzimajući u obzir preporuku Europskog ombudsmana u predmetu 1069/2019/MIG o sponzorstvu predsjedanja Vijećem Europske unije,

– uzimajući u obzir Posebno izvješće Europskog ombudsmana u strateškoj istrazi OI/2/2017/TE o transparentnosti zakonodavnog postupka Vijeća,

– uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. siječnja 2019. o strateškoj istrazi Europskog ombudsmana OI/2/2017 o transparentnosti zakonodavnih rasprava u okviru pripremnih tijela Vijeća EU-a[7],

– uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ustavna pitanja,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0038/2020),

A. budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica želi naglasiti da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti, uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1. sa zadovoljstvom prima na znanje da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2018. za Europsko vijeće i Vijeće nije utvrdio nikakve značajne nedostatke u područjima u kojima je provedena revizija, a to su upravljanje ljudskim resursima i javna nabava;

2. pozdravlja zaključak Suda u skladu s kojim u plaćanjima za administrativne rashode Vijeća u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2018. nije bilo značajnih pogrešaka, a pregledani nadzorni i kontrolni sustavi bili su djelotvorni;

3. općenito žali što je 10. poglavlje godišnjeg izvješća Revizorskog suda pod naslovom „Administracija” prilično ograničeno kao što su i njegovi zaključci, iako se naslov 5. „Administracija” VFO-a smatra naslovom niskog rizika;

4. prima na znanje da je Revizorski sud odabrao uzorak od 45 transakcija iz naslova 5. „Administracija” iz višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za sve institucije i tijela Unije; prima na znanje da je uzorak osmišljen tako da bude reprezentativan za niz rashoda u okviru naslova 5., koji čini 6,3 % proračuna Unije; prima na znanje da je Revizorski sud administrativne rashode okarakterizirao kao niskorizične; međutim smatra da broj transakcija odabranih u odnosu na „ostale institucije” nije dovoljan te od Suda traži da poveća broj transakcija koje će se pregledati za barem 10 %;

5. izražava žaljenje zbog toga što se nije razmatralo odvajanje proračuna Europskog vijeća i Vijeća Europske unije u zaseban proračun za svaku instituciju, što je prijedlog koji je Parlament iznio u prošlim rezolucijama o davanju razrješnice; poziva Vijeće da tako odvoji proračun zbog transparentnosti i da poboljša odgovornost i troškovnu učinkovitost za obje institucije;

6. napominje da je ukupni proračun Europskog vijeća i Vijeća za 2018. iznosio 572 854 377 EUR (u usporedbi s 561 576 000 EUR 2017. godine) s ukupnom stopom izvršenja od 91,9 % (u usporedbi s 93,8 % 2017. godine); prima na znanje povećanje proračuna od 11,3 milijuna EUR, što predstavlja povećanje u iznosu od 2,0 % u odnosu na povećanje od 3 % 2017. i 0,6 % 2016. godine;

7. pozdravlja općenito oprezno i dobro financijsko upravljanje Vijećem; prima na znanje razvoj proračuna Vijeća od 634 milijuna EUR 2010. do 573 milijuna EUR 2018., što predstavlja smanjenje od 9,63 %;

8. napominje da su odobrena sredstva prenesena iz 2018. u 2019. iznosila ukupno 56 599 584 EUR, što je jednako 10,7 % (u usporedbi s 60 576 175 EUR ili 11,5 % 2017.), uglavnom iz kategorija kao što su računalni sustavi (18,3 milijuna EUR), zgrade (16,0 milijuna EUR) i usluge usmenog prevođenja (11,9 milijuna EUR); prima na znanje ukinuta odobrena sredstva za 2018. u iznosu od 46 348 862 EUR (u usporedbi s 35 025 789 EUR 2017.); podsjeća Vijeće da su prijenosi iznimke od načela jedne godine i da bi trebali odražavati stvarne potrebe te stoga poziva Vijeće da ojača svoje napore kako bi se izbjeglo precjenjivanje proračuna;

9. ponovno primjećuje nisku stopu izvršenja putnih troškova delegacija uz obvezu od 11,1 milijuna EUR u odnosu na konačni proračun (uključujući interne preraspodjele) u iznosu od 22,3 milijuna EUR; napominje da je, s obzirom na to da su države članice morale vratiti neiskorištene iznose iz prethodnih godina, Vijeće izdvojilo samo 11,1 milijuna EUR za naknadna plaćanja; poziva Vijeće da obavijesti Parlament o postignućima u vezi s politikom o kojoj se pregovara s državama članicama kako bi se prevladao taj dugotrajan problem;

10. potvrđuje da je broj radnih mjesta u planu radnih mjesta za 2018. bio 3 031 radno mjesto (u usporedbi s 3 027 radnih mjesta 2017.); napominje da je 2018. zaposleno 137 osoba (74 stalnih dužnosnika i 63 privremena djelatnika) te da su tijekom 2018. otišle 184 osobe (154 stalna dužnosnika i 30 privremenih djelatnika), što je rezultiralo neto smanjenjem od 47 popunjenih radnih mjesta, što je glavni razlog za neiskorištavanje sredstava u iznosu od 18,8 milijuna EUR za proračunsku stavku „plan radnih mjesta”;

11. prima na znanje povećanje radnog opterećenja izraženo u ukupnom broju sastanaka koji je 2018 iznosio 7 733, u usporedbi sa 6 338 sastanaka 2010. godine; prima na znanje kao još jedan kvantitativni pokazatelj aktivnosti broj pravnih akata objavljenih u Službenom listu koji je 2018. iznosio 1 210, u usporedbi s 825 pravnih akata 2010. godine;

12. pozdravlja napore Vijeća u provedbi Akcijskog plana za dinamičnije, fleksibilnije i kolaborativnije Glavno tajništvo Vijeća; prima na znanje korake za daljnje poboljšanje financijskog upravljanja i uspješnosti Vijeća mjerama kao što su osnivanje savjetodavnog odbora za upravljanje, donošenje smjernica za zajednički projektni okvir za upravljanje radnim skupinama, osnivanje radne skupine za reorganizaciju i preispitivanje internih pravila nakon objave nove Financijske uredbe;

13. prima na znanje situaciju u vezi s nekretninama Vijeća koja je 2018. dovela do intenzivnih pregovora s belgijskim tijelima koja nisu provela prodaju četiriju susjednih zemljišnih čestica unatoč dogovoru o konačnoj cijeni projekta zgrade Europa; napominje da su obje strane postigle dogovor o alternativnom rješenju koje je rezultiralo time da se za početne cijene za zemljišne čestice nije potrošio iznos od 4 672 944 EUR;

14. izražava zabrinutost zbog informacija koje su prenijeli mediji o izgradnji nove zgrade Europa; poziva Vijeće da temeljito istraži glavnog ugovaratelja i sve njegove podizvođače (kojih je 12 prema medijima), kao i uvjete rada zaposlenih radnika, te da dostavi sve svoje zaključke Odboru za proračunski nadzor Europskog parlamenta;

15. prima na znanje da je revidirani Okvir za unutarnju kontrolu stupio na snagu 1. studenog 2018. i da uključuje pet sastavnica koje se odnose na kontrolu okoliša, procjenu rizika, kontrolne i informacijske aktivnosti te aktivnosti obavješćivanja i praćenja, kao i dodatnih 17 načela i 33 značajke kako bi se ostvarilo razumno jamstvo o ostvarenju postavljenih ciljeva;

16. pozdravlja činjenicu da je 2018. provedeno 92 % preporuka unutarnje revizije izdanih u razdoblju od 2015. do 2017. ili su trenutačno u postupku provedbe; napominje da se godišnji program rada unutarnje revizije za 2018. temelji na ažuriranoj procjeni rizika (uzimajući u obzir reviziju registara rizika) i da se učinkovito provodi; prima na znanje područja u kojima su 2018. provedene revizije, kao što su tehničko upravljanje, javna nabava na području IT-ja, pravna služba i komunikacijska strategija;

17. primjećuje da su se 2018. u vezi s prijedlogom novog međuinstitucionalnog sporazuma o obveznom registru transparentnosti za predstavnike interesnih skupina koji obuhvaća Parlament, Vijeće i Komisiju, dostupnom u strojno čitljivom formatu, održala dva kruga pregovora u okviru bugarskog predsjedništva, a 2019. jedan tijekom rumunjskog predsjedništva; podsjeća na odluku Europskog ombudsmana („Ombudsman”) od 18. lipnja 2019. da bi glavno tajništvo Vijeća trebalo držati evidenciju svih sastanaka predstavnika interesnih skupina i predsjednika Europskog vijeća te da bi ta evidencija trebala biti dostupna javnosti; izražava žaljenje zbog toga što se Vijeće još nije pridružilo registru transparentnosti unatoč svim tim pregovorima te poziva Vijeće da prati pregovore kako bi se postigao uspješan ishod kojim će se Vijeće konačno uključiti u registar; poziva Vijeće da pokaže istinsku predanost načelima transparentnosti i odgovornosti usvajanjem konkretnih mjera te slijedeći primjer finskog predsjedništva; poziva svaki trio predsjedništva da budu uzor i odbiju održavati sastanke s neregistriranim lobistima;

18. prima na znanje preporuku Ombudsmana da predsjednik Europskog vijeća i njegov kabinet objave popis svih održanih sastanaka s lobistima; izražava svoje razočaranje zbog toga što predsjednik Europskog vijeća još nije proveo tu preporuku; napominje da je, iako se predsjednik Europskog vijeća ne sastaje s mnogo lobista, načelo transparentnosti lobiranja ipak bitno; apelira na predsjednika Vijeća da osigura da on i njegov kabinet odbiju sve sastanke s neregistriranim lobistima i proaktivno objave sveobuhvatni popis sastanaka s lobistima; poziva Glavno tajništvo Vijeća da osigura da se etička pravila predsjednika Europskog vijeća usklade s pravilima predsjednika Europske komisije tako da se pravilo „rotirajućih vrata” primjenjuje tri godine i da je potrebno formalno odobrenje za sve nove uloge povezane s aktivnostima Unije;

19. pozdravlja osnivanje odjela za digitalne usluge u okviru reorganizacije Glavnog tajništva Vijeća 1. srpnja 2018.; napominje da se programom za informiranje i upravljanje nastoji pojednostavniti i digitalizirati ključne poslovne procese uspostavom potpuno integriranog sustava aplikacija i usluga koji će biti dostupan korisnicima putem kolaborativnog i sigurnog digitalnog radnog mjesta za zaposlenike, predsjedništva i delegate;

20. primjećuje intenzivnu medijsku pokrivenost i posebno visoku razinu medijskog interesa u pregovorima o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Unije; pozdravlja stalan razvoj internetske stranice Vijeća i intenzivan rad na povećanju broja posjetitelja na svim platformama (povećanje broja posjeta na internetskoj stranici od 9 % te 13 % više pratitelja na Facebooku, 26 % na Twitteru i 92 % na Instagramu); prima na znanje veliki broj informativnih sastanaka i konferencija za medije; prima na znanje platformu za vijesti kojom se predstavnicima tiska i medija omogućuje gledanje, preuzimanje i umetanje videa i fotografija visoke rezolucije; potiče upotrebu platformi društvenih mreža otvorenog koda, posebno uzimajući u obzir zaštitu podataka korisnika;

21. ponovno ističe svoju potporu preporukama Ombudsmana o transparentnosti zakonodavnih rasprava u okviru pripremnih tijela Vijeća EU-a[8]; traži od Vijeća da ojača svoje napore kako bi zakonodavni postupak postao sljediviji i čitljiviji, da se uspostavi transparentnost ključnih etapa u zakonodavnom postupku te normalizira pravodobno utvrđivanje i objavljivanje doprinosa država članica u strojno čitljivom formatu (npr. izjave i prijedlozi izmjena) zakonodavnim raspravama, bilo na razini Vijeća, u pripremnim raspravama Odbora stalnih predstavnika ili u bilo kojem od njegovih pripremnih tijela; međutim, poziva Vijeće da pojača svoje napore u pogledu transparentnosti, među ostalim objavljivanjem zakonodavnih dokumenata Vijeća, sastavljanjem formalnih zapisnika sa sastanaka pripremnih tijela Vijeća kako bi se zapisivala stajališta država članica i njihovim objavljivanjem, te osiguravanjem dostupnosti većeg broja dokumenata o trijalogu u skladu s preporukama Ombudsmana; prima na znanje napore Vijeća da poboljša transparentnost trenutačnim promjenama na svojoj internetskoj stranici i aktivnostima svojeg internog tima za transparentnost; poziva Vijeće da uvede dodatne mjere kako bi se ostvarila uspješna politika transparentnosti kojom se javnosti omogućuje praćenje zakonodavnog postupka Unije;

22. podsjeća na zaključke iz posebnog izvješća Ombudsmana u strateškoj istrazi o transparentnosti Vijeća u zakonodavnom procesu (OI/2/2017/TE) iz veljače 2018. u kojoj je zaključeno da „trenutačna praksa Vijeća predstavlja nepravilnost”; podsjeća na zajednički neslužbeni dokument Belgije, Danske, Estonije, Irske, Latvije, Luksemburga, Slovenije, Švedske i Danske iz listopada 2019. o poboljšanju transparentnosti i odgovornosti unije u kojem se posebno od Vijeća traži da „poveća otvorenost pregovora u okviru trijaloga sustavnim objavljivanjem ključnih zakonodavnih dokumenata”; poziva Vijeće da u interesu transparentnosti ozbiljno razmotri te preporuke i da o tome izvijesti Parlament;

23. izražava duboku zabrinutost zbog informacija koje su prenijeli europski mediji o korporativnom sponzorstvu država članica koje predsjedaju Unijom i ponavlja zabrinutost koju su izrazili građani Unije i zastupnici u Parlamentu; potvrđuje da se od država članica očekuje da same financiraju predsjedanje i žali zbog toga što je korporativno sponzorstvo postalo uobičajena praksa kako bi se pokrili određeni troškovi; izuzetno je zabrinut zbog toga što bi zbog te prakse moglo doći do narušavanja ugleda Unije, njezinih institucija i posebno Vijeća te povjerenja koje uživaju kod građana Unije; u potpunosti podržava procjene i preporuke Ombudsmana[9] u kojima traži od Vijeća da pruži državama članicama smjernice po tom pitanju; Nadalje, snažno preporučuje Vijeću da predvidi uključivanje troškova predsjedništava u proračun; poziva Vijeće da zabrinutost oko tog pitanja podijeli s državama članicama, a posebno s aktualnim triom predsjedništava;

24. traži da se kodeks ponašanja predsjednika Europskog vijeća uskladi s kodeksima za predsjednike Komisije i Parlamenta kako bi se osiguralo formalno odobrenje za aktivnosti povezane sa zakonodavnim aktivnostima Unije tijekom tri godine nakon napuštanja Vijeća;

25. duboko je zabrinut zbog trenutačne prakse sponzorstva predsjedanja Vijećem od strane privatnih poduzeća; podsjeća na preporuke Ombudsmana od 6. siječnja 2020. da se izdaju preporuke o sponzorstvu predsjedanja Vijećem kako bi se smanjio rizik za ugled Unije; prima na znanje da Vijeće tvrdi da je pitanje sponzorstva u isključivoj odgovornosti vlade države članice koja predsjeda vijećem; slaže se s mišljenjem Ombudsmana da javnost ne razlikuje predsjedništvo Vijeća i državu članicu koja predsjeda Vijećem; traži od Vijeća da ozbiljno razmotri te preporuke i da o tome izvijesti Parlament;

26. duboko je zabrinut zbog optužbi o sukobu interesa protiv više predstavnika država članica uključenih u postupke donošenja odluka o politikama i proračunu na visokoj razini; traži od Vijeća da osigura da predstavnici država članica koji direktno ostvaruju korist od subvencija Unije putem poduzeća čiji su vlasnici ne sudjeluju u povezanim raspravama ili glasovanjima o politikama ili proračunu; nadalje traži od Vijeća da zajedno s Parlamentom pozove Komisiju da predloži nove revizijske postupke kako bi se ubrzale istrage hitnih i teških slučajeva sukoba interesa i osiguralo da je Parlament primjereno informiran o zaključcima revizija;

27. žali što Vijeće opet nije pružilo odgovore na pisana pitanja koja je poslao Parlament te što glavni tajnik Vijeća nije prisustvovao saslušanju koje je bilo organizirano 12. studenog 2019. u vezi s godišnjim postupkom davanja razrješnice, što ponovno pokazuje potpuni manjak suradnje od strane Vijeća; naglašava da se rashodi Vijeća moraju nadzirati na isti način kao i oni ostalih institucija te ističe da su ključni elementi tog nadzora utvrđeni u rezolucijama o razrješnici koje je Parlament usvojio tijekom proteklih godina; ističe da je Europski parlament jedina institucija koju izravno biraju građani Unije i da je njegova uloga u postupku davanja razrješnice izravno povezana s pravom građana da budu informirani o tome kako se troši javni novac;

Buduća suradnja Vijeća i Parlamenta

28. napominje da je uloga Parlamenta u pogledu razrješnice za proračun utvrđena u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Financijskoj uredbi i Poslovniku Parlamenta;

29. napominje da u skladu s člankom 319. UFEU-a Parlament na preporuku Vijeća daje razrješnicu Komisiji za izvršenje općeg proračuna Europske unije; napominje da je uloga Vijeća u potpunosti prepoznata kao institucije koja daje preporuke u postupku davanja razrješnice;

30. ističe ovlast Parlamenta da daje razrješnice prema člancima 316., 317. i 319. UFEU-a, u skladu s aktualnim tumačenjem i praksom, i to da daje razrješnicu za svaki naslov proračuna pojedinačno kako bi se očuvala transparentnost i osigurala demokratska odgovornost prema poreznim obveznicima Unije;

31. smatra da bi trebalo razlikovati različite uloge odgovarajućih institucija u postupku davanja razrješnice te bi stoga trebalo isključiti ekvivalentnu i recipročnu ulogu dviju institucija u godišnjem postupku davanja razrješnice;

32. podsjeća da u skladu s člancima 316. i 335. UFEU-a institucije uživaju administrativnu autonomiju te da su njihovi rashodi utvrđeni u zasebnim dijelovima proračuna; napominje da su u skladu s člankom 59. Financijske uredbe institucije pojedinačno odgovorne za izvršenje svojih proračuna; ističe važnost odgovornog i profesionalnog djelovanja institucija u provedbi svojih proračuna;

33. primjećuje da je tijekom gotovo dvadeset godina Parlament razvio praksu davanja razrješnice svim institucijama i tijelima Unije; podsjeća da Parlament daje razrješnice institucijama i tijelima Unije nakon razmatranja dostavljenih dokumenata i odgovora koje dadu na pisane upitnike te nakon saslušanja njihovih glavnih tajnika; napominje da sve institucije i tijela Unije prihvaćaju sudjelovanje u postupku davanja razrješnice Parlamenta, pri čemu je jedina iznimka Vijeće; podsjeća da je Vijeće odbilo odgovoriti na pitanja koja je 12. studenog 2019. uputio Odbor za proračunski nadzor Europskog parlamenta;

34. pozdravlja činjenicu da je Vijeće pokazalo da je otvoreno za postizanje dogovora s Parlamentom o tome kako surađivati u postupku davanja razrješnice;

35. žali zbog nedostatka suradnje Vijeća u postupku davanja razrješnice, zbog čega Parlament odbija dati razrješnicu glavnom tajniku Vijeća od financijske godine 2009.;

36. naglašava potrebu za memorandumom o razumijevanju između Vijeća i Parlamenta kako bi se pronašla rješenja za rješavanje dugotrajnih nesuglasica između Vijeća i Parlamenta u pogledu trenutačne prakse davanja razrješnice;

37. smatra da bi se odgovori na brojna pitanja u upitnicima za različite institucije, tijela i agencije, poput onih o rodnoj i geografskoj ravnoteži, sukobu interesa, lobiranju i zaštiti zviždača, eventualno mogli uvrstiti u izvješće o ocjeni financija Unije, koje se sastavlja u skladu s člankom 318. UFEU-a, u mjeri u kojoj su ta pitanja povezana s izvršenjem proračuna; podsjeća da se izvješće iz članka 318. UFEU-a izričito spominje u članku 319. stavku 1. UFEU-a kao jedan od dokumenata koje treba razmotriti u kontekstu postupka davanja razrješnice;

38. podsjeća da su na temelju Financijske uredbe svaka institucija i tijelo obvezni poduzeti odgovarajuće mjere u vezi s primjedbama priloženima odluci Parlamenta o razrješnici te izvijestiti o mjerama poduzetima s obzirom na ta opažanja; ističe da bi odbijanje institucije da poštuje taj zahtjev, nakon poziva na djelovanje, moglo dovesti do tužbe zbog propusta djelovanja u skladu s člankom 265. UFEU-a;

39. pozdravlja izjave kandidatkinje za potpredsjednicu Europske komisije Věre Jourove i kandidata za povjerenika Johannesa Hahna s njihovih saslušanja u Parlamentu da su spremni surađivati po tom pitanju kako bi se povećala transparentnost provedbe proračuna Vijeća; upućuje na sudsku praksu Suda Europske unije o pravu poreznih obveznika i javnosti da budu informirani o korištenju javnih prihoda;

40. smatra da obveze kandidata za povjerenike predstavljaju pozitivnu promjenu u odnosu na dosadašnji stav Komisije kako je izražen u njezinu pismu od 23. siječnja 2014. u kojem se navodi da se od Komisije ne bi trebalo očekivati da nadgleda izvršenje proračuna drugih institucija;

41. traži od Vijeća da ispuni svoju posebnu ulogu i da dade preporuke za davanje razrješnice drugim institucijama Unije.

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA USTAVNA PITANJA (5.12.2019)

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće

(2019/2057(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Pascal Durand

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da u skladu s člankom 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Europski parlament ima isključivu nadležnost za davanje razrješnice za izvršenje općeg proračuna Europske unije i budući da je proračun Vijeća dio proračuna Unije;

B. budući da u skladu s člankom 319. UFEU-a Parlament daje razrješnicu Komisiji;

C. budući da je postupak zasebnog davanja razrješnica pojedinačnim institucijama i tijelima Unije ustaljena praksa koju prihvaćaju sve institucije osim Vijeća te da je taj postupak osmišljen kako bi se zajamčila transparentnost i demokratska odgovornost prema građanima Unije i provela nužna borba protiv prevara;

D. budući da u skladu s člankom 319. stavkom 2. UFEU-a Komisija mora podnijeti Europskom parlamentu na njegov zahtjev sve potrebne informacije u vezi s izvršenjem rashoda ili funkcioniranjem sustava financijskog nadzora;

E. budući da se, u skladu s člankom 100. Poslovnika Europskog parlamenta „Drugi postupci davanja razrješnice”, odredbe o postupku davanja razrješnice Komisiji u skladu s člankom 319. UFEU-a u vezi s izvršenjem proračuna također primjenjuju na postupak davanja razrješnice predsjedniku Europskog parlamenta, osobama odgovornima za izvršenje proračuna Vijeća, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Komisiji u vezi s izvršenjem proračuna Europskog razvojnog fonda i tijelima odgovornima za upravljanje proračunom pravno neovisnih subjekata koji obavljaju zadaće Unije;

F. budući da su sve institucije obvezne surađivati kako bi se osiguralo neometano odvijanje postupka davanja razrješnice uz potpuno poštovanje relevantnih odredbi UFEU-a te relevantnog sekundarnog prava; budući da je izostanak suradnje Vijeća u postupku davanja razrješnice doveo do toga da Parlament od 2009. odbija dati razrješnicu glavnom tajniku Vijeća; budući da zbog kontinuirano nedostatne suradnje Vijeća Parlament ne može donijeti utemeljenu odluku o davanju razrješnice, što ima trajan negativan učinak na percepciju građana o vjerodostojnosti institucija EU-a te o transparentnosti u pogledu korištenja sredstava EU-a; budući da nedostatak suradnje ima negativan učinak i na funkcioniranje institucija te diskreditira postupak provođenja političkog nadzora nad upravljanjem proračunom koji je utvrđen Ugovorima;

G. budući da se, uzimajući u obzir izvješća Europskog revizorskog suda, postupak davanja razrješnice koristi za provjeru računovodstvene dokumentacije predmetne institucije kako bi se potvrdila zakonitost i pravilnost provedbe te poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja;

1. naglašava ulogu Parlamenta u postupku davanja razrješnice, koja je utvrđena u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Financijskoj uredbi, te uz potpuno poštovanje uloge Vijeća kao institucije koja daje preporuke u postupku davanja razrješnice, ističe da se mora zadržati razlikovanje različitih uloga Parlamenta i Vijeća kako bi se poštovao institucijski okvir utvrđen u Ugovorima i u Financijskoj uredbi;

2. podsjeća da Parlament pojedinačno daje razrješnicu svim institucijama, tijelima i agencijama nakon razmatranja dostavljenih dokumenata i odgovora na pitanja Parlamenta te nakon saslušanja glavnih tajnika drugih institucija; smatra da su, u kontekstu razrješnice koju Parlament daje Komisiji, kako je predviđeno Ugovorima, na taj način dodatno ojačani demokratski legitimitet, transparentnost i odgovornost drugih institucija, tijela i agencija Unije;

3. smatra da bi se odgovori na brojna pitanja u upitnicima za različite institucije, tijela i agencije, poput onih o rodnoj i geografskoj ravnoteži, sukobu interesa, lobiranju i zaštiti zviždača, eventualno mogli uvrstiti u izvješće o ocjeni financija Unije, koje se sastavlja u skladu s člankom 318. UFEU-a, u mjeri u kojoj su ta pitanja povezana s izvršenjem proračuna; podsjeća da se izvješće iz članka 318. UFEU-a izričito spominje u članku 319. stavku 1. UFEU-a kao jedan od dokumenata koje treba razmotriti u kontekstu postupka davanja razrješnice;

4. podsjeća da je na temelju Financijske uredbe svaka institucija i tijelo obvezna poduzeti odgovarajuće mjere u vezi s primjedbama priloženima odluci Europskog parlamenta o razrješnici te izvijestiti o mjerama poduzetima s obzirom na ta opažanja; ističe da bi odbijanje institucije da poštuje taj zahtjev, nakon pozivanja na djelovanje, moglo dovesti do tužbe zbog propusta djelovanja u skladu s člankom 265. UFEU-a;

5. primjećuje trajne probleme koje je Europski parlament istaknuo u pogledu postupka davanja razrješnice zbog nedostatka suradnje Vijeća, uslijed čega je Parlament odbio dati razrješnicu glavnom tajniku Vijeća za financijske godine od 2009. do 2017.; ponavlja da Vijeće mora sudjelovati, u potpunosti i u dobroj vjeri, u godišnjem postupku davanja razrješnice kao što to rade ostale institucije kako bi bilo transparentno i u potpunosti odgovorno građanima Unije za sredstva koja su mu povjerena kao instituciji Unije; naglašava hitnu potrebu za memorandumom o razumijevanju između Europskog parlamenta i Vijeća o pružanju informacija potrebnih Parlamentu za donošenje utemeljene odluke o razrješnici kojom se poštuju uloge institucija u postupku davanja razrješnice; pozdravlja napredak koji je dosad postignut u pregovorima između Parlamenta i Vijeća u pogledu „neslužbenog dokumenta” o suradnji između Europskog parlamenta i Vijeća tijekom godišnjeg postupka davanja razrješnice te poziva obje institucije da pojačaju napore kako bi postigle dogovor bez nepotrebnog odgađanja; smatra da bi se, ako pregovori s Vijećem ne ostvare rezultat, pregovori trebali proširiti i na Komisiju kako bi se osiguralo da se Parlamentu pruže potrebne informacije o tome kako Vijeće izvršava svoj proračun, izravno ili posredstvom Komisije;

6. pozdravlja izjave kandidatkinje za potpredsjednicu Europske komisije Věre Jourove i kandidata za povjerenika Johannesa Hahna s njihovih saslušanja u Parlamentu da su spremni surađivati po tom pitanju kako bi se povećala transparentnost provedbe proračuna Vijeća; upućuje na sudsku praksu Suda o pravu poreznih obveznika i javnosti da budu informirani o korištenju javnih prihoda;

7. smatra da obveze kandidata za povjerenike predstavljaju pozitivnu promjenu u odnosu na dosadašnji stav Komisije kako je izražen u njezinu pismu od 23. siječnja 2014. u kojem se navodi da se od Komisije ne bi trebalo očekivati da nadgleda izvršenje proračuna drugih institucija;

8. predlaže da Parlament, u slučaju da ne dođe do brzog nastavka pregovora o memorandumu o razumijevanju, u kontekstu pregovora o sljedećem VFO-u u prijedlog međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju uključi klauzulu rendez-vous kojom bi se te tri institucije obvezale da zajedno definiraju praktične aranžmane za dijeljenje i pružanje potrebnih informacija Europskom parlamentu u okviru postupka davanja razrješnice, kao i da bez odgode započnu pregovore u tu svrhu;

9. smatra da bi se radi postizanja veće transparentnosti postupka davanja razrješnice u konačnici mogla razmotriti mogućnost revizije Ugovora kojom će se Parlamentu dodijeliti izričita nadležnost za davanje razrješnice svim institucijama i tijelima Unije, iako bi se trenutačno stanje moglo popraviti boljom suradnjom među institucijama Unije u okviru Ugovora; naglašava da bi nadležni odbor Parlamenta trebao temeljito ispitati utjecaj takvih promjena na međuinstitucijsku ravnotežu predviđenu Ugovorima.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	4.12.2019
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	23 0 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Gabriele Bischoff, Damian Boeselager, Richard Corbett, Pascal Durand, Daniel Freund, Charles Goerens, Esteban González Pons, Maria Grapini, Laura Huhtasaari, Aileen McLeod, Giuliano Pisapia, Paulo Rangel, Antonio Maria Rinaldi, Domènec Ruiz Devesa, Pedro Silva Pereira, Antonio Tajani, László Trócsányi, Guy Verhofstadt, Loránt Vincze, Rainer Wieland
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Margrete Auken, Vladimír Bilčík, Gilles Boyer, Helmut Scholz

 

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

23	+
GUE/NGL	Helmut Scholz
ID	Laura Huhtasaari, Antonio Maria Rinaldi
PPE	Vladimír Bilčík, Esteban González Pons, Paulo Rangel, Antonio Tajani, László Trócsányi, Loránt Vincze, Rainer Wieland
RENEW	Gilles Boyer, Pascal Durand, Charles Goerens, Guy Verhofstadt
S&D	Gabriele Bischoff, Richard Corbett, Maria Grapini, Giuliano Pisapia, Domènec Ruiz Devesa, Pedro Silva Pereira
VERTS/ALE	Damian Boeselager, Daniel Freund, Aileen McLeod

 

0	-

 

0	0

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	19.2.2020
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	23 1 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Matteo Adinolfi, Olivier Chastel, Caterina Chinnici, Lefteris Christoforou, Luke Ming Flanagan, Isabel García Muñoz, Cristian Ghinea, Monika Hohlmeier, Jean-François Jalkh, Joachim Kuhs, Tsvetelina Penkova, Markus Pieper, Sabrina Pignedoli, Michèle Rivasi, Nico Semsrott, Angelika Winzig, Lara Wolters, Tomáš Zdechovský
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Maria Grapini, David Lega, Marian-Jean Marinescu, Mikuláš Peksa, Ramona Strugariu
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	József Szájer

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

23	+
GUE/NGL	Luke Ming Flanagan
ID	Matteo Adinolfi, Joachim Kuhs
NI	Sabrina Pignedoli
PPE	Lefteris Christoforou, Monika Hohlmeier, David Lega, Marian-Jean Marinescu, Markus Pieper, József Szájer, Angelika Winzig, Tomáš Zdechovský
RENEW	Olivier Chastel, Cristian Ghinea, Ramona Strugariu
S&D	Caterina Chinnici, Isabel García Muñoz, Maria Grapini, Tsvetelina Penkova, Lara Wolters
VERTS/ALE	Mikuláš Peksa, Michèle Rivasi, Nico Semsrott

 

1	-
ID	Jean-François Jalkh

 

0	0

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

• [1] SL L 57, 28.2.2018.
• [2] SL L 0, 327, 30.9.2018., str. 1.
• [3] SL C 340, 8.10.2019., str. 1.
• [4] SL C 340, 8.10.2019., str. 9.
• [5] SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
• [6] SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
• [7] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0045.
• [8] Rezolucija Europskog parlamenta od 17. siječnja 2019. o strateškoj istrazi Europskog ombudsmana OI/2/2017 o transparentnosti zakonodavnih rasprava u okviru pripremnih tijela Vijeća EU-a (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0045).
• [9] Preporuka Europskog ombudsmana u predmetu 1069/2019/MIG o sponzorstvu predsjedanja Vijećem Europske unije.