IZVJEŠĆE o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2021., dio III. – Komisija

3.6.2020 - (2019/2213(BUD))

Odbor za proračune
Izvjestitelj: Pierre Larrouturou

Amandmani

• 001-004 (PDF - 116 KB)
• 001-004 (DOC - 24 KB)
• 005-014 (PDF - 127 KB)
• 005-014 (DOC - 85 KB)
• 015-021 (PDF - 126 KB)
• 015-021 (DOC - 79 KB)
• 022-023 (PDF - 110 KB)
• 022-023 (DOC - 73 KB)
• 024-028 (PDF - 117 KB)
• 024-028 (DOC - 78 KB)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2021., dio III. – Komisija

(2019/2213(BUD))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir tematsko izvješće Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) od 8. listopada 2018. o globalnom zatopljenju od 1,5 °C[1],

– uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012[2],

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.[3],

– uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[4],

– uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije[5],

– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2020.[6] i zajedničke izjave Parlamenta, Vijeća i Komisije koje su mu priložene,

– uzimajući u obzir privremeno izvješće o višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora[7] i Rezoluciju od 10. listopada 2019. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2027. – 2021. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana[8],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica[9],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. svibnja 2020. o sigurnosnoj mreži za zaštitu korisnika programa Unije: donošenje rezervnog plana za VFO[10],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. svibnja 2020. o novom višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka[11],

– uzimajući u obzir Rezoluciju od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15)[12],

– uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava i svoju rezoluciju o njemu od 19. siječnja 2017.[13],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu[14],

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. veljače 2020. o proračunskim smjernicama za 2021. (06092/2020),

– uzimajući u obzir Program UN-a za održivi razvoj do 2030.,

– uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za vanjske poslove,

– uzimajući u obzir stajalište Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja u vidu amandmana,

– uzimajući u obzir pisma Odbora za regionalni razvoj, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za ustavna pitanja te Odbora za prava žena i jednakost spolova,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0110/2020),

A. budući da se Europska unija suočava s neočekivanom i dosad nezabilježenom zdravstvenom, gospodarskom, socijalnom i ekološkom krizom zbog pandemije bolesti COVID-19 izazvane koronavirusom;

B. budući da se te iznimne okolnosti ne mogu riješiti proračunom namijenjenim za uobičajeno stanje;

C. budući da u skladu s člankom 311. UFEU-a Unija osigurava sredstva potrebna za ostvarenje ciljeva svojih politika, a proračun se u potpunosti financira iz vlastitih sredstava;

D. budući da u skladu s člankom 312. UFEU-a Vijeće jednoglasno donosi višegodišnji financijski okvir (VFO) uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta većinom glasova njegovih zastupnika;

E. budući da sadašnji VFO završava krajem 2020. i budući da bi 2021. trebala biti prva godina provedbe novog, revidiranog i preoblikovanog VFO-a;

F. budući da je Parlament od studenog 2018. spreman pregovarati o VFO-u, ali da Vijeće dosad nije održalo konstruktivne pregovore s Parlamentom osim minimalnog kontakta na marginama Vijeća za opće poslove; budući da je rok za postizanje dogovora u Europskom vijeću u više navrata produljivan;

G. budući da je Komisija 27. svibnja 2020. iznijela ažurirani prijedlog za sljedeći VFO;

H. budući da znanstvenici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) u svojem posljednjem izvješću pozivaju na radikalno djelovanje kako bi se uhvatilo u koštac s ekološkom tranzicijom, u svjetlu njihova upozorenja da se koncentracija CO2 u razdoblju 2018. – 2019. povećala tri puta brže nego 1960-ih, u okviru kojeg su istaknuli činjenicu da je preostalo samo nekoliko godina da se spriječi da klimatske promjene i njihov utjecaj na okoliš nepovratno izmaknu kontroli;

I. budući da u kontekstu izbijanja bolesti COVID-19 žrtve rodno uvjetovanog nasilja mogu biti izložene zlostavljačima tijekom duljeg razdoblja i isključene iz socijalne i institucionalne potpore, što je vidljivo iz podataka u nekoliko država EU-a, te budući da su žene nerazmjerno zastupljene u zanimanjima u kojima je rizik od zaraze visok;

Suočavanje s krizom nastalom zbog bolesti COVID-19: proračun za zaštitu i inovacije...

1. ustrajan je u tome da je proračun EU-a ključan kako bi se moglo odgovoriti na izazove s kojima se Unija suočava i koji su postali još uočljiviji i akutniji zbog krize povezane s bolešću COVID-19 te da on treba odražavati razinu ambicije država članica i institucija; stoga ističe da bi glavni naglasak u proračunu za 2021. trebao biti na ublažavanju učinaka epidemije bolesti COVID-19 i podupiranju oporavka, na temelju europskog zelenog plana i digitalne transformacije;

2. naglašava da Unija i sve njezine države članice moraju pokazati potpunu solidarnost s onima kojima je pomoć najpotrebnija tako što će se udružiti kao zajednica i osigurati da nijedna država ne bude prepuštena sama sebi u borbi protiv pandemije i njezinih posljedica, uključujući proračun za 2021. koji je razmjeran tom povijesnom izazovu;

3. u tom kontekstu ističe da bi proračun za 2021. trebao biti prvi dio ažuriranog, preusmjerenog i vrlo ambicioznog VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.;

4. u skladu sa svojom Rezolucijom od 13. svibnja 2020. ponavlja svoj zahtjev da Komisija do 15. lipnja 2020. predloži krizni plan VFO-a na temelju automatskog produljenja gornjih granica za 2020. kako bi se zaštitili korisnici programa EU-a i osigurao kontinuitet financiranja; naglašava da bi taj krizni plan VFO-a trebao omogućiti produljenje postojećih programa EU-a i njihovo preusmjeravanje na uklanjanje posljedica krize, kao i na uspostavu najhitnijih novih instrumenata i inicijativa; ističe potrebu da se izbjegne svaki rizik od diskontinuiteta ili nepravilnog produljenja trenutačnog VFO-a i programa tijekom 2021. te da se zajamči da će Unija moći provoditi svoja djelovanja i pružiti ambicioznu strategiju za odgovor na krizu i oporavak;

5. ističe da nijedna država članica neće moći sama financirati golem plan oporavka onoliko dugo koliko je to potrebno kako bi se suočila s krizom nastalom zbog bolesti COVID-19 te da bi nacionalni planovi oporavka, ako se financiraju isključivo dugom, bili vrlo ograničeni u pogledu iznosa i trajanja; ustraje u tome da plan oporavka mora sadržavati komponentu masovnih ulaganja koja se financiraju iz proračuna Unije od 2021. te stoga poziva da proračun za 2021. bude važan dio plana oporavka;

6. smatra da se plan oporavka treba temeljiti na europskom zelenom planu i digitalnoj transformaciji naših društava kako bi se obnovilo naše gospodarstvo, osigurala otpornost i uključenost, uz istodobno poštovanje granica planeta, zaštitila dobrobit i zdravlje ljudi od daljnjih rizika i učinaka na okoliš, otvorila visokokvalitetna radna mjesta te osigurala socijalna, gospodarska i teritorijalna kohezija i konvergencija, posebno ulaganjem u MSP-ove i sektore koji su najviše pogođeni krizom, kao što je turizam, te u razvoj održive javne infrastrukture i usluga te strateških sektora, kao što je sektor zdravstva, koji se izravno bave rješavanjem krize; poziva Komisiju da predstavi nacrt proračuna za 2021. koji je u skladu s tim prioritetima;

7. smatra da se na prihodovnu stranu proračuna EU-a mora gledati kao na instrument za ostvarivanje politika EU-a; ističe da će od 2021. nadalje, kako bi se pokrili dodatni rashodi nastali zbog krize i ublažila prevlast doprinosa u proračun EU-a na temelju BND-a, nova dodatna vlastita sredstva koja kao izravni prihodi ulaze u proračun EU-a trebati imati ključnu ulogu; smatra da će nepostojanje svježih novih vlastitih sredstava imati negativne političke posljedice na proračun Unije za 2021. i da će ugroziti novi politički program Komisije; u tom kontekstu smatra da su prijedlozi Komisije o vlastitim sredstvima iz svibnja 2018. dobro polazište koje je potrebno u velikoj mjeri produbiti s obzirom na trenutačne izazove i krizu; podsjeća, kao što je navedeno u privremenom izvješću od 14. studenog 2018. i rezoluciji od 10. listopada 2019. da Europski parlament neće dati suglasnost za VFO za razdoblje 2021. – 2027. ako se ne postigne dogovor o reformi sustava vlastitih sredstava EU-a, što uključuje i uvođenje košarice novih vlastitih sredstava;

8. uvjeren je da trenutačna kriza ne bi trebala ugroziti ambiciju napredovanja prema cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050., što bi zahtijevalo smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990.; podsjeća da se u Izvješću o odstupanju emisija za 2019. u okviru Programa UN-a za okoliš (UNEP) poziva na globalno smanjenje stakleničkih plinova za 7,6 % svake godine kako bi se porast temperature ograničio na manje od 1,5 °C, što na razini EU-a znači smanjenje od otprilike 6,8 % svake godine; ističe da je to golem izazov, posebno u pogledu prijeko potrebne održive i socijalno pravedne tranzicije, u okviru koje bi trebalo uzeti u obzir različita polazišta regija i država članica EU-a i koju bi trebalo popratiti otvaranjem radnih mjesta u golemim razmjerima; ustrajan je u tome da je za uspjeh u tom dosad nezabilježenom izazovu, u roku od samo deset godina, potrebno hitno djelovati, uz snažan proračun EU-a počevši od 2021.;

9. zabrinut je zbog daljnjih gospodarskih, socijalnih i političkih posljedica krize ako se EU brzo ne opremi novim i učinkovitim alatima za zaštitu socijalne kohezije, očuvanje radnih mjesta i sprečavanje masovnih otpuštanja; u tom kontekstu pozdravlja prijedlog potpore radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) i preuzetu obvezu predsjednice Komisije da iznese zakonodavni prijedlog za europski sustav reosiguranja naknada za nezaposlenost u cilju njegove što skorije provedbe;

... kako bi se pružila rješenja za povećane društvene, ekološke, gospodarske i financijske izazova

10. pozdravlja prijedloge Komisije za europski zeleni plan i plan ulaganja za održivu Europu;

11. međutim, napominje da je Komisija procijenila da će za postizanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40 % do 2030. te za predstojeće povećanje te ambicije biti potrebno najmanje dodatnih 260 milijardi EUR godišnje, uz dodatne troškove za zaštitu okoliša, upravljanje resursima i mjere socijalne prilagodbe; smatra da bi, kako bi se doprinijelo smanjenju emisija stakleničkih plinova i ukupnog ugljičnog otiska, mehanizam granične prilagodbe ugljika, sustav EU-a za trgovanje emisijama stakleničkih plinova i zakonodavstvo EU-a o klimi trebali davati puni doprinos velikom iskoraku u političkim i financijskim naporima; smatra da pravedna tranzicija, kao sastavni dio odgovora na krizu, zahtijeva pravedno i primjereno financiranje;

12. ponavlja da je mandat Parlamenta za VFO utvrđen u njegovu privremenom izvješću od 14. studenog 2018. o gornjim granicama, dodjeli sredstava za programe, vlastitim sredstvima i odredbama o fleksibilnosti, reviziji sredinom provedbenog razdoblja i horizontalnim načelima, kao što su uključivanje ciljeva održivog razvoja te klime i rodne ravnopravnosti u sva područja politika; napominje da će ishod pregovora o VFO-u u velikoj mjeri odrediti razinu financiranja za programe EU-a u sljedećem razdoblju te ponavlja svoje stajalište da bi odobrena sredstva za preuzimanje obveza za razdoblje 2021. – 2027. trebala iznositi 1 324,1 milijardu EUR u cijenama iz 2018., što bi činilo 1,3 % bruto nacionalnog dohotka (BND) 27 država članica EU-a; u skladu s tim stajalištem odlučan je braniti proračun za 2021. u iznosu od 192,1 milijarde EUR u tekućim cijenama u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza; ističe da su povrh tog stajališta potrebna znatna dodatna odobrena sredstva kako bi se odgovorilo na aktualnu krizu;

13. podsjeća na svoje stajalište da uključivanje ciljeva povezanih s biološkom raznolikošću i klimom u VFO za razdoblje 2021. – 2027. treba biti iznad razina ciljanih udjela potrošnje utvrđenih u privremenom izvješću; stoga za 2021. nastoji postići razinu potrošnje za biološku raznolikost od 10 % i razinu potrošnje za uključivanje klimatskih pitanja od 30 %; ponavlja svoj poziv Komisiji da u obliku okvirne uredbe utvrdi jasne kriterije prihvatljivosti za novu strogu i sveobuhvatnu metodologiju za utvrđivanje i praćenje relevantnih rashoda za klimu i biološku raznolikost u skladu s načelom „nečinjenja štete”, po potrebi zajedno s odgovarajućim korektivnim mjerama i mehanizmom provjere za utvrđivanje mogućih štetnih učinaka djelovanja EU-a na biološku raznolikost i klimu, u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma i pozivom na postupno ukidanje izravnih i neizravnih subvencija za fosilna goriva;

14. podupire mobilizaciju sredstava i fleksibilnost pri mobilizaciji sredstava za istraživanje i razvoj mjera povezanih s bolešću COVID-19, kao što su razvoj cjepiva, novi načini liječenja, dijagnostički testovi i medicinski sustavi, radi sprečavanja širenja koronavirusa i spašavanja života;

15. snažno ističe da klimatski ciljevi Unije zahtijevaju održiva i dugoročna rješenja; naglašava ključnu ulogu istraživanja i razvoja u pronalaženju učinkovitih, realističnih i provedivih rješenja za građane, poslovne subjekte i društvo; naglašava da će program Obzor Europa biti glavni program za razvoj novih rješenja za klimu; zahtijeva povećanje sredstava za sve programe istraživanja i razvoja kojima se daje doprinos kako bi Unija postala globalni predvodnik u području zelenih tehnologija i u većoj mjeri ojačala svoju globalnu konkurentnost, smanjila ovisnost o ključnim stranim tehnologijama, postala predvodnik u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, umjetnoj inteligenciji i kibersigurnosti, razvila nove načine liječenja teških bolesti kao što je rak te izgradila kapacitete za superračunalstvo i obradu podataka;

16. s velikom zabrinutošću napominje da razlog za to što se mnogi izvrsni prijedlozi za istraživanje ne mogu provesti nije loša kvaliteta, već nedovoljno financiranje relevantnih programa; naglašava da su istraživanje i inovacije vrlo konkurentna tržišta pa istraživači odlaze u druge dijelove svijeta zbog nedostupnosti financijskih sredstava u Europi; naglašava da Ujedinjena Kraljevina više neće biti glavni korisnik mnogih programa Unije za istraživanje, već će postati glavni konkurent; poziva Vijeće da uzme u obzir činjenicu da će svaki nedostatak od 10 milijardi EUR u programu Obzor Europa dovesti do gubitka BDP-a od 110 milijardi EUR tijekom sljedećih 25 godina; zaključuje da bi male proračunske ambicije za istraživanje i razvoj bile u suprotnosti sa svakim obećanjem povoljnim za konkurentnost ili borbu protiv klimatskih promjena, posebno u pogledu napora koji još predstoje kako bi se ostvario cilj strategije Europa 2020. od 3 % BDP-a;

17. ističe da se ulaganjima u prometnu infrastrukturu mogu ispuniti i ciljevi u pogledu potpore gospodarstvu EU-a u sadašnjem kontekstu i oni u pogledu napora u borbi protiv klimatskih promjena, kao i cilj prelaska na održivu mobilnost, oslanjajući se posebno na dovršetak transeuropske prometne mreže (TEN-T), inicijativu Shift2Rail i politiku Instrumenta za povezivanje Europe;

18. ponavlja da je konkurentna svemirska industrija ključna za europsko poslovno okružje jer pruža visokokvalitetna radna mjesta, omogućuje važne aktivnosti u području istraživanja i razvoja i jamči autonomiju europske satelitske infrastrukture; ističe prednosti podataka dobivenih u svemiru kao ključnog alata za praćenje kopna i okoliša;

19. naglašava da mala i srednja poduzeća čine 99 % svih poslovnih subjekata u državama članicama i znatno doprinose otvaranju radnih mjesta, gospodarskoj stabilnosti i sve više naporima u pogledu održivosti te da će ta poduzeća najvjerojatnije biti najviše pogođena gospodarskom krizom koja je posljedica epidemije bolesti COVID-19; naglašava da se mala i srednja poduzeća suočavaju s poteškoćama u pronalaženju mogućnosti financiranja i u tom pogledu podsjeća na ulogu programa EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME); podsjeća na stajalište Parlamenta o udvostručavanju financijske omotnice za djelovanja koja slijede u okviru Programa za jedinstveno tržište za sljedeći VFO, a očekuje se da će se time omogućiti stopa uspješnosti visokokvalitetnih prijedloga od najmanje 80 %; naglašava da bi se financijska potpora za MSP-ove trebala usmjeravati i preko sastavnice fonda InvestEU za MSP-ove kako bi proizvodi i usluge bili spremni za tržište i kako bi se omogućilo njihovo brzo širenje na globalnim tržištima; ponavlja da je potrebno dodatno povećati mogućnosti za stvaranje i širenje novoosnovanih poduzeća te staviti poseban naglasak na digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća, uz potporu portala za jedinstveno tržište koji potiče poslovanje u vidu e-uprave, u skladu s ambicioznim politikama zaštite potrošača, kao i na ekološku tranziciju tih poduzeća; nadalje, u tom kontekstu pozdravlja razne inicijative Grupe Europske investicijske banke (EIB), odnosno mobilizaciju 40 milijardi EUR za pogođene MSP-ove, pet milijardi EUR dostupnih trgovačkim društvima u zdravstvenom sektoru i jamstvenog fonda u iznosu od 25 milijardi EUR koji će financirati njezini dioničari;

20. ističe da će trenutačna kriza znatno utjecati na mnoge regije i sektore; uvjeren da će u tom kontekstu kohezijska politika imati ključnu ulogu i više nego ikad prije biti presudna za poticanje gospodarskog oporavka svih područja EU-a, kao i za jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije te da će zahtijevati dodatna sredstva i veću fleksibilnost kako bi se odgovorilo na predstojeće složene okolišne, socijalne, gospodarske i demografske izazove; naglašava da će, ako donošenje VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. i relevantne pravne osnove bude kasnilo, biti potrebno prijelazno razdoblje između dvaju programskih razdoblja;

21. s obzirom na neposredne i dugoročne velike negativne socijalne učinke trenutačne situacije ističe važnost potpune primjene europskog stupa socijalnih prava u proračunu EU-a za 2021. i ključnu ulogu jačeg socijalnog djelovanja EU-a, posebno Europskog socijalnog fonda+, u gospodarskom oporavku, osobito kako bi se riješio problem nezaposlenosti mladih i starijih osoba, siromaštva djece, rizika od siromaštva i socijalne isključenosti te diskriminacije, osigurao bolji socijalni dijalog, riješio problem dugoročnih strukturnih demografskih promjena i svima, a posebno starijem stanovništvu, zajamčio pristup vitalnim i ključnim uslugama kao što su zdravstvena skrb, mobilnost, odgovarajuća ishrana i pristojno stanovanje;

22. poziva na to da se u okviru proračuna za 2021. posebna pozornost posveti odnosima s prekomorskim zemljama i područjima te njihovim potrebama jer oni mogu biti posebno osjetljivi na negativne posljedice klimatskih promjena; osim toga, naglašava da se pristup financiranju za prekomorske zemlje i područja mora poboljšati jer oni zbog svojeg posebnog statusa i veličine raspolažu ograničenim administrativnim resursima i stručnosti;

23. naglašava da unutarnja sigurnost čini sastavni dio očekivanja građana EU-a u pogledu Unije koja štiti; naglašava da sigurnosne prijetnje kao što su teroristički napadi, prekogranični organizirani kriminal i nove vrste kaznenih djela kao što je kiberkriminalitet čine trajnu prijetnju za koheziju Europske unije te zahtijevaju snažan i koordiniran europski odgovor; smatra da to zahtijeva pojačanu prekograničnu suradnju među nadležnim tijelima; naglašava da su jačanje i modernizacija IT sustava, s naglaskom na boljoj interoperabilnosti sustava, olakšanom pristupu i čitljivosti podataka, obvezni za osiguravanje učinkovite i brze suradnje policijskih, pravosudnih i drugih nadležnih tijela; prima na znanje da se očekuje da će Komisija 2021. pokrenuti novu strategiju Unije za sigurnost, koja će sadržavati niz inicijativa u ključnim područjima povezanima s tim prijetnjama;

24. poziva Komisiju da dodijeli potrebna proračunska sredstva kako bi se osiguralo da mehanizma EU-a za civilnu zaštitu ima veći kapacitet, tako da EU bude bolje pripremljen i sposoban odgovoriti na sve vrste prirodnih katastrofa, pandemija i kriza, kao što su kemijske, biološke, radiološke i nuklearne krize; ponovno ističe važnost mehanizma EU-a za civilnu zaštitu za bolju zaštitu građana od katastrofa;

25. ističe uspjeh programa Erasmus+ u poboljšanju mobilnosti, osposobljavanja i vještina mladih; ističe da je potrebno na odgovarajući način financirati taj program, među ostalim, kako bi bio dostupan osobama iz svih slojeva stanovništva i dobnih skupina;

26. podsjeća da promicanje europskih vrijednosti i kultura ima aktivnu ulogu u podupiranju demokracije, nediskriminacije i rodne ravnopravnosti te u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti; u tom pogledu naglašava da je potrebno osigurati dostatna sredstva za programe Pravosuđe, prava i vrijednosti te u okviru tog programa povećati sredstva namijenjena za pružanje potpore žrtvama rodno uvjetovanog nasilja; naglašava da kulturni i kreativni sektor te turizam jesu i bit će među glavnim sektorima koji su žrtve krize s kojom se EU suočava; poziva na donošenje hitnih mjera za te sektore i jačanje programa Kreativna Europa;

27. očekuje da se do 2021. uspostavi čvrst mehanizam EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava;

28. smatra da su Europske snage solidarnosti temeljni instrument za promicanje angažmana građana diljem Unije i jačanje građanstva Unije; inzistira na tome da proračun za Europske snage solidarnosti za 2021. bude u skladu s brojnim očekivanjima mladih diljem Europe, osobito kad je riječ o potprogramu volontiranja; poziva na dodjelu dostatnih sredstava za zadovoljavanje velike potražnje za volonterskim mjestima;

29. poziva na to da prioritet bude osiguravanje dovoljno sredstava za podupiranje aktivnosti organizacija civilnog društva i drugih dionika koji su aktivni u promicanju prava te jačanju i promicanju vrijednosti Unije i vladavine prava, među ostalim s pomoću budućeg programa „Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti”, u vrijeme kada svjedočimo smanjenju prostora za djelovanje civilnog društva u nekoliko država članica;

30. ističe zabrinjavajuće i sve veće nazadovanje u pogledu rodne ravnopravnosti i prava žena te važnost instrumenata EU-a, uključujući Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju u borbi protiv te situacije; žali što Komisija u svoj prijedlog nije uključila poseban program o rodnoj ravnopravnosti te poziva na ambiciozna i posebna proračunska sredstva za potporu ženama koje se bore za ljudska prava te za zaštitu i promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava; stoga naglašava da je potrebno povećati proračunska sredstva kojima se podupire univerzalno poštovanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te pristup njima;

31. ističe da su zajednička poljoprivredna politika (ZPP) i zajednička ribarstvena politika (ZRP) temelji europskih integracija koji za cilj imaju zajamčiti sigurnu, visokokvalitetnu opskrbu hranom i neovisnost u opskrbi hranom za Europljane, dobro funkcioniranje tržišta hrane, održiv razvoj ruralnih regija, generacijsku obnovu, održivo upravljanje prirodnim resursima i očuvanje biološke raznolikosti; podsjeća na ključnu ulogu tih politika u davanju doprinosa stabilnim i prihvatljivim prihodima poljoprivrednika i ribara, posebno u trenutačnoj teškoj situaciji; podsjeća na svoje stajalište u pogledu pregovora o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. da se očuvaju proračuni za ZPP i ZRP; traži da se te politike ojačaju i da se posebna pozornost posveti poljoprivredi malih razmjera i artizanalnom ribarstvu; prima na znanje da će ZPP, zajedno s ostalim politikama Unije, imati važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva zelenog plana;

32. poziva Komisiju da u svojem prijedlogu i naknadnom aktu o izmjeni nacrta proračuna za 2021. u obzir uzme ishod političkog dogovora koji se treba postići o prijelaznim mjerama za 2021. godinu (utvrđen u prijedlogu Komisije od 31. listopada 2019. (COM(2019)0581)); nadalje, poziva države članice da osiguraju pravodobnu dodjelu dostatnih sredstava za kontinuirano poboljšanje kvalitete podataka i pokazatelja o kojima se izvješćuje Unija radi potpune sukladnosti s inicijativom „Proračun EU-a usmjeren na rezultate” (BFOR); inzistira na visokoj kvaliteti podataka i pokazatelja radi pravilnog ocjenjivanja ZPP-a;

33. prima na znanje najnovije događaje u vezi s migracijskom situacijom na vanjskoj granici EU-a s Turskom, koji su doveli do nedavnog usvajanja izmjene proračuna br. 1/2020 kako bi se odgovorilo na povećani migracijski pritisak; ističe da je u proračunu za 2021. potrebno osigurati odgovarajuću razinu sredstava u očekivanju mogućeg nastavka ili čak pogoršanja te situacije; podsjeća na potrebu za solidarnošću i suradnjom među svim državama članicama u tom području te za zajedničkom politikom azila; ističe da su zbog epidemije bolesti COVID-19 nastale dodatne potrebe za donošenjem posebnih mjera za migrante kao osobito ranjive osobe, uključujući preventivnu evakuaciju i premještanje; podsjeća na redovnu potrebu za jačanjem Fonda za azil i migracije tijekom posljednjeg razdoblja kako bi se državama članicama pomoglo u suočavanju s izbjegličkom krizom te za mobilizacijom posebnih instrumenata u tu svrhu jer je gornja granica u naslovu 3. bila preniska ili za izmjenom proračuna; očekuje da države članice uvide vlastite interese i nadoknade kašnjenje u donošenju Uredbe Dublin IV podržavanjem dodjele potrebnih odobrenih sredstava i primjenom načela solidarnosti u tom području; podsjeća da su potrebna odgovarajuća sredstva za poboljšanje životnih uvjeta migranata i izbjeglica u izbjegličkim kampovima u EU-u, za kazneni progon, osposobljavanje pograničnog osoblja i obalne straže te za učinkovite mjere integracije migranata i izbjeglica;

34. ističe da su zakonite migracije i migracije kojima se dobro upravlja važne da bi se primjereno reagiralo na promjenljivo tržište rada;

35. napominje da je Turska i dalje zemlja s najvećim brojem izbjeglica u svijetu i da trenutačno traju rasprave o tome kako bi EU trebao nastaviti pružati potporu Turskoj nakon što prestanu njegove obveze u okviru Instrumenta EU-a za izbjeglice u Turskoj;

36. naglašava da bi, dok se ne provede svrhovita reforma pravila EU-a o azilu, trebalo uvesti hitne mjere solidarnosti, posebno program premještanja; nadalje zahtijeva da se u proračunu EU-a i dalje planiraju financijska sredstva za potporu izbjeglicama u Turskoj;

37. poziva na donošenje ambicioznog proračuna za 2021. u području vanjske politike EU-a kojim bi se Uniji omogućilo da odgovori na izazove s kojima se suočava; podsjeća na to da su mir i solidarnost temeljne vrijednosti koje treba dosljedno podržavati proračunom EU-a; naglašava da je potrebno povećati financijska sredstva za zemlje zapadnog Balkana te zemlje istočnog i južnog susjedstva kako bi se poduprle političke i gospodarske reforme, kao i za druge regije kojima je za razvoj potrebna financijska potpora;

38. smatra da bi se sredstva Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) trebala usmjeriti na financiranje u područjima funkcioniranja demokratskih institucija, vladavine prava, dobrog upravljanja i javne uprave; podsjeća da je Europska komisija preporučila započinjanje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te poziva na donošenje odgovarajućih financijskih odredbi kako bi se poduprle političke reforme i usklađivanje s pravnom stečevinom;

39. naglašava da bi financijska sredstva u okviru instrumenta IPA III trebala biti uvjetovana poštovanjem europskih vrijednosti kao što su vladavina prava, neovisnost pravosuđa, demokratski proces, poštovanje temeljnih vrijednosti i dobrosusjedski odnosi; poziva Komisiju da prati ispunjavanje tih uvjeta; traži od Komisije da iskoristi sredstva koja su trenutačno dodijeljena u okviru instrumenta IPA III kako bi se turskom civilnom društvu, borcima za ljudska prava i novinarima pružila pomoć kojom izravno upravlja EU te kako bi se povećale prilike za međuljudske kontakte, akademski dijalog, pristup turskih studenata europskim sveučilištima i dostupnost medijskih platformi novinarima u svrhu zaštite i promicanja demokratskih vrijednosti i načela, ljudskih prava i vladavine prava;

40. naglašava da je je stajalište Parlamenta o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju usvojeno u prvom čitanju 4. ožujka 2019. i da je njegov mandat za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju ponovno potvrđen 8. listopada 2019.; podsjeća na svoje stajalište da se 45 % ukupne financijske omotnice tog Instrumenta dodijeli za klimatske ciljeve, okolišno upravljanje i zaštitu, bioraznolikost i borbu protiv dezertifikacije te za rješavanje glavnih uzroka migracija i prisilnog raseljavanja uz istodobno stavljanje snažnog naglaska na promicanje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, uključujući prava žena, djece, izbjeglica, raseljenih osoba, pripadnika skupine LGBTI, osoba s invaliditetom, autohtonih naroda te etničkih i vjerskih manjina;

41. podsjeća da dugoročno rješenje trenutačnog problema migracije leži u političkom, gospodarskom, ekonomskom i socijalnom razvoju zemalja iz kojih potječu migracijski tokovi; poziva na to da se za odgovarajuće programe vanjske politike dodijele dostatna financijska sredstva kako bi se podržala pravedna i uzajamno korisna partnerstva između EU-a, zemalja podrijetla i tranzitnih zemalja, uključujući one na afričkom kontinentu; u tom kontekstu, s obzirom na teško financijsko stanje s kojim je suočena Agencija Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), poziva EU da 2021. poveća financijsku potporu toj Agenciji kako bi se očuvalo neprekinuto pružanje vitalnih usluga milijunima palestinskih izbjeglica;

42. zabrinut je zbog naglog širenja pandemije bolesti COVID-19 u svijetu i njezina učinka na pogođene zemlje; uvjeren je da je međunarodna suradnja ključna za prevladavanje te globalne krize; smatra da bi EU trebao preuzeti vodstvo u globalnim naporima za sprječavanje širenja pandemije i ublažavanje njezina učinka; smatra da Unija mora pokazati solidarnost s pogođenim trećim zemljama, među ostalim mobiliziranjem dodatnih sredstava kako bi im se pomoglo u obnovi gospodarstava te kako bi se ublažio socio-ekonomski učinak krize i ojačali kapaciteti sustava javnog zdravstva diljem svijeta;

43. podsjeća da su ljudska prava temeljni dio politike vanjskog djelovanja EU-a; ponavlja da su potrebna veća financijska sredstva za podupiranje ljudskih prava diljem svijeta, s posebnim naglaskom na zaštiti boraca za ljudska prava, posebice onih najugroženijih; u tom pogledu ističe da je potrebno i dalje razvijati mehanizam za borce za ljudska prava (Protectdefenders.eu) i povećati njegovo financiranje; smatra da bi se EU trebao strogo suzdržati od pružanja proračunske pomoći zemljama koje uopće ne ispunjavaju međunarodne standarde u području ljudskih prava i demokracije ili koje ne uspijevaju dokazati svoju predanost borbi protiv korupcije; ističe važnost misija za promatranje izbora, ponajprije organizacija lokalnog civilnog društva, i poziva na odgovarajuću razinu financiranja;

44. poziva na daljnje financiranje strateških komunikacijskih mjera za borbu protiv kampanja dezinformiranja koje se sve više koriste u cilju potkopavanja demokratskog poretka u Uniji i zemljama njezina bliskog susjedstva; ističe važnost vodećeg projekta radne skupine East StratCom Europske službe za vanjsko djelovanje pod nazivom „EU protiv dezinformacija” u borbi protiv dezinformiranja, propagande i stranog utjecaja;

45. ističe važnost pružanja odgovarajuće financijske potpore za uspostavu istinske europske obrambene unije, promicanje strateške autonomije i jačanje uloge EU-a na globalnoj razini; posebno naglašava da je važno da Parlament zadrži svoje stajalište u pogledu iznosa namijenjenog za Europski fond za obranu i za vojnu mobilnost; naglašava da bi trebalo osigurati stalnu potporu i pojačanu koordinaciju politike obrane u okviru Europske obrambene agencije, stalne strukturirane suradnje (PESCO), ERF-a i drugih inicijativa; potiče Komisiju da osigura financiranje administrativnih i operativnih rashoda Europske obrambene agencije i PESCO-a iz proračuna Unije, čime će ponovno uspostaviti proračunsku funkciju Parlamenta predviđenu u članku 41. UEU-a;

46. ponavlja da bi nova struktura instrumenata za vanjsko financiranje trebala poboljšati usklađenost, odgovornost, učinkovitost i demokratski nadzor; ističe potrebu za većom ulogom Parlamenta u strateškom upravljanju novim instrumentima; očekuje da će od početne faze biti uključen u (pred)programiranje novih instrumenata;

47. potiče Komisiju da razmotri sve moguće scenarije i pripremi se za njih kako bi se zajamčilo dobro financijsko upravljanje proračunom Unije, odnosno utvrdile jasne obveze, naveli mehanizmi i zaštitio proračun Unije; poziva Komisiju da zajamči da se daljnjim sudjelovanjem Ujedinjene Kraljevine u programima EU-a poštuje pravedna ravnoteža u pogledu doprinosa i koristi;

48. izražava namjeru da Ujedinjena Kraljevina i dalje bude što bliskiji partner u što više programa EU-a, posebno u programima Erasmus + i Obzor Europa;

49. podsjeća na to da agencije EU-a imaju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva politika EU-a i ponovno ističe da je tim tijelima važno pružiti dostatna sredstva za učinkovito obavljanje njihovih dužnosti te odbaciti sve neopravdane i proizvoljne rezove u tim proračunima u realnim vrijednostima; ističe ključnu ulogu Europske agencije za okoliš u podizanju razine svijesti o klimatskim promjenama, Europskog nadzornog tijela za rad u promicanju mobilnosti radne snage, a Europskog potpornog ureda za azil i Agencije za temeljna prava u pružanju potpore tražiteljima azila koji traže zaštitu u Europi;

50. istodobno ističe snažnu potrebu za borbom protiv trgovine ljudima i krijumčarenja te za pružanjem potpore agencijama EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove koje pružaju pomoć državama članicama na vanjskim granicama, kao što je Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex); prima na znanje ulogu koju Frontex treba imati u kontekstu trenutačne migracijske krize na vanjskim granicama EU-a s Turskom; poziva da se u proračunu za 2021. odrede odgovarajuće razine financiranja za upravljanje granicama;

51. napominje da se agencijama koje djeluju u području sigurnosti, kaznenog progona i suradnje u kaznenom pravosuđu dodjeljuje sve veći broj zadaća; traži povećanje financijskih sredstava i broja radnih mjesta za te agencije, posebno za Agenciju Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust), Europski policijski ured (Europol), Europsku policijsku akademiju (CEPOL), Agenciju Europske unije za kibersigurnost (ENISA) i Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), kao i odgovarajuća sredstva i osoblje za one koje će raditi na pitanjima pranja novca i financiranja terorizma;

52. izražava zabrinutost zbog nedovoljne razine financijskih sredstava i osoblja za Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) tijekom proračunskog postupka za 2020. te poziva Komisiju da za 2021. poveća broj zaposlenih i sredstva za to institucionalno tijelo te da zaštiti njegovu proračunsku autonomiju; ističe da osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja ne smije dovesti do pogoršanja kapaciteta Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) da pravilno funkcionira;

53. zbog nedavnog izbijanja bolesti COVID-19 u Europi te potrebe za brzim, koordiniranim i dosljednim odgovorom EU-a, hitno poziva Komisiju da mjerodavnim agencijama EU-a koje trebaju raditi i pružati potporu Komisiji i državama članicama u naporima za rješavanje problema te pandemije pruži odgovarajuće i nužno financiranje, posebno Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i Europskoj agenciji za lijekove (EMA); ustraje u tome da se Komisija i Vijeće trebaju suzdržati od smanjenja sredstava Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) i Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA);

54. ističe potrebu za znatnim jačanjem Europske agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER), uzimajući u obzir dodatne zadaće koje su joj dodijeljene nedavnim zakonodavstvom, uključujući Paket za čistu energiju; nadalje podsjeća da su Agenciji za potporu BEREC-u potrebna dodatna sredstva za obavljanje zadaća utvrđenih u uredbi o BEREC-u i Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija;

55. podsjeća da se nijedna politika Unije, bez obzira na to treba li se u okviru nje nositi s krizom izazvanom bolešću COVID-19 ili provoditi europski zeleni plan, ne može pravilno provoditi bez potpore posebne javne službe Unije i dostatnog financiranja;

56. s obzirom na trenutačni politički i gospodarski kontekst s kojim je EU suočen smatra da Konferencija o budućnosti Europe mora dobiti i adekvatnu proračunsku potporu te da bi Komisija, među ostalim institucijama uključenima u taj projekt, trebala dobiti na raspolaganje sredstva potrebna za uspješno održavanje Konferencije;

57. traži od Komisije da bude primjer u osiguravanju visokokvalitetne i društveno odgovorne nabave tako da se ugovori dodjeljuju trgovačkim društvima koja poštuju ekološke standarde i temeljne standarde rada;

58. poziva na rodno osjetljivu evaluaciju prethodnog proračunskog razdoblja i rodno osviještenu izradu proračuna EU-a za 2021.; stoga očekuje od Komisije da u svoj nacrt proračuna uključi prilog u kojem se navode rodno-specifične informacije o ciljevima, ulaznim podacima, ostvarenjima i rezultatima te prilog u kojem se navode obveze u pogledu financiranja za rodnu ravnopravnost i s njom povezane mjere praćenja;

Dovoljna i realistična razina plaćanja

59. odlučan je u namjeri da se izbjegne nova kriza u plaćanju, posebno u kontekstu pandemije bolesti COVID-19; ponavlja da se u ukupnoj gornjoj granici za plaćanja mora uzeti u obzir i dosad nezabilježen iznos nepodmirenih obveza na kraju 2020. koji će se podmiriti u okviru sljedećeg VFO-a; nadalje napominje da će odobrena sredstva za plaćanja tijekom 2021. uglavnom biti namijenjena za završetak programa za razdoblje 2014. – 2020.; međutim, ustrajan je u tome da to ne bi trebalo ometati pokretanje novih programa;

60. stoga ustraje u tome da je, u skladu s mjerama iz 2020., potrebno zadržati visoku razinu likvidnosti za države članice u okviru odgovora na pandemiju bolesti COVID-19;

61. naglašava da bi se suradnjom među državama članicama u području poreza vratilo znatno više novca u nacionalne proračune nego bilo kakvim smanjenjem godišnjih proračunskih rashoda EU-a;

62. poziva Komisiju da se pobrine za to da se sredstva EU-a nikako ne dodjeljuju subjektima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja EU-a (što se odnosi i na ugovaratelje ili podugovaratelje, sudionike radionica i/ili tečajeva osposobljavanja te primatelje financijske potpore koja se daje trećim stranama);

63. uvjeren je da se svakoj pravnoj osobi koja je stvarni vlasnik pravnih subjekata koji primaju sredstva iz proračuna EU-a mora zabraniti primanje sredstava iz postojećeg i budućeg europskog proračuna u skladu s pravilima iz Uredbe o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2017., uključujući izravna plaćanja u poljoprivredi i sve isplate, rashode, jamstva ili druge koristi navedene u njoj, ako je ta osoba u jasnom sukobu interesa kako je definirano u članku 61. Financijske uredbe (EU, Euratom) 2018/1046;

64. ponavlja svoje dugogodišnje stajalište da bi političke prioritete i buduće izazove EU-a trebalo financirati novim odobrenim sredstvima, a ne smanjenjem odobrenih sredstava za postojeće programe; smatra da bi se to načelo trebalo primjenjivati i na izmjene proračuna;

65. napominje da će proračun za 2021., prvu godinu eventualno dogovorenog sljedećeg VFO-a, biti prvi proračun koji odražava novu proračunsku nomenklaturu; poziva Komisiju da proračunsko tijelo na primjeren način uključi u pripremu proračuna; smatra da nova nomenklatura, koja je usklađenija s prioritetima politike, mora biti i dovoljno detaljna kako bi se proračunskom tijelu omogućilo da djelotvorno ispuni svoju ulogu donositelja odluka, a Parlamentu osobito da ispuni ulogu demokratskog nadzora i kontrole;

66. napominje da će, kao ona grana proračunskog tijela koju izravno biraju građani, Parlament ispuniti svoju političku ulogu i iznijeti prijedloge za pilot-projekte i pripremna djelovanja koja odražavaju njegovu političku viziju za budućnost; obvezuje se da će, u tom kontekstu, predložiti paket pilot-projekata i pripremnih djelovanja razrađenih u bliskoj suradnji sa svakim od svojih odbora kako bi pronašao pravu ravnotežu između političke volje i tehničke izvedivosti, u skladu s procjenom Komisije;

°

° °

67. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE (21.4.2020)

upućeno Odboru za proračune

o smjernicama za proračun za 2021. – dio III.

(2019/2213(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Nikos Androulakis

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. poziva na ambiciozan proračun za 2021. kojim će se EU-u omogućiti da se suoči s vanjskopolitičkim izazovima, ispuni svoje ciljeve i da radi na cilju postizanja strateške autonomije;

2. zabrinut je zbog naglog širenja pandemije bolesti COVID-19 u svijetu i njezina učinka na pogođene zemlje; uvjeren je da je međunarodna suradnja ključna za prevladavanje te globalne krize; vjeruje da bi EU trebao preuzeti vodstvo u globalnim naporima za sprječavanje širenja pandemije i ublažavanje njezina učinka; poziva EU da se solidarizira s pogođenim trećim zemljama, posebno onima u njegovom neposrednom susjedstvu, među ostalim mobiliziranjem dodatnih sredstava preko instrumenata EU-a za vanjsko financiranje kako bi se tim zemljama pomoglo u obnovi njihovih gospodarstava te kako bi se ublažio društveno-gospodarski učinak krize i ojačali kapaciteti sustava javnog zdravstva diljem svijeta;

3. ističe stratešku važnost politike proširenja na zapadnom Balkanu i politiku susjedstva EU-a; naglašava da je potrebno povećati financijska sredstva za zemlje zapadnog Balkana te zemlje istočnog i južnog susjedstva kako bi se poduprle političke i gospodarske reforme, s naglaskom na najangažiranije partnere, na temelju načela „više za više, manje za manje”; podsjeća na potrebu uvođenja stroge uvjetovanosti u pogledu financijske potpore; ističe da je osobito potrebno pružiti podršku proeuropskim i prodemokratskim pokretima u tim regijama, čime se potiče razvoj vrijednosti EU-a i poštovanje vladavine prava;

4. vjeruje da bi se sredstva Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) trebala usmjeriti na financiranje u područjima funkcioniranja demokratskih institucija, vladavine prava, dobrog upravljanja i javne uprave; podsjeća da je Europska komisija preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te poziva na odgovarajuće financijske odredbe kako bi se poduprle političke reforme i usklađenost s pravnom stečevinom;

5. Naglašava da bi financijska sredstva u okviru IPA-e III trebala biti uvjetovana poštovanjem europskih vrijednosti kao što su vladavina prava, neovisnost pravosuđa, demokratski proces, poštovanje temeljnih vrijednosti i dobrosusjedski odnosi; poziva Komisiju da prati provedbu te uvjetovanosti; traži od Komisije da iskoristi sredstva koja su trenutačno dodijeljena u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) kako bi se pomoć kojom izravno upravlja EU pružila turskom civilnom društvu, borcima za ljudska prava i novinarima te kako bi se povećale prilike za međuljudske kontakte, akademski dijalog, pristup turskih studenata europskim sveučilištima i dostupnost medijskih platformi novinarima u svrhu zaštite i promicanja demokratskih vrijednosti i načela, ljudskih prava i vladavine prava;

6. podsjeća na zabrinjavajuća zbivanja u zemljama južnog susjedstva, uključujući stalne sukobe u Siriji i Libiji, rast ekstremizma te valove izbjeglica i migranata; poziva Komisiju da odgovarajuća financijska sredstva namijeni zemljama u južnom susjedstvu u okviru nove strukture instrumenata za vanjsko financiranje;

7. uzimajući u obzir sve veću nesigurnost i nestabilnost u regiji, poziva Komisiju da 2021. pojača svoju financijsku potporu Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) kako bi se milijunima palestinskih izbjeglica i dalje mogle pružati osnovne usluge i kako bi Agencija mogla provoditi svoj iznimno važan mandat; žali zbog kontinuiranog uništavanja i zapljenjivanja humanitarne pomoći EU-a na Zapadnoj obali; zabrinut je zbog neodlučnosti ESVD-a i Komisije, na koju je upozorio Europski revizorski sud, da osiguraju naknadu od izraelskih vlasti, što je Parlament zatražio u svojoj rezoluciji iz rujna 2018.;

8. ponavlja svoj poziv za korjenitom i sveobuhvatnom revizijom odnosa EU-a s Egiptom, posebno u pogledu programa pomoći EU-a; kao što je naglašeno u rezoluciji iz listopada 2019., smatra da stanje ljudskih prava u Egiptu zahtijeva ozbiljnu reviziju operacija Komisije u pogledu proračunske potpore i poziva na to da se pomoć EU-a ograniči na prvenstveno pružanje potpore civilnom društvu;

9. podsjeća na to da su različiti europski politički čelnici naglasili važnost znatnog unapređivanja odnosa s afričkim kontinentom te stoga naglašava potrebu da se riječi usklade s djelima i da se osigura odgovarajuće financiranje kako bi razmotrili mnogi zajednički kratkoročni, srednjoročni i dugoročni izazovi i prilike koje Europa i Afrika mogu samo zajednički riješiti;

10. zahtijeva da Komisija izradi sveobuhvatnu strategiju EU-a za Arktik kojom bi se uzeli u obzir svi geopolitički i geostrateški aspekti te ubrzane klimatske promjene u regiji; traži od Komisije da Arktik uvrsti u program rada za 2020.;

11. pozdravlja prijedlog predsjednice Komisije Ursule von der Leyen o stvaranju „geopolitičke komisije”; ponavlja, međutim, potrebu da se osigura ispunjavanje drugih prioriteta i vrijednosti EU-a, kao što su zaštita ljudskih prava, jednakost spolova, zaštita okoliša i prava manjina; stoga naglašava potrebu za zaštitom gore navedenog, uz izgradnju novog „geopolitičkog” EU-a;

12. podsjeća da su ljudska prava temeljni dio politike vanjskog djelovanja EU-a; ponavlja da su potrebna povećana financijska sredstva za podupiranje ljudskih prava diljem svijeta, s posebnim naglaskom na zaštiti boraca za ljudska prava, posebice onih najugroženijih; u tom pogledu ističe da je potrebno i dalje razvijati mehanizam za borce za ljudska prava (Protectdefenders.eu) i povećati njegovo financiranje; smatra da bi se EU trebao strogo suzdržati od pružanja proračunske pomoći zemljama koje uopće ne ispunjavaju međunarodne standarde u području ljudskih prava i demokracije ili koje ne uspijevaju dokazati svoju predanost borbi protiv korupcije; ističe važnost misija za promatranje izbora, ponajprije organizacija lokalnog civilnog društva, i poziva na odgovarajuću razinu financiranja;

13. poziva na daljnje financiranje strateških komunikacijskih mjera za borbu protiv kampanja dezinformiranja koje se sve više koriste u cilju potkopavanja demokratskog poretka u Uniji i zemljama njezinog bliskog susjedstva; ističe važnost vodećeg projekta radne skupine East StratCom Europske službe za vanjsko djelovanje pod nazivom “EU protiv dezinformacija” u borbi protiv dezinformiranja, propagande i stranog utjecaja;

14. naglašava da klimatske promjene mijenjaju geopolitički krajolik te utječu na povećanje humanitarnih potreba u mnogim dijelovima svijeta; ustraje u tome da bi sljedeći proračun trebao pomoći Uniji da ispuni svoje obveze u okviru Pariškog sporazuma, da bi trebao biti u potpunosti usklađen s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja na razinu ispod 1,5°C te bi trebao doprinijeti zaustavljanju i preokretanju trenda smanjenja biološke raznolikosti; u tom pogledu također ističe važnost djelotvorne provjere usklađenosti proračuna s ciljem zaštite klime i okoliša (uključujući bioraznolikost); naglašava da je potrebno uložiti maksimalne napore kako bi se osiguralo postizanje općeg cilja uključivanja klimatskih pitanja u cjelokupnom razdoblju 2021. – 2027.;

15. naglašava potrebu za rodno osviještenom politikom i odgovarajućim pokazateljima te za posebnom metodologijom i redovitim praćenjem kako bi se analizirao učinak proračuna EU-a na rodnu ravnopravnost; poziva ESVD da poboljša rodnu i geografsku ravnotežu među svojim osobljem; naglašava potrebu za posebnim mjerama kako bi se osigurala prisutnost rodnih savjetnika u delegacijama EU-a te misijama i operacijama ZSOP-a;

16. ustraje u tome da bi se proračun za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku trebao usmjeriti na prioritetna područja, i geografski i tematski, te na područja u kojima djelovanje EU-a može donijeti najveću dodanu vrijednost;

17. naglašava važnost pružanja odgovarajuće financijske potpore za uspostavu istinske europske obrambene unije, promicanje strateške autonomije i jačanje uloge EU-a na globalnoj razini; posebno naglašava da je važno da Parlament zadrži svoje stajalište u pogledu iznosa namijenjenog Europskom fondu za obranu i za vojnu mobilnost; naglašava da bi trebalo osigurati stalnu potporu i pojačanu koordinaciju politike obrane u okviru Europske obrambene agencije, PESCO-a, ERF-a i drugih inicijativa; potiče Komisiju da osigura financiranje administrativnih i operativnih rashoda Europske obrambene agencije i stalne strukturirane suradnje iz proračuna Unije, čime će ponovno uspostaviti proračunsku funkciju Parlamenta predviđenu u članku 41. UEU-a;

18. naglašava da je važno da Parlament zadrži svoje stajalište u pogledu dodjele sredstava za europski svemirski program koji jača ulogu Europe kao globalnog čimbenika i snažan je instrument u njegovoj sigurnosti i obrani;

19. napominje da će nova generacija instrumenata za vanjsko financiranje stupiti na snagu 2021., uključujući pojednostavljeni globalni instrument koji će zamijeniti većinu postojećih instrumenata za vanjsko financiranje;

20. ponavlja da bi nova struktura instrumenata za vanjsko financiranje trebala poboljšati usklađenost, odgovornost, učinkovitost i demokratski nadzor; naglašava potrebu za većom ulogom Parlamenta u strateškom upravljanju novim instrumentima; očekuje da će od početne faze biti uključen u (pred)programiranje novih instrumenata;

21. poziva na veću transparentnost i kontrolu financiranja EFI-ja u zemljama primateljicama kako bi se osigurala najučinkovitija i najefikasnija moguća upotreba financijskih sredstava; zahtijeva redovite razmjene mišljenja u okviru strukturiranog dijaloga između Parlamenta i Komisije kojima bi se Parlamentu omogućilo da detaljno ocijeni korištenje proračuna; poziva na povećanu suradnju i savjetovanje s lokalnim korisnicima tijekom faza planiranja i provedbe proračuna; naglašava potrebu za promicanjem vidljivosti instrumenata za vanjsko financiranje podizanjem svijesti o njihovu pozitivnom učinku i koristima kako bi se ojačao učinak financiranja i osnažila javna diplomacija EU-a;

22. traži od Komisije da pravodobno pripremi planove u slučaju nepredviđene situacije kako bi se osigurao kontinuitet financiranja ako novi programi ne budu spremni na vrijeme za početak novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO);

23. potiče Komisiju da predstavi diferenciranu proračunsku nomenklaturu za nove instrumente za vanjsko financiranje, posebno uključivanjem barem jedne proračunske linije za svaku treću zemlju koja prima znatne iznose pomoći EU-a; naglašava da, s obzirom na veću racionalizaciju skupa instrumenata, proračunska struktura mora biti dovoljno detaljna i transparentna kako bi se Parlamentu omogućilo da učinkovito obavlja svoje proračunske funkcije i ispuni svoju nadzornu ulogu.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	20.4.2020
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	51 14 5
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Alviina Alametsä, Alexander Alexandrov Yordanov, Maria Arena, Petras Auštrevičius, Traian Băsescu, Lars Patrick Berg, Anna Bonfrisco, Reinhard Bütikofer, Fabio Massimo Castaldo, Susanna Ceccardi, Włodzimierz Cimoszewicz, Katalin Cseh, Tanja Fajon, Anna Fotyga, Michael Gahler, Kinga Gál, Giorgos Georgiou, Sunčana Glavak, Raphaël Glucksmann, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Márton Gyöngyösi, Sandra Kalniete, Karol Karski, Dietmar Köster, Stelios Kouloglou, Andrius Kubilius, Ilhan Kyuchyuk, David Lega, Miriam Lexmann, Nathalie Loiseau, Antonio López-Istúriz White, Lukas Mandl, Thierry Mariani, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Sven Mikser, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Gheorghe-Vlad Nistor, Urmas Paet, Demetris Papadakis, Kostas Papadakis, Tonino Picula, Manu Pineda, Kati Piri, Giuliano Pisapia, Diana Riba i Giner, Jérôme Rivière, María Soraya Rodríguez Ramos, Nacho Sánchez Amor, Isabel Santos, Jacek Saryusz-Wolski, Andreas Schieder, Radosław Sikorski, Sergei Stanishev, Tineke Strik, Hermann Tertsch, Hilde Vautmans, Harald Vilimsky, Idoia Villanueva Ruiz, Viola Von Cramon-Taubadel, Thomas Waitz, Witold Jan Waszczykowski, Charlie Weimers, Isabel Wiseler-Lima, Salima Yenbou, Željana Zovko
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Nikos Androulakis, Nicolas Bay

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

51	+
NI	Fabio Massimo Castaldo, Márton Gyöngyösi
PPE	Alexander Alexandrov Yordanov, Traian Băsescu, Michael Gahler, Kinga Gál, Sunčana Glavak, Sandra Kalniete, Andrius Kubilius, David Lega, Miriam Lexmann, David McAllister, Lukas Mandl, Vangelis Meimarakis, Francisco José Millán Mon, Gheorge-Vlad Nistor, Radosław Sikorski, Isabel Wiseler-Lima, Željana Zovko
Renew	Petras Auštrevičius, Katalin Cseh, Klemen Grošelj, Bernatd Guetta, Ihan Kyuchyuk, Nathalie Loiseau, Javier Nart, Urmas Paet, María Soraya Rodríguez Ramos, Hilde Vautmans
S&D	Nikos Androulakis, Maria Arena, Włodzimierz Cimoszewicz, Tanja Fajon, Raphaël Glucksmann, Dietmar Köster, Sven Mikser, Demetris Papadakis, Tonino Picula, Kati Piri, Giuliano Pisapia, Nacho Sánchez Amor, Isabel Santos, Andreas Schieder, Sergei Stanishev
Verts/ALE	Alviina Alametsä, Reinhard Bütikofer, Diana Riba I Giner, Tineke Strik, Viola Von Cramon-Taubadel, Thomas Waitz, Salima Yenbou

 

14	-
ECR	Anna Fotyga, Katol Karksi, Jacek Saryusz-Wolski, Hermann Tertsch, Jan Witold Waszczykowski, Charlie Weimers
ID	Lars Patrick Berg, Anna Bonfrisco, Susanna Ceccardi, Thierry Mariani, Jérôme Rivière, Harald Vilimsky, Nicolas Bay
NI	Kostas Papadakis

 

5	0
GUE/NGL	Giorgos Georgiou, Stelios Kouloglou, Manu Pineda, Idoia Villanueva Ruiz
PPE	Antonio López-Istúriz White

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

NACRT STAJALIŠTA U OBLIKU AMANDMANA ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA

 

upućen Odboru za proračune

o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2021., dio III. – Komisija

(2019/2213(BUD))

U ime Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja: Lucia Ďuriš Nicholsonová (predsjednica)

 

PA_NonLegPosition

AMANDMANI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja podnosi Odboru za proračune, kao nadležnom odboru, sljedeće amandmane:

Amandman  1

Prijedlog rezolucije

Pozivanje 13.a (novo)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	– uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava,

Or. en

Amandman  2

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Ga (nova)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	Ga. budući da se među ključne ciljeve Komisije ubrajaju borba protiv siromaštva djece, pružanje pomoći mladima tako da im se omoguće obrazovanje i prilike potrebne za uspjeh, kao i povećanje broja žena na tržištu rada;

Or. en

Amandman  3

Prijedlog rezolucije

Stavci 3.a (novi) i 3.b (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	3a. podsjeća da bi se budućim proračunom EU-a trebalo doprinijeti uključivanju klimatskih ciljeva i ciljeva biološke raznolikosti u javne politike i iznad predviđenih razina namjenske potrošnje, što bi trebalo postići integriranjem klimatskih i okolišnih ciljeva u postupak odlučivanja u svim politikama i programima tijekom cijelog ciklusa javne politike, pri čemu treba težiti cilju pravedne tranzicije u kojoj se nikoga ne zapostavlja;
	3b. osim toga, pozdravlja otvaranje radnih mjesta koje bi europski zeleni plan mogao donijeti te je odlučan u tome da se osiguraju dostojanstveni radni uvjeti za sve; stoga je uvjeren da europski zeleni plan mora biti popraćen intervencijama posebno usmjerenima na zaštitu radnika;

Or. en

Amandman  4

Prijedlog rezolucije

Stavak 3.c (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	3c. naglašava da fondovi za tranziciju ne bi trebali obuhvaćati samo premještaj radnika iz industrije ugljena i drugih fosilnih goriva, već se mora voditi računa o svim potencijalno uključenim sektorima, uključujući sektor čelika;

Or. en

Amandman  5

Prijedlog rezolucije

Stavak 4.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
4.  zabrinut je zbog rizika od nove financijske krize, kako su istaknule međunarodne financijske institucije, zbog rasta svjetskog javnog i privatnog duga (322 % svjetskog BDP-a); zabrinut je zbog mogućih socijalnih i političkih posljedica takve krize, za koje Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će biti deset puta teže nego nakon 2008., ako EU ne bude raspolagao novim instrumentima za zaštitu socijalne kohezije;	4.  zabrinut je zbog rizika od nove financijske krize, kako su istaknule međunarodne financijske institucije, zbog rasta svjetskog javnog i privatnog duga (322 % svjetskog BDP-a); zabrinut je zbog mogućih socijalnih i političkih posljedica takve krize, za koje Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će biti deset puta teže nego nakon 2008., ako EU ne bude raspolagao novim instrumentima za zaštitu socijalne kohezije, očuvanje radnih mjesta i sprečavanje masovnih otpuštanja;

Or. en

Amandman  6

Prijedlog rezolucije

Podnaslov, stavci 4.a, 4.b, 4.c, 4.d, 4.e, 4.f, 4.g, 4.h (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
... a građane EU-a potrebno je zaštititi od iduće financijske krize	...te osigurati i postići potpunu socijalnu, gospodarsku i teritorijalnu koheziju
	4a. podsjeća da su održiv i uključiv rast, dobro usmjerena ulaganja i fiskalna politika ključni za stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i veći prosperitet za sve;
	4b. stoga naglašava da zeleni plan mora dovesti do društvenog napretka poboljšanjem dobrobiti svih građana i smanjenjem društvenih nejednakosti, gospodarskih neravnoteža između država članica te rodnih i generacijskih razlika; smatra da se u pravednoj tranziciji ne bi smjela zapostaviti nijedna osoba ni mjesto te da bi trebalo ispraviti socijalne i gospodarske nejednakosti; ponavlja da se prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo i održivo društvo mora odvijati usporedo s provedbom europskog stupa socijalnih prava;
	4c. stoga zagovara ambiciozan proračun za 2021. radi daljnje provedbe europskog stupa socijalnih prava na temelju održivog rasta visoko konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva, čiji su cilj postizanje pune zaposlenosti i društveni napredak, promicanje ravnopravnosti svih građana i međugeneracijske solidarnosti te zaštita prava djeteta, kako je utvrđeno u Ugovoru o Europskoj uniji; posebno ističe važnost odgovarajućeg financiranja za mjere potpore promicanju jednakosti i ravnopravnog pristupa tržištu rada za muškarce i žene; također podsjeća na važnost odgovarajućeg financiranja i drugih instrumenata kojima se promiče potpora zakonodavstvu i politikama o suzbijanju diskriminacije kao i njihovoj provedbi;
	4d. naglašava da provedba toga zahtijeva adekvatno financirane socijalne politike i stoga naglašava potrebu za jačanjem postojećih instrumenata koji doprinose tim ciljevima, posebno Europskog socijalnog fonda + (ESF+) (uključujući Inicijativu za zapošljavanje mladih), Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF);
	4e. podsjeća da je potrebno učinkovitije upravljati strukturnim fondovima i ulaganjima u cilju promicanja uključivog rasta, smanjenja nejednakosti i poticanja uzlazne socijalne konvergencije;
	4f. upozorava da bi bilo kakva smanjenja proračunskih sredstava za ta područja samo mogla otežati učinkovitost tih politika i ostvarivanje njihovih ciljeva; stoga ustraje u tome da ih se očuva u sljedećem VFO-u i da se nastavi s njihovom provedbom, ponajprije uz pomoć bespovratnih sredstava;
	4g. ponavlja da bi ti fondovi trebali stvoriti sinergiju koja bi pomogla u smanjenju socijalnih razlika i nejednakosti kako bi se osiguralo da u tome procesu nitko ne bude zapostavljen;
	4h. štoviše, ističe da je potrebno osigurati neometan prijelaz između tekućeg razdoblja financiranja i novog VFO-a, posebno između sadašnjeg ESF-a, Inicijative za zapošljavanje mladih, FEAD-a i EaSI-ja u odnosu na novi ESF+;

Or. en

Amandman  7

Prijedlog rezolucije

Stavak 4.i (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	4i.  poziva na izdvajanje dostatnih sredstava za potporu ulaganjima u stanovanje kako bi se učinkovito riješili sve veći problemi nedostatka cjenovno pristupačnog stanovanja, loših uvjeta stanovanja, isključenosti u pogledu stanovanja i beskućništva;

Or. en

Amandman  8

Prijedlog rezolucije

Stavak 4.j (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	4j.  podsjeća da je važno osigurati da nitko ne bude zapostavljen; stoga zagovara proračun EU-a kojim se promiče ravnopravnost u svim životnim fazama, od početka do kraja ljudskog života; u tu svrhu poziva na osnivanje programa za potporu državama članicama koje žele uspostaviti ili ojačati javnu i univerzalnu mrežu skrbi za djecu i starije osobe, kao i javnu mrežu za one koji u velikoj mjeri ovise o skrbi, kao što su osobe s invaliditetom ili osobe kojima je potrebna dugotrajna skrb;

Or. en

Amandman  9

Prijedlog rezolucije

Stavci 4.k, 4.l, 4.m, 4.n, 4.o (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	4k. podsjeća na to da je nezaposlenost mladih i dalje na neprihvatljivo visokoj razini te da je karakteriziraju znatne razlike među državama članicama;
	4l. stoga ponovno ističe važnost odgovarajućeg financiranja i drugih instrumenata kojima se promiču mjere za suzbijanje nezaposlenosti mladih i povećanje zapošljivosti mladih, posebno Inicijative za zapošljavanje mladih i programa Erasmus +;
	4m. osim toga, prima na znanje prijedlog Komisije o uključivanju Inicijative za zapošljavanje mladih u ESF+ za programsko razdoblje 2021. – 2027., ali izražava zabrinutost zbog nedostatka jasnoće u pogledu stvarnih godišnjih sredstava namijenjenih borbi protiv nezaposlenosti mladih u okviru budućeg ESF-a+, posebno u pogledu tematskih koncentracija u Uredbi o ESF-u+; ističe da je potrebno zadržati razinu financiranja za borbu protiv nezaposlenosti mladih barem na razini prethodnog programskog razdoblja;
	4n. pozdravlja činjenicu da se predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svojim političkim smjernicama obvezala na jačanje Garancije za mlade njezinom pretvorbom u trajni instrument s povećanim proračunom i redovitim izvješćivanjem;
	4o. traži da se 2021. osiguraju financijska sredstva za kontinuiranu provedbu Garancije za mlade u državama članicama;

Or. en

 

Amandman  10

Prijedlog rezolucije

Stavci 10.a, 10.b, 10.c, 10.e, (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	10a. izražava žaljenje zbog toga što je više od četvrtine djece u EU-u izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti;
	10b. u tom pogledu pozdravlja predanost Komisije uspostavi Europske garancije za djecu kako bi se osiguralo da svako dijete u Europi koje je u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti ima pristup osnovnim pravima kao što su zdravstvena skrb, skrb za djecu, obrazovanje, odgovarajuća prehrana i pristojan smještaj;
	10c. odlučno podsjeća da je ta inicijativa povezana i s pregovorima o VFO-u te poziva da se Europska garancija za djecu uključi u budući ESF+, uz najmanje 5,9 milijardi EUR novih sredstava za razdoblje VFO-a 2021. – 2027.;
	10d. podsjeća na ulogu instrumenata EU-a u podupiranju poduzeća i radnika u prijelazu na digitalnu i zeleniju ekonomiju; ponavlja važnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u doba digitalizacije; poziva Komisiju da istraži daljnje mogućnosti za potporu programima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, posebno u područjima razvoja softvera i informacijskih tehnologija;
	10e. poziva na to da se proračunom za 2021. posebna pozornost obrati na odnose s prekomorskim zemljama i područjima i njihove potrebe jer oni mogu biti posebno osjetljivi na negativne posljedice klimatskih promjena; osim toga, naglašava da se pristup financiranju za prekomorske zemlje i područja mora poboljšati jer oni zbog svojeg posebnog statusa i veličine raspolažu ograničenim administrativnim resursima i stručnosti;

Or. en

 

Amandman  11

Prijedlog rezolucije

Stavak 12.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
12.  odlučan je u namjeri da se izbjegne nova kriza plaćanja; ponavlja da se u ukupnoj gornjoj granici za plaćanje mora uzeti u obzir dosad nezabilježen iznos nepodmirenih obveza na kraju 2020. koji će se podmiriti u okviru sljedećeg VFO-a; nadalje napominje da će odobrena sredstva za plaćanje u 2021. uglavnom biti namijenjena za završetak programa za razdoblje 2014. – 2020.; međutim, ustraje u tome da to ne bi trebalo ometati pokretanje novih programa;	12.  odlučan je u namjeri da se izbjegne nova kriza plaćanja; ponavlja da se u ukupnoj gornjoj granici za plaćanje mora uzeti u obzir dosad nezabilježen iznos nepodmirenih obveza na kraju 2020. koji će se podmiriti u okviru sljedećeg VFO-a; nadalje napominje da će odobrena sredstva za plaćanje u 2021. uglavnom biti namijenjena za završetak programa za razdoblje 2014. – 2020.; međutim, ustraje u tome da to ne bi trebalo ometati pokretanje novih programa i da se to ne bi trebalo činiti na štetu fonda ESF+;

Or. en

Amandman  12

Prijedlog rezolucije

Stavak 14.a (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	14a. poziva na to da se posebna pozornost posveti osiguravanju neometanog prijelaza za financiranje u okviru sadašnje osi Progress EaSI-ja;

Or. en

 

PISMO ODBORA ZA RAZVOJ

Johan Van Overtveldt

Predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje o smjernicama za proračun za 2021. – dio III.(2019/2213(BUD))

Poštovani g. predsjedniče,

u okviru navedenog predmeta, Odbor za razvoj bio je zadužen za podnošenje mišljenja Vašem odboru. Odbor je u okviru pisanog postupka to mišljenje odlučio podnijeti u obliku pisma.

Odbor za razvoj predmetno je pitanje razmotrio na svojoj sjednici od 21. travnja 2020. Odbor je na toj sjednici odlučio pozvati Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti prijedloge navedene u nastavku.

 

S poštovanjem,

Tomas Tobé

PRIJEDLOZI

 

1. potiče Vijeće da dovrši svoje pregovaračke mandate o novom višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju;

 

2. naglašava da je je stajalište Parlamenta o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju usvojeno u prvom čitanju 4. ožujka 2019. i da je njegov mandat za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju ponovno potvrđen 8. listopada 2019.; podsjeća na stajalište Parlamenta da bi 45 % ukupnog proračuna za taj Instrument trebalo dodijeliti za klimatske ciljeve, okolišno upravljanje i zaštitu, bioraznolikost i borbu protiv dezertifikacije te za rješavanje glavnih uzroka migracija i prisilnog raseljavanja uz istodobno stavljanje snažnog naglaska na promicanje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, uključujući prava žena, djece, izbjeglica, raseljenih osoba, pripadnika skupine LGBTI, osoba s invaliditetom, autohtonih naroda te etničkih i vjerskih manjina;

 

3. ističe da će povećanje kohezije među državama članicama, povećanje solidarnosti s našim partnerima i provedba Programa do 2030. biti naši glavni ciljevi za iduće proračunsko razdoblje;

 

4. ponavlja da Unija i njezine države članice moraju poštovati svoje zajedničke obveze, prije svega cilj od 0,7 % službene razvojne pomoći/BND-a, ciljeve održivog razvoja i Pariški sporazum[[1]] te ciljeve o zdravlju, obrazovanju i rodnoj ravnopravnosti;

 

5. traži da se provede načelo usklađenosti politika u interesu razvoja utvrđeno u članku 208. UFEU-a i da se jasno odrede odgovornosti pojedinačnih tijela EU-a za  provedbu obveza koje se odnose na to načelo;

 

6. podsjeća na to da Unija mora biti spremna za globalnu borbu protiv bolesti COVID-19 podupiranjem svojih partnerskih zemalja; naglašava da se sredstva EU-a moraju raspodijeliti tako da se pokaže međunarodna solidarnost s najviše ugroženim svjetskim stanovništvom; smatra da EU mora povećati svoju pomoć WHO-u i UNHCR-u; traži da EU pruži potporu nestabilnim zdravstvenim sustavima u Africi, Latinskoj Americi i Aziji;

 

7. traži da EU zagovara suradnju i multilateralne kontakte radi postizanja koordiniranih međunarodnih rješenja za krizu bolesti COVID-19; smatra da EU i države članice moraju apelirati na multilateralne financijske organizacije da privremeno obustave povrate institucijskoga duga ili čak razmotre njihovo djelomično ukidanje kako bi se naplata duga mogla uskladiti s njihovim glavnim prioritetom, borbom protiv bolesti COVID-19; smatra da, ako se mnoge zemlje u Africi, Latinskoj Americi i Aziji suočavaju s ozbiljnim poteškoćama u pružanju osnovne zdravstvene skrbi golemom broju ljudi tijekom zdravstvene krize, EU i međunarodna zajednica moraju olakšati sva opterećenja koja smanjuju sposobnost partnerskih zemalja da se nose s pandemijom.

 

 

PISMO ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR

Johan Van Overtveldt

predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje o smjernicama za proračunski postupak za 2021. – dio III. 2019/2213(BUD)

 

Poštovani g. Van Overtveldt,

 

Odbor za proračunski nadzor (CONT) poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor pri pripremi smjernica Europskog parlamenta za proračunski postupak za 2021. vodi računa o sljedećemu:

 

Nepodmirene obveze (RAL)

1. Odbor CONT zabrinut je zbog sljedećih činjenica:

- nepodmirene obveze (RAL) nastavile su rasti te su na kraju 2018. dosegnule iznos od 281,2 milijarde EUR (u usporedbi s 267,3 milijarde 2017.) i da su se u sedam godina (od 2011., odgovarajuće godine prethodnog VFO-a) povećale za 36 % (73,7 milijardi EUR);

- prema dugoročnim projekcijama Komisije iznos nepodmirenih obveza do 2023. godine dosegnut će 313,8 milijardi EUR;

2. Odbor CONT poziva Komisiju da dodatno poboljša svoje financijske projekcije te da pomogne zemljama u pronalasku prihvatljivih projekata s jasnom europskom dodanom vrijednošću;

3. Odbor CONT ističe da je rizik od nedovoljnih odobrenih sredstava za plaćanje tim veći ako se uzme u obzir činjenica da je kašnjenje u provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova još veće nego u prethodnom VFO-u; u tom pogledu Odbor CONT ističe činjenicu da u 9 od 13 država članica koje su pristupile Uniji od 2004. nepodmirene obveze čine više od 15 % njihovih godišnjih državnih rashoda; manjak odobrenih sredstava za plaćanje mogao bi predstavljati ozbiljan financijski i politički izazov kako u tim zemljama tako i unutar Unije;

4. Odbor CONT poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi se izbjegao nepotreban pritisak na odobrena sredstva za plaćanje u prvim godinama VFO-a za programsko razdoblje od 2021. do 2027.; Odbor CONT poziva proračunsko tijelo:

 da zajamči odgovarajuću ravnotežu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje za sljedeći VFO povećanjem odobrenih sredstava za plaćanje, promjenom pravila o obvezama ili smanjenjem odobrenih sredstava za preuzimanje obveza;

 da pritom uzme u obzir mogućnost velikog broja zahtjeva za plaćanje tijekom 2021. i 2022. i činjenicu da se neiskorištena odobrena sredstva za plaćanje ne mogu prenijeti u sljedeći VFO;

 da poveća administrativne kapacitete u državama članicama kako bi se omogućila pravovremena provedba programa; u tom pogledu ponovno ističe potrebu za većom tehničkom pomoći koju bi Komisija pružala državama članicama kako bi se osiguralo da provedba programa ostane u okviru zadanih datuma te da slijedi pravne zahtjeve;

 

 da ukine pravilo n+3 u skladu sa svojim zahtjevom iz razrješnice Europskoj komisiji za 2018.; ističe da je potrebno smanjiti automatski opoziv za programsko razdoblje od 2021. do 2027. na n+2 kako bi se države članice potaknule na brzu provedbu programa;

 

 da radi na pojednostavnjenju zahtjeva za financiranje, upravljanje i lakše izvješćivanje u okviru programa; ističe da prevelik broj propisa i procedura na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini ometa ispunjavanje ciljeva javnih politika te povećava rizik od prekomjerne regulacije; ističe da je takvo dodatno administrativno opterećenje nepotreban izvor pogreški;

 

 da 2021. godine započne s novim višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) te provedbom aktualnih i novih programa; u svjetlu aktualnog neslaganja između država članica i Parlamenta o opsegu novog VFO-a, Odbor CONT poziva Komisiju da izradi alternativni plan kojim bi se obuhvatio proračun za 2021. te produljili programi u okviru aktualnog VFO-a kako bi se osigurali pouzdanost planiranja i red u proračunu EU-a;

Pravovremena apsorpcija sredstava

5. Odbor CONT izražava zabrinutost zbog toga što provedba strukturnih fondova zaostaje, a situacija je čak i lošija nego u usporedivom trenutku tijekom prethodnog programskog razdoblja: prosječna stopa apsorpcije trenutačno je ispod 40 %, dok je u usporedivom trenutku tijekom programskog razdoblja od 2007. do 2013. iznosila manje od 60 %;

6.  Odbor CONT poziva Komisiju da dostavi izvješće o ukupnoj količini odobrenih sredstava za plaćanje u okviru sadašnjeg VFO-a koja su unaprijed planirana do 2022./2023. zbog pravila n+3 (programi starog VFO-a koji traju do sredine novog VFO-a);

7.  Odbor CONT poziva Komisiju i dotične države članice da u prvoj polovici 2020. izrade akcijski plan za ubrzanje provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova u aktualnom programskom razdoblju, uz jasne poticaje za učinkovitu apsorpciju dostupnih sredstava;

Sukobi interesa

8. Odbor CONT upućuje na članak 61. Financijske uredbe, koji je stupio na snagu 2. kolovoza 2018.; u tom je članku proširena definicija sukoba interesa; Odbor CONT poziva Komisiju kao čuvaricu Ugovora da se bori protiv svih oblika sukoba interesa i da redovito ocjenjuje preventivne mjere koje države članice poduzimaju u cilju sprečavanja sukoba interesa;

9.  Odbor CONT poziva Komisiju da predloži zajedničke smjernice o tome kako izbjeći sukobe interesa u koje su uključeni istaknuti političari; nadalje, Odbor CONT potiče suzakonodavca da usvoji zajedničke etičke standarde za sva pitanja povezana sa sukobima interesa te poziva Komisiju da među državama članicama širi najbolje primjere iz prakse; Odbor CONT naglašava da, s obzirom na postojeće probleme u određenim državama članicama o sukobima interesa pri raspodjeli sredstava Unije u okviru podijeljenog upravljanja, nije prihvatljivo da neki članovi Europskog vijeća, određeni članovi nacionalnih vlada i dužnosnici donose odluke o raspodjeli i upravljanju subvencijama EU-a od kojih potencijalno imaju koristi oni sami, članovi njihove obitelji ili oligarhijske strukture;

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO)

 

10. Odbor CONT ističe da je osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) velik korak prema kvalitetnoj zaštiti financijskih interesa Unije;

 

11.  Odbor CONT kritizira činjenicu da Komisija nije predvidjela dovoljna financijska sredstva i broj osoblja za fazu uspostave EPPO-a; Odbor CONT ističe da bi EPPO potencijalno trebao obrađivati do 3 000 predmeta godišnje, zbog čega mu je potrebno još barem 76 radnih mjesta i 8 milijuna EUR kako bi do kraja 2020. postao u potpunosti operativan; Odbor CONT čvrsto poziva Komisiju da donese nacrt izmjene proračuna; Odbor CONT ističe da se povećanje proračuna ili broja radnih mjesta EPPO-a ne smije donijeti na štetu proračuna ili planova radnih mjesta OLAF-a ili Eurojusta; osobito se protivi smanjenju broja mjesta za 45 u planu radnih mjesta OLAF-a; ističe da OLAF ionako ne raspolaže dovoljnim financijskim sredstvima i brojem osoblja te da bi se dodatnim prijenosom sredstava iz OLAF-a u EPPO mogao povećati rizik od neotkrivanja daljnje zlouporabe sredstava EU-a; ističe da bi to moglo rezultirati smanjenjem tradicionalnih vlastitih sredstava EU-a i povećanjem prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om i carinama, što bi negativno utjecalo na prihode EU-a;

 

12.  ističe da se Eurojust već suočavao s poteškoćama u međunarodnoj suradnji, posebno u području prekograničnog kriminala zbog neodgovarajuće opreme; smatra da je neprihvatljivo jačati EPPO na štetu Eurojusta; poziva Komisiju da zajamči adekvatno financiranje tih organizacija; ističe da su EPPO, OLAF, Europol i Eurojust od ključne važnosti za borbu protiv prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om i carinama, kao i za sprečavanje zlouporabe sredstava EU-a;

 

13.  Odbor CONT ne odobrava činjenicu da trenutačno postoje snažni i opsežni kontrolni mehanizmi u područjima s manjim pogreškama, dok se u prekograničnim slučajevima raspolaže sa znatno manje financijskih sredstava i članova osoblja; ističe izrazito negativne posljedice za prikupljanje prihoda na štetu EU-a, a time i država članica;

 

14.  Odbor CONT konstatira da je, u skladu s člankom 3. Uredbe o EPPO-u, EPPO osnovan kao institucionalno tijelo Europske unije, dok se u proračunu za 2020. EPPO predstavlja kao agencija pod naslovom „Komisija”; Odbor CONT izražava zabrinutost zbog činjenice da takvo stanje ne jamči u dovoljnoj mjeri potrebnu nezavisnost EPPO-a te poziva Komisiju da proračun EPPO-a predstavi kao proračun neovisnog tijela pod budućim naslovom 7. („Administracija”), zajedno s ostalim tijelima i institucijama, a ne pod budućim naslovom 2. („Komisija”) s agencijama za pravosuđe i unutarnje poslove;

 

 

 

S poštovanjem,

 

 

 

 

 

Monika Hohlmeier

predsjednica Odbora CONT i izvjestiteljica za razrješnicu koja se daje Komisiji

 

 

 

 

 

 

 

PISMO ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

GR/av

D(2020) 11953

G. Johan Van Overtveldt

Predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje o smjernicama za proračun za 2021. – dio III. (2019/2213(BUD))

Poštovani g. Van Overtveldt,

zbog širenja koronavirusa (bolest COVID-19) i naknadne izmjene rasporeda aktivnosti Parlamenta u idućim tjednima zbog više sile, odbor ENVI neće moći glasovati o nacrtu mišljenja o smjernicama za proračun za 2021. – dio III. (2019/2213(BUD)). Stoga mi dopustite da vam kao predsjednik odbora ENVI i stalni izvjestitelj za proračun predstavim doprinos odbora ENVI u obliku stavaka rezolucije, koje će, nadam se, vaš odbor uzeti u obzir:

Izvanredno stanje povezano s bolešću COVID-19

– ističe da bi proračun Unije za 2021. trebao sadržavati sredstva za razvoj kapaciteta za borbu protiv pandemija kako bi se osigurala zaštita građana Europske unije; upozorava na hitnu potrebu da se osiguraju odgovarajuća financijska sredstva za potporu istraživanjima koja mogu doprinijeti ograničavanju pandemije koronavirusa, tj. bolesti COVID-19;

– pozdravlja provedbeni akt koji je Komisija uvela u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu i kojim se izmjenjuje popis kapaciteta koji čine instrument rescEU kako bi se uvrstilo stvaranje zaliha medicinske opreme i lijekova u kontekstu pandemije bolesti COVID-19; naglašava da bi se Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu trebala dodijeliti dostatna financijska sredstva kako bi se doprinijelo borbi protiv šumskih požara, poplava, potresa, izvanrednih stanja u području javnog zdravlja te drugih prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, za čije se učinke očekuje da će se dodatno pogoršati zbog klimatskih promjena; podsjeća da je nakon izbijanja koronavirusa, tj. bolesti COVID-19, Mehanizam upotrijebljen za repatrijaciju građana EU-a, među ostalim iz Wuhana u Kini; ističe da se Mehanizam Unije za civilnu zaštitu mora dostatno financirati kako bi se suzbila pandemija bolesti COVID-19 i spasili životi, među ostalim dodjelom dodatnih sredstava za pružanje odgovora i za kapacitete;

– naglašava da se Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) moraju dodijeliti dostatni kapaciteti u pogledu ljudskih resursa kako bi se pružio optimalan odgovor na trenutačnu pandemiju bolesti COVID-19; podsjeća da je u razdoblju od 2013. do 2018. broj zaposlenika na puno radno vrijeme u ECDC-u smanjen za 20 i traži da se hitno vrati njegov izvorni plan radnih mjesta;

– ističe potrebu da se svaki budući plan oporavka ili financijski instrument koji koristi novac iz EU-a u kontekstu gospodarskog pada zbog bolesti COVID-19 uskladi s prioritetima zelenog plana;

Europski zeleni plan, proračun za 2021. i VFO

– naglašava potrebu da se u proračunu za 2021. osiguraju dostatna sredstva kako bi se Uniji omogućilo da brzo poduzme konkretne mjere potrebne za rješavanje klimatske i okolišne krize te krize u pogledu biološke raznolikosti; ustraje u tome da bi sljedeći proračun trebao pomoći Uniji da ispuni svoje obveze u okviru europskog zelenog plana i Pariškog sporazuma i biti u potpunosti usklađen s ciljevima ograničavanja globalnog zagrijavanja na razinu ispod 1,5°C te doprinijeti zaustavljanju smanjenja biološke raznolikosti;

– naglašava da bi proračun Unije za 2021. trebao utrti put potpunoj i učinkovitoj provedbi ambicije koju je Komisija predstavila u komunikaciji o europskom zelenom planu kako bi se sve politike Unije uskladile s njegovim ciljevima; smatra da bi Unija i izradom proračuna trebala pokazati da je globalni predvodnik kada je riječ o klimi;

– poziva Komisiju da od 2021. upotrebljava alate za zelenu izradu proračuna; u tom pogledu ističe važnost djelotvorne provjere utjecaja proračuna na klimu kako bi se osiguralo da je proračun u cijelosti u skladu s Pariškim sporazumom te provjere utjecaja na biološku raznolikost; poziva Komisiju da pruži horizontalne smjernice o provjeri utjecaja na klimu i biološku raznolikost koje bi trebale biti referentne za sve dokumente za planiranje politika u sljedećem VFO-u;

– ističe da je proračun Unije za 2021. prvi u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.; naglašava da je od početka novog VFO-a potrebno uložiti sve napore kako bi se osiguralo da se što prije postigne opći cilj za uključivanje pitanja u vezi s klimom i biološkom raznolikošću; ponovno ističe stajalište odbora ENVI od 5. rujna 2019. da se u sljedećem VFO-u postavi cilj od 40 % za uključivanje klimatskih pitanja;

– ističe da bi se rashodi povezani s klimom i biološkom raznolikošću trebali pratiti korištenjem pouzdanije, transparentnije i opsežnije metodologije, što je potrebno kako bi se izbjegao rizik od precjenjivanja dodijeljenih sredstava; podsjeća da podržava da se u sljedećem VFO-u utvrdi jasan cilj od 10 % potrošnje za uključivanje pitanja biološke raznolikosti, uz cilj potrošnje za uključivanje klimatskih pitanja, što bi se trebalo odraziti u proračunu Unije za 2021.;

–  poziva Europsko vijeće da podrži nova vlastita sredstva, kao što su porez na recikliranu plastiku te korištenje prihoda iz sustava za trgovanje emisijskim jedinicama u proračunu EU-a u skladu sa stajalištem Parlamenta[15];

– naglašava potrebu da se u proračunu za 2021. osiguraju dostatna sredstva za postizanje ciljeva UN-a za održivi razvoj;

– naglašava da bi se pri ostvarivanju ambicija Unije u pogledu klime i okoliša trebala dodijeliti dostatna sredstva za postizanje pravedne tranzicije te ističe da bi se teret trebao snositi u skladu s načelom „onečišćivač plaća” umjesto da se prebaci na najugroženije građane i zajednice; ističe da bi se za postizanje pravedne tranzicije trebala osigurati dodatna sredstva umjesto da se uzimaju iz drugih programa EU-a;

– naglašava da bi u proračunu za 2021. trebalo dodijeliti odgovarajuća sredstva za izradu i provedbu budućeg europskog plana za borbu protiv raka; ističe da je potrebno dodijeliti dostatna sredstva i borbi protiv rijetkih i nezaraznih bolesti, s posebnim naglaskom na istraživanju i prevenciji, kao i na suzbijanju antimikrobne otpornosti;

– ističe važnost dodjele dostatnih financijskih sredstava u proračunu za 2021. kako bi se osigurala odgovarajuća i predvidljiva sredstva za agencije Unije, čime bi im se omogućilo ispunjavanje mandata i izvršavanje zadaća;

 

Poslao sam slično pismo g. Pierreu Larrouturouu, glavnom izvjestitelju za proračun za 2021.

 

S poštovanjem,

 

Pascal CANFIN

 

 

PISMO ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU

g. Johan Van Overtveldt

Predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje o smjernicama za proračun za 2021. – dio III. (2019/2213(BUD))

Poštovani g. predsjedniče

S obzirom na iznimnu situaciju s kojom smo trenutačno suočeni, koordinatori odbora ITRE odlučili su podnijeti mišljenje odbora ITRE o smjernicama za proračun za 2021. u obliku ovog pisma, na temelju već obavljenog rada u Odboru.

 

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge,

S poštovanjem,

Cristian-Silviu Buşoi

 

PRIJEDLOZI

1. žali zbog toga što države članice još nisu uspjele postići dogovor o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021.  – 2027. i reformi sustava vlastitih sredstava, čime su ugroženi pravovremeni početak i funkcioniranje novih programa, a time i sposobnost Unije da ostvari svoje političke prioritete, uključujući europski zeleni plan, te time doprinese smanjenju emisija stakleničkih plinova na nultu neto-stopu do 2050.; napominje da je VFO temelj za godišnji proračun te da u nedostatku uredbe o VFO-u smjernice za proračun za 2021. mogu odražavati samo općenito stajalište Parlamenta o VFO-u;

2. naglašava da bi proračun za 2021. trebao omogućiti Uniji da ispuni svoje obveze u okviru Pariškog sporazuma, uključujući načelo „nenanošenja štete”, te da se uskladi s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja na razinu ispod 1,5°C; u tom pogledu ustraje u tome da bi se sljedeći proračun trebao usredotočiti na održivi razvoj, energetsku tranziciju, stvaranje radnih mjesta i preokretanje trenda gubitka biološke raznolikosti; podsjeća da je potrebno povećati troškove povezane s klimatskim promjenama na najmanje 25 % rashoda EU-a tijekom novog razdoblja VFO-a, a što prije na 30 %, poštujući pritom više specifične ciljeve u drugim programima poput dogovorenih 35 % u programu Obzor Europa;

3. dodaje da je jedan od glavnih političkih prioriteta osigurati konkurentnost i održivost industrije EU-a, što podrazumijeva smanjenje administrativnog opterećenja, među ostalim za programe EU-a, kao i revidiranje aktualnih pravila EU-a o državnim potporama, a da se pritom ne ugrozi funkcioniranje unutarnjeg tržišta; vjeruje da je ekonomsko blagostanje izravno povezano s globalnom industrijskom konkurentnošću i učinkovitim klimatskim politikama; inzistira na tome da će biti potrebna znatna ulaganja u inovacije, uključujući digitalne tehnologije i energetski intenzivne sektore, kako bi se ojačala konkurentnost, razvile buduće vještine i stvorila radna mjesta;

4. ističe da će novi naslov 1. („Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo”) biti ključan za poticanje održivog gospodarskog rasta koji se temelji na inovacijama te postupnog i disruptivnog istraživanja i inovacija u cilju prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo i društvo do 2050. u skladu s Pariškim sporazumom; nadalje, naglašava važnost novog naslova 5. („Sigurnost i obrana”), koji obuhvaća novi Europski fond za obranu i sredstva za nuklearnu sigurnost i razgradnju nuklearnih postrojenja;

5. podsjeća na stajalište Parlamenta o ukupnoj financijskoj omotnici za program Obzor Europa u iznosu od 120 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.) i na kontinuirano prekobrojne prijave za taj program tijekom proteklog VFO-a, što znači da se moglo financirati mnogo više visokokvalitetnih projekata u području istraživanja i inovacija da su bila osigurana sredstva Unije; poziva Komisiju da na odgovarajući način predstavi nacrt proračuna za 2021. kako bi se osiguralo neprekidno ambiciozno financiranje aktivnosti u području istraživanja i inovacija, među ostalim, u područjima koja su presudna za stratešku autonomiju EU-a i za međunarodnu konkurentnost, kojima se podupiru prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo do 2050., općeniti ciljevi europskog zelenog plana i postizanje ciljeva održivog razvoja, koja donose koristi njegovim građanima i društvu, kao što su digitalna transformacija, mobilnost, energija, zdravstvena skrb i svemir, te kojima se podupire plasiranje inovativnih proizvoda i usluga na tržište; u tom kontekstu podsjeća da je potrebno na uravnotežen način podupirati temeljna i primijenjena istraživanja; poziva na smanjenje regionalnih neravnoteža u pogledu kapaciteta u području istraživanja i razvoja unutar EU-a; podsjeća da su istraživačka i inovacijska partnerstva učinkovita sredstva za poticanje zajedničkog istraživanja i uključivanje industrijskog sektora u taj program te da bi ih stoga trebalo ojačati; osim toga, naglašava potrebu za koordinacijom znanstvenih i istraživačkih aktivnosti izvan europskih granica, čime će se osigurati odgovarajući okvir za međunarodnu suradnju;

6. ističe da sva područja proračuna trebaju doprinijeti općenitim ciljevima europskog zelenog plana i ciljevima UN-a u pogledu održivog razvoja; ponovno ističe znatne potrebe za financiranjem i dodatnim ulaganjima za provedbu tih ciljeva; u tom kontekstu podsjeća na važnost uvođenja fonda za pravednu tranziciju radi suočavanja sa socijalnim, socio-ekonomskim, tehnološkim i okolišnim učincima na radnike, sektore i zajednice na koje negativno utječe prelazak s ovisnosti o ugljenu i ugljiku te poziva na solidno financiranje tog fonda i na to da se metodologijom raspodjele sredstava zajamči da nijedna regija EU-a ne zaostaje u energetskoj tranziciji; u tom pogledu ponavlja stajalište Parlamenta da bi nove instrumente trebalo financirati svježim novcem umjesto da se smanjuju sredstva za druge programe EU-a;

7. naglašava važnost Instrumenta za povezivanje Europe kao ključnog instrumenta za postizanje ciljeva energetske unije i omogućavanje ostvarenja obveza Unije u okviru Pariškog sporazuma, poziva da se odgovarajuća odobrena sredstva dodijele tom programu, posebno za njegov energetski potprogram, te inzistira na tome da se odabir prioritetnih projekata energetske infrastrukture uskladi s europskim zelenim planom; ističe da je potrebno poduprijeti preobrazbu europskog sektora mobilnosti kako bi se postigao održiv, čist i konkurentan promet u Uniji;

8. naglašava potrebu za ambicioznim nacrtom proračuna, posebno za nove programe poput programa Digitalna Europa, čiji je cilj potaknuti ulaganja u ključna područja budućnosti, kao što su umjetna inteligencija, kibersigurnost, superračunalstvo i napredne digitalne vještine, koja što prije moraju postati operativna kako bi se doprinijelo povećanju konkurentnosti EU-a i premošćivanju digitalnog jaza kada je riječ o rodnim razlikama u sektoru IKT-a i geografskoj neravnoteži u pogledu digitalne spremnosti između država članica; osim toga, poziva na korištenje svih mogućih programa EU-a kako bi se Europa pripremila za digitalno doba i ostvarila digitalni suverenitet; snažno se protivi svim smanjenjima sredstava u odnosu na prijedlog Komisije, osobito u područjima koja su usmjerena na ostvarenje digitalnog društva u čijem je središtu čovjek, te ističe ključnu ulogu digitalizacije javnih uprava i interoperabilnosti sustava IT-a na svim razinama vlasti u interesu građana i poduzeća;

9. naglašava važnost malih i srednjih poduzeća (MSP) te mikropoduzeća i novoosnovanih poduzeća kao ključnog dijela gospodarstva EU-a s obzirom na to da pružaju velik broj radnih mjesta, uključujući većinu novih radnih mjesta u EU-u, te podsjeća da MSP-ovi imaju vitalnu ulogu u istraživanju i inovacijama te primjeni rezultata istraživanja i inovacija; poziva na jaču potporu MSP-ovima te klasterima i mrežama MSP-ova u proračunu za 2021.; snažno potiče Komisiju da osigura dostatno financiranje i neometan prelazak s programa COSME na novi Program jedinstvenog tržišta i s Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i drugih financijskih instrumenata na fond InvestEU; ističe da je potrebno olakšati pristup financiranju za MSP-ove tijekom cijelog ciklusa istraživanja, razvoja i inovacija te u tom kontekstu pozdravlja ulogu Europskog vijeća za inovacije (EIC);

10. podsjeća na stajalište Parlamenta o ukupnoj financijskoj omotnici za svemirski program u iznosu od 15 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.); u tom pogledu poziva Komisiju da predstavi odgovarajući nacrt proračuna za 2021.; upozorava na rizik nedovoljnog financiranja kojim se ugrožavaju postojeći vodeći programi kao što su Galileo, EGNOS i Copernicus, kao i pokretanje važnih novih programa, ponajprije GovSatCom-a i svijesti o situaciji u svemiru (SSA), te ograničava vodeća uloga Europe u relevantnim sektorima kao što su sigurnost, obrana, civilna zaštita i zaštita okoliša i javne službe; naglašava važnost svemirskog programa za doprinos ciljevima europskog zelenog plana i osiguravanje odgovarajućeg praćenja njegova napretka; žali zbog toga što Komisija u svojem prijedlogu nije dostatno povećala ljudske i financijske resurse za novu Agenciju Europske unije za svemirski program nakon što je privremenim međuinstitucijskim sporazumom proširen popis njezinih zadaća;

11. podsjeća na važnu ulogu koju agencije EU-a imaju u postizanju političkih ciljeva koje utvrđuje zakonodavac; stoga poziva na to da se svim agencijama dodijele dostatni financijski i ljudski resursi u skladu s njihovim zadaćama i odgovornostima; posebno ističe potrebu za znatnim jačanjem Europske agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER), koja već dugi niz godina nema dovoljno sredstava ni osoblja, čime je ugroženo njezino funkcioniranje i sposobnost obavljanja zadatka praćenja i transparentnosti tržišta, kao i dodatnih zadataka koji su joj povjereni najnovijim zakonodavstvom, uključujući paket za čistu energiju; inzistira na tome da Komisija taj problem riješi već u svojem nacrtu proračuna; osim toga, podsjeća da su Agenciji za potporu BEREC-u potrebna dodatna sredstva koja će odgovarati njezinim zadaćama utvrđenim u uredbi o BEREC-u i Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija.

 

 

 

PISMO ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA

g. Johan Van Overtveldt

Predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje  o smjernicama za proračun za 2021. – dio III. (2019/2213(BUD)) – Izvjestitelj za mišljenje, g. Leszek Miller

Poštovani g. predsjedniče

u okviru navedenog predmeta, Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača odlučio je Vašem odboru podnijeti mišljenje u obliku pisma.

Odbor je odlučio pozvati Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti niže navedene prijedloge.

S poštovanjem,

dr. sc. Petra De Sutter, dr. med.

Predsjednica

 

 

Prilog: Prijedlozi

 

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uzme u obzir sljedeće prijedloge:

A. budući da je proračun Unije za 2021. prvi u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.;

 

B. budući da je Parlament od studenog 2018. spreman pregovarati o novom VFO-u, ali da se Vijeće dosad nije upuštalo u punopravne pregovore, a razdoblje u kojem se može iskoristiti prilika za postizanje sporazuma sve je kraće;

 

C. budući da unutarnje tržište od svojeg osnivanja uvelike doprinosi rastu, konkurentnosti i zapošljavanju u Uniji, što je omogućilo slobodnije kretanje osoba, roba, usluga i kapitala u Uniji, dovelo do novih prilika i ekonomije razmjera za europska poduzeća, posebno mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP-ove), doprinijelo stvaranju radnih mjesta i ponudilo veći izbor po nižim cijenama za potrošače uz istodobno jamčenje njihove zaštite i visoke kvalitete ponuđenih proizvoda i usluga; budući da je unutarnje tržište ključni element za postizanje preobrazbe u održivo gospodarstvo koje učinkovito koristi resurse i energiju kako bi se odgovorilo na sve veći pritisak klimatskih promjena; budući da bi dovršenje uspostave jedinstvenog tržišta i dalje trebalo biti jedan od prioriteta u proračunu za 2021.;

 

D. budući da se jedinstveno digitalno tržište treba smatrati jednim od ključnih elemenata općeg jedinstvenog tržišta, čija je učinkovita provedba uvjet sine qua non za učinkovito funkcioniranje jedinstvenog tržišta u cjelini, od čega će koristi imati i građani i poduzeća;

 

1. pozdravlja ambiciju izvjestitelja Parlamenta za dio III. proračuna u pogledu iznosa od 883 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) za program jedinstvenog tržišta za 2021. koji odgovara prijedlogu Parlamenta za sljedeći VFO (2021. – 2027.) da se znatno poveća potrošnja za klaster jedinstvenog tržišta u odnosu na prijedlog Komisije za gotovo pola (tj. za 48,5 % u cijenama iz 2018.), uzimajući u obzir očekivani profil potrošnje za taj program, što jasno pokazuje njegovu važnost; naglašava potrebu za zadržavanjem tih omjera odobrenih sredstava u predstojećim pregovorima; izražava razočaranje revidiranim „okvirom za pregovore” o VFO-u za razdoblje od 2021. do 2027. koji je predstavio predsjednik Europskog vijeća i kojim se odobrena sredstva za program jedinstvenog tržišta smanjuju za 57,1 %;

 

2. snažno potiče države članice da zadrže visoku razinu obveza za novi program jedinstvenog tržišta[16] (uključujući bivše aktivnosti u okviru programa COSME), u kojem se razmatraju fragmentacija jedinstvenog tržišta, osnaživanje i zaštita potrošača te omogućavanje mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima da u potpunosti iskoriste dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta koje je nužno za razvoj europskoga gospodarstva uz usredotočenje na održivost;

 

3. pozdravlja komunikacije Komisije na temu „Oblikovanje digitalne budućnosti Europe” i „Europska strategija za podatke”, kao i bijelu knjigu Komisije o umjetnoj inteligenciji jer sve tri inicijative sadržavaju važna promišljanja o zaštiti potrošača i usklađenim pravilima za poduzeća na jedinstvenom tržištu; naglašava važnost dostatnog financiranja digitalnih inicijativa Komisije kao dijela programa povezanih s VFO-om;

 

4. pozdravlja nove inicijative za europski zeleni plan koje je predložila Komisija, a posebno one koje se odnose na „Osnaživanje potrošača u zelenoj tranziciji” jer je promicanje predanosti potrošača održivoj potrošnji ključno za ostvarenje prioriteta zelenog plana; naglašava važnost podizanja razine osviještenosti potrošača i usmjeravanja sredstava na mjere kojima se promiče održiva potrošnja kao dio budućih potrošačkih politika u okviru programa jedinstvenog tržišta (VFO);

 

5. ističe da su za ostvarenje sveobuhvatnih obrazaca održive potrošnje ključna pravila jedinstvenog tržišta kako bi se potaknuli proizvodi i usluge, procesi i poslovni modeli usmjereni na ostvarenje kružnosti s pomoću zahtjeva za održivost i trajnost u skladu s ciljevima europskog zelenog plana; podsjeća da bi se radi potpore našem gospodarstvu na putu prema održivosti uz očuvanje konkurentnosti s pomoću programa jedinstvenog tržišta (VFO) trebalo osigurati odgovarajuće financiranje ciljanih mjera;

 

6. traži da se dodijele dodatna sredstva za potpunu provedbu jedinstvenog digitalnog pristupnika, koja bi se u više država članica mogla suočiti s kašnjenjima; napominje da programi za e-upravu, čiji je cilj modernizacija javne uprave i rješavanje digitalizacije javnih usluga, nude dodanu vrijednost za sve koji sudjeluju u jedinstvenom tržištu, posebno za građane i poduzeća; podsjeća na potrebu da se dodijeli dovoljno sredstava za pokretanje ambicioznih projekata u tom području;

 

7. podsjeća da je zaštita potrošača jedno od najvažnijih područja politike EU-a za građane jer se u okviru nje posebno podupiru potrošači u ranjivom položaju; ističe stalnu potrebu za poboljšanjem potrošačke politike, posebno s obzirom na nove izazove u digitalnim i fizičkim područjima odgovarajućim financiranjem i provedbom postojećih odredbi usmjerenih posebno na borbu protiv nepoštenih poslovnih praksi na jedinstvenom tržištu;

 

8. naglašava da učinkovita provedba pravila jedinstvenog tržišta ima važnu ulogu u politici zaštite potrošača tako što osigurava da se potrošačima nude sigurni i usklađeni proizvodi i usluge, i na internetskom tržištu i na onome izvan interneta; ističe potrebu za većom suradnjom između tijela za nadzor tržišta na razini EU-a i potrebu za jačanjem postojećeg okvira; stoga traži posebno financiranje u tom području u okviru programa jedinstvenog tržišta (VFO);

 

9. naglašava važnost povećanja razine odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za modernizaciju carinske unije, kao potpore provedbi Carinskog zakonika Unije i razvoju elektroničkih carinskih sustava; napominje da su u okviru političkoga klastera jedinstvenog tržišta predviđena samo odobrena sredstva za financiranje programa Carina, no smatra da bi se tim klasterom trebalo obuhvatiti i financiranje instrumenta za carinski nadzor[17]; istodobno naglašava da smanjenje od 31 % predviđeno u prijedlogu predsjednika Europskog vijeća o programu Carina i instrumentu financijske potpore za opremu za carinski nadzor ugrožava ostvarivanje ciljeva obaju programa;

 

10. zabrinut je da bi, ako Vijeće ne dogovori pregovaračko stajalište, pregovori s Parlamentom mogli kasniti i da to podrazumijeva rizik od odgađanja stupanja na snagu programa koji bi trebali početi 2021., posebno novog programa jedinstvenog tržišta, kao i program Carina i instrument za carinski nadzor, koji nije nastavak postojećeg programa nego nova inicijativa.

 

 

 

 

PISMO ODBORA ZA PROMET I TURIZAM

G. Johan Van Overtveldt

Predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje o smjernicama za proračun za 2021. – dio III. (2019/2213(BUD))

Poštovani g. predsjedniče,

u okviru navedenog predmeta, Odbor za promet i turizam bio je zadužen za podnošenje mišljenja Vašem odboru. Koordinatori odbora TRAN odlučili su 23. ožujka 2020. to mišljenje podnijeti u obliku pisma.

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za proračune da u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge.

S poštovanjem,

 

((potpisano)) Karima Delli

PRIJEDLOZI

1. traži ambiciozan proračun za sektor prometa u EU-u, kojim se u obzir uzimaju izazovi koji se tek pojavljuju, nove prilike i aktualni politički prioriteti prometne politike EU-a;

 

2. naglašava da je prometna politika EU-a od ključne važnosti za gospodarski, socijalni i okolišni razvoj Europe i njezinu održivost, kao i za osiguravanje teritorijalne dostupnosti i povezivosti za sve regije Unije; stoga odlučno traži da se za prometnu politiku EU-a osiguraju primjerena i dostatna financijska sredstva kako bi se razvile održive vrste prijevoza te osigurali rast, radna mjesta i konkurentnost u Europi, ali i u najudaljenijim, otočnim ili nepovoljnim geografskim područjima; naglašava važnost većih ulaganja u istraživanje i inovacije te u socijalnu i teritorijalnu koheziju kako bi se odgovorilo na okolišne izazove te povećala i učvrstila prekogranična i međuregionalna povezanost;

 

3. naglašava da proračun za 2021. mora odražavati prioritete koje je Parlament utvrdio u Rezoluciji od 14. studenoga 2018. o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) te da bi se njime trebala osigurati potrebna sredstva za oba projekta pokrenuta u okviru trenutačnog VFO-a i za nove projekte na temelju VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.; ponavlja, stoga, da je važno osmisliti plan za nepredviđene situacije kojim bi se zaštitili korisnici i osigurao kontinuitet projekata u slučaju da se trenutačni VFO treba produžiti i nakon 2020.;

 

4. smatra da financiranje EU-a u području prometa mora biti u skladu s regulatornim zahtjevima zelenog plana te da se treba zajamčiti potpuna usklađenost s Pariškim sporazumom; stoga naglašava da su visoka razina financiranja te učinkovito i na rezultate usmjereno korištenje sredstava u prometnom portfelju programa Obzor 2020., kao i u okviru programa i zajedničkih poduzeća u sklopu kojih će se ostvarivati ti ciljevi, od iznimne važnosti; ističe važnost projekata i programa u područjima dekarbonizacije, digitalizacije i pravedne tranzicije;

 

Važnost prometa za postizanje ciljeva zelenog plana

 

5. ponavlja da promet mora doprinijeti postizanju klimatske neutralnosti do 2050., za što će biti potrebna velika financijska ulaganja, i ne smije štetiti ukupnoj konkurentnosti europske industrije na svjetskom tržištu;

 

6. stoga naglašava da će odgovarajuće financiranje projekata u području prometa biti ključno za ubrzanje prelaska na održivu, sigurnu, pametnu, interoperabilnu i pristupačnu mobilnost uz pomoć mjera koje se temelje na novim tehnologijama, uz poticanje multimodalnog prometa, razvoja automatizirane i povezane multimodalne mobilnosti te povećanja proizvodnje i korištenja održivih alternativnih goriva te mjesta za punjenje vozila na alternativna goriva;

 

7. naglašava da je važno da zeleni plan bude popraćen pravednom, uključivom i nediskriminatornom tranzicijom kako bi se osigurala prilagodba poduzeća, malih i srednjih poduzeća i radnika u prometnom sektoru i pružila podrška najviše pogođenim regijama i zajednicama; smatra da je važno osigurati odgovarajuća financijska sredstva za taj proces prilagodbe, uključujući poticaje za održiva ulaganja, kao i osposobljavanje radnika u sektoru kako bi stekli nove kompetencije za moguća nova radna mjesta te nove zahtjeve i vještine;

 

8. naglašava da je javni prijevoz ključan za promicanje okolišno, klimatski i gospodarski održivih društava te za borbu protiv socijalne isključenosti i negativnog trenda depopulacije u izoliranim područjima niske gustoće naseljenosti; u tom smislu poziva na povećanje potpore za prometnu infrastrukturu i promicanje javnog prijevoza i održive mobilnosti; proračunom za 2021. trebalo bi poduprijeti provedbu akcijskog plana za uvođenje jedinstvenog i multimodalnog sustava izdavanja karata; preporučuje da se provedu studije kojima bi se ocijenili učinci sustava besplatnog javnog prijevoza, posebno u smislu varijacija u broju putnika, vremena putovanja, broja prometnih nesreća i žrtava te učinka na klimatske promjene;

 

Poticanje vodećih programa

 

9. naglašava da je važno povećati proračun vodećih programa koji su posebno relevantni za postizanje ciljeva EU-a:

– ističe ključnu ulogu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u poticanju razvoja održive i međusobno povezane transeuropske mreže (TEN-T) visokih performansi u području prometne i energetske infrastrukture te infrastrukture digitalnih usluga, kao i u postizanju ciljeva zelenog plana; ponavlja da će se brzim dovršenjem mreže TEN-T znatno doprinijeti socioekonomskoj i teritorijalnoj koheziji u EU-u te ostvarivanju ciljeva Unije u području dekarbonizacije; stoga traži da se u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. poveća proračun za CEF – Promet te da se u skladu s time donese odluka o dodjeli sredstava za 2021., uz puno poštovanje razlika u razvoju infrastrukture među državama članicama; podsjeća da bi se pri kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom planiranju potrošnje za CEF u obzir trebao uzimati pristup usmjeren na rezultate te bi se trebalo tražiti dodanu vrijednost EU-a; žali zbog kašnjenja u dovršenju rada u više država članica, posebno kad je riječ o prekograničnim projektima;

– traži da se proračun programa Obzor 2020. poveća na 120 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.) i sukladno tome njegova komponenta „Pametni gradovi i integrirani promet”, počevši od 2021.;

Zadržavanje postojećih politika

 

10. podsjeća da bi se financijskim sredstvima kohezijske politike za prometnu infrastrukturu trebao nastojati ostvariti cilj ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a koji je utvrđen u Ugovorima; ističe ključnu ulogu prometne politike i ulaganja EU-a u promicanju i jačanju teritorijalne, socijalne i ekonomske kohezije u EU-u; stoga traži da financiranje mreže TEN-T i dalje bude dio kohezijske politike, uključujući sastavnicu potpore za razvoj i modernizaciju sekundarnih, regionalnih i lokalnih veza;

Dodjela posebnih sredstava za održivi turizam

 

11. smatra da je sektor turizma izrazito povezan s prometnim sektorom; odlučno ponavlja svoj poziv na uspostavu zasebne i namjenske proračunske linije za održivi turizam kako bi se bolje odražavale trenutačne i buduće potrebe u pogledu infrastrukture i sigurnosti, važnost turizma u gospodarstvu EU-a kao četvrte najveće izvozne industrije, kao i njegova uloga u području konkurentnosti, zapošljavanja i razvoja socijalnog blagostanja;

Financiranje novih inicijativa

 

12. podupire povećanje sredstava za održivu infrastrukturu fonda InvestEU na 14 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.) za razdoblje 2021. – 2027. uz odgovarajuću dodjelu sredstva u proračunu za 2021.;

13. naglašava važnost jednostavnijeg i učinkovitijeg sustava vlastitih sredstava koji može znatno smanjiti udio doprinosa na temelju BND-a i jamčiti odgovarajuće financiranje rashoda EU-a;

Agencije i europska partnerstva

14. ističe važnu ulogu agencija i europskih partnerstava u poboljšanju učinkovitosti i sigurnosti prometnog sektora i u poticanju smanjenja emisija iz prometa na temelju tehnološkog napretka i pravila; smatra da je osnivanje europskog partnerstva za pomorski sektor ključno za poticanje istraživanja i inovacija u toj vrsti prijevoza; ističe da je važno da se tim agencijama i zajedničkim poduzećima dodijele odgovarajući financijski i ljudski resursi te djelotvorno rukovodstvo kako bi se zajamčilo da se njihove zadaće u potpunosti ispune; poziva Komisiju da aktivnije prati financijsko i administrativno upravljanje agencijama, posebno u vezi sa sukobom interesa;

15. posebno ističe bitnu ulogu Agencije Europske unije za željeznice (ERA) i Zajedničkog poduzeća Shift2Rail u postizanju trajnog prijelaza s cestovnog na željeznički prijevoz; naglašava da poduzeće Shift2Rail ima ključnu ulogu u prevladavanju tehničkih prepreka i poticanju interoperabilnosti kako bi željeznički prijevoz postao jeftiniji, učinkovitiji i privlačniji te kako bi doprinosio smanjenju nesreća i emisija CO2;

16. posebno ističe ulogu zajedničkih poduzeća „Clean Sky 2” i SESAR te Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) u smanjenju emisija CO2 po putniku; ističe vrlo dobre rezultate i ključnu ulogu Zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2” u osiguranju neto napretka zelenih tehnologija za poboljšanje sigurnosti i smanjenje CO2, emisija stakleničkih plinova i razine buke koju proizvode zrakoplovi; poziva na veću uključenost EASA-e u praćenje istraživanja koje provode ta dva zajednička poduzeća i ističe potrebu za brzim pokretanjem programa eko-oznaka, pri čemu bi se iskoristila stručna znanja koja EASA posjeduje u pogledu certifikacije tehnologija; naglašava da je potrebno hitno potaknuti povezivost i povećati učinkovitost defragmentiranjem europskog zračnog prostora inicijativama čiji je cilj povećati sigurnost te smanjiti kašnjenja i negativan učinak zračnog prometa na okoliš;

17. pozdravlja izravnu potporu koju Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) pruža državama članicama pri provedbi zakonodavstva o okolišu i njezinu pomoć u rješavanju problema onečišćenja mora i praćenju emisija; smatra da uz dodatna sredstva Agencija može imati važnu ulogu u podupiranju država članica u njihovim naporima da smanje rizike za okoliš povezane s pomorskim prometom i poboljšaju održivost pomorskog sektora.

 

 

PISMO ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ

g. Johan VAN OVERTVELDT

Predsjednik Odbora za proračune

WIE 05U012

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje o smjernicama za proračun za 2021. – dio III. – 2019/2213 (BUD))

 

Poštovani g. Van Overtveldt,

 

u okviru navedenog predmeta, Odbor za regionalni razvoj bio je zadužen za podnošenje mišljenja Vašem odboru. Odbor REGI to je mišljenje odlučio podnijeti u obliku pisma.

 

* * *

 

Budući da se, u skladu s člankom 174. UFEU-a, ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija smatra ključnim elementom skladnog razvoja Unije te bi VFO kao takav moro u potpunosti podupirati taj cilj EU-a;

 

naglašava da će proračun EU-a za 2021. biti prvi proračun EU-a u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. te da bi se njime trebala poslati jasna poruka i zorno prikazati stajalište Parlamenta za sljedećih sedam godina; proračun bi trebao odražavati političke prioritete Unije i osigurati provedbu programa EU-a kojima se podupire i jača ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija; podsjeća da se tim programima i politikama podržava i znatno doprinosi održivim rješenjima za gospodarski rast, ulaganja i konkurentnost, kao i sigurnim radnim i životnim uvjetima građana, uključujući jednake mogućnosti i nediskriminaciju;

 

smatra da ulaganja u okviru kohezijske i regionalne razvojne politike pokazuju visoku dodanu vrijednost udjela financijskih sredstava diljem Europske unije; te da ona doprinose prioritetima i ciljevima EU-a kao što su zeleni plan, inovacije i digitalno gospodarstvo; naglašava da su održivi razvoj, gospodarski rast i trajno ostvarenje sveukupne i uključive kohezije, koji se trebaju postići smanjenjem razlika i nejednakosti u državama članicama i regijama Europe, univerzalni i temeljni ciljevi postojanja Europske unije;

 

ponavlja da su potrebna dovoljna sredstva za postizanje tih ciljeva, kao i za ambicioznu, pravednu, nesmetanu i uključivu tranziciju i klimatski neutralnu Europu; u tom kontekstu podsjeća na doprinos kohezijske politike istraživačkim i inovacijskim aktivnostima kojima se potiče prijenos naprednih tehnologija; napominje da fondu za pravednu tranziciju treba dodijeliti odgovarajuća financijska sredstva kako nitko ne bi bio zapostavljen i kako bi ga se moglo učinkovito provesti u državama članicama, u cilju zaštite građana u područjima onečišćenima ugljenom i industrijom, ali i u otočnim i udaljenim područjima, koja najteže podnose klimatsku tranziciju; u tom pogledu naglašava da je potrebno osigurati financijska sredstva za 2021. godinu, pri čemu treba voditi računa da se „tradicionalne” i temeljne politike kao što su kohezijska i zajednička poljoprivredna politika ne dovedu u pitanje; nadalje ponavlja svoj zahtjev za izradu plana za nepredviđene situacije kojim bi se osigurao kontinuitet financiranja u slučaju da se trenutačni VFO treba produžiti i nakon 2020.; traži od Komisije da odmah donese takav plan kako bi se izbjegla sva kašnjenja u pokretanju novih programa i kako bi se osigurala neometana i kontinuirana potpora korisnicima;

napominje da se predviđa da će 2020. gospodarski učinak globalnog širenja Covid-a 19 vjerojatno dovesti do novog razdoblja recesije u više država članica pa bi stoga u proračunu EU-a za 2021. za tu svrhu trebala biti predviđena izvanredna financijska sredstva.

S poštovanjem,

Younous Omarjee

 

 

PISMO ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ

G. Johan Van Overtveldt

Predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje o smjernicama za proračun za 2021. – dio III. (2019/2213 (BUD))

Poštovani g. Van Overtveldt,

u okviru navedenog predmeta, Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj bio je zadužen za podnošenje mišljenja Vašem odboru. Na svojoj sjednici od 22. siječnja 2020. to je mišljenje odlučio podnijeti u obliku pisma.

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj razmotrio je predmet 26. ožujka u pisanom postupku. Odlučio je pozvati Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge.

S poštovanjem,

(potpisano) Norbert Lins

 

PRIJEDLOZI

A. budući da bi 2021. trebala biti prva godina provedbe sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i budući da Komisija predlaže novu proračunsku strukturu;

B. budući da je Komisija predložila reviziju zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koja uključuje tri zasebna zakonodavna prijedloga te budući da nedavno reformirani ZPP gotovo sigurno neće stupiti na snagu 2021.;

C. budući da je Komisija predložila uredbu o utvrđivanju određenih prijelaznih odredbi za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) u pogledu njihovih sredstava i primjene u godini 2021.;

D. budući da će najveći udio proračunskih rashoda i dalje biti namijenjen za područje poljoprivrede i ruralnog razvoja jer, za razliku od većine ostalih sektora, potrošnja na razini Unije uvelike zamjenjuje nacionalnu potrošnju; budući da je ključno osigurati da se svi novi zahtjevi iz poljoprivrednog sektora do kojih dolazi na temelju europskog zelenog plana na odgovarajući način podupru dodatnim proračunskim sredstvima;

1. poziva Komisiju da predloži proračunsku strukturu koja je u skladu s općim načelima jedinstva, univerzalnosti, jedne godine, specifikacije, a posebno s načelom transparentnosti i dobrog financijskog upravljanja kako bi Parlament mogao u potpunosti izvršavati svoju nadzornu ovlast; stoga apelira na Komisiju da predloži dovoljno detaljnu proračunsku strukturu za poljoprivredu i ruralni razvoj, kao što je to slučaj u aktualnom VFO-u;

2. prima na znanje da će ZPP, zajedno s ostalim politikama Unije, imati važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva zelenog plana;

3. ponavlja stajalište Parlamenta da bi proračun ZPP-a trebalo zadržati barem na aktualnoj razini, posebno u svjetlu novih zahtjeva koji će biti upućeni kako bi se doprinijelo ciljevima Unije u području klime i biološke raznolikosti, u skladu s Pariškim sporazumom, te u području sigurnosti opskrbe hranom, gospodarskog rasta, teritorijalne i socijalne ravnoteže, zdravstvenih i gospodarskih kriza, tržišta na kojima postoji rizik od volatilnosti ili zatvaranja, kao i ostalih faktora koji utječu na sigurnost opskrbe hranom;

4. poziva Komisiju da u svojem prijedlogu i naknadnom aktu o izmjeni nacrta proračuna za 2021. u obzir uzme ishod političkog dogovora koji se treba postići o prijelaznim mjerama za 2021. godinu (COM(2019)0581, 2019/0254(COD)); nadalje, poziva države članice da pravodobno dodijele dostatna sredstva za kontinuirano poboljšanje kvalitete podataka i pokazatelja o kojima se izvješćuje Unija radi potpune sukladnosti s politikom „proračuna za rezultate”; insistira na visokoj kvaliteti podataka i pokazatelja radi pravilne ocjene ZPP-a;

5. apelira na države članice da rješavaju demografski problem i nedostatnu generacijsku obnovu s kojima se suočava poljoprivredni sektor te insistira na donošenju dostatnih mjera potpore za mlade poljoprivrednike i rodnu ravnopravnost u ruralnom području;

6. i dalje insistira na tome da bi prihodi u proračunu Unije koji proizlaze iz namjenskih prihoda ili sredstava vraćenih zbog nepravilnosti do kojih je proteklih godina došlo u području poljoprivrede trebali ostati u tom sektoru;

7. podsjeća da je znatan udio sredstava iz programa Obzor Europa potrebno namijeniti za poljoprivredno-prehrambeni sektor, posebno u širem kontekstu strategije „od polja do stola”; uvjeren je u važnost istraživanja, razvoja i inovacija u tom sektoru te vjeruje da se treba osigurati da rezultati istraživanja i inovacija dopru do poljoprivrednih gospodarstava; podupire povećanje odobrenih sredstava za taj program kako bi se osigurala sigurna i visokokvalitetna hrana te inovativni oblici poljoprivrede u Uniji;

8. traži kontinuiranu potporu za tekući i novi pilot-projekt i pripremna djelovanja.

 

 

PISMO ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE

g. Johan Van Overtveldt

Predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje o smjernicama za proračun za 2021., dio III. (2019/2213 (BUD))

Poštovani g. predsjedniče

u okviru navedenog predmeta, Odbor za kulturu i obrazovanje bio je zadužen za podnošenje mišljenja Vašem odboru.

U ime odbora CULT i u bliskoj suradnji s izvjestiteljem odbora CULT za proračun za 2021. Romeom Franzom željela bih Vam podnijeti sljedeće prijedloge za proračun za 2021. Ti bi se prijedlozi trebali smatrati doprinosom odbora CULT „Smjernicama za proračun za 2021.” koje priprema Odbor za proračune.

S poštovanjem,

Sabine Verheyen

 

PRIJEDLOZI

1. ponovno potvrđuje važnost programâ u području mladih, građanstva, obrazovanja i kulture te potrebu za pružanjem nužnog financiranja kako bi se ispunila očekivanja građana i ambiciozni ciljevi tih programa; smatra da je odgovarajuće povećano financiranje od ključne važnosti za budućnost Europe te da bi većem broju sudionika, osobito onima s manje mogućnosti, pružilo priliku da iskoriste prednosti tih programa; smatra da kulturni, kreativni i obrazovni programi raspolažu kapacitetima za jačanje svojih društvenih ciljeva, uz poseban naglasak na uključenost i geografsku ravnotežu, te da mogu doprinijeti ostvarenju cilja Unije koji se odnosi na savladavanje globalnih izazova kao što su, među ostalim, klimatske promjene i digitalizacija; insistira na tome da proračun za 2021. bude znatno veći od proračuna za 2020. te da se zatim godišnja dodijeljena sredstva linearno i postupno povećavaju kako bi se od prve godine proširio pristup i izbjeglo nerazmjerno povećanje i problemi pri apsorpciji u završnim godinama višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027.; potiče Komisiju da predstavi plan za nepredviđene situacije kako bi se zajamčilo kontinuirano financiranje svih programa financiranja Unije od početka 2021., u slučaju da ne bude moguće zaključiti pregovore o VFO-u do kraja 2020.; ponavlja da treba staviti snažan naglasak na društvene izazove potaknute klimatskim promjenama i da proračun dodijeljen za ERASMUS+, Europske snage solidarnosti i Program Kreativna Europa treba odgovarati političkim ambicijama tih programa i poslužiti poticanju održivog razvoja i ekološke tranzicije; naglašava da su obrazovanje i kultura ključna područja oblikovanja i promicanja ravnopravnosti spolova te stoga poziva da se u sve programe uvrste rodno osviještene politike i načela poštovanja ravnopravnosti spolova pri donošenju proračuna, kao i na to da se uzmu u obzir pri suočavanju s društvenim izazovima;

 

2. podsjeća da je Erasmus+ vodeći program za promicanje mobilnosti u svrhu učenja među osobama svih dobnih i društvenih skupina te da broj prijava znatno premašuje dostupna financijska sredstva; naglašava da je program Erasmus+ europska priča o uspjehu, da se u okviru njega okupljaju ljudi, razvijaju međuljudske i radne vještine, promiče međukulturno učenje i podupire istinski europski osjećaj pripadnosti; stoga ponavlja da proračun za 2021. mora biti u skladu sa zahtjevom za utrostručenje proračuna programa Erasmus+ u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027.; ističe da bi nove inicijative u području građanstva, mladih, obrazovanja i kulture, kao što je inicijativa europskih sveučilišta u okviru programa Erasmus, mogle doprinijeti raspravama o budućnosti Europe te uistinu utjecati na živote građana, kao i na način na koji oni doživljavaju Uniju; ističe, međutim, da potpora Parlamenta novim inicijativama ovisi o konačnim iznosima proračuna tih programa; ponavlja da su u tom pogledu novim inicijativama potrebna svježa financijska sredstva;

 

3. ističe vrijednost programa Kreativna Europa kad je riječ o podupiranju audiovizualnih, kreativnih i kulturnih industrija i sektora Unije; podsjeća na činjenicu da je taj program uvelike nedovoljno financiran, što se odrazilo u trajno niskim stopama uspješnosti financiranja projekata u okviru tekućeg programa, posebno u potprogramu kulture; insistira na potrebi neophodnog povećanja sredstava kako bi se ostvarili ciljevi programa i očekivanja građana; podsjeća na činjenicu da proračun za 2021. mora biti u skladu s potrebom udvostručenja sredstava za program Kreativna Europa u okviru VFO-a za razdoblje od 2021. do 2027.; poziva Komisiju da poboljša svoju vanjsku komunikacijsku strategiju, a time i pristup građana informacijama o aktivnostima Unije; ponovno ističe da Komisija mora razmotriti nove načine i sredstva za izvještavanje o aktivnostima Unije; stoga poziva Komisiju da dodatno diversificira alate za informiranje koji se trenutačno koriste i promiču u kontekstu „multimedijskih aktivnosti”;

 

4.  smatra da su Europske snage solidarnosti temeljni instrument za promicanje angažmana građana diljem Unije i jačanje građanstva Unije; inzistira na tome da proračun za Europske snage solidarnosti za 2021. bude u skladu s brojnim očekivanjima mladih diljem Europe, osobito kad je riječ o potprogramu volontiranja; poziva na dodjelu dostatnih sredstava za pokrivanje velike potražnje za volonterskim mjestima;

 

5.  ističe uspjeh programa „Europa za građane” i njegov značaj u jačanju osjećaja pripadnosti Europskoj uniji te poticanju demokratskog sudjelovanja građana kao i njihova uključivanja u djelovanje Unije; ponavlja da je potrebno osigurati nužno povećanje financiranja potprograma „Uključivanje i sudjelovanje građana” u okviru novog programa „Građani, jednakost, prava i vrijednosti” te podsjeća na to da bi njegov udio trebao iznositi 27,26 % ukupnog proračuna programa;

 

6.  zabrinut je zbog situacije proizašle iz krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19; poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere kako bi se pružila potpora korisnicima programâ Unije u područjima kulture i obrazovanja; ističe da je kreativnom sektoru, koji je teško pogođen krizom, potrebna dodatna potpora; poziva Komisiju da razradi koordiniran pristup među državama članicama kako bi se nakon krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 osigurala dostatna ulaganja u područja kulture, obrazovanja, mladih i građanstva i kako bi se izbjegla situacija slična onoj nakon financijske i ekonomske krize 2009. kada je javna potrošnja u tim područjima u Uniji znatno opala.

 

 

 

PISMO ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE

G. Johan Van Overtveldt

Predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

 

 

Predmet: Mišljenje o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2021., dio III. – Komisija (2019/2213(BUD))

Poštovani g. predsjedniče,

sukladno navedenom postupku, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove pozvan je da Vašem odboru predstavi mišljenje u skladu s onim što je odlučeno u okviru pisanog postupka od 19. ožujka 2020.

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u svoje opće smjernice za pripremu proračuna za 2021. dijela III. – Komisija uključi sljedeće prijedloge:

 

S poštovanjem,

(potpis) Juan Fernando López Aguilar

 

PRIJEDLOZI

– uzimajući u obzir tematsko izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) od 8. listopada 2018. o globalnom zagrijavanju od 1,5 °C[18],

– uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012[19],

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.[20],

– uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[21],

– uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije[22],

– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2020.[23] i zajedničke izjave Parlamenta, Vijeća i Komisije koje su mu priložene,

– uzimajući u obzir privremeno izvješće od 14. studenoga 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora[24] i Rezoluciju od 10. listopada 2019. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana[25],

– uzimajući u obzir Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu[26],

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od ... 2020. o proračunskim smjernicama za 2021. (00000/2019),

– uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0000/2020),

A. budući da u skladu s člankom 311. UFEU-a Unija osigurava sredstva potrebna za ostvarenje ciljeva svojih politika, a proračun se u potpunosti financira iz vlastitih sredstava;

B. budući da u skladu s člankom 312. UFEU-a Vijeće jednoglasno donosi višegodišnji financijski okvir (VFO) uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta danu većinom glasova njegovih zastupnika;

C. budući da sadašnji VFO završava krajem 2020. i budući da bi 2021. trebala biti prva godina provedbe novog VFO-a;

D. budući da je Parlament od studenog 2018. spreman pregovarati o VFO-u, ali da Vijeće dosad nije održalo konstruktivne pregovore s Parlamentom osim minimalnog kontakta na marginama Vijeća za opće poslove; budući da je rok za postizanje dogovora u Europskom vijeću u više navrata produljivan;

E. budući da bi, ako se novi VFO ne donese na vrijeme, moglo biti obustavljeno nekoliko programa EU-a jer će njihova pravna osnova prestati vrijediti; budući da bi se u tom slučaju trebao uspostaviti zaštitni mehanizam u obliku privremenog proširenja gornjih granica i drugih odredbi zadnje godine trenutačnog okvira u skladu s člankom 312. stavkom 4. UFEU-a;

F. budući da bi se, u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (c) Pariškog sporazuma, financijski tokovi trebali „uskladiti s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene”;

G. budući da je sadašnja Komisija kao svoj prioritet istaknula geopolitiku te je pokazala namjeru za suočavanje s izazovima povezanima s klimom i okolišem, što smatra „presudnim zadatkom” ove generacije;

H. budući da će azil i migracije ostati visoko na popisu prioriteta EU-a; budući da su mjere solidarnosti, među kojima su programi premještanja, preseljenja ili humanitarni prihvat, ključne dok se ne provede svrhovita reforma zajedničkog europskog sustava azila; budući da će državama članicama i dalje biti potrebna financijska potpora za prihvat i registraciju osoba koje trebaju međunarodnu zaštitu, obradu zahtjeva za azil i dostojanstveno vraćanje osoba bez prava boravka;

I. budući da su zakonite i dobro upravljane migracije važne da bi se osigurao primjeren odgovor na promjenjivo tržište rada; budući da su za pravilnu integraciju tražitelja azila potrebna financijska sredstva;

J.  budući da je Turska i dalje zemlja s najvećim brojem izbjeglica u svijetu i da trenutačno traju rasprave o tome kako bi EU trebao nastaviti pružati potporu Turskoj nakon što prestane njezina obveze u okviru Instrumenta EU-a za izbjeglice u Turskoj;

K. budući da je učinkovita zaštita vanjskih granica EU-a preduvjet za pravilno funkcioniranje schengenskog prostora i slobodno kretanje unutar EU-a; budući da učinkovita zaštita vanjskih granica mora biti u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom, a posebno s pravom na azil i načelom zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja; budući da će se uspostavom punopravnog sustava europske granične i obalne straže povećati zajedničke odgovornosti država članica i Unije za vanjske granice, dok države članice zadržavaju primarnu odgovornost za upravljanje svojim vanjskim granicama;

L. budući da vrlo složena i promjenjiva priroda prijetnji sigurnosti EU-a zahtijeva sveobuhvatan i koordiniran pristup u okviru kojeg se povezuju vanjska i unutarnja dimenzija i ulaže u izgradnju kapaciteta i pojačanu suradnju kako bi se poboljšala sposobnost Unije i njezinih država članica da učinkovito i djelotvorno sprečavaju i rješavaju te prijetnje;

M. budući da je o budućem programu „Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti” postignut djelomičan dogovor s Vijećem i da je on uključen u stajalište Parlamenta u prvom čitanju; budući da je taj program od strateške važnosti za jačanje europskog građanstva i da stoga nužno razmjerno financiranje; budući da on uključuje novi potprogram „Vrijednosti Unije” u okviru kojeg bi se pružila financijska potpora organizacijama civilnog društva koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj i transnacionalnoj razini u promicanju prava, čime se također jačaju zaštita i promicanje vrijednosti Unije i poštovanje vladavine prava te se doprinosi demokratskom dijalogu, transparentnosti i dobrom upravljanju, uključujući u slučajevima smanjenja prostora za djelovanje civilnog društva;

Proračun za 2021.: europski zeleni plan mora uspjeti...

1. ustrajan je u tome da je proračun EU-a ključan kako bi se moglo odgovoriti na izazove s kojima se Unija suočava i da on odražava razinu ambicije država članica i institucija;

2. žali zbog nedovoljne pozornosti posvećene apelu znanstvenika Međuvladina panela o klimatskim promjenama iznesenom u njihovu posljednjem izvješću kojim se poziva na radikalno djelovanje kako bi se zadržao korak s ekološkom tranzicijom, s obzirom na njihovo upozorenje da se koncentracija CO2 u razdoblju 2018. – 2019. povećala tri puta brže nego 1960-ih; naglašava činjenicu da je preostalo još svega nekoliko godina kako bi se spriječilo potpuno izmicanje kontrole nad klimatskim promjenama;

3. napominje da smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 % do 2030. predstavlja golem izazov, posebno u pogledu izolacije građevina, razvoja javnog prijevoza i postizanja poljoprivredne i socijalno pravedne tranzicije; ustrajan je u tome da je za uspjeh u tom dosad nezabilježenom pothvatu, u samo deset godina, potrebno hitno djelovati, uz snažan proračun EU-a počevši od 2021.;

... a građani EU-a moraju se zaštititi od iduće financijske krize

4. zabrinut je zbog rizika od nove financijske krize, kako su istaknule međunarodne financijske institucije, u svjetlu rasta svjetskog javnog i privatnog duga (322 % svjetskog BDP-a); zabrinut je zbog mogućih socijalnih i političkih posljedica takve krize, za koje Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će, ako EU ne bude raspolagao novim instrumentima za zaštitu socijalne kohezije, biti deset puta teže nego nakon 2008.;

Proračun razmjeran izazovima

5. pozdravlja prijedloge Komisije za europski zeleni plan i plan ulaganja za održivu Europu, posebno Fond za pravednu tranziciju; naglašava da su oni duboko povezani s pregovorima o sljedećem VFO-u i da stoga podrazumijevaju snažan i pouzdan VFO; naglašava da bi se financiranje svih novih inicijativa trebalo računati kao dodatak uz izvorni prijedlog Komisije, što bi dovelo do viših gornjih granica VFO-a;

6. međutim, napominje da je Komisija procijenila da će za postizanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40 % do 2030. biti potrebno najmanje dodatnih 500 milijardi EUR godišnje, uključujući mjere socijalne prilagodbe; smatra da se taj manjak financijskih sredstava izrazito podcjenjuje čak i za cilj od 40 %, a kamoli za cilj od 55 %, te da se to pitanje tek treba riješiti na razini EU-a ili na nacionalnoj razini; naglašava hitnu potrebu za još jednim velikim korakom u političkim i financijskim naporima kako bi se postigli ti ciljevi; smatra da je uvođenje stvarnih novih vlastitih sredstava ključno za prevladavanje tog manjka; smatra da pravedna tranzicija zahtijeva pravedno financiranje;

7. stoga smatra da cijeli proračun za 2021. mora biti u skladu s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 %, kao što je zatražio u Rezoluciji od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu, i sa socijalnim obvezama koje je preuzela predsjednica Komisije, kako bi se građanima i poduzećima EU-a poslala prava poruka;

8. ponavlja da je mandat Parlamenta za VFO utvrđen u njegovu privremenom izvješću od 14. studenog 2018. o gornjim granicama, dodjeli sredstava za programe, vlastitim sredstvima i odredbama o fleksibilnosti, reviziji sredinom provedbenog razdoblja i horizontalnim načelima, kao što su uključivanje ciljeva održivog razvoja te klime i rodne ravnopravnosti u sva područja politika;

9. ponavlja svoje stajalište da bi odobrena sredstva za preuzimanje obveza za razdoblje 2021. – 2027. trebala iznositi 1 324,1 milijardi EUR u cijenama iz 2018., što predstavlja 1,3 % bruto nacionalnog dohotka (BND) 27 država članica EU-a; u skladu s tim stajalištem, odlučan je braniti proračun za 2021. u iznosu od 192,1 milijardi EUR u tekućim cijenama u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza (1,29 % BND-a);

10. napominje da to stajalište podrazumijeva, u 2021. godini, 18 179 milijuna EUR za Obzor Europa, 4 613 milijuna EUR za program Erasmus +, 2 132 milijuna EUR za fond InvestEU, 883 milijuna EUR za program jedinstvenog tržišta, 15 645 milijuna EUR za Europski socijalni fond +, 4 256 milijuna EUR za Instrument za povezivanje Europe, 11 716 milijuna EUR za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI), 937 milijuna EUR za program LIFE, 923 milijuna EUR za Fond za azil i migracije, 676 milijuna EUR za instrument financijske potpore za upravljanje granicama i za vize u okviru Fonda za upravljanje granicama (BMVI), 228 milijuna EUR za Fond za unutarnju sigurnost (ISF) i 247 milijuna EUR za program „Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti”;

11. namjerava postaviti obvezujuće ciljeve za uključivanje biološke raznolikosti i klime te utvrditi cilj za klimu na najmanje 30 % za 2021.; ponavlja svoj poziv Komisiji da utvrdi jasne kriterije prihvatljivosti za strogu i sveobuhvatnu metodologiju za utvrđivanje i praćenje relevantnih rashoda za klimu i biološku raznolikost;

Dovoljna i realistična razina plaćanja

12. odlučan je u namjeri da se izbjegne nova kriza plaćanja; ponavlja da se u ukupnoj gornjoj granici za plaćanja mora uzeti u obzir dosad nezabilježen iznos nepodmirenih obveza na kraju 2020. koji će se podmiriti u okviru sljedećeg VFO-a; nadalje napominje da će odobrena sredstva za plaćanja u 2021. uglavnom biti namijenjena za završetak programa za razdoblje 2014. – 2020.; međutim, ustrajan je u tome da to ne bi trebalo ometati pokretanje novih programa;

13. stoga se ustrajno zalaže za utvrđivanje odgovarajuće razine plaćanja počevši od 2021. kako bi se izbjegle poteškoće za korisnike i ponavlja da će se i dalje predano zalagati za razinu plaćanja u iznosu od 184,7 milijardi EUR u sadašnjim cijenama za 2021.;

Plan za nepredviđene situacije u okviru VFO-a

14. ponavlja svoj zahtjev za izradu plana za nepredviđene situacije kojim bi se zaštitili korisnici i osigurao kontinuitet financiranja u slučaju da se trenutačni VFO treba produžiti i nakon 2020.; zahtijeva od Komisije da bez odgode predstavi takav plan, uključujući po potrebi produljenje pravnih osnova;

15. napominje da bi povećanje trenutačnih gornjih granica VFO-a dovelo do 172,2 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u 2021., što predstavlja 1,15 % BND-a EU-a prema procjeni Komisije iz 2018.; nadalje napominje da bi početkom 2021. u okviru instrumenata fleksibilnosti bilo dostupno dodatnih 3,5 milijardi EUR;

Zaštita vanjskih granica EU-a, pružanje međunarodne zaštite i upravljanje migracijskim tokovima, jamčenje unutarnje sigurnosti

16. poziva na usklađen i dosljedan pristup Europskog vijeća i predsjedništva Europske unije u pogledu financiranja svih sektorskih programa u području pravosuđa i unutarnjih poslova u okviru sljedećeg VFO-a, kao i svih agencija i tijela za pravosuđe i unutarnje poslove, uključujući Europskog nadzornika za zaštitu podataka, kako bi se osigurala odgovarajuća sredstva za pravovremenu provedbu svih obveza iz europskog zakonodavstva u tom području politike;

17. naglašava da je potrebno izdvojiti odgovarajuća financijska sredstva za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu kako bi joj se omogućilo da brzo ostvari brojku od 10 000 pripadnika stalnih snaga granične straže te da pribavi potrebnu opremu kako bi mogla pružati učinkovitu i svrhovitu potporu državama članicama; naglašava da bi također trebalo predvidjeti odgovarajuća financijska sredstava za Instrument za upravljanje granicama i vize, u okviru kojeg se državama članicama pomaže osigurati učinkovito upravljanje vanjskim granicama Unije;

18. poziva da se državama članicama izdvoje povećana financijska sredstva kako bi one konkretno mogle osigurati primjeren prihvat i registraciju tražitelja azila, obradu zahtjeva za azil i dostojanstveno vraćanje osoba bez prava na boravak, uz jasno davanje prednosti dobrovoljnom vraćanju;

19. naglašava da bi, dok se ne provede svrhovita reforma pravila EU-a o azilu, trebalo uvesti hitne mjere solidarnosti, prije svega program premještanja; nadalje zahtijeva da se u proračunu EU-a izdvoje financijska sredstva za potporu izbjeglicama u Turskoj;

20. naglašava važnost pružanja odgovarajućih financijskih sredstava državama članicama kako bi ih se poduprlo u njihovim naporima na jačanju prekogranične suradnje i izgradnje kapaciteta u borbi protiv transnacionalnog teškog i organiziranog kriminala, terorizma, uključujući hibridne prijetnje, kao i radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu; ponovno ističe važnu ulogu Europola i Eurojusta koji u tom pogledu pružaju potporu državama članicama; nadalje ističe dodatno radno opterećenje agencije eu-LISA povezano s razvojem novih baza podataka EU-a i provedbom interoperabilnosti; poziva da se tim agencijama osiguraju adekvatna financijska sredstva i osoblje kako bi one mogle izvršavati svoj mandat;

21. pozdravlja činjenicu da je osnovan Ured europskog javnog tužitelja i da je glavna tužiteljica preuzela svoje dužnosti; podsjeća da Ured europskog javnog tužitelja zbog vrlo osjetljive prirode svojeg posla ima posebne zahtjeve koji uključuju potpuno neovisan i vrlo siguran centar za prijenos podataka, kao i službe za zaštitu sigurnosti, kako za glavnog tužitelja tako i za fizičke zgrade; ustrajno se zalaže za to da ti zahtjevi budu popraćeni odgovarajućim financiranjem;

22. ustrajan je u tome da bi 2021. bilo potrebno povećanje proračuna za sve ostale decentralizirane agencije u području pravosuđa i unutarnjih poslova i za Europskog nadzornika za zaštitu podataka kako bi oni mogli u potpunosti izvršavati svoje mandate, čime bi se pojačala primjena prava EU-a i operativna suradnja na razini Unije;

Promicanje vladavine prava

23. poziva na to da prioritet bude osiguravanje dovoljno sredstava za podupiranje aktivnosti organizacija civilnog društva i drugih dionika koji su aktivni u promicanju prava i jačanju i promicanju vrijednosti Unije i vladavine prava, među ostalim s pomoću budućeg programa „Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti”, u vrijeme kada svjedočimo smanjenju prostora za djelovanje civilnog društva u nekoliko država članica;

 

 

 

PISMO ODBORA ZA USTAVNA PITANJA

Johan Van Overtveldt

predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje o smjernicama za proračun za 2021. – dio III. (2019/2213(BUD))

Poštovani g. predsjedniče,

u okviru navedenog predmeta, Odbor za ustavna pitanja bio je zadužen za podnošenje mišljenja Vašem odboru. S obzirom na to da naš odbor nije bio u mogućnosti donijeti redovito mišljenje zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19, ovime dostavljam prioritete koje su izrazili članovi našeg odbora, a koji proizlaze iz nacrta mišljenja i podnesenih amandmana. Koordinatori su u pisanom postupku postigli dogovor o tom tekstu.

 

Prije svega, članovi odbora žele podsjetiti na važnost reforme postupaka za donošenje višegodišnjeg financijskog okvira i sustava vlastitih sredstava Unije kako bi se prevladale stalne blokade u pregovorima o proračunu Unije. Proračun Unije trebao bi biti dostatan za financiranje izvršavanja nadležnosti koje su Uniji dodijeljene Ugovorima, a koje su s vremenom narasle. To zahtijeva i brzo uvođenje novih istinskih vlastitih sredstava, kako je predviđeno u članku 311. UFEU-a, kako bi se stvorio solidan proračun Unije usmjeren na zajednički europski interes i koji se može suočiti s izazovima našeg vremena te ostvariti rezultate koji su važni europskim građanima.

 

Učinkovita komunikacija i savjetovanje s građanima diljem Europe trebali bi biti među glavnim prioritetima proračuna kako bi se osiguralo široko, aktivno i produktivno sudjelovanje građana.

Konkretno, proračun za 2021. trebao bi imati sredstva potrebna za uspostavu Konferencije o budućnosti Europe. Ta bi sredstva trebala biti razmjerna ciljevima konferencije utvrđenima u stajalištu Europskog parlamenta o Konferenciji o budućnosti Europe[27], uključujući organizaciju tematskih foruma za europske građane i foruma za mlade tijekom cijelog procesa.

 

Članovi odbora ističu da je potrebno odgovarajuće financiranje programa, aktivnosti i inicijativa Unije koji su ključni za intenzivniji proces participativne demokracije u EU-u, izgradnju povjerenja građana i povećanje njihova razumijevanja politika EU-a i koji su usmjereni na razvoj i promicanje europskog građanstva, osobito programa Europa za građane, Programa o pravima, jednakosti i građanstvu, europske građanske inicijative te programa Erasmus Plus, Europskih snaga solidarnosti i razvoja nastavnog plana o obrazovanju građana u EU-u. Odgovarajuća financijska sredstva treba osigurati i kako bi se institucijama i tijelima EU-a, primjerice predstavništvima Komisije ili radnoj skupini East StratCom, omogućila borba protiv dezinformiranja i stranih uplitanja. Osim toga, Zajedničko tajništvo registra transparentnosti trebalo bi imati dostatna i odgovarajuća administrativna i financijska sredstva kako bi moglo obavljati svoje zadatke.

 

Naposljetku, članovi odbora žele podsjetiti da su, u skladu s Ugovorima te kako bi se očuvalo uzajamno povjerenje između njih, države članice i bivše države članice Europske unije obvezne u potpunosti poštovati svoje proračunske obveze.

 

Uvjeren sam da će Odbor za proračune razmotriti te prijedloge u pripremi smjernica za proračun za 2021.

 

S poštovanjem,

Antonio Tajani

 

 

 

 

PISMO ODBORA ZA PRAVA ŽENA I RODNU RAVNOPRAVNOST

g. Johan Van Overtveldt

Predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje  o smjernicama za proračun za 2021. – dio III. (2019/2213(BUD))

Poštovani g. Van Overtveldt,

u okviru navedenog predmeta, Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost bio je zadužen za podnošenje mišljenja Vašem odboru. Pisanim postupkom koordinatora od 31. ožujka 2020. Odbor je odlučio podnijeti mišljenje u obliku pisma.

Tijekom tog postupka Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost odlučio je pozvati Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge.

S poštovanjem,

Evelyn Regner

 

PRIJEDLOZI

A. budući da se u članku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi da „u svim svojim aktivnostima Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena”, čime se utvrđuje načelo rodno osviještene politike, u skladu s kojim rodna ravnopravnost mora biti uključena u sve politike EU-a i prisutna na svim razinama proračunskog postupka poticanjem rodno osviještene politike i izradom rodno osjetljivog proračuna;

B. budući da države članice i EU trebaju iskorijeniti diskriminaciju te učinkovito riješiti to pitanje te budući da sve veći postotak proračuna EU-a, uključujući strukturne fondove EU-a i ulaganja u visokokvalitetne javne usluge skrbi, mora biti osmišljen za stvaranje novih mogućnosti na tržištu rada EU-a, promicanje socijalnih prava te poboljšanje radnih i životnih uvjeta kako bi se omogućila bolja usklađenost poslovnog i obiteljskog života za oba spola s posebnim naglaskom na poboljšanju ravnopravnosti, među ostalim za žene i djevojčice te pripadnike zajednice LGBTI+;

C. budući da su žene i dalje nedovoljno zastupljene na vodećim položajima i položajima na kojima se donose odluke, a prekomjerno zastupljene u slabo plaćenim sektorima kao što su pružanje skrbi i usluga te budući da neplaćenim obvezama u pogledu kućanskih poslova i skrbi posvećuju više vremena od muškaraca; budući da su potrebne posebne mjere za potporu ženama, a posebno ženama koje se na tržište rada vraćaju nakon duge pauze, kako bi se povećao njihov potencijal na tržištu rada;

D. budući da su žene i dalje nedovoljno zastupljene u sektorima digitalnog gospodarstva, umjetne inteligencije, IKT-a i STEM-a u smislu obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja, uključujući upravljačke položaje; budući da bi resursi kojima se potiče osnaživanje žena s pomoću digitalne uključenosti mogli dovesti do poboljšanja ravnopravnosti u digitalnom dobu; budući da bi se strategijom „Europa spremna za digitalno doba” trebala obuhvatiti rodno osviještena politika;

E. budući da bi Komisija trebala osigurati dovoljnu, barem trenutačnu razinu financiranja za programe usmjerene na podupiranje prava žena, kao što su aktualni Program o pravima, jednakosti i građanstvu i budući program Prava i vrijednosti, s posebnim naglaskom na instrumentima za nediskriminaciju, rodnu ravnopravnost i rodno osviještenu politiku te na sprečavanju rodno uvjetovanog nasilja; naglašava stajalište Europskog parlamenta u korist izdvajanja posebnih sredstava za mjere usmjerene na sprečavanje i suzbijanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja te za promicanje potpune provedbe Istanbulske konvencije u okviru programa Prava i vrijednosti;

Stavljanje jednakosti u središte politika EU-a

1. naglašava da uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna mora postati sastavni dio proračunskog postupka u svim njegovim fazama i u svim proračunskim linijama kako bi proračunski rashodi postali učinkovit alat za promicanje rodne ravnopravnosti; traži da se rodno osviještena politika dosljedno uključuje u sve programe i financijske instrumente EU-a i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU);

2. ponavlja svoj zahtjev da se povećaju ulaganja za poštovanje prava žena i djevojčica; traži da se za potporu ekonomskoj neovisnosti žena dodijele proračunska sredstva preko programa i fondova EU-a, kao što su COSME, Obzor 2020. i EFSU;

3. poziva na veće sinergije između instrumenata dostupnih za promicanje rodne ravnopravnosti i poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života; ponavlja da je potrebno uložiti veće napore u pružanje potpore ženama koje se nalaze u osjetljivijoj situaciji, uključujući žene s invaliditetom, žene koje nisu bjelkinje, samohrane majke i migrantice, žene koje žive u udaljenim regijama te pripadnice etničkih manjina i zajednice LBTI+;

4. poziva na praćenje rashoda za rodnu ravnopravnost sa zasebnim proračunskim linijama za ciljane aktivnosti te na donošenje odgovarajućih pokazatelja, procjena učinka i posebne metodologije, posebno u pogledu borbe protiv rodno uvjetovane diskriminacije, psihičkog, seksualnog i fizičkog nasilja, spolnog uznemiravanja te u pogledu pristupa žena spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima; poziva na izradu i primjenu relevantnih mehanizama odgovornosti i transparentnosti te na redovito i rodno osjetljivo izvješćivanje o rezultatima kako bi se poboljšao proces uvođenja rodno osviještenih politika i učinkovitost provedenih programa;

5. poziva EU da poveća proračunska sredstva za organizacije civilnog društva koje promiču prava žena u Europi i na „globalnom jugu”;

6. ističe zabrinjavajuće i sve veće nazadovanje u pogledu rodne ravnopravnosti i prava žena te važnost instrumenata EU-a, uključujući Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju u borbi protiv te situacije; žali što Komisija u svoj prijedlog nije uključila poseban program o rodnoj ravnopravnosti te poziva na ambiciozna i posebna proračunska sredstva za potporu ženama koje se bore za ljudska prava te za zaštitu i promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava; stoga naglašava da je potrebno povećati proračunska sredstva kojima se podupire univerzalno poštovanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te pristup njima;

7. podsjeća na važnu ulogu Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) u razumijevanju razmjera i uzroka nejednakosti između muškaraca i žena u EU-u i na potrebu za konsolidiranim proračunom za prikupljanje podataka razvrstanih prema rodu i stjecanje stručnog znanja u području rodne ravnopravnosti; traži da se proračun, plan radnih mjesta i autonomija EIGE-a povećaju ili u najmanju ruku ostanu na trenutačnim razinama.

 

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	28.5.2020
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	33 4 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Rasmus Andresen, Clotilde Armand, Robert Biedroń, Anna Bonfrisco, Olivier Chastel, Lefteris Christoforou, David Cormand, Paolo De Castro, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Alexandra Geese, Valentino Grant, Elisabetta Gualmini, Francisco Guerreiro, Valerie Hayer, Eero Heinäluoma, Niclas Herbst, Monika Hohlmeier, Moritz Körner, Joachim Kuhs, Ioannis Lagos, Hélène Laporte, Pierre Larrouturou, Janusz Lewandowski, Margarida Marques, Siegfried Mureşan, Victor Negrescu, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Dimitrios Papadimoulis, Karlo Ressler, Bogdan Rzońca, Nils Torvalds, Nils Ušakovs, Rainer Wieland, Angelika Winzig
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Fabienne Keller, Petros Kokkalis

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

33	+
GUE/NGL	Petros Kokkalis, Dimitrios Papadimoulis
PPE	Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Niclas Herbst, Monika Hohlmeier, Janusz Lewandowski, Siegfried Mureşan, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Karlo Ressler, Rainer Wieland Angelika Winzig
RENEW	Clotilde Armand, Olivier Chastel, Valerie Hayer, Fabienne Keller, Moritz Körner, Nils Torvalds
S&D	Robert Biedroń, Paolo De Castro, Eider Gardiazabal Rubial, Elisabetta Gualmini, Eero Heinäluoma, Pierre Larrouturou, Margarida Marques, Victor Negrescu, Nils Ušakovs
VERTS/ALE	Rasmus Andresen, David Cormand, Alexandra Geese, Francisco Guerreiro
NI	Ioannis Lagos

 

4	-
ID	Anna Bonfrisco, Valentino Grant, Joachim Kuhs, Hélène Laporte

 

1	0
ECR	Bogdan Rzońca

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

 

• [1] https://www.ipcc.ch/sr15/
• [2] SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
• [3] SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
• [4] SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
• [5] SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
• [6] SL L xx, ....
• [7] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0449.
• [8] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0032.
• [9] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.
• [10] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0065.
• [11] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0124.
• [12] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0015.
• [13] SL C 242, 10.7.2018., str. 24.
• [14] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.
• [[1]] Uz poseban naglasak na članku 100. Uredbe o europskom zelenom planu (Usvojeni tekstovi P9_TA(2020)0005): https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2020-0005_HR.pdf
  „100. pozdravlja načelo „nenanošenja štete” i predanost Komisije da se pobrine za to da sve mjere EU-a pomažu EU-u u postizanju održive budućnosti i pravedne tranzicije, uključujući upotrebu alata za zelenu izradu proračuna, te da u skladu s time ažurira smjernice za bolju regulativu; inzistira na usklađenom pristupu provedbi Pariškog sporazuma, Konvencije o biološkoj raznolikosti i Programa održivog razvoja do 2030., i u unutarnjoj i u vanjskoj politici; potiče Komisiju da pomogne državama članicama u potpunoj i pravilnoj provedbi postojećeg i budućeg zakonodavstva u području klime i okoliša u državama članicama i da se pobrine za to da nepoštovanje propisa rezultira posljedicama”.
  Te na članku 54. Uredbe o 25. Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (Usvojeni tekstovi P9_TA(2019)0079): https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2019-0079_HR.pdf
  „54. ističe da bi proračun EU-a trebao biti usklađen s njegovim međunarodnim obvezama u području održivog razvoja i s njegovim srednjoročnim i dugoročnim klimatskim i energetskim ciljevima te da ne bi smio biti kontraproduktivan u pogledu tih ciljeva ili pak sprečavati njihovo ostvarivanje; stoga poziva Komisiju da zajamči da se ulaganja EU-a provjeravaju u smislu utjecaja na klimu i biološku raznolikost i da, prema potrebi, predloži usklađena i obvezujuća pravila; poziva Komisiju da zajamči da sljedeći višegodišnji financijski okvir (VFO) bude u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom i da nikakvi rashodi ne budu u suprotnosti s njime”.
• [15] Rezolucija Europskog parlamenta od 14. studenoga 2018. o Prijedlogu uredbe Vijeća o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora (COM(2018)0322 – C8-0000/2018 – 2018/0166R(APP))
• [16] COM (2018) 441 final
• [17] COM (2018) 442 final
• [18] https://www.ipcc.ch/sr15/
• [19] SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
• [20] SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
• [21] SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
• [22] SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
• [23] SL L xx, ....
• [24] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0449.
• [25] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0032.
• [26] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.
• [27] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0010