Postupak : 2019/2209(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0112/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0112/2020

Rasprave :

PV 18/06/2020 - 6
CRE 18/06/2020 - 6

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0167

<Date>{09/06/2020}9.6.2020</Date>
<NoDocSe>A9-0112/2020</NoDocSe>
PDF 227kWORD 72k

<TitreType>IZVJEŠĆE</TitreType>

<Titre>o preporuci Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Istočnom partnerstvu, uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020.</Titre>

<DocRef>2019/2209(INI))</DocRef>


<Commission>{AFET}Odbor za vanjske poslove</Commission>

Izvjestitelj: <Depute>Petras Auštrevičius</Depute>

AMANDMANI
NACRT PREPORUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
 PISMO ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT PREPORUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Istočnom partnerstvu, uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020.

(2019/2209(INI))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir članke 2., 3. i 8. te glavu V., osobito članke 21., 22., 36. i 37. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kao i dio peti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

 uzimajući u obzir uspostavu Istočnog partnerstva u Pragu 7. svibnja 2009. kao zajedničkog pothvata EU-a i njegovih šest istočnoeuropskih partnera Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine,

 uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu Istočnog partnerstva održanih u Pragu 2009., Varšavi 2011., Vilniusu 2013., Rigi 2015. i Bruxellesu 2017.,

 uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane[1] i Gruzije s druge strane1, Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane i Republike Moldove s druge strane[2] te Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane i Ukrajine s druge strane[3], uključujući detaljna i sveobuhvatna područja slobodne trgovine i Sveobuhvatan i pojačani sporazum o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane[4],

 uzimajući u obzir prioritete partnerstva između EU-a i Azerbajdžana koje je podržalo Vijeće za suradnju 28. rujna 2018.[5],

 uzimajući u obzir završne izjave i preporuke sa sjednica odbora za parlamentarnu suradnju s Ukrajinom i Moldovom održanih 19. prosinca 2019.;

 uzimajući u obzir godišnje izvješće Parlamenta o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike od 18. prosinca 2019.[6],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća[7] o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva,

 uzimajući u obzir sporazume između Europske unije i Republike Armenije[8] i Republike Azerbajdžana[9] o pojednostavljenju izdavanja viza i potpisivanje Sporazuma o pojednostavljenju izdavanja viza od strane Europske unije i Republike Bjelarusa od 8. siječnja 2020.[10],

 uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Europske komisije i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 18. ožujka 2020. upućenu Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Jačanje otpornosti – Istočno partnerstvo koje ostvaruje rezultate za sve”,

 uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o europskoj politici susjedstva i Istočnom partnerstvu,

  uzimajući u obzir preporuke i aktivnosti Parlamentarne skupštine Euronesta, Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, Foruma za civilno društvo Istočnog partnerstva, Odbora regija i Konferencije lokalnih i regionalnih vlasti za Istočno partnerstvo (CORLEAP),

 uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Euronest od 9. prosinca 2019. naslovljenu „Budućnost strategije Trio Plus 2030.: izgradnja budućnosti Istočnog partnerstva”;

 uzimajući u obzir Globalnu strategiju EU-a i revidiranu Europsku politiku susjedstva,

 uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina i Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima,

 uzimajući u obzir svoje rezolucije od 20. svibnja 2010. o potrebi za strategijom EU-a za južni Kavkaz[11], od 23. listopada 2013. o europskoj politici susjedstva[12], od 18. rujna 2014. o stanju u Ukrajini i trenutačnom stanju odnosa između EU-a i Rusije[13], od 15. siječnja 2015 o stanju u Ukrajini[14], od 15. travnja 2015. o stotoj obljetnici genocida nad Armencima[15], od 9. srpnja 2015. o pregledu europske politike susjedstva[16], od 21. siječnja 2016. o sporazumima o pridruživanju/područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom[17], od 23. studenoga 2016. o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane[18], od 13. prosinca 2016. o pravima žena u državama Istočnog partnerstva[19] , od 16. ožujka 2017. o ukrajinskim političkim zatvorenicima u Rusiji i stanju na Krimu[20], od 19. travnja 2018. o Bjelarusu[21], od 14. lipnja 2018. o okupiranim teritorijima u Gruziji deset godina nakon ruske invazije[22], od 4. srpnja 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane[23], od 4. listopada 2018. o pogoršavanju medijskih sloboda u Bjelarusu, a posebno o slučaju Povelje 97[24], od 14. studenoga 2018. o provedbi Sporazuma o pridruživanju EU-a s Moldovom[25], od 14. studenoga 2018. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije[26] i od 12. prosinca 2018. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine[27],

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji, posebno one povezane s djelovanjem Rusije na državnom području zemalja Istočnog partnerstva, kršenjem prava krimskih Tatara, okupacijom dijelova Gruzije i povezanim aktivnostima za uvođenje granica, kao i neprijateljskom propagandom i dezinformacijama protiv EU-a i zemalja Istočnog partnerstva,

 uzimajući u obzir svoju preporuku od 15. studenoga 2017. Vijeću, Komisiji i ESVD-u o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u studenome 2017.[28] i svoju preporuku od 4. srpnja 2018. Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o pregovorima o sveobuhvatnom sporazumu između EU-a i Azerbajdžana[29],

 uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,

 uzimajući u obzir pismo Odbora za međunarodnu trgovinu,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0112/2020),

A. budući da u doglednoj budućnosti EU ostaje dominantna politička i gospodarska moć Europe te da zbog toga ima odgovornost prema susjednim zemljama;

B. budući da se u Globalnoj strategiji EU-a iz lipnja 2016. navodi da je prioritet EU-a poticanje otpornih, dobro uređenih, prosperitetnih i usklađenih država u susjedstvu;

C. budući da je Istočno partnerstvo u svojoj prirodi uključivo, da se temelji na zajedničkim interesima i razumijevanju, podjeli odgovornosti i nadležnosti, diferencijaciji i uvjetovanosti te teži zajedničkoj predanosti Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Republike Moldove, Ukrajine i Europske unije produbljivanju međusobnih odnosa i pridržavanju međunarodnog prava i ključnih vrijednosti, uključujući demokraciju, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, vladavinu prava, neovisnost i nepristranost pravosuđa te načela socijalnog tržišnog gospodarstva, održivog razvoja i dobrog upravljanja, s ciljem povećanja stabilnosti i blagostanja;

D. budući da pojačana suradnja između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva nije linearni proces i da se punopravna suradnja može postići i održati samo ako se tijekom ustavnog i zakonodavnog postupka poštuju temeljne europske vrijednosti i načela te ako se zajamči borba protiv korupcije, organiziranog kriminala, pranja novca, oligarhijskih struktura i nepotizma; naglašava, međutim, da se u ozbiljnim slučajevima nazadovanja suradnja može obustaviti;

E. budući da su određene zemlje Istočnog partnerstva odlučile ostvariti bližu političku, ljudsku i gospodarsku integraciju s EU-om, na temelju načela diferencije i u skladu s rezultatima i težnjama te su sklopile ambiciozne sporazume o pridruživanju o detaljnim i sveobuhvatnim područjima slobodne trgovine, postigle dogovor o bezviznom režimu te sklopile sporazume o zajedničkom zračnom prostoru; osim toga, izjavile su da je članstvo u EU-u njihov strateški cilj i već su dokazale svoju sposobnost da zajamče veću stabilnost, sigurnost, blagostanje i otpornost u istočnom susjedstvu; budući da je potpora javnosti prema europskim integracijama i dalje velika;

F. budući da druge zemlje Istočnog partnerstva imaju diferenciraniju razinu ambicije prema EU-u; budući da je Armenija dio gospodarskih (euroazijska gospodarska unija) i vojnih (Organizacija ugovora o zajedničkoj sigurnosti) regionalnih integracijskih struktura pod vodstvom Rusije i da ima sporazum o sveobuhvatnom i pojačanom partnerstvu s EU-om; budući da Azerbajdžan od 2017. pregovara o novom sveobuhvatnom sporazumu s EU-om koji će zamijeniti Sporazum o partnerstvu i suradnji iz 1999.; budući da Bjelarus nema ugovorni odnos temeljen na ugovorima s EU-om, no nedavno su potpisani sporazumi o pojednostavnjenju viznog režima i ponovnom prihvatu;

G. budući da su od uspostave Istočnog partnerstva partnerske zemlje, zbog unutarnjih i vanjskih čimbenika, imale različitu brzinu provedbe političkih i gospodarskih reformi te da još nisu dosegnule točku kada te reforme postaju nepovratne;

H. budući da je održavanje dugoročne europske perspektive za zainteresirane zemlje Istočnog partnerstva katalizator demokratizacije i daljnjih reformi u zemljama Istočnog partnerstva;

I. budući da postoji potreba za poticanjem razvoja prilagođenih strategija za sve zemlje Istočnog partnerstva te za promicanjem ambicioznijih oblika suradnje i integracije, ako to žele partnerske zemlje, kao i za podupiranjem i održavanjem velike brzine provedbe reformi povezanih s europskim integracijama;

J.  budući da se taj cilj može postići pod uvjetom da se ostvari napredak u pogledu vladavine prava i jačanja demokracije te da se pravodobno, autentično, održivo i učinkovito provedu sveobuhvatne reforme uz potporu fleksibilnih instrumenata EU-a i u skladu s međunarodnim obvezama, uz istodobno poštovanje temeljnih ljudskih prava i prava manjina;

K. iako su postignuća i snažnija diferencijacija u bilateralnim odnosima između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva s kojima je potpisan sporazum o pridruživanju dobrodošli, sada je vrijeme da se tim zemljama daju jasnije smjernice o posebnim prioritetima reformi, kriterijima za usklađivanje i o sljedećim koracima u procesu integracije u EU;

L. budući da je glavni cilj sporazumâ o pridruživanju odnosno području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine stvaranje potrebnih uvjeta za ubrzanje političkog pridruživanja i daljnje gospodarske integracije između EU-a i zainteresiranih partnerskih zemalja;

M. budući da se neovisnost, suverenitet i teritorijalna cjelovitost zemalja Istočnog partnerstva još uvijek narušavaju neriješenim regionalnim sukobima, vanjskom agresijom i kontinuiranom okupacijom teritorija nekih od tih zemalja, što narušava stanje ljudskih prava, predstavlja prepreku povećanju blagostanja, stabilnosti i rasta Istočnog partnerstva te sprječava djelovanje EU-a, čime se ugrožava cijeli projekt Istočnog partnerstva; budući da u većini tih sukoba Rusija ima aktivnu ulogu agresora kroz hibridno ratovanje, politiku nezakonite okupacije i pripajanja, kibernapade, propagandu i dezinformiranje, što ugrožava europsku sigurnost u cjelini;

N. budući da su europsko blagostanje i sigurnost usko povezani sa stanjem susjednih zemalja, a posebno zemalja Istočnog partnerstva; budući da se Istočnim partnerstvom nastoje ostvariti zajednički ciljevi dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje te da bi se revidiranom europskom politikom susjedstva trebali poticati i jačati kapaciteti za rješavanje bilateralnih sporova i trebalo težiti pomirenju među društvima u istočnom susjedstvu;

O. budući da Europski parlament osuđuje kršenje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti zemalja Istočnog partnerstva, ne priznaje prisilne promjene njihovih granica i pokušaje pripajanja njihovih teritorija te se protivi upotrebi sile ili prijetnji silom, dijeleći predanost EU-a pružanju potpore mirnom rješavanju sukoba diplomatskim putem i u skladu s normama i načelima međunarodnog prava, Poveljom UN-a i Helsinškim završnim aktom, posebno u sukobima u kojima sudjeluje Rusija;

P. budući da je od uspostave Istočnog partnerstva EU proširio i održao svoju političku, gospodarsku i sigurnosnu prisutnost u zemljama Istočnog susjedstva, čime je povećao mogućnost i priliku za promicanje svojih vrijednosti i načela i međuovisnosti između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva;

Q. budući da zemlje Istočnog partnerstva mogu odigrati značajnu ulogu u izravnom pristupu srednjoj Aziji i doprinijeti strategiji EU-a za srednju Aziju kao pouzdani istočnoeuropski partneri;

R. budući da je EU u okviru Istočnog partnerstva pomogao u pokretanju strukturnih reformi, uključujući reforme institucija i upravljačkih struktura, kao i postavljanju temelja za duboku socioekonomsku i političku preobrazbu diljem istočnog susjedstva; budući da je postignut napredak u usklađivanju zemalja Istočnog partnerstva s regulatornim okvirom EU-a te njegovim normama, standardima i praksama;

S. budući da je izravna posljedica Istočnog partnerstva bila osnaživanje civilnog društva te njihovo povećanje očekivanja i traženje odgovornosti i transparentnosti od vlada zemalja Istočnog partnerstva, što se pokazalo glavnim unutarnjim pokretačem reformi; budući da uspjeh tranzicije u zemljama Istočnog partnerstva, a posebno u trima pridruženim partnerskim zemljama, može dati pozitivan primjer drugim državama;

T. budući da su neovisni tužitelji i suci, slobodni sudovi i institucije, snažno civilno društvo i neovisni mediji, koji imaju ulogu čuvara, ključni elementi koje bi EU trebao nastaviti aktivno podupirati u svojem istočnom susjedstvu;

U. budući da su snažne i otporne institucije, rasprostranjenost vladavine prava, provedba reformi pravosuđa, kao i borba protiv korupcije i pranja novca, ključni za izgradnju poštenog, stabilnog i pouzdanog okruženja, koje zatim može privući i održati dugoročna ulaganja i rast u zemljama Istočnog partnerstva;

V. budući da je na 10. obljetnicu Istočnog partnerstva Europsko vijeće naglasilo važnost strateškog partnerstva sa zemljama Istočnog partnerstva te pozvalo Komisiju i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da izrade dugoročne prijedloge politika za pripremu sastanka na vrhu u lipnju 2020.;

W. budući da je Europski parlament predan donošenju godišnjih rezolucija o provedbi sporazumâ o pridruživanju/području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine od strane pridruženih zemalja te barem dvogodišnjih preporuka o odnosima s ostalim zemljama Istočnog partnerstva i politikama Istočnog partnerstva u cjelini;

1. preporučuje Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da:

(a) potvrde da su zemlje Istočnog partnerstva preuzimale sve veću odgovornost i nadležnost u pogledu inicijative Istočnog partnerstva; naglase važnost stremljenja prema trajnom poticanju učinkovite suradnje, intenzivnog dijaloga i bliskog partnerstva u okviru Istočnog partnerstva, pojačanih transformacijskim učinkom politike Istočnog partnerstva kojim se podupiru reforme koje donose pozitivne političke, društvene, gospodarske i pravne promjene u zemljama Istočnog partnerstva, uzimajući u obzir razinu njihovih ambicija u pogledu EU-a; istaknu težnje pridruženih zemalja za sve bližim odnosima s EU-om; potvrde suvereno pravo zemalja Istočnog partnerstva da slobodno biraju svoju razinu suradnje ili integracije s EU-om te da odbiju svaki vanjski pritisak na njihov izbor;

(b) naglase da u skladu s člankom 49. UEU-a svaka europska država može podnijeti zahtjev za članstvo u EU-u pod uvjetom da poštuje vrijednosti ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, kako je navedeno u članku 2. UEU-a; potvrde da, iako pristupanje nije predviđeno u okviru Istočnog partnerstva, politika Istočnog partnerstva može olakšati proces postupne integracije u EU; uzmu u obzir da i EU i dotična zemlja Istočnog partnerstva moraju biti dobro pripremljeni za eventualni proces pristupanja, uzimajući u obzir budući proces reformi EU-a i približavanje partnerske zemlje pravnoj stečevini EU-a, kao i njezinu usklađenost s kriterijima za članstvo u EU-u; osiguraju potpunu provedbu postojećih sporazuma između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva kao prvi korak u tom postupnom procesu integracije;

(c) odmah provedu stratešku viziju usmjerenu na budućnost za sljedeće desetljeće politike Istočnog partnerstva nakon 2020. s ciljem stvaranja koristi prije svega za građane, povećanja otpornosti, poticanja održivog razvoja, jamčenja nepovratnog napretka i produbljivanja suradnje i integracije između EU-a i Istočnog partnerstva, što je i u sigurnosnom i ekonomskom interesu EU-a;

(d) osiguraju da zaključci sastanka na vrhu u lipnju 2020. sadrže jasnu strategiju i dugoročnu zajedničku viziju za daljnji angažman i razvoj Istočnog partnerstva nakon 2020. te pojačane obveze i političke poticaje EU-a, kao i obvezu zemalja Istočnog partnerstva da same ispune svoje obveze; potaknu buduća predsjedništva Vijeća EU-a, u skladu s rezolucijama i preporukama Europskog parlamenta, na pripremu detaljnih i ambicioznih programa suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva, što bi pomoglo usmjeriti odnose sa zemljama Istočnog partnerstva u uzajamno željenom smjeru u narednim desetljećima;

(e) prepoznaju da bi Istočno partnerstvo trebalo i dalje biti privlačan okvir za suradnju i potporu tom procesu u skladu s načelom „više za više” kako bi zemlje Istočnog partnerstva ostale uključene u proces reformi i na putu prema EU-u;

(f) uvide da Istočno partnerstvo može imati obostranu korist, s obzirom da iskustvo zemalja Istočnog partnerstva može koristiti i EU-u i njegovim državama članica kao i zemljama Istočnog partnerstva;

(g) zadrže uravnotežen pristup između prilagođene diferencijacije u okviru Istočnog partnerstva i uključivosti, usklađenosti i dosljednosti multilateralnog okvira, što je i dalje referentna točka za sve zemlje Istočnog partnerstva; izbjegnu podjelu Istočnog partnerstva prema ambicijama različitih zemalja prema EU-u; razmotre mogućnost da se opseg i dubina suradnje između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva mora utvrditi prema ambicijama stranaka, kao i prema provedbi reformi; potvrde da su sporazumi o pridruživanju/o produbljenoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini koji su potpisani s Gruzijom, Republikom Moldovom i Ukrajinom dokaz diferenciranog pristupa i da bi trebali dovesti do dodatno poboljšanih oblika bilateralnih odnosa i planova koji se temelje na načelu „više za više”;

(h) razmotre, u svjetlu prilagođenog pristupa, uspostavu strategije pojačane suradnje za tri pridružene zemlje kojom bi se mogao uspostaviti program potpore reformama i ulaganjima u područjima kao što su izgradnja kapaciteta, promet, infrastruktura, povezivost, energetika, pravosuđe i digitalno gospodarstvo, koja bi se kasnije mogla proširiti na preostale zemlje Istočnog partnerstva na temelju pojedinačnih procjena reformskih obveza EU-a i postignutog napretka, imajući na umu potrebu održavanja usklađenosti Istočnog partnerstva i pridržavajući se načela uključivosti; taj dijalog mogao bi uključivati sastanke na marginama Europskog vijeća s čelnicima pridruženih zemalja na strukturiranoj osnovi te redovito sudjelovanje njihovih predstavnika na sastancima radnih skupina i odbora Europskog vijeća;

(i) da započnu proces stvaranja zajedničkoga gospodarskog prostora, koji vodi prema integraciji s četiri slobode, u okviru kojeg se olakšava dublja gospodarska integracija zemalja Istočnog partnerstva s politikama EU-a i dublja gospodarska suradnja među zemljama Istočnog partnerstva, koristeći put kojim su kročile zemlje zapadnog Balkana;

(j) da pokrenu dodatne mjere za dublju integraciju i daljnju sektorsku suradnju između zemalja Istočnog partnerstva i EU-a i njihovo sudjelovanje u odabranim agencijama EU-a, platformama za okvir za ulaganja i inicijativama unutar EU-a, uz puno poštovanje postojećih uvjeta i u skladu s pristupom EU-a koji se temelji na poticajima, kako bi se postigla daljnja konvergencija u duhu načela „više za više” i uzimajući u obzir najbolje prakse za potporu reformama;

(k) da zemljama Istočnog partnerstva pruže veću financijsku pomoć, i da ona ovisi o ispunjavanju uvjeta, pa i u kontekstu aktualnih zakonodavnih pregovora o vanjskim financijskim instrumentima za razdoblje 2021.¬ 2027.; da se pobrinu za to da ta pomoć bude prilagođena posebnim potrebama pojedinačnih zemalja Istočnog partnerstva, prema smjernicama Europskog parlamenta putem delegiranih akata, i korištena za provedbu aktivnosti u okviru programa Istočnog partnerstva; da potvrde da je financijska pomoć EU-a također i ulaganje u budućnost, jer se tom pomoći podupiru reforme kojima se povećava gospodarska i socijalna stabilnost zemalja Istočnog partnerstva te postavljaju temelji za uspješnu buduću suradnju;

(l) da prepoznaju potrebu za dodatnim okvirom političke, administrativne i financijske potpore za tri pridružene zemlje u okviru cjelokupnog Istočnog partnerstva, na temelju individualnih potreba, kojim bi se obuhvatile njihove specifične potrebe u pogledu strukturnih reformi, modernizacije i izgradnje institucija; da napomenu da bi taj pristup financiranju sredstvima EU-a trebao biti povezan s reformskim obvezama i da bi trebao obuhvaćati skup ambicioznih referentnih vrijednosti;

(m) da daju prioritet načelu „više za više” demokracije i vladavine prava, u svjetlu nedavnih događaja u EU-u i zemljama Istočnog partnerstva i da osiguraju da su funkcionalne i otporne demokratske institucije, vladavina prava, dobro upravljanje, borba protiv korupcije i nepotizma, sloboda medija i poštovanje ljudskih prava i dalje ključni kriteriji i uvjeti za bliže političko partnerstvo i financijsku pomoć;

(n) da provode redovite procjene učinka programa potpore EU-a kako bi se povećala njihova učinkovitost i na vrijeme uvele prilagodbe; da brže reagiraju na pogoršanje vladavine prava i demokratske odgovornosti u zemljama Istočnog partnerstva te da primjenjuju pametne uvjete, uključujući uvjetovanje pružanja makrofinancijske pomoći demokratizacijom i reformama kako bi se spriječilo daljnje nazadovanje partnerskih vlada; da uspostave uvjete kako bi bili u položaju da preusmjere pomoć u određenoj zemlji Istočnog partnerstva sa središnjih vlasti, ako se one ne pridržavaju obveza, na lokalne vlasti ili aktere iz civilnog društva;

(o) da jačaju ulogu Europskog parlamenta u kontroli i nadzoru nad programima putem delegiranih akata u primjeni vanjskih financijskih instrumenata EU-a;

(p) da jačaju parlamentarnu diplomaciju i preispitaju funkcioniranje Euronesta kako bi mu se omogućilo da ostvari svoj puni potencijal;

Strukturirani dijalog, izgradnju države i demokratsku odgovornost

(q) da, uz zadržavanje uključive prirode Partnerstva i uz daljnju suradnju sa zemljama Istočnog partnerstva, potvrde status pridruženog partnerstva naprednih zemalja Istočnog partnerstva, posebno potpisnica sporazuma o pridruživanju s detaljnim i sveobuhvatnim područjima slobodne trgovine, te da uspostave više načina za poboljšani politički dijalog s njima kako bi se nastavilo s daljnjom gospodarskom integracijom i usklađivanjem zakonodavstva; da, primjerice uključe pridružene zemlje kao promatrače u postupke odbora osnovanih u skladu s člankom 291. UFEU-a i Uredbom (EU) br. 182/2011 kao način da se pokaže da je EU predan daljnjoj integraciji i kako bi se ojačala usmjerenost zemalja na reforme i poboljšalo administrativno znanje;

(r) da se sa zemljama Istočnog partnerstva dodatno angažiraju u izgradnji države i jačanju institucija i njihove odgovornosti tako što će instrumente slične Skupini za potporu Ukrajini staviti na raspolaganje svim zemljama Istočnog partnerstva, prije svega pridruženim partnerima; da razviju postojeće i nove alate EU-a u području vladavine prava i dobrog upravljanja u svrhu praćenja i procjene napretka pridruženih partnera, posebno Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u i mehanizam vladavine prava; da pruže učinkovite smjernice i mjerila za reforme, među ostalim usvajanjem planova za određivanje obveza povezanih s pridruživanjem; da izrade detaljne radne dokumente s jasnom metodologijom i komparativnom perspektivom, na temelju prakse akcijskog plana za liberalizaciju viznog režima i procesa pristupanja, kao dodatka aktualnim izvješćima o napretku i programima pridruživanja;

(s) da uvrste praćenje koje provodi više dionika u postupak ocjenjivanja reformi u zemljama Istočnog partnerstva i da, slijedeći praksu koja je već uspostavljena u Ukrajini, ono postane obavezno za vlade zemalja Istočnog partnerstva; da zajamče nastavak godišnjih izvješća o provedbi pridruživanja Komisije i ESVD-a o napretku triju pridruženih partnera i da primijene jedinstvenu evaluacijsku metodologiju, posebno pri analizi reformi u istim područjima i sektorima; da objave redovita izvješća o odnosima s nepridruženim zemljama Istočnog partnerstva najmanje svake dvije godine; da podnesu izvješće o provedbi sporazuma o trgovini i pridruživanju između Unije i zemalja Istočnog partnerstva, s naglaskom na društveni, ekološki i gospodarski razvoj u društvima u zemljama Istočnog partnerstva, među ostalim u okviru Pariškog sporazuma;

(t) da uvide da su snažne, neovisne i učinkovite institucije na središnjoj i lokalnoj razini ključne za demokratsku odgovornost, tzv. deoligarhizaciju te borbu protiv korupcije i zarobljavanja države (engl. State capture); da stoga zatraže da se zemlje Istočnog partnerstva ponovno obvežu na provedbu sveobuhvatnih reformi pravosudne i javne uprave s ciljem osiguravanja neovisnosti, stručnosti i zapošljavanja sudaca i javnih službenika na temelju zasluga, kao i davanja prioriteta borbi protiv korupcije, među ostalim smanjenjem prostora za korupciju povećanjem transparentnosti, odgovornosti i promicanjem poštenog ponašanja među stanovništvom u cjelini, jačanjem vladavine prava i promicanjem dobrog upravljanja; da uvide da će bez postizanja navedenih ciljeva biti gotovo nemoguće ostvariti održivi rast, povećati gospodarsku aktivnost i razvoj, smanjiti siromaštvo, povećati izravna strana ulaganja te povjerenje u društvu i političku stabilnost;

(u) da na širem spektru zagovaraju pravne i gospodarske reforme s prijenosom iskustava iz država članica EU-a u okviru tzv. twinning projekata , posebno proširenjem programa povezivanja na lokalne i regionalne vlasti;

(v)  da u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva razviju javnu upravu na razini kvalitete europske javne uprave otvaranjem programa stručne prakse, što će javnim službenicima iz Istočnog partnerstva omogućiti da privremeno rade u relevantnim službama institucija EU-a i država članica u određenim područjima;

(w) da potiču rad političkih zaklada u promicanju sljedeće generacije političkih lidera u zemljama Istočnog partnerstva;

(x) da priznaju inicijative vlada povezanih zemlja za povećanje međusobne suradnje i zauzimanje zajedničkog stava u okviru Istočnog partnerstva i da potaknu njihovo proširenje na višesektorsku razinu, posebno u području energetike, prometa, digitalnih poslova, kibersigurnosti, zaštite okoliša, pomorskoga gospodarstva, granične kontrole, carinske suradnje, olakšavanja trgovine te pravosuđa i unutarnjih poslova; sličan pristup trebalo bi primijeniti na suradnju među svim zemljama Istočnog partnerstva u raznim pitanjima;

 

(y) da promiču međuregionalnu trgovinu među zemljama Istočnog partnerstva s obzirom na to da povećana trgovina s više partnera doprinosi razvoju otpornosti zemalja i njihovih gospodarstava; da potiču veće sudjelovanje zemalja Istočnog partnerstva u provedbi makroregionalnih strategija EU-a i učinkovitog dijaloga o međuregionalnoj i prekograničnoj suradnji kako bi se ojačao nacionalni i regionalni kapacitet partnera i olakšao njihov društveni i gospodarski razvoj;

(z) da zagovaraju izborne reforme kako bi se zajamčili slobodni, pravedni, konkurentni i transparentni izbori i da potiču potpunu usklađenost izbornih postupaka, prije svega u donošenju zakonodavnih izmjena zakona o izborima i financiranju stranaka, s međunarodnim normama, preporukama Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i mišljenjima Venecijanske komisije; poziva zemlje Istočnog partnerstva na neuznemiravanje, bez obzira na to je li pravosudno, fizičko ili institucijsko, političkih aktera koji se ne slažu s aktualnom vladom, i da štite slobodu izražavanja, udruživanja i okupljanja, uključujući pravo na mirne prosvjede; da pohvale države Istočnog partnerstva koje su postigle dogovor o provedbi demokratskih političkih reformi i podupiru jačanje izbornog zakonodavnog okvira uključivim političkim dijalozima;

(a a) da zajamče da zemlje Istočnog partnerstva tijekom postupka izmjene izbornog zakonodavstva stvaraju jednake mogućnosti za zastupljenost svih etničkih i nacionalnih manjina;

(a b) da osiguraju redovite europske misije za promatranje izbora u zemljama Istočnog partnerstva kako bi se podržao proces jačanja institucija, izbornih postupaka i demokratske odgovornosti;

(a c) da doprinose sprečavanju upletanja trećih strana u političke, izborne i druge demokratske procese zemalja Istočnog partnerstva, bez obzira na to je li ono osmišljeno kako bi se utjecalo na izbore radi pobjede preferiranog kandidata ili stranke ili  da se dovede u pitanje povjerenje u demokratski sustav, posebno dezinformacijama, nezakonitim političkim financiranjem, kibernapadima na političke i medijske aktere ili bilo kojim drugim nezakonitim sredstvima;

(a d) da donesu mehanizam sankcija EU-a za kršenje ljudskih prava ili „Zakon Magnicki” koji će se primjenjivati na pojedince ili tijela za koje je utvrđeno da krše ljudska prava ili temeljne slobode, posebno uhićenjima, otmicama i premlaćivanjem aktivista civilnog društva ili oporbe i novinara te nasilnom represijom mirnih prosvjeda, kao i na osobe umiješane u slučajeve korupcije na visokoj razini u zemljama Istočnog partnerstva;

Sektorska suradnja prema zajedničkom gospodarskom prostoru

(a e) da potiču kontinuiranu i djelotvornu provedbu detaljnih i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi se postupno stvorili uvjeti za otvaranje jedinstvenog tržišta EU-a; da razmotre stvaranje posebnog instrumenta za usklađivanje zakonodavstva usmjerenog na pomaganje pridruženim partnerima u usklađivanju njihova zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a i pružanje pomoći u naporima za njegovu provedbu; da potvrde da su provedbom detaljnih i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini ostvareni brojni pozitivni rezultati no da još postoje neka pitanja koja je potrebno riješiti na odgovarajući način;

(a f) da istaknu važnost produbljivanja gospodarske suradnje i integracije tržišta sa zemljama Istočnog partnerstva postupnim otvaranjem jedinstvenog tržišta EU-a, uključujući potpunu provedbu detaljnih i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini i usklađenost s pravnim, gospodarskim i tehničkim odredbama i normama, te uspostavom zajedničkog gospodarskog prostora;

(a g) da nastoje istraživati i osiguravati suradnju i postupno diferenciranu sektorsku integraciju zemalja Istočnog partnerstva, koje ispunjavaju uvjete i koje su to voljne učiniti, u energetskoj uniji, prometnoj zajednici i jedinstvenom digitalnom tržištu, među ostalim područjima; da se usredotoče na telekomunikacije i da daju prednost što ranijoj uspostavi režima bez roaminga između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva i među zemljama Istočnog partnerstva; da izgrade usluge povjerenja, uključujući kiberkapacitete za zaštitu kritične infrastrukture i osobnih podataka te za postizanje veće suradnje u području carinskih, bankarskih i financijskih usluga, što bi pomoglo zemljama Istočnog partnerstva u borbi protiv pranja novca i ojačalo financijski nadzor, a istodobno dovelo do mogućeg širenja jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA) na zemlje Istočnog partnerstva;

(a h) da uvedu instrumente kao što su pravna provjera i sektorski planovi kako bi se utvrdila spremnost zemalja Istočnog partnerstva da se usklade s pravnom stečevinom EU-a i potvrdi njihova spremnost za diferenciranu sektorsku integraciju;

(a i) da podupiru i promiču razvoj e-usluga, i komercijalnih i javnih, e-gospodarstva te širokog raspona sposobnosti rada na daljinu kako bi se ojačala otpornost u slučaju krize, kao što je aktualna u vezi s koronavirusom;

(a j) da osiguraju intenzivno sudjelovanje zemalja Istočnog partnerstva u borbi protiv klimatskih promjena, kao i pružanje njihova doprinosa toj borbi, uključujući sudjelovanjem u novom europskom zelenom planu i jamstvom da područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine nije u suprotnosti s ciljevima i inicijativama u području okoliša koji su u njemu utvrđeni; takve aktivnosti trebale bi se odvijati uz investicijsku potporu EU-a, uključujući potporu EBRD-a i EIB-a, i trebale bi biti uvjetovane pouzdanom procjenom utjecaja na okoliš i učinaka na lokalne zajednice, s posebnim naglaskom na sektore koji bi mogli biti pogođeni i kojima će trebati dodatna potpora;

(a k) da osiguraju odgovarajuće mjere i financijska sredstva za poboljšanje upravljanja otpadnim vodama u skladu s apsorpcijskim kapacitetom partnerskih zemalja i za poboljšanje energetske sigurnosti i međusobne povezanosti, posebno u reverzibilnom protoku plina, energetske učinkovitosti te korištenja obnovljivih izvora energije u zemljama Istočnog partnerstva; da prepoznaju važnu ulogu Azerbajdžana u diversifikaciji opskrbe energijom prema EU-u, da uvide uspjeh Ukrajine u razdvajanju sustava za prijenos plina i da podupru napore oko energetske neovisnosti i diversifikacije opskrbe u drugim zemljama Istočnog partnerstva; da potaknu zemlje Istočnog partnerstva da dovrše reforme energetskog sektora u skladu s pravom EU-a, uključujući reforme politika zaštite okoliša i sigurnosti;

(a l) da pružaju stalnu potporu nadogradnji sustava gospodarenja krutim otpadom u zemljama Istočnog partnerstva u skladu sa standardima EU-a tako što će se utvrditi ciljevi za recikliranje i uspostaviti sustavi recikliranja kako bi se ostvarili ti ciljevi; da uklone negativne posljedice na okoliš i javno zdravlje koje imaju zastarjela i neovlaštena postrojenja za kruti otpad; da utvrde financijske instrumente za potporu financiranju projekata zbrinjavanja otpada sredstvima EU-a i nacionalnim/lokalnim sredstvima;

(a m) da se zajamči da postojeća i nova nuklearna postrojenja u zemljama Istočnog partnerstva poštuju najviše norme zaštite okoliša i nuklearne sigurnosti u skladu s međunarodnim konvencijama; da zajamče da nesigurni energetski projekti poput nuklearne elektrane Astravjec neće biti dio europske elektroenergetske mreže;

(a n) da donesu sveobuhvatan plan izgradnje infrastrukture, uključujući granične prijelaze, i podupru provedbu prioritetnih projekata utvrđenih u indikativnom planu za ulaganja u mrežu TEN-T i drugim akcijskim planovima za ulaganja s ciljem poboljšanja prometne, energetske i digitalne povezanosti između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva te među samim zemljama Istočnog partnerstva, uz jamstvo održivosti stanja okoliša tijekom procesa provedbe; da potiču regulatornu konvergenciju u sektoru prometa;

(a o) da potiču zemlje Istočnog partnerstva da u suradnji s Komisijom u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pruža Akcijski plan za ulaganja u transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T); da istaknu potrebu za boljim iskorištavanjem potencijala povezanosti Crnog mora i podupru infrastrukturne projekte koji su ključni za povećanje povezanosti s regijom i srednjom Azijom; da, u tom pogledu, uvide strateški geografski položaj zemalja Istočnog partnerstva kao poveznicu između Europske unije, Azije i šireg susjedstva, koji bi mogao donijeti veću vrijednost za vanjskopolitičke angažmane EU-a;

(a p) da provedu ambicioznu strategiju EU-a za srednju Aziju uz aktivni angažman zemalja Istočnog partnerstva kao pouzdanih partnera koji imaju izravan pristup toj regiji;

(a q) da zajamče da se VFO-om potvrđuje financijska potpora EU-a za infrastrukturne i ulagačke projekte zemalja Istočnog partnerstva i tako poveća njihova otpornost na kiberprijetnje te poboljšaju i moderniziraju sustavi obrazovanja; da poduzimaju aktivne mjere za poboljšanje apsorpcijskih sposobnosti zemalja Istočnog partnerstva; da primijene iskustvo Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu radi privlačenja i koordiniranja financijske i tehničke pomoći te radi povećanja učinkovitosti infrastrukturnih projekata;

 

(a r) da daju prednost potrebi za održivim i vjerodostojnim ulaganjima u zemljama Istočnog partnerstva razvijanjem strategije za dugoročan angažman, usmjeravajući se ne samo na stabilizaciju nego više na demokratizaciju;

(a s) da na druge pridružene partnere prošire pristup koji je EU upotrijebio u svojim nastojanjima za podupiranje oporavka ukrajinskog gospodarstva, pa i s pomoću prilagođene i fleksibilne makrofinancijske pomoći i instrumenata te s pomoću angažmana i koordinacije međunarodnih financijskih institucija i donatora te poboljšanjem okruženja za izravna strana ulaganja, uzimajući u obzir socijalna, radna i okolišna prava; da promicanje izravnih stranih ulaganja iz EU-a postave kao jedan od glavnih aspekata politike Istočnog partnerstva i u tu svrhu izrade akcijski plan, s ciljem dodatnog poboljšanja poslovnog okruženja i jamčenja pravne sigurnosti;

(a t) da podupiru veću diversifikaciju i konkurentnost gospodarstava zemalja Istočnog partnerstva pojačanom potporom malim i srednjim poduzećima, kao i demonopolizacijom, deoligarhizacijom i privatizacijom, jačanjem i proširenjem opsega, geografske pokrivenosti i relevantnosti programa kao što je EU4Business za potrebe primatelja; da, posebno, kreditiraju mala i srednja poduzeća u lokalnim valutama, razviju nove inicijative za privlačenje poduzetničkog kapitala u zemlje Istočnog partnerstva i pruže trajnu potporu razvoju industrija usmjerenih na izvoz;

(a u) da riješe problem podjele između seoskih i gradskih sredina u zemljama Istočnog partnerstva učinkovitim financijskim i tehničkim poticajima za mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća, male poljoprivrednike i obiteljska poduzeća u seoskim i gradskim područjima te poboljšanjem ljudske povezanosti i infrastrukture između gradova i sela radi poticanja socijalne kohezije;

Unapređenje ljudskoga kapitala

(a v) da podupiru veću mobilnost radne snage između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva, ali i među samim zemljama Istočnog partnerstva, uz snažnu usredotočenost na zakonitost i održivost procesa, čime se omogućuje razmjena vještina i iskustava te izbjegavanje odljeva mozgova i nedostatak lokalne radne snage; u tom pogledu, u potpunosti razmotre uspješnu provedbu bezviznog režima s trima pridruženim zemljama;

(a w) da uzmu u obzir izazove koje za zemlje Istočnog partnerstva predstavlja odljev mozgova promicanjem kvalitetnih i uključivih programa obrazovanja, strukovnog osposobljavanja i drugih programa osposobljavanja te stvaranjem prilika za zapošljavanje radi pružanja socioekonomskih perspektiva mladima i obiteljima u njihovim lokalnim zajednicama;

(a x) da se nose s posljedicama depopulacije i migracija u zemljama Istočnog partnerstva njihovim uključivanjem u Europski migracijski program;

(a y) da podrže i pokrenu akcijske planove za svaku od zemalja radi borbe protiv nezaposlenosti i rješavanja problema socijalne i regionalne nejednakosti; da ulažu u mlade,  zagovaraju poduzetništvo i stvaraju nove programe i poticaje za mlade stručnjake da se vrate na tržište rada u zemljama Istočnog partnerstva;

(a z) da potaknu zemlje Istočnog partnerstva da provode sveobuhvatne reforme u području politike rada kako bi se poboljšali radni uvjeti i prava radnika; da razviju akcijski plan za borbu protiv neprijavljenog rada,  podupru osnivanje punopravnih sindikata i pozovu na prenošenje konvencija MOR-a u nacionalno zakonodavstvo i njihovu provedbu;

(b a) da razriješe nedostatke u provedbi obveza u pogledu socijalnih politika i radničkih prava te da zaštite tržište rada EU-a od socijalnog dampinga; da nadziru ne samo prenošenje relevantnih direktiva i normi EU-a u nacionalno pravo nego i njihovu stvarnu provedbu; da zajedno sa zemljama Istočnog partnerstva uspostave sustav praćenja temeljnih radničkih prava u kojem će sudjelovati sindikati i organizacije civilnog društva; da isplatu makrofinancijske pomoći koriste kao polugu ili uvjet kako bi prisilili zemlje Istočnog partnerstva na poboljšanje uvjeta rada;

(b b) da podupiru obrazovne reforme u onim zemljama Istočnog partnerstva koje su na to spremne, jer je to ključno za njihovu budućnost, s ciljem uklanjanja nedostataka između reforme obrazovnih sustava i potreba tržišta rada te promicanja strukovnog osposobljavanja, među ostalim provedbom mjera; da uvide važnost prekogranične mobilnosti za povećanje međuljudskih kontakata, povećaju financijska sredstva za zemlje Istočnog partnerstva i njihovo sudjelovanje u programima obrazovanja, razvijanja stručnih vještina i razmjene kao što su Erasmus + i Kreativna Europa i  ojačaju kapacitete zemalja Istočnog partnerstva za sudjelovanje u programu Obzor 2020.;

(b c) da povećaju akademsku i obrazovnu suradnju između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva, uključujući suradnju unutar Istočnog partnerstva: (i) pokretanjem regionalnog programa za potporu centrima akademske i istraživačke izvrsnosti u regiji; (ii) osnivanjem Sveučilišta Istočnog partnerstva u Ukrajini; (iii) pokretanjem ciljanih programa Istočnog partnerstva na specijaliziranim sveučilištima i elektroničke obrazovne platforme za internetske tečajeve usmjerene na europske vrijednosti i vladavinu prava, dobro upravljanje, javnu upravu i iskorjenjivanje korupcije u zemljama Istočnog partnerstva; (iv) pružanjem prostora za zajedničko osposobljavanje javnih službenika zemalja Istočnog partnerstva, uključujući na razini lokalnih i regionalnih vlasti;

(b d) da pokrenu pilot-projekt radi uspostave centra Istočnog partnerstva za otvorenu znanost i inovacije, mreže tematskih centara kompetentnosti u svakoj od zemalja Istočnog partnerstva za pružanje potpore i usluga istraživanja i inovacija;

(b e) da zajamče da svi programi potpore EU-a uključuju dosljednu dimenziju rodne ravnopravnosti i ljudskih prava te da su usmjereni na skupine u najnepovoljnijem položaju i najranjivije skupine u društvu, uključujući etničke i druge manjine, kao što su Romi, izbjeglice i interno raseljene osobe iz područja u kojima vladaju oružani sukobi; da pojačaju inicijative u vezi s političkim i socioekonomskim osnaživanjem tih skupina te poboljšanjem njihova pristupa obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i pristojnom stanovanju;

(b f) da osiguraju da pomoć i programi EU-a dopru do lokalnih razina, što podrazumijeva i udaljene dijelove zemalja Istočnog partnerstva, posebno u ruralnim područjima, kako bi se stanovnicima omogućilo da se založe za pozitivne promjene u svojim zajednicama, posebno u onima koje su podložnije postsovjetskim osjećajima i ruskim manipulacijama;

(b g) da čvrsto ustraju u nediskriminaciji svih pripadnika skupine LGBTI +, njihovoj zakonskoj zaštiti od diskriminacije i progonu svakog slučaja zlostavljanja, govora mržnje i fizičkog nasilja nad njima; da prepoznaju pridružene zemlje Istočnog partnerstva koje su uskladile svoj pravni okvir u skladu s time;

(b h) da podupiru slobodu uvjerenja, mišljenja i izražavanja te pravo na informiranje na materinskom jeziku svih građana; da osude i suzbiju govor mržnje i diskriminaciju na temelju etničke pripadnosti ili jezika, kao i lažne vijesti i dezinformacije usmjerene na etničke i nacionalne manjine;

 

(b i) da osiguraju temeljna prava na slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja štićenjem i promicanjem prava svih vjerskih sastavnica prisutnih u toj regiji, na temeljima koncepta potpunog i jednakog građanstva;

(b j) da ojačaju dijalog i suradnju s crkvama i vjerskim zajednicama i organizacijama u područjima kao što su izgradnja mira i pomirenje i tako osnaže povjerenje u pravedno i slobodno društvo, kao i obrazovanje, zdravstvenu skrb i temeljnu socijalnu službu;

Sigurnost, stabilnost, teritorijalna cjelovitost i rješavanje sukoba

(b k) da prepoznaju da se političkim, kulturnim i gospodarskim ulaganjem u zemlje Istočnog partnerstva EU ulaže u sigurnost i stabilnost te regije;

(b l) da potvrde povećanu sigurnosnu međuovisnost EU-a i zemalja Istočnog partnerstva, kao i važnost sigurnosti, stabilnosti i mira za budući razvoj zemalja Istočnog partnerstva, s obzirom na to da su posljednjih godina bile podložne interesima i ambicijama trećih zemalja, kao što su Kina, Turska ili neke države Perzijskog zaljeva, koje ne dijele nužno vrijednosti i interese EU-a; da stoga povećaju suradnju EU-a i Istočnog partnerstva u području sigurnosti i obrane posvećivanjem posebne pozornosti mirnom rješavanju regionalnih sukoba te sprečavanju i rješavanju novih vrsta izazova, kao što su hibridne prijetnje, kibernapadi, uključujući kibernetsko uplitanje u izbore, dezinformacije i propagandne kampanje te uplitanje trećih strana u političke, izborne i druge demokratske procese; da jačaju suradnju i potporu u pogledu otpornosti zemalja Istočnog partnerstva na korupciju, pranje novca, terorizam i organizirani kriminal općenito te da naglase potrebu za jačanjem otpornosti pojedinaca, zajednica i državnih institucija;

(b m) da ponovno naglase predanost EU-a suverenosti, teritorijalnoj cjelovitosti i političkoj neovisnosti zemalja Istočnog partnerstva unutar njihovih međunarodno priznatih granica te da podupru njihove napore kako bi u potpunosti provele ta načela; da istaknu važnost jedinstva i solidarnosti država članica u tom pogledu;

(b n) da oštro osude stalna kršenja temeljnih načela i normi međunarodnog prava u regiji Istočnog partnerstva, posebno destabilizaciju, invaziju, okupaciju i pripojenje teritorija nekoliko zemalja Istočnog partnerstva od strane Ruske Federacije te njezino odbijanje da se pridržava odluka međunarodnih sudova; da uspostave usklađeniju politiku prema Ruskoj Federaciji među državama članicama EU-a, posebno kada je riječ o bavljenju pitanjima koja se odnose na zemlje Istočnog partnerstva;

(b o)  da zatraže hitno povlačenje stranih snaga sa svih okupiranih teritorija i prekid vojnih sukoba u kojima su nepotrebno izgubljeni životi civila i vojnika, a kojima se istodobno onemogućuje socioekonomski razvoj te da se stotinama tisuća interno raseljenih osoba dopusti se vrate u svoju domovinu;

(b p) da razviju aktivniju ulogu EU-a, koji predstavlja potpredsjednik Europske komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, u mirnom rješavanju aktualnih sukoba i sprečavanju svih budućih sukoba u njegovu istočnom susjedstvu, istodobno priznajući dogovorene oblike i procese pregovora, kao što su međunarodni razgovori u Ženevi, skupina OESS-a iz Minska, Normandijski format i razgovori 5 + 2; da imenuju posebnog izaslanika EU-a za Krim i regiju Donbas;

(b q) da nastave promicanje okružja koje dovodi do rješavanja sukoba i podupiranje aktivnosti kojima se promiče povjerenje i međuljudski kontakti u svim zajednicama koje su razjedinjene sukobima; da daju prednost naporima za preventivnu uspostavu mira, uključujući preventivnu diplomaciju, kao i za mehanizme ranog upozoravanja i djelovanja i da povećaju za to namijenjena financijska sredstva;

(b r) da ponovno potvrde svoju potporu naporima supredsjedatelja Skupine iz Minska OESS-a u rješavanju sukoba u Gorskom Karabahu i njihovim temeljnim načelima iz 2009. s ciljem postizanja rješenja na temelju normi i načela međunarodnog prava, Povelje UN-a i Helsinškog završnog akta OESS-a iz 1975.; da potiču sve strane da intenziviranju dijalog i da se suzdrže od agresivne retorike kojom bi se dodatno ugrozili izgledi za nagodbu;

(b s) da poduzmu mjere za jamčenje djelotvornih aktivnosti i izvršavanje punog mandata za sljedeće postojeće misije EU-a u regiji Istočnog partnerstva, uključujući koordinaciju njihovih aktivnosti: promatračku misiju EU-a u Gruziji, savjetodavnu misiju EU-a u Ukrajini i misiju EU-a za pomoć na granicama u Moldovi i Ukrajini te misiju posebnog predstavnika EU-a za južni Kavkaz i krizu u Gruziji;

(b t) da uzmu u obzir pozive ukrajinske vlade na jaču prisutnost međunarodnih mirovnih snaga raspoređenih na granici između Ukrajine i Rusije i u regijama Luganska i Donjecka; kad situacija za to bude povoljna te kao dio potpune provedbe Sporazuma iz Minska, stranama u sukobu trebalo bi ponuditi pomoć misije ZSOP-a pod vodstvom EU-a kako bi pomogla s raznim zadaćama kao što su razminiranje, pripremanje lokalnih izbora i osiguravanje slobodnog pristupa za organizacije koje pružaju humanitarnu pomoć;

(b u) da podupiru slobodu plovidbe i da se snažno usprotive blokadi Azovskog mora i kontinuiranom, postupnom pripojenju Crnog mora od strane Ruske Federacije;

(b v) da uvažavaju jedinstveno iskustvo i stručnost zemalja Istočnog partnerstva; da priznaju doprinos zemalja Istočnog partnerstva misijama i operacijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a (ZSOP); da nastave podupirati reformu sigurnosnog sektora; da prodube suradnju u području obrambenih politika povezanih s EU-om, uključujući sudjelovanje u PESCO-u nakon što se uredi pitanje sudjelovanja trećih zemalja;

(b w) da potvrde da je kibersigurnost jedno od područja u kojima EU i zemlje Istočnog partnerstva mogu učinkovitije surađivati te da EU može iskoristiti iskustvo zemalja Istočnog partnerstva u borbi protiv hibridnih prijetnji ili prijetnji kibersigurnosti; da uspostave formalni kiberdijalog sa zainteresiranim zemljama u Istočnom partnerstvu i da promiču platforme za suradnju među zemljama iz regije Istočnog partnerstva radi jačanja otpornosti tih zemalja, posebno nakon opsežnog kibernapada Ruske Federacije na Gruziju u listopadu 2019.;

(b x) da osude utjecaj trećih zemalja na narušavanje demokratskog poretka zemalja Istočnog partnerstva, kao i utjecanje na izbore, širenje dezinformacija i ciljanih kampanja dezinformiranja;

(b y) da povećaju suradnju u izgradnji društvene i institucionalne otpornosti zemalja Istočnog partnerstva s većim naglaskom na borbu protiv dezinformiranja, propagande, manipulacije i neprijateljskog utjecaja koje provode vanjske snage s ciljem podjele i destabilizacije zemalja Istočnog partnerstva, kao i ugrožavanja integriteta njihovih političkih procesa i odnosa s EU-om; da pomognu zainteresiranim zemljama Istočnog partnerstva u aktivnostima koje se provode na razini EU-a za sprječavanje navedenih neprijateljskih radnji, uključujući provedbu dobrih praksi i rješenja, kao što su Akcijski plan za borbu protiv dezinformiranja i Kodeks dobrih praksi EU-a za borbu protiv dezinformacija, te koristeći stručno znanje Helsinškog Europskog centra izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji, Centra izvrsnosti NATO-a StratCom u Rigi i radne skupine EU-a East StratCom;

 

(b z) da promiču integrirano upravljanje granicama i suradnju između EU-a i pridruženih zemalja te da zagovaraju suradnju u provedbi zakona;

(c a) da pozdrave daljnju suradnju između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva s ciljem promicanja međunarodne stabilnosti i sigurnosti, u skladu s globalnom strategijom EU-a, te da predlože nove oblike dobrovoljne suradnje u području sigurnosti i obrane, s obzirom na to da će to područje u budućnosti biti određeno velikim ambicijama jer će EU postupno težiti stvaranju Europske obrambene unije;

(c b) da promiču istraživanja i razvoj te industrijsku suradnju u razvoju naoružanja i vojnih tehnologija i kapaciteta među državama članicama EU-a i zemljama Istočnog partnerstva;

(c c) da priznaju da će svaki nedostatak prisutnosti i nedjelovanje EU-a u odnosu na partnere iz Istočnog partnerstva otvoriti prostor drugim globalnim akterima; da povećaju suradnju ili stvore forum s demokratskim saveznicima istomišljenicima i međunarodnim akterima kako bi se ublažio negativan utjecaj sila trećih zemalja u regiji Istočnog partnerstva te kako bi mu se suprotstavilo;

Lokalne i regionalne vlasti i civilno društvo

(c d) da uvažavaju doprinos aktera i organizacija civilnog društva Istočnog partnerstva procesima demokratizacije i reforme u njihovim zemljama i cijeloj regiji Istočnog partnerstva te da zatraže veću otvorenost i angažman vlada zemalja Istočnog partnerstva prema njima i konkretnije i djelotvornije sudjelovanje u postupku donošenja politika;

(c e) da nastave s opsežnim dijalogom s akterima civilnog društva iz zemalja Istočnog partnerstva i ojačaju potporu EU-a za aktivnosti demokratski usmjerenih organizacija civilnog društva podupiranjem njihovih aktivnosti i zaštitom njihova radnog okruženja;

(c f) da povećaju napore EU-a za jačanjem njegova sudjelovanja i pružanja potpore inicijativama na lokalnoj razini u regijama i ruralnim područjima kako bi se razvili organizacijski i nadzorni kapaciteti civilnog društva i tako razvile lokalne demokratske prakse;

(c g) da ojačaju sposobnost civilnog društva zemalja Istočnog partnerstva da djeluje kao nadzornik reforme i da drže relevantne državne institucije odgovornima te da se tako smanji birokracija i osigura njegova prisutnost na trilateralnim sastancima, pa i u svim dijalozima o ljudskim pravima, te na sastancima Vijeća za pridruživanje i suradnju;

(c h) da potiču suradnju među civilnim društvima zemalja Istočnog partnerstva osnivanjem regionalnog centra za povećanje nadležnosti, razmjenu najboljih praksi i radnih pristupa u okviru novog projekta sveučilišta Istočnog partnerstva u Ukrajini;

(c i) da nastave pružati strukturnu financijsku potporu i potporu razvoju kapaciteta organizacijama koje pomažu neovisnim akterima civilnog društva koji se zalažu za demokraciju; ustraju u tome da programi EU-a i država članica te neovisni programi kojima se podupiru demokracija, ljudska prava i vladavina prava, uključujući Europsku zakladu za demokraciju, moraju nastaviti djelovati slobodno i bez uznemiravanja ili pravosudnih ograničenja; da poduzmu sve moguće mjere kako bi se spriječilo da neovisne nevladine organizacije budu istisnute nametanjem pravosudnih ograničenja i financijskih prepreka, selektivnom primjenom pravnih odredbi ili povećanom prisutnošću nevladinih organizacija koje organizira vlada;

(c j) da podignu razinu osviještenosti o napadima na civilne aktiviste u zemljama Istočnog partnerstva koje počinjavaju ekstremističke sile, ali i državna tijela koja dovode u pitanje vrijednosti EU-a, međunarodne standarde ljudskih prava i zajedničke obveze prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima;

(c k) da povećaju potporu i inicijative EU-a za jačanje i omogućivanje lokalnim vlastima i njihovim udruženjima da provedu nacionalne reforme na lokalnoj razini; da promiču ulogu lokalnih vlasti kao donositelja politike i odluka i da potiču redovite razgovore između središnje i lokalne vlasti o programima reformi uz aktivno i uključivo sudjelovanje civilnog društva i drugih relevantnih dionika;

(c l) da razvijaju planove i pokazatelje za suradnju s lokalnim i regionalnim vlastima za pojedinačne zemlje, slijedeći primjere slične suradnje s civilnim društvom;

(c m) da prošire zastupljenost u oblikovanju politika Istočnog partnerstva i provedbi Konferencije lokalnih i regionalnih vlasti za Istočno partnerstvo (CORLEAP) i povećaju njegove kapacitete za potporu lokalnim i regionalnim vlastima u bitnim mjerama, kao što su pouka i osposobljavanje usmjereno na potražnju; da u suradnji s Europskim odborom regija i CORLEAP-om razviju program izgradnje kapaciteta za lokalno i regionalno upravljanje u zemljama Istočnog partnerstva, čime bi se omogućilo poduzimanje sustavnih mjera za jačanje uloge lokalnih i regionalnih vlasti;

(c n) da potiču znatno sudjelovanje građana Istočnog partnerstva u projektima koje financira EU i vlasništvo nad njima, u skladu s pristupom odozdo prema gore vrijednosti i normi EU-a;

 

Bolji mediji, komunikacija i upravljanje politikama

(c o) da uvide da manjak propisnih komunikacijskih i informacijskih kampanja pred valom dezinformacija kojem su izložene države Istočnog partnerstva može dovesti do gubitka desetljetnog napora, ulaganja i postignuća u okviru Istočnog partnerstva; da stoga pojačaju napore strateške komunikacije i da, u otvorenom dijalogu s građanima, povećaju vidljivost potpore koju EU pruža u zemljama Istočnog partnerstva, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini; da u tu svrhu komuniciraju s ljudima u malim zajednicama i ruralnim područjima, predstavnicima poduzeća i zajednica, dijasporom i nacionalnim manjinama, a ne samo sa skupinama naklonjenima EU-u;

(c p) da se suprotstave dezinformacijama i propagandi protiv EU-a jačanjem otpornosti i osviještenosti građana EU-a i Istočnog partnerstva o Istočnom partnerstvu te mogućnostima i prednostima koje ono pruža, posebno onima koje proizlaze iz bliske političke i gospodarske suradnje između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva te iz provedbe Sporazuma o pridruživanju/detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini, povezujući ih s gospodarskim rastom i povećanom trgovinom;

(c q) da učinkovitije iskoriste postojeće strukture EU-a kao što je radna skupina ESVD-a za East StratCom kako bi se utvrdile kampanje dezinformiranja i propagande koje potkopavaju odnos EU-a i zemalja Istočnog partnerstva i njegove ciljeve te kako bi se na njih odgovorilo;

(c r) da ojačaju delegacije EU-a u zemljama Istočnog partnerstva kako bi mogle pomoći zemljama Istočnog partnerstva u dovršetku reformi i kako bi učinkovitije izvještavale o načinima na koje EU ondje pomaže građanima; da razvijaju horizontalne veze i promiču suradnju među delegacijama EU-a, da potiču redovnu razmjenu informacija, stručnog znanja i drugih uspješnih pristupa radu;

(c s) da zajamče aktivniju ulogu ureda za vezu EU-a u državama članicama u promicanju važnosti zemalja Istočnog partnerstva za europski projekt;

(c t) da poboljšaju razmjenu informacija među institucijama EU-a, prije svega u Komisiji i ESVD-u, te da očuvaju sjećanje na uspjehe institucija, posebno o pruženoj potpori i provedenim projektima tehničke pomoći kako bi se nadogradili njihovi rezultati pri pokretanju novih projekata i programa;

(c u) da iskoriste program mladih ambasadora i stipendije civilnog društva u Istočnom partnerstvu te da uspostave aktivnu mrežu bivših studenata na temelju postojećih uspješnih modela;

(c v) da promiču slobodu medija i slobodu izražavanja kao temeljno načelo te da stoga podupiru demokratsko, neovisno, pluralističko i uravnoteženo medijsko okruženje u zemljama Istočnog partnerstva koje osigurava zaštitu lokalnih novinara, tvoraca javnog mnijenja i disidenata od uznemiravanja i zastrašivanja, omogućuje nediskriminirajući pristup informacijama na internetu i izvan njega i smisleno građansko sudjelovanje te štiti i jamči ljudska i građanska prava;

(c w) da povećaju potporu lokalnoj borbi protiv lažnih vijesti, hibridnog ratovanja u komunikaciji ili pogoršanja medijskih programa, što može ugroziti borbu protiv korupcije i širenja lažnih informacija radi dobivanja gospodarskih ili političkih prednosti; da nastave s razvojem aktivnosti kojima se osigurava potpuna transparentnost vlasništva nad medijima; da stalno pomažu i prate lokalne službene regulatorne agencije u svim zemljama Istočnog partnerstva;

(c x) da podupiru programe i reforme u vezi s medijskom i informacijskom pismenosti radi reagiranja na potrebe aktualnog digitalnog doba;

(c y) da promiču emitiranje europskih medijskih produkcija u zemljama Istočnog partnerstva, kao i produkcije zemalja Istočnog partnerstva u EU-u kako bi se premostile razlike zbog povijesti i lažnih informacija iz posljednjih desetljeća; da podupiru lokalne medije u stjecanju pristupa europskim medijskim programima i inicijative bliske suradnje između medija iz EU-a i Istočnog partnerstva;

(c z) da osude zloupotrebu mjera povezanih s pandemijom pojedinih vlasti kao sredstvo za ušutkavanje političke oporbe, civilnog društva i medija ograničavanjem njihovih legitimnih prava;

(d a) da učvrste i, ako je moguće, povećaju zajedničke napore EU-a i zemalja Istočnog partnerstva oko međuljudskih kontakata i razmjena radi izgradnje uzajamno pozitivnih predodžbi među stanovništvom i da iskoriste proeuropski osjećaj među građanima Istočnog partnerstva;

(d b) da promiču inkluzivne i participativne platforme za dijalog i suradnju koje okupljaju dionike iz različitih sektora i razina, uključujući donositelje politika, gospodarske aktere, akademsku zajednicu, civilno društvo te crkve, vjerske zajednice i građane s manje mogućnosti, s ciljem borbe protiv polarizirajućih i ekstremističkih tendencija u politici i društvu, kao i protiv utjecaja dezinformacijskih i propagandnih kampanja;

2. nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.


PISMO ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU

 

David McALLISTER

Odbor za vanjske poslove

Predsjednik

 

 

 

Predmet: Mišljenje odbora INTA o izvješću odbora AFET o Istočnom partnerstvu

 

Poštovani g. McAllister,

 

upućujem Vam ovo pismo u svojstvu izvjestitelja za mišljenje odbora INTA o izvješću odbora AFET o „Preporuci Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Istočnom partnerstvu, uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020.”.

 

Odbor INTA trebao je glasovati o svojem mišljenju u ožujku, no zbog iznimnih okolnosti povezanih s bolešću COVID-19, otkazani su prvotno planirani redovni sastanci. Prema trenutačno dostupnim informacijama, odbor INTA možda neće moći održati glasovanje o službenom mišljenju prije predviđenog usvajanja izvješća odbora AFET.

 

Uzimajući u obzir, s jedne strane, vrlo ograničene mogućnosti održavanja sastanaka i, s druge strane, političke ovlasti odbora AFET u pogledu pravovremenog pružanja doprinosa Parlamenta za pripreme sastanka na vrhu, koordinatori odbora INTA složili su se na sastanku 1. travnja da će iznimno pristati na predstavljanje stajališta odbora INTA u obliku kompromisnih amandmana (o kojima su se dogovorili klubovi zastupnika) poslanih u pismu odboru AFET, pod uvjetom da se takvo pismo u znatnoj mjeri tretira kao mišljenje i da se na odgovarajući način uzme u obzir.

 

Stoga Vas molim da ovo pismo proslijedite izvjestitelju te da priložene amandmane razmotrite kao doprinos odbora INTA izvješću odbora AFET o Istočnom partnerstvu. Računam na to da ćete, u ovim iznimnim okolnostima, tijekom postupka glasovanja vašeg odbora s ovim pismom primjereno postupati.

 

S poštovanjem,

 

 

Markéta GREGOROVÁ

 

 

U kopiji: Bernd LANGE, predsjednik odbora INTA

 Petras AUŠTREVIČIUS, izvjestitelj odbora AFET

 

Prilog: stajalište odbora INTA u obliku pisma

Preporuka Vijeću, Komisiji i Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020.

 

stajalište odbora INTA u obliku pisma

(izvjestitelj odbora INTA: Markéta Gregorová)

 

1. ističe da je Istočno partnerstvo važan dio politike susjedstva EU-a čiji su ciljevi ostvarenje političkog pridruživanja, osiguravanje daljnje gospodarske integracije, promicanje blagostanja i uspostava platforme za pronalaženje odgovora na zajedničke izazove, uključujući održivi razvoj;

2. podsjeća da Parlament nastoji ojačati socijalnu i gospodarsku integraciju zemalja Istočnog partnerstva te da je zajednički cilj i dalje uključiv gospodarski razvoj; smatra da je u tu svrhu važno stvoriti i iskoristiti dodatne tržišne mogućnosti, kao što su pristup uslugama, povećano digitalno gospodarstvo i povezivost, posebno za javnu nabavu, energiju i prometnu infrastrukturu; naglašava da bi projekti u energetskom sektoru, posebno oni koji uključuju EIB, EBRD i druge javne financijske institucije, trebali ispunjavati klimatske ciljeve i biti usklađeni sa zakonodavstvom EU-a o okolišu, posebno sa savjetovanjem o očuvanju biološke raznolikosti i zaštićenih lokaliteta kada je riječ o projektima koji utječu na zaštićena područja, također uzimajući u obzir stajališta lokalnih zajednica; naglašava potrebu za davanjem visokog prioriteta regiji Istočnog partnerstva u okviru strategije povezivanja EU-a i u tom pogledu napominje važnost podupiranja rasta u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija i ambiciozne infrastrukture; poziva zemlje Istočnog partnerstva i Uniju da surađuju u financiranju potrebnih reformi kojima se mogu dodatno produbiti njihovi odnosi i na bilateralnoj i na multilateralnoj razini;

3.  napominje da su pitanja kao što su visoka razina korupcije, prijevare u bankama, utjecaj oligarha, neformalno gospodarstvo i loše upravljanje u zemljama Istočnog partnerstva izvor zabrinutosti; poziva zemlje Istočnog partnerstva da poboljšaju vladavinu prava, uklone te probleme te suzbiju nezakonitu trgovinu; potiče donošenje europskih politika za pružanje potpora zemljama Istočnog partnerstva u poboljšanju kvalitete upravljanja i modernizaciji njihovih društava; poziva zemlje Istočnog partnerstva da zajamče potpuno poštovanje ljudskih prava i demokracije; naglašava da su nastavak pravosudnih reformi, smanjenje razine korupcije, primjena standarda EU-a, jamčenje tržišnog natjecanja i poboljšanje poslovnog okruženja ključni za pružanje veće stabilnosti i sigurnosti gospodarskim dionicima, uključujući ulagače, čime se povećavaju ulaganja i bolje ostvaruje puni potencijal gospodarskog razvoja; ističe da sporazumi o pridruživanju i detaljni i sveobuhvatni sporazumi o slobodnoj trgovini s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom te Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu s Armenijom služe kao planovi reformi;

4.  ističe važnost detaljnih i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini, sveobuhvatnih sporazuma o gospodarskom partnerstvu te sporazuma o partnerstvu i suradnji između zemalja Istočnog partnerstva i EU-a te važnost njihove potpune provedbe; poziva EU da pomno nadzire i podrži njihovu provedbu pružanjem koordinirane pomoći, da promiče održiv razvoj i ostvarenje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda do 2030., uključujući gospodarski razvoj te da podrži gospodarske reforme i velike reforme bankarskog i financijskog sektora kojima se želi suzbiti pranje novca i utaja poreza; potiče EU da osigura da detaljni i sveobuhvatni sporazumi o slobodnoj trgovini ne budu u suprotnosti s klimatskim ciljevima i inicijativama utvrđenima u okviru europskog zelenog plana; podsjeća da sporazumi o produbljenoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini moraju uvijek sadržavati snažna, obvezujuća i provediva poglavlja o održivom razvoju kojima se u potpunosti poštuju međunarodne obveze, posebno Pariški sporazum, i koja moraju biti u skladu s pravilima WTO-a; naglašava važnost pomoći EU-a zemljama Istočnog partnerstva kako bi im se pomoglo u postizanju tih ciljeva; očekuje da će produbljivanje trgovinskih odnosa s EU-om na temelju područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine i kratkoročno povećanje trgovinskih tokova doprinijeti izbjegavanju iznenadnog usporavanja gospodarstva u zemljama Istočnog partnerstva te da bi to moglo imati povoljne dugoročne učinke;

5.  poziva Europsku komisiju da nastavi podupirati reforme u zemljama Istočnog partnerstva dodatnom tehničkom i financijskom pomoći kako bi se poboljšao okvir za vanjska ulaganja, posebno u područjima predvidljivosti, sigurnosti i zaštite ulagača te kako bi se doprinijelo održivim dugoročnim ulaganjima u Istočno partnerstvo; naglašava u tom pogledu važnost gospodarske diversifikacije i podupiranja povoljnog poslovnog okruženja za mala i srednja poduzeća kako bi se razvila sposobnost regije za daljnje inovacije u različitim gospodarskim sektorima; poziva Komisiju da istraži povećanu sektorsku suradnju u obrazovanju i istraživanju i inovacijama, IKT-u i digitalizaciji, kao i zelene tehnologije, te da podijeli znanje i najbolje prakse; naglašava važnost ciljanih programa za mlade u zemljama Istočnog partnerstva kako bi se poboljšao njihov položaj na tržištu rada, otvorila pristojna radna mjesta i poduprla mobilnost i ciklička migracija;

6.  poziva Komisiju da što je prije moguće podnese izvješće o provedbi sporazuma o trgovini i pridruživanju između Unije i zemalja Istočnog partnerstva, s naglaskom na društveni, ekološki i gospodarski razvoj u društvima zemalja Istočnog partnerstva, među ostalim u kontekstu Pariškog sporazuma; poziva Europsku komisiju da proširi suradnju s našim istočnim partnerima kako bi se ojačala uloga civilnog društva u nadzoru trgovinskih sporazuma i odnosa.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

19.5.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

54

12

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Alviina Alametsä, Alexander Alexandrov Yordanov, Maria Arena, Petras Auštrevičius, Traian Băsescu, Lars Patrick Berg, Anna Bonfrisco, Reinhard Bütikofer, Fabio Massimo Castaldo, Susanna Ceccardi, Włodzimierz Cimoszewicz, Katalin Cseh, Tanja Fajon, Anna Fotyga, Michael Gahler, Giorgos Georgiou, Sunčana Glavak, Raphaël Glucksmann, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Márton Gyöngyösi, Sandra Kalniete, Karol Karski, Dietmar Köster, Andrius Kubilius, Ilhan Kyuchyuk, David Lega, Miriam Lexmann, Nathalie Loiseau, Antonio López-Istúriz White, Lukas Mandl, Thierry Mariani, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Sven Mikser, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Gheorghe-Vlad Nistor, Urmas Paet, Demetris Papadakis, Kostas Papadakis, Tonino Picula, Manu Pineda, Kati Piri, Giuliano Pisapia, Diana Riba i Giner, Jérôme Rivière, María Soraya Rodríguez Ramos, Nacho Sánchez Amor, Isabel Santos, Jacek Saryusz-Wolski, Andreas Schieder, Radosław Sikorski, Sergei Stanishev, Hermann Tertsch, Hilde Vautmans, Harald Vilimsky, Idoia Villanueva Ruiz, Viola Von Cramon-Taubadel, Thomas Waitz, Witold Jan Waszczykowski, Charlie Weimers, Isabel Wiseler-Lima, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Attila Ara-Kovács, Nicolas Bay, Markéta Gregorová, Andrzej Halicki, Marisa Matias, Mounir Satouri

 


 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

54

+

ECR

Anna Fotyga. Karol Karski,Jacek Saryusz-Wolski, Hermann Tertsch, Witold Jan Waszczykowski

NI

Márton Gyöngyösi

PPE

Alexander Alexandrov Yordanov, Traian Băsescu, Michael Gahler, Sunčana Glavak, Sandra Kalniete, Andrius Kubilius, David Lega, Miriam Lexmann, Antonio López-Istúriz White, David McAllister, Lukas Mandl, Vangelis Meimarakis, Francisco José Millán Mon, Gheorghe-Vlad Nistor, Radosław Sikorski, Isabel Wiseler-Lima, Željana Zovko, Andrzej Halicki

RENEW

Petras Auštrevičius, Katalin Cseh, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Ilhan Kyuchyuk, Nathalie Loiseau, Javier Nart, Urmas Paet, María Soraya Rodríguez Ramos, Hilde Vautmans

S&D

Maria Arena, Włodzimierz Cimoszewicz, Tanja Fajon, Raphaël Glucksmann, Sven Mikser, Demetris Papadakis, Tonino Picula, Kati Piri, Giuliano Pisapia, Nacho Sánchez Amor, Isabel Santos, Andreas Schieder, Attila Ara-Kovács

Verts/ALE

Alviina Alametsä, Reinhard Bütikofer, Diana Riba i Giner, Viola Von Cramon-Taubadel, Thomas Waitz, Markéta Gregorová, Mounir Satouri

 

12

-

ID

Anna Bonfrisco, Susanna Ceccardi, Thierry Mariani, Jérôme Rivière, Harald Vilimsky, Nicolas Bay

GUE

Giorgos Georgiou, Manu Pineda, Idoia Villanueva Ruiz, Marisa Matias

NI

Kostas Papadakis

S&D

Dietmar Köster

 

4

0

ECR

Charlie Weimers

ID

Lars Patrick Berg

NI

Fabio Massimo Castaldo

S&D

Sergei Stanishev

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

[1] SL L 261, 30.8.2014., str. 4.

[2] SL L 260, 30.8.2014., str. 4.

[3] SL L 161, 29.5.2014., str. 3.

[4] SL L 23, 30.8.2014., str. 4.

[5] Preporuka br. 1/2018 Vijeća za suradnju EU-a i Azerbajdžana od 28. rujna 2018. o prioritetima partnerstva EU-a i Azerbajdžana, SL L 265, 24.10.2018., str. 18.

[6] Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike – godišnje izvješće Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0008.

[7] Uredba (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 303, 28.11.2018., str. 39.).

[8] SL L 289, 31.10. 2013., str. 2.

[9] SL L 128, 30.4. 2014., str. 49.

[10] 12363/19 VISA 191 COEST 210.

[11] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0193.

[12] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0446.

[13] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0025.

[14] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0011.

[15] SL C 328, 6.9.2016., str. 2.

[16] SL C 265, 11.8.2017., str. 110.

[17] SL C 11, 12.1.2018., str. 82.

[18] SL C 224, 27.6.2018., str. 58.

[19] SL C 238, 6.7.2018., str. 42.

[20] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0087.

[21] SL C 390, 18.11.2019., str. 100.

[22] SL C 28, 27.1.2020., str. 97.

[23] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0284.

[24] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0375.

[25] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0458.

[26] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0457.

[27] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0518.

[28] SL C 356, 4.10.2018., str. 130.

[29] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0294.

Posljednje ažuriranje: 15. lipnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti