Postupak : 2020/0066(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0113/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0113/2020

Rasprave :

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0157

<Date>{10/06/2020}10.6.2020</Date>
<NoDocSe>A9-0113/2020</NoDocSe>
PDF 270kWORD 94k

<TitreType>IZVJEŠĆE</TitreType>     <RefProcLect>***I</RefProcLect>

<Titre>o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbi (EU) br. 575/2013 i (EU) 2019/876 u pogledu prilagodbi kao odgovora na pandemiju bolesti COVID-19</Titre>

<DocRef>(COM(2020)0310 – C9-0122/2020 – 2020/0066(COD))</DocRef>


<Commission>{ECON}Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku</Commission>

Izvjestitelj: <Depute>Jonás Fernández</Depute>

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbi (EU) br. 575/2013 i (EU) 2019/876 u pogledu prilagodbi kao odgovora na pandemiju bolesti COVID-19

(COM(2020)0310 – C9-0122/2020 – 2020/0066(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

 uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2020)0310),

 uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9-0122/2020),

 uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

 uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 20. svibnja 2020.[1],

 uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 10. lipnja 2020.,

 uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0113/2020),

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

 

Amandman  1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA[*]

na prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

2020/0066 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredbi (EU) br. 575/2013 i (EU) 2019/876 u pogledu prilagodbi kao odgovora na pandemiju bolesti COVID-19

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke[2],

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1) Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[3] zajedno s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 2013/36/EU[4] utvrđen je bonitetni regulatorni okvir za kreditne institucije i investicijska društva (institucije) koji posluju u Uniji. Taj bonitetni regulatorni  okvir donesen je nakon financijske krize 2007. i 2008. i uglavnom se temelji na međunarodnim standardima koje je 2010. odobrio Bazelski odbor za nadzor banaka, poznatima kao okvir Basel III. Pridonio je povećanju otpornosti institucija koje posluju u Uniji i učinio ih spremnijima za rješavanje mogućih poteškoća, uključujući i one koje bi mogle nastati zbog mogućih budućih kriza.

(2) Od njezina stupanja na snagu Uredba (EU) br. 575/2013 više je puta izmijenjena kako bi se uklonile preostale slabosti bonitetnog regulatornog okvira i uveli neki neuvedeni elementi globalne reforme financijskih usluga koji su iznimno važni za osiguravanje otpornosti institucija. Jednom od naknadnih izmjena, Uredbom (EU) 2017/2395 Europskog parlamenta i Vijeća[5] ▌uvedeni ▌su prijelazni aranžmani u Uredbu (EU) br. 575/2013 za ublažavanje učinka uvođenja Međunarodnog standarda financijskog izvješćivanja – Financijski instrumenti (MSFI 9) na regulatorni kapital. Uredbom (EU) 2019/630 Europskog parlamenta i Vijeća[6] ▌u Uredbu (EU) br. 575/2013 uveden je zahtjev za minimalno pokriće gubitka za neprihodujuće izloženosti, tzv. bonitetni zaštitni mehanizam. Osim toga, Uredbom (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća[7] u Uredbu (EU) br. 575/2013 uvedeni su neki od završnih elemenata ▌okvira Basel III. Među ostalim ti elementi uključuju novu definiciju omjera financijske poluge i zaštitnog sloja omjera financijske poluge, koji institucije sprečavaju da prekomjerno povećaju financijsku polugu, kao i povoljniji bonitetni tretman određene imovine u obliku softvera te povoljniji tretman određenih kredita osiguranih mirovinama ili plaćama, revidirani pomoćni faktor za kredite malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) („pomoćni faktor za MSP-ove”) i novu prilagodbu kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik izloženosti prema subjektima koji financiraju fizičke strukture ili objekte, sustave i mreže za pružanje ili potporu u pružanju bitnih javnih usluga ili njima upravljaju („pomoćni faktor za infrastrukturu”).

(3) Ozbiljan udar na gospodarstvo prouzročen pandemijom bolesti COVID-19 i izvanredne mjere ograničavanja širenja zaraze imaju dalekosežne posljedice na gospodarstvo. Poduzeća se suočavaju s poremećajima u lancu opskrbe, privremeno se zatvaraju i potražnja je pala, dok kućanstva trpe zbog nezaposlenosti i  smanjenja prihoda. Javna tijela u Uniji i državama članicama poduzela su odlučne mjere potpore kućanstvima i solventnim poduzećima kako bi prebrodila to ozbiljno, ali privremeno usporavanje gospodarske aktivnosti i posljedični manjak likvidnosti.

(4) Institucije će imati ključnu ulogu u doprinosu oporavku. Istovremeno će vjerojatno osjećati posljedice pogoršanja gospodarske situacije. Europska nadzorna tijela i nadležna tijela osigurala su privremeni kapital, likvidnost i operativnu pomoć institucijama kako bi one i dalje mogle ispunjavati svoju ulogu u financiranju realnog gospodarstva u težim okolnostima. Konkretno, Komisija, Europska središnja banka i Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća[8] (EBA) u svojim su tumačenjima i smjernicama o primjeni bonitetnog okvira u kontekstu pandemije bolesti COVID-19[9] pojasnili primjenu fleksibilnosti koja je već ugrađena u Uredbu (EU) br. 575/2013. Te smjernice obuhvaćaju Interpretativnu komunikaciju Komisije od 28. travnja 2020. o primjeni računovodstvenih i bonitetnih okvira za olakšavanje bankovnog kreditiranja u EU-u – Potpora poduzećima i kućanstvima u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19. Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 i Bazelski odbor za nadzor banaka odobrio je nešto fleksibilniju primjenu međunarodnih standarda[10].

(5) Važno je da institucije koriste svoj kapital tamo gdje je najpotrebniji i da to Unijin regulatorni okvir olakša, istovremeno osiguravajući razborito postupanje institucija. Osim fleksibilnosti predviđene u postojećim propisima, ciljanim izmjenama Uredbe (EU) br. 575/2013 osigurala bi se neometana provedba tog bonitetnog regulatornog okvira zajedno s različitim mjerama ublažavanja krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19.

(6) Izvanredne okolnosti pandemije bolesti COVID-19 i nezabilježen razmjer izazova potaknuli su donošenje hitnih mjera kako bi se institucijama osigurali uvjeti za učinkovito usmjeravanje sredstava poduzećima i kućanstvima te omogućilo da apsorbiraju gospodarski udar prouzročen pandemijom bolesti COVID-19.

(7) Jamstva koja su u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 izdala nacionalna državna tijela ili druga javna tijela koja se smatraju jednako kreditno sposobnima na temelju pravila o ▌kreditnom riziku iz ▌dijela trećeg Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu učinaka na smanjenje rizika usporediva su s jamstvima koja izdaju službene agencije za kreditiranje izvoza iz članka 47.c Uredbe (EU) br. 575/2013. Stoga je opravdano uskladiti zahtjeve za minimalno pokriće za neprihodujuće izloženosti pokrivene jamstvima koja su izdala nacionalna državna tijela ili druga javna tijela s onima koje su pokrivene jamstvima službenih agencija za kreditiranje izvoza. ▌

(8) U kontekstu pandemije bolesti COVID-19 pokazalo se da bi mogućnost privremenog isključenja određenih izloženosti prema središnjoj banci iz izračuna ukupne mjere izloženosti institucije, kako je utvrđeno u članku 429.a Uredbe (EU) br. 575/2013 kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2019/876, mogla biti ključna tijekom krizne situacije. Međutim, diskrecijsko pravo za isključivanje takvih izloženosti počinje se primjenjivati tek 28. lipnja 2021. Stoga, nadležna tijela prije tog datuma nisu mogla iskoristiti taj instrument kako bi odgovorila na povećanje izloženosti prema središnjoj banci za koje se očekuje da nastanu zbog mjera monetarne politike koje se primjenjuju za ublažavanje gospodarskog učinka pandemije bolesti COVID-19. Osim toga, čini se da je učinkovitost tog instrumenta narušena zbog smanjene fleksibilnosti mehanizma prijeboja koji je povezan s takvim privremenim isključenjima, što bi moglo ograničiti kapacitet institucija za povećanje izloženosti prema središnjoj banci u kriznoj situaciji. To bi u konačnici moglo prisiliti institucije da smanje razinu kreditiranja kućanstava i poduzeća. Stoga, kako bi se izbjegle sve neželjene posljedice povezane s mehanizmom prijeboja te osigurala učinkovitost tog isključenja u slučaju mogućih budućih udara i kriza, mehanizam prijeboja trebalo bi izmijeniti. Osim toga, kako bi se osigurala dostupnost tog diskrecijskog prava tijekom trenutačne pandemije, mogućnost privremenog isključivanja određenih izloženosti središnje banke trebala bi biti dostupna već prije nego što se zahtjev za omjer financijske poluge utvrđen u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 ▌počne primjenjivati 28. lipnja 2021.  Do početka primjene izmijenjenih odredbi o izračunu omjera financijske poluge kako su uvedene Uredbom (EU) 2019/876, članak 429.a trebao bi se nastaviti primjenjivati kako je uveden Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/62[11].

(9) Mnoge institucije koje posluju u Uniji od 1. siječnja 2018. primjenjuju MSFI 9. U skladu s međunarodnim standardima koje je donio Bazelski odbor za nadzor banaka, Uredbom (EU) 2017/2395 u Uredbu (EU) br. 575/2013 uvedeni su prijelazni aranžmani za ublažavanje potencijalnog znatnog negativnog učinka na redovni osnovni kapital institucija koji može nastati pri obračunu očekivanih kreditnih gubitaka na temelju MSFI-ja 9.

(10) Primjena MSFI-ja 9 za vrijeme gospodarskog pada prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19 mogla bi dovesti do iznenadnog znatnog povećanja rezervacija za očekivane kreditne gubitke jerće za brojne izloženosti tijekom njihova trajanja možda trebati izračunati očekivane gubitke. BCBS i europska nadzorna tijela pojasnili su da se od institucija ne očekuje da mehanički primjenjuju svoje postojeće pristupe očekivanim kreditnim gubicima u iznimnim situacijama kao što je pandemija bolesti COVID-19, nego da upotrebljavaju fleksibilnost svojstvenu MSFI-ju 9, primjerice, kako bi na odgovarajući način uzeli u obzir dugoročne gospodarske trendove. Bazelski odbor za nadzor banaka odlučio je 3. travnja 2020. omogućiti veću fleksibilnost u provedbi prijelaznih aranžmana kojima se postupno uvodi MSFI 9 zbog njegova učinka na regulatorni kapital. Kako bi se ograničila volatilnost regulatornog kapitala koja je moguća ako zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 dođe do znatnog povećanja rezervacija za očekivane kreditne gubitke, potrebno je produljiti prijelazne aranžmane i u pravu Unije.

(11) Radi ublažavanja mogućeg učinka naglog povećanja očekivanih rezervacija za kreditne gubitke na kapacitete institucija za kreditiranje klijenata u vrijeme kada je to najpotrebnije, prijelazne aranžmane trebalo bi produljiti za dvije godine i institucijama bi trebalo omogućiti da u svoj redovni osnovni kapital u cijelosti uključe svako povećanje novih rezervacija koje budu priznate u 2020. i 2021. za njihovu financijsku imovinu koja nije umanjena za kreditne gubitke. Tim bi se izmjenama dodatno ublažio učinak krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 na moguće povećanje potreba institucije za rezervacijama u skladu s MSFI-jem 9, dok bi se istovremeno zadržali prijelazni aranžmani za iznose očekivanih kreditnih gubitaka utvrđeni prije pandemije.

(12) Institucije koje su prethodno odlučile hoće li ili neće koristiti prijelazne aranžmane trebale bi moći tu odluku izmijeniti u bilo kojem trenutku tijekom novog prijelaznog razdoblja uz prethodno dopuštenje nadležnog tijela, koje bi trebalo osigurati da takva odluka nije potaknuta razmatranjima o regulatornoj arbitraži. Nakon toga i pod uvjetom da dobiju prethodno dopuštenje nadležnog tijela, institucije bi trebale moći odlučiti da će prestati primjenjivati prijelazne aranžmane.

(12.a) Izvanredni učinak pandemije bolesti COVID-19 očituje se i u ekstremnim razinama volatilnosti na financijskim tržištima, što zajedno s neizvjesnošću dovodi do povećanih prinosa na javni dug koji pak dovodi do nerealiziranih gubitaka u udjelima banaka u javnom dugu. Kako bi se ublažio znatan negativan učinak volatilnosti na tržištima dužničkih instrumenata središnje države na regulatorni kapital banaka, a time i na sposobnost institucija da kreditiraju klijente, trebalo bi ponovno uspostaviti privremeni bonitetni filtar kojim bi se neutralizirao taj učinak tijekom razdoblja na koje utječe pandemija bolesti COVID-19.

(12.b) Institucije imaju obvezu svakodnevno retroaktivno testirati svoje interne modele kako bi procijenile stvaraju li ti modeli dostatne kapitalne zahtjeve za apsorbiranje poslovnih gubitaka. Neispunjavanje zahtjeva za retroaktivno testiranje, koji se naziva i prekoračenje, ako premašuje određeni broj godišnje, dovelo bi do primjene dodatnog kvantitativnog multiplikatora na kapitalne zahtjeve za tržišni rizik izračunan primjenom internih modela. Zahtjev za retroaktivno testiranje vrlo je prociklički u razdoblju ekstremne volatilnosti kao što je volatilnost uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19. Kao posljedica krize, znatno se povećao kvantitativni multiplikator tržišnog rizika koji se primjenjuje na unutarnje modele. Iako se okvirom za tržišni rizik Basel III nadležnim tijelima omogućuje da olakšaju takve izvanredne događaje u okviru internih modela tržišnog rizika, takvo diskrecijsko pravo nadzora nije u potpunosti dostupno u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013. Stoga bi nadležnim tijelima trebalo uvesti dodatnu fleksibilnost za ublažavanje negativnih učinaka ekstremnih volatilnosti tržišta zabilježene tijekom pandemije bolesti COVID-19 kako bi se isključila prekoračenja između 1. siječnja 2020. i 31. prosinca 2021., a koja nisu rezultat nedostataka internih modela. Na temelju iskustva stečenog tijekom pandemije bolesti COVID-19 Komisija bi trebala procijeniti bi li takvu fleksibilnost trebalo staviti na raspolaganje i tijekom budućih epizoda ekstremne volatilnosti tržišta.

(13) U ožujku 2020. Skupina guvernera središnjih banaka i čelnika nadzora revidirala je rokove za provedbu završnih elemenata bazelskog okvira III. Većinu tih završnih elemenata još uvijek treba provesti u pravu Unije, no zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge za globalne sistemski važne institucije već je proveden u okviru izmjena uvedenih Uredbom (EU) 2019/876. Iz tog razloga, te kako bi se na međunarodnoj razini osigurali jednaki uvjeti za institucije s poslovnim nastanom u Uniji koje posluju izvan Unije, datum početka primjene zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge utvrđen u toj Uredbi trebalo bi pomaknuti za godinu dana na 1. siječnja 2023. S obzirom na odgodu početka primjene zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge, u razdoblju odgode ne bi bilo posljedica nastalih zbog neispunjavanja tog zahtjeva kako je utvrđen u članku 141.c Direktive 2013/36/EU ni povezanog ograničenja raspodjele utvrđenog u članku 141.b te direktive.

(14) Kad je riječ o kreditima koje kreditne institucije odobravaju umirovljenicima ili zaposlenima na neodređeno vrijeme uz bezuvjetan prijenos dijela mirovine ili plaće dužnika toj kreditnoj instituciji, članak 123. Uredbe (EU) br. 575/2013 izmijenjen je Uredbom (EU) 2019/876 kako bi se omogućio povoljniji tretman takvih kredita. Primjena takvog tretmana u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 potaknula bi institucije da povećaju kreditiranje zaposlenih osoba i umirovljenika. Stoga je datum početka primjene te odredbe potrebno pomaknuti unaprijed kako bi je institucije već mogle primjenjivati ▌za vrijeme pandemije bolesti COVID-19.

(15) ▌Kako pomoćni faktor za MSP-ove i pomoćni faktor za infrastrukturu omogućuju povoljniji tretman određenih izloženosti prema MSP-ovima i infrastrukturi, njihova primjena u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 potaknula bi institucije da povećaju prijeko potrebno kreditiranje tih subjekata. Stoga je datum početka primjene ta dva pomoćna faktora potrebno pomaknuti unaprijed kako bi ih institucije već mogle primjenjivati ▌za vrijeme pandemije bolesti COVID-19.

(16) Bonitetni tretman određene imovine u obliku softvera izmijenjen je Uredbom (EU) 2019/876 kako bi se dodatno podržao prelazak na digitaliziraniji bankarski sektor. U kontekstu ubrzanog uvođenja digitalnih usluga koje je posljedica javnih mjera donesenih za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19, datum primjene tih izmjena potrebno je pomaknuti unaprijed.

(16.a) Kako bi se poduprle mjere za borbu protiv posljedica pandemije bolesti COVID-19, moglo bi biti potrebno javno financiranje izdavanjem državnih obveznica nominiranih u valuti druge države članice. Kako bi se izbjegla nepotrebna ograničenja za institucije koje ulažu u takve obveznice, primjereno je ponovno uvesti prijelazna uređenja za izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama nominirane u valuti druge države članice u pogledu njihova tretmana u skladu s okvirom za kreditni rizik te produljiti prijelazna uređenja u pogledu njihova tretmana u okviru ograničenjâ velike izloženosti.

(16.b) BCBS je 2017. revidirao izračun vrijednosti izloženosti omjera financijske poluge redovnih kupnji i prodaja koje treba namiriti kako bi se osiguralo da tretman ispravno odražava svojstvenu financijsku polugu povezanu s tim trgovanjima i da moguće računovodstvene razlike ne utječu na izračun među institucijama s usporedivim pozicijama. U Uniji je ta revizija uvedena Uredbom (EU) 2019/876. Međutim, taj povoljniji tretman počinje se primjenjivati tek 28. lipnja 2021. Stoga bi, s obzirom na to da bi se tom izmjenom primjerenije odražavala stvarna financijska poluga transakcije te bi se istodobno povećao kapacitet banaka za kreditiranje i apsorbiranje gubitaka zbog pandemije bolesti COVID-19, banke bi već sada trebale imati mogućnost privremene primjene revidiranog izračuna prije no što se odredba uvedena Uredbom (EU) 2019/876 počne primjenjivati na sve banke u Uniji.

(16.c) U iznimnim okolnostima koje je izazvala pandemija bolesti COVID-19 od dionika se očekuje da doprinesu naporima za oporavak. EBA, Europska središnja banka i druga nadležna tijela izdala su preporuke institucijama da suspendiraju isplate dividendi i otkupa dionica tijekom pandemije bolesti COVID-19. Kako bi se osigurala dosljedna primjena takvih preporuka, nadležna tijela trebala bi u potpunosti iskoristiti svoje nadzorne ovlasti, uključujući ovlasti za izricanje obvezujućih ograničenja raspodjele za institucije ili prema potrebi, ograničenja varijabilnih primitaka, u skladu s Direktivom 2013/36/EU. Na temelju iskustva s pandemijom bolesti COVID-19 Komisija bi trebala procijeniti treba li nadležnim tijelima dodijeliti dodatne obvezujuće ovlasti za uvođenje ograničenja raspodjele u iznimnim okolnostima.

(17) S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest povećanje kapaciteta kreditnih institucija za kreditiranje i apsorbiranje gubitaka povezanih s pandemijom bolesti COVID-19, istovremeno i dalje osiguravajući njihovu kontinuiranu otpornost, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(18) Kako bi izvanredne mjere potpore donesene radi ublažavanja posljedica pandemije bolesti COVID-19 bile potpuno učinkovite u smislu očuvanja veće otpornosti bankarskog sektora i poticanja institucija da nastave kreditirati, olakšavajući učinak tih mjera trebao bi se odmah odraziti u načinu na koji se utvrđuju regulatorni kapitalni zahtjevi. Uzimajući u obzir hitnost tih prilagodbi bonitetnog regulatornog okvira, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(19) S obzirom na hitnost situacije, smatralo se primjerenim predvidjeti iznimku od osmotjednog roka iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(20) Uredbe (EU) br. 575/2013 i (EU) 2019/876 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013

Uredba (EU) br. 575/2013 mijenja se kako slijedi: 

(-1) U članku 47.c stavku 4. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

 „4. Odstupajući od stavka 3., sljedeći faktori primjenjuju se na dio neprihodujuće izloženosti za koji jamstvo ili osiguranje pruža službena agencija za izvozne kredite ili za koji jamstvo ili kontrajamstvo pruža priznati pružatelj zaštite iz članka 201. stavka 1. točki od (a) do (e), a njihovim neosiguranim izloženostima dodijelio bi se ponder rizika 0 % prema dijelu trećem, glavi II., poglavlju 2.:”;

(-1a) U članku 114. stavak 6. briše se;

(-1b) U članku 150. stavku 1. točki (d) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

 „ii. izloženostima prema središnjoj državi i središnjim bankama dodjeljuje se ponder rizika 0 % prema članku 114. stavku 2. ili 4.;”

(1) Članak 429.a, kako je izmijenjen Uredbom (EU) 2019/876, mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 1. uvodna rečenica u točki (n) zamjenjuje se sljedećim:

„(n) sljedeće izloženosti prema središnjoj banci institucije podložno uvjetima iz stavaka 5. i 6.”;

(aa) stavak 5. mijenja se kako slijedi:

i. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Institucije mogu isključiti izloženosti navedene u stavku 1. točki (n) ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:”

ii. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) izuzeće se odobrava na ograničeno razdoblje ne dulje od jedne godine;”;

iii. umeće se sljedeća točka:

„(c) nadležno tijelo institucije odredilo je, nakon savjetovanja s relevantnom središnjom bankom, datum kada se smatra da su izvanredne okolnosti započele i javno objavilo taj datum. taj datum određuje se za kraj tromjesečja.”;

(b) u stavku 7. definicije „EMLR” i „CB” zamjenjuju se sljedećim:

„EMLR = mjera ukupne izloženosti institucije kako je definirana u članku 429. stavku 4., uključujući izloženosti koje su isključene u skladu sa stavkom 1. točkom (n) ovog članka, na datum javne objave iz stavka 5. točke (c) ovog članka i

CB = prosječna dnevna ukupna vrijednost izloženosti institucije prema njezinoj središnjoj banci, izračunana za cijelo razdoblje održavanja pričuva središnje banke koje neposredno prethodi datumu iz stavka 5. točke (c), koje su prihvatljive za isključenje u skladu sa stavkom 1. ▌točkom (n)”;

(1a) Članak 467. briše se.

(1b) Članak 468. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 468.

Privremeni tretman nerealiziranih dobitaka i gubitaka koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19

1. Odstupajući od članka 35., tijekom razdoblja od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2022. institucije iz izračuna stavki redovnog osnovnog kapitala mogu isključiti iznos A određen u skladu sa sljedećom formulom:

A= a∙f

pri čemu je:

a = iznos nerealiziranih dobitaka i gubitaka akumuliranih od 31. prosinca 2019., iskazan u bilanci pod stavkom „promjene fer vrijednosti dužničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit”, koji odgovara izloženostima prema središnjim državama, jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave iz članka 115. stavka 2. i subjektima javnog sektora iz članka 116. stavka 4., isključujući one smanjene kreditne sposobnosti kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu Uredbi Komisije (EZ) br. 1126/2008 („Prilog u vezi s MSFI-jem 9”); i

f = faktor koji se primjenjuje za svaku izvještajnu godinu prijelaznog razdoblja u skladu sa stavkom 2.

2. Institucije primjenjuju sljedeće faktore za izračun iznosa A iz stavka 1.:

(a) 1 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020.;

(b) 0,7 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021.;

(c) 0,4 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022.;

3. Institucija odlučuje hoće li primijeniti uređenja iz ovog članka te obavješćuje nadležno tijelo o svojoj odluci najmanje 45 dana prije izvještajnog datuma od kojeg institucija može prvi put primjenjivati privremeni tretman. Podložno prethodnom odobrenju nadležnog tijela, institucija tijekom prijelaznog razdoblja jednom može izmijeniti svoju prvotnu odluku. Institucije javno objavljuju ako primjenjuju aranžmane iz ovog članka.

4. Ako institucija u svoj redovni osnovni kapital uvrštava iznos nerealiziranih gubitaka u skladu sa stavkom 1. ovog članka, ona ponovno izračunava sve zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi i Direktivi 2013/36/EU koji su u vezi s bilo kojom od sljedećih stavki:

(a) iznosom odgođene porezne imovine koja je oduzeta od stavki redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (c) ili ponderirana rizikom u skladu s člankom 48. stavkom 4.;

(b) iznosom specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik.

Pri ponovnom izračunu zahtjeva institucija ne uzima u obzir učinke koje na te stavke imaju rezervacije za očekivane kreditne gubitke koje se odnose na izloženosti prema središnjim državama, jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave iz članka 115. stavka 2. i subjektima javnog sektora iz članka 116. stavka 4., isključujući one smanjene kreditne sposobnosti kako je definirano u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9.

5. U razdobljima iz stavka 2. ovog članka, uz objavljivanje informacija koje se zahtijevaju u dijelu 8., institucije koje su odlučile primijeniti prijelazna uređenja utvrđena u ovom članku objavljuju iznose regulatornog kapitala, redovnog osnovnog kapitala i osnovnog kapitala, stopu ukupnog kapitala, stopu redovnog osnovnog kapitala, stopu osnovnog kapitala i omjer financijske poluge koje bi imale ako ne bi primijenile ovaj članak.”;

(2) Članak 473.a mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. u prvom podstavku uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Odstupajući od članka 50. i do kraja prijelaznih razdoblja iz stavaka 6. i 6.a ovog članka, iznos izračunan u skladu s ovim stavkom mogu u svoj redovni osnovni kapital uvrstiti:”;

ii. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Iznos iz prvog podstavka izračunava se kao zbroj sljedećeg:

(a) za izloženosti koje podliježu ponderiranju rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. iznos (ABSA)  izračunan prema sljedećoj formuli:

pri čemu:

A2,SA = iznos izračunan u skladu sa stavkom 2.;

A4,SA = iznos izračunan u skladu sa stavkom 4. na temelju iznosa izračunanih u skladu sa stavkom 3.;

=

= zbroj očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9 na dan 1. siječnja 2020.;

= zbroj očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9 na dan 1. siječnja 2018. ili na dan početne primjene MSFI-ja 9, ovisno o tome koji je datum kasniji;

f1 = primjenjivi faktor utvrđen u stavku 6.;

f2 = primjenjivi faktor utvrđen u stavku 6.a;

t1 = povećanje redovnog osnovnog kapitala zbog poreznog odbitka za iznos A2,SA;

t2 = povećanje redovnog osnovnog kapitala zbog poreznog odbitka za iznos A4,SA;

t3 = povećanje redovnog osnovnog kapitala zbog poreznog odbitka za iznos ;”;

(b) za izloženosti koje podliježu ponderiranju rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3. iznos (ABIRB) izračunan prema sljedećoj formuli:

pri čemu:

A2,IRB = iznos izračunan u skladu sa stavkom 2. koji je prilagođen u skladu sa stavkom 5. točkom (a);

A4,IRB = iznos izračunan u skladu sa stavkom 4. na temelju iznosa izračunanih u skladu sa stavkom 3., prilagođenih u skladu sa stavkom 5. točkama (b) i (c);

= ;

= zbroj očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9, umanjeno za zbroj povezanih iznosa očekivanih gubitaka za iste izloženosti izračunane u skladu s člankom 158. stavcima 5., 6. i 10. na dan 1. siječnja 2020. Ako je rezultat izračuna negativan broj, institucija određuje vrijednost kao nulu;

= zbroj očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9 na dan 1. siječnja 2018. ili na dan početne primjene MSFI-ja 9, ovisno o tome koji je datum kasniji, umanjeno za zbroj povezanih iznosa očekivanih gubitaka za iste izloženosti izračunane u skladu s člankom 158. stavcima 5., 6. i 10. Ako je rezultat izračuna negativan broj, institucija određuje vrijednost kao jednaku nuli;

f1 = primjenjivi faktor utvrđen u stavku 6.;

f2 = primjenjivi faktor utvrđen u stavku 6.a;

t1 = povećanje redovnog osnovnog kapitala zbog poreznog odbitka za iznos A2,IRB;

t2 = povećanje redovnog osnovnog kapitala zbog poreznog odbitka za iznos A4,IRB;

t3 = povećanje redovnog osnovnog kapitala zbog poreznog odbitka za iznos ”;

 

(b) u stavku 3. točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a) zbroj očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9 na datum izvješćivanja i, ako se primjenjuje članak 468., isključujući očekivane kreditne gubitke određene za izloženosti mjerene po fer vrijednosti na temelju ostale sveobuhvatne dobiti u skladu s točkom 4.1.2 A Priloga u vezi s MSFI-jem 9;

(b) zbroj očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9 i, ako se primjenjuje članak 468., isključujući očekivane kreditne gubitke određene za izloženosti mjerene po fer vrijednosti na temelju ostale sveobuhvatne dobiti u skladu s točkom 4.1.2 A Priloga u vezi s MSFI-jem 9, na dan 1. siječnja 2020. ili na dan početne primjene MSFI-ja 9, ovisno o tome koji je datum kasniji.”;

(c) u stavku 5. točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:

„(b) institucije zamjenjuju iznos izračunan u skladu s ovim člankom stavkom 3. točkom (a) zbrojem očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju, kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9, i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9, isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9, umanjeno za zbroj povezanih iznosa očekivanih gubitaka za iste izloženosti izračunane u skladu s člankom 158. stavcima 5., 6. i 10. na datum izvješćivanja. Ako je rezultat izračuna negativan broj, institucija određuje vrijednost iznosa iz ovog članka stavka 3. točke (b) kao nulu;

(c) institucije zamjenjuju iznos izračunan u skladu s ovim člankom stavkom 3. točkom (b) zbrojem očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju, kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5 Priloga u vezi s MSFI-jem 9, i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3 Priloga u vezi s MSFI-jem 9, isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9 i, ako se primjenjuje članak 468., isključujući očekivane kreditne gubitke određene za izloženosti mjerene po fer vrijednosti na temelju ostale sveobuhvatne dobiti u skladu s točkom 4.1.2 A Priloga u vezi s MSFI-jem 9, na dan 1. siječnja 2020 ili na datum početne primjene MSFI-ja 9, ovisno o tome koji je datum kasniji, umanjeno za zbroj povezanih iznosa očekivanih gubitaka za iste izloženosti izračunane u skladu s člankom 158. stavcima 5., 6. i 10. na dan 1. siječnja 2020. ili na datum početne primjene MSFI-ja 9, ovisno o tome koji je datum kasniji. Ako je rezultat izračuna negativan broj, institucija određuje vrijednost iznosa iz ovog članka stavka 3. točke (b) kao nulu.”;

(d) stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Institucije primjenjuju sljedeće faktore f1 za izračun iznosâ ABSA i ABIRB iz stavka 1. drugog podstavka točke (a) i točke (b):

(a) 0,7 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020.;

(b) 0,5 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021.;

(c) 0,25 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022.;

(d) 0 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2024.

Institucije čija financijska godina počinje nakon 1. siječnja 2020., ali prije 1. siječnja 2021., prilagođavaju datume iz prvog podstavka točaka od (a) do (d) tako da odgovaraju njihovoj financijskoj godini i prilagođene datume prijavljuju svojim nadležnim tijelima i javno ih objavljuju.

Institucije koje računovodstvene standarde iz stavka 1. počinju primjenjivati 1. siječnja 2021. ili nakon tog datuma, primjenjuju relevantne faktore u skladu s prvim podstavkom točkama od (b) do (d), počevši od faktora koji odgovara godini prve primjene tih računovodstvenih standarda.”;

(e) umeće se sljedeći stavak ▌:

„6.a Institucije primjenjuju sljedeće faktore f2 za izračun iznosâ ABSA i ABIRB iz stavka 1. drugog podstavka točke (a) i točke (b):

(a) 1 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020.;

(b) 1 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021.;

(c) 0,75 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022.;

(d) 0,5 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023.;

(e) 0,25 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024.

Institucije čija financijska godina počinje nakon 1. siječnja 2020., ali prije 1. siječnja 2021., prilagođavaju datume iz prvog podstavka točaka od (a) do (e) tako da odgovaraju njihovoj financijskoj godini i prilagođene datume prijavljuju svojim nadležnim tijelima i javno ih objavljuju.

Institucije koje računovodstvene standarde iz stavka 1. počinju primjenjivati 1. siječnja 2021. ili nakon tog datuma, primjenjuju relevantne faktore u skladu s prvim podstavkom točkama od (b) do (e), počevši od faktora koji odgovara godini prve primjene tih računovodstvenih standarda.”;

(f) dodaje se sljedeći stavak:

“7.a Odstupajući od stavka 7. točke (b), pri ponovnom izračunu zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi i Direktivi 2013/36/EU institucije mogu dodijeliti ponder rizika 100 % iznosu ABSA iz stavka 1. drugog podstavka točke (a). Za potrebe izračuna mjere ukupne izloženosti institucije dodaju iznose ABSA i ABIRB iz stavka 1. drugog podstavka točaka (a) i (b) ukupnoj mjeri izloženosti.

Institucije mogu samo jednom odabrati hoće li primjenjivati izračun iz stavka 7. točke (b) ili izračun iz prvog podstavka ovog stavka. Institucije objavljuju svoju odluku.”;

(g) stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. U razdobljima utvrđenima u stavcima 6. i 6.a ▌, uz objavljivanje informacija koje se zahtijevaju u dijelu osmom, institucije koje odluče primjenjivati prijelazna uređenja utvrđena u ovom članku izvješćuju nadležna tijela i objavljuju iznose regulatornog kapitala, redovnog osnovnog kapitala i osnovnog kapitala, stopu redovnog osnovnog kapitala, stopu osnovnog kapitala, stopu ukupnog kapitala i omjer financijske poluge koje bi imale ako ne bi primijenile ovaj članak.”;

(h) stavak 9. mijenja se kako slijedi:

i. i. u prvom podstavku druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ako je institucija dobila prethodno odobrenje nadležnog tijela, svoju odluku može izmijeniti tijekom prijelaznog razdoblja.”;

ii. u drugom podstavku druga i treća rečenica zamjenjuju se sljedećim:

„U tom slučaju institucija utvrđuje da su A4, SA, A4, IRB, , , t2 i t3 iz stavka 1. jednaki nuli. Ako je institucija dobila prethodno odobrenje nadležnog tijela, svoju odluku može izmijeniti tijekom prijelaznog razdoblja.”;

iii. dodaju se sljedeći podstavci:

„Institucija koja odluči primjenjivati prijelazna uređenja iz ovog članka može odlučiti da neće primjenjivati stavak 2., pri čemu o toj odluci bez odgode obavješćuje nadležno tijelo. U tom slučaju institucija utvrđuje da su A2, SA, A2, IRB  i t1 iz stavka 1. jednaki nuli.  Ako je institucija dobila prethodno odobrenje nadležnog tijela, svoju odluku može izmijeniti tijekom prijelaznog razdoblja.

Nadležna tijela najmanje jednom godišnje obavješćuju EBA-u o primjeni ovog članka od strane institucija pod njihovim nadzorom.”;

(2.a) Članak 495. stavak 2. briše se.

(3) umeću se sljedeći članci:

„Članak 500.a

Privremeni tretman javnog duga izdanog u valuti druge države članice

1. Odstupajući od članka 114. stavka 2., do 31. prosinca 2024. za izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama država članica koje su nominirane i financirane u domaćoj valuti druge države članice:

(a) do 31. prosinca 2022. ponder rizika primijenjen na vrijednosti izloženosti jest 0 % pondera rizika dodijeljenog tim izloženostima u skladu s člankom 114. stavkom 2.;

(b) u 2023. ponder rizika primijenjen na vrijednosti izloženosti jest 20 % pondera rizika dodijeljenog tim izloženostima u skladu s člankom 114. stavkom 2.;

(c) u 2024. ponder rizika primijenjen na vrijednosti izloženosti jest 50 % pondera rizika dodijeljenog tim izloženostima u skladu s člankom 114. stavkom 2.

2. Odstupajući od članka 395. stavka 1. i članka 493. stavka 4., nadležna tijela mogu dopustiti institucijama izloženosti navedene u ovom članku stavku 1. uz sljedeća maksimalna ograničenja:

(a) 100 % osnovnog kapitala institucije do 31. prosinca 2023.;

(b) 75 % osnovnog kapitala institucije do 31. prosinca 2024.;

(c) 50 % osnovnog kapitala institucije do 31. prosinca 2025.

Ograničenja navedena u prvom podstavku točkama (a), (b) i (c) primjenjuju se na vrijednosti izloženosti nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika u skladu s člancima od 399. do 403.

3. Odstupajući od članka 150. stavka 1. točke (d) podtočke ii., nakon prethodnog odobrenja nadležnih tijela i u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 150. institucije mogu primijeniti standardizirani pristup i na izloženosti prema središnjoj državi i središnjoj banci kojima je dodijeljen ponder rizika 0 % na temelju stavka 1. ovog članka.

 

Članak 500.b

Privremeno isključenje određenih izloženosti prema središnjim bankama iz mjere ukupne izloženosti s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19

1. Odstupajući od članka 429. stavka 4., institucija može do 27. lipnja 2021. iz svoje mjere ukupne izloženosti isključiti sljedeće izloženosti prema središnjoj banci institucije, u skladu s uvjetima utvrđenima u stavcima 2. i 3. ovog članka:

(a) kovanice i novčanice koje predstavljaju zakonsku valutu u nadležnosti središnje banke;

(b) imovinu koja predstavlja potraživanja prema središnjoj banci, uključujući pričuve koje se drže u središnjoj banci.

 Iznos koji je institucija isključila ne može biti veći od prosječnog dnevnog iznosa izloženosti navedenih u točkama (a) i (b) prvog podstavka tijekom zadnjeg cijelog razdoblja održavanja pričuva središnje banke institucije.

2. Institucija može isključiti izloženosti navedene u stavku 1. ako je nadležno tijelo institucije utvrdilo, nakon savjetovanja s relevantnom središnjom bankom, i javno objavilo da postoje iznimne okolnosti u kojima je isključenje opravdano kako bi se olakšalo provođenje monetarnih politika.

 Izloženosti koje se isključuju na temelju stavka 1. ispunjavaju oba sljedeća uvjeta:

(a) nominirane su u istoj valuti kao i depoziti koje je institucija preuzela;

(b) njihovo prosječno dospijeće ne premašuje znatno prosječno dospijeće depozita koje je institucija preuzela.

Institucija koja iz mjere ukupne izloženosti isključuje izloženosti prema svojoj središnjoj banci u skladu sa stavkom 1. objavljuje i omjer financijske poluge koji bi imala da te izloženosti nije isključila.

 

Članak 500.c

Isključenje prekoračenja iz izračuna dodatnog faktora pri retroaktivnom testiranju s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19

Odstupajući od članka 366. stavka 3., nadležna tijela mogu, u iznimnim okolnostima i u pojedinačnim slučajevima, dopustiti institucijama da iz izračuna dodatnog faktora iz članka 366. stavka 3. isključe prekoračenja utvrđena retroaktivnim testiranjem hipotetskih ili stvarnih promjena koje je institucija provela pod uvjetom da ta prekoračenja ne proizlaze iz nedostataka internog modela i da su nastala između 1. siječnja 2020. i 31. prosinca 2021.

 

Članak 500.d

Privremeni izračun vrijednosti izloženosti redovnih kupnji i prodaja koje treba namiriti s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19

1. Odstupajući od članka 429. stavka 4., institucije mogu do 27. lipnja 2021. izračunati vrijednost izloženosti redovnih kupnji i prodaja koje treba namiriti u skladu sa stavcima 2.– 4. ovog članka.

2. Institucije gotovinu koja se odnosi na redovne prodaje i vrijednosne papire koji se odnose na redovne kupnje koji se iskazuju u bilanci do datuma namire smatraju imovinom u skladu s člankom 429. stavkom 4. točkom (a).

3. Institucije koje, u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, na redovne kupnje i prodaje koje treba namiriti primjenjuju računovodstveno priznavanje na datum trgovanja, poništavaju svaki prijeboj gotovinskih potraživanja za redovne prodaje koje treba namiriti s gotovinskim obvezama za redovne kupnje koje treba namiriti u skladu s tim računovodstvenim okvirom. Nakon što su poništile računovodstveni prijeboj, institucije mogu izvršiti prijeboj tih gotovinskih potraživanja s gotovinskim obvezama ako se povezane redovne prodaje i kupnje namiruju na temelju isporuke po plaćanju.

4. Institucije koje, u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, na redovne kupnje i prodaje koje treba namiriti primjenjuju računovodstveno priznavanje na datum namire, u mjeru ukupne izloženosti uključuju cijelu nominalnu vrijednost obveza koje treba platiti i koje se odnose na redovne kupnje.

 Institucije mogu izvršiti prijeboj cijele nominalne vrijednosti obveza koje treba platiti i koje se odnose na redovne kupnje s cijelom nominalnom vrijednošću gotovinskih potraživanja koja se odnose na redovne prodaje koje treba namiriti samo ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

(a) i redovne kupnje i prodaje namiruju se na temelju isporuke po plaćanju;

(b) financijskoj imovini koja se kupuje i prodaje i koja je povezana s gotovinskim obvezama i potraživanjima određena je fer vrijednost na temelju dobiti i gubitka te je uključena u knjigu trgovanja institucije.

5. Za potrebe ovog članka, „redovna kupnja ili prodaja” znači kupnja ili prodaja vrijednosnih papira na temelju ugovora čiji uvjeti zahtijevaju isporuku vrijednosnih papira u roku koji je općenito određen zakonom ili konvencijom na dotičnom tržištu.”;

(3.a) Umeće se sljedeći članak:

„Članak 518.b

Izvješće o prekoračenjima i nadzornim ovlastima za ograničavanje raspodjela

Komisija do 31. prosinca 2021. izvješćuje Europski parlament i Vijeće o tome može li se iznimnim okolnostima, koje uzrokuju ozbiljne gospodarske poremećaje i time utječu na dobro funkcioniranje i integritet financijskih tržišta, opravdati sljedeće:

(a) tijekom takvih razdoblja nadležna tijela mogu iz tržišnog rizika institucija isključiti prekoračenja internih modela koja ne proizlaze iz nedostataka tih modela;

(b) nadležnim tijelima dodjeljuju se dodatne obvezujuće ovlasti za izricanje ograničenja raspodjela od strane institucija tijekom takvih razdoblja.

Komisija, po potrebi, razmatra daljnje mjere.”.

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EU) 2019/876

Članak 3. Uredbe (EU) 2019/876 mijenja se kako slijedi:

(1) umeće se sljedeći stavak ▌:

„3.a Sljedeće točke iz članka 1. ove Uredbe primjenjuju se od [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]:

(a) točka 59., u dijelu koji se odnosi na odredbe o tretmanu određenih kredita koje su kreditne institucije odobrile umirovljenicima ili zaposlenicima utvrđene u članku 123. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(b) točka 133., u dijelu koji se odnosi na odredbe o prilagodbi izloženosti ponderiranih rizikom prema MSP-ovima koje nisu u statusu neispunjavanja obveza utvrđene u članku 501. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c)  točka 134., u dijelu koji se odnosi na prilagodbu kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik izloženosti prema subjektima koji financiraju fizičke strukture ili objekte, sustave i mreže za pružanje ili potporu u pružanju bitnih javnih usluga ili njima upravljaju utvrđene u članku 501.a Uredbe (EU) br. 575/2013.”;

(2) stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Točka 46. podtočka (b) u članku 1. ove Uredbe, u dijelu koji se odnosi na novi kapitalni zahtjev za GSV institucije utvrđen u članku 92. stavku 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, primjenjuje se od 1. siječnja 2023.”;

(3) stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Točka 18. u članku 1. ove Uredbe, u dijelu koji se odnosi na članak 36. stavak 1. točku (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, koja sadržava odredbu o izuzeću od odbitaka razborito vrednovane imovine u obliku softvera, primjenjuje se od datuma stupanja na snagu regulatornih tehničkih standarda iz članka 36. stavka 4. Uredbe (EU) br. 575/2013.”.

Članak 3.
Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od … [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] ▌.

Neovisno o drugom stavku ovog članka, točka 1. u članku 1. ove Uredbe, u dijelu koji se odnosi na izmjene članka 429.a Uredbe (EU) br. 575/2013, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2019/876, u vezi s mehanizmom prijeboja povezanim s privremenim isključenjem određenih rezervi središnje banke, primjenjuje se od 28. lipnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Izmjne Uredbe (EU) br. 575/2013 i Uredbe (EU) br. 2019/876 o prilagodbama uslijed pandemije bolesti COVID-19

Referentni dokumenti

COM(2020)0310 – C9-0122/2020 – 2020/0066(COD)

Datum podnošenja EP-u

28.4.2020

 

 

 

Nadležni odbor

 Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

13.5.2020

 

 

 

Izvjestitelji

 Datum imenovanja

Jonás Fernández

6.5.2020

 

 

 

Razmatranje u odboru

18.5.2020

 

 

 

Datum usvajanja

9.6.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

41

16

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gunnar Beck, Marek Belka, Stefan Berger, Gilles Boyer, Francesca Donato, Derk Jan Eppink, Engin Eroglu, Markus Ferber, Jonás Fernández, Raffaele Fitto, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Luis Garicano, Valentino Grant, Claude Gruffat, José Gusmão, Enikő Győri, Eero Heinäluoma, Danuta Maria Hübner, Stasys Jakeliūnas, Herve Juvin, Othmar Karas, Billy Kelleher, Ondřej Kovařík, Georgios Kyrtsos, Aurore Lalucq, Aušra Maldeikienė, Costas Mavrides, Jörg Meuthen, Csaba Molnár, Siegfried Mureşan, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Lefteris Nikolaou-Alavanos, Piernicola Pedicini, Kira Marie Peter-Hansen, Sirpa Pietikäinen, Dragoș Pîslaru, Evelyn Regner, Antonio Maria Rinaldi, Alfred Sant, Joachim Schuster, Ralf Seekatz, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Irene Tinagli, Ernest Urtasun, Inese Vaidere, Johan Van Overtveldt, Stéphanie Yon-Courtin, Marco Zanni, Roberts Zīle

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Damien Carême, Esther de Lange, Chris MacManus, Margarida Marques, Ville Niinistö, Bogdan Rzońca, Mick Wallace

Datum podnošenja

10.6.2020


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

41

+

ECR

Derk Jan Eppink, Raffaele Fitto, Bogdan Rzońca, Johan Van Overtveldt, Roberts Zīle

ID

Francesca Donato, Valentino Grant, Antonio Maria Rinaldi, Marco Zanni

PPE

Stefan Berger, Markus Ferber, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Enikő Győri, Danuta Maria Hübner, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Aušra Maldeikienė, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Sirpa Pietikäinen, Ralf Seekatz, Inese Vaidere, Esther de Lange

Renew

Gilles Boyer, Engin Eroglu, Luis Garicano, Billy Kelleher, Ondřej Kovařík, Caroline Nagtegaal, Dragoș Pîslaru, Stéphanie Yon-Courtin

S&D

Marek Belka, Jonás Fernández, Eero Heinäluoma, Margarida Marques, Costas Mavrides, Csaba Molnár, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Irene Tinagli

 

16

-

GUE/NGL

José Gusmão, Chris MacManus, Mick Wallace

ID

Gunnar Beck, Herve Juvin, Jörg Meuthen

NI

Lefteris Nikolaou-Alavanos, Piernicola Pedicini

S&D

Aurore Lalucq, Paul Tang

Verts/ALE

Damien Carême, Claude Gruffat, Stasys Jakeliūnas, Ville Niinistö, Kira Marie Peter-Hansen, Ernest Urtasun

 

2

0

S&D

Evelyn Regner, Joachim Schuster

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

[1]  SL C 180, 29.5.2020., str. 4.

[*] Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označava se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.

[2]  SL C 180, 29.5.2020., str. 4.

[3] Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

[4] Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

[5] Uredba (EU) 2017/2395 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu prijelaznih uređenja za ublažavanje učinka uvođenja MSFI-ja 9 na regulatorni kapital te za tretman velikih izloženosti u slučaju određenih izloženosti javnog sektora koje su nominirane u domaćoj valuti bilo koje države članice (SL L 345, 27.12.2017., str. 27.).

[6] Uredba (EU) 2019/630 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu minimalnog pokrića gubitka za neprihodujuće izloženosti (SL L 111, 25.4.2019., str. 4.).

[7] Uredba (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu, i Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 150, 7.6.2019., str. 1.).

[8] Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

[9] To uključuje Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Interpretativna komunikacija Komisije od 27. travnja 2020. o primjeni računovodstvenog i bonitetnog okvira radi olakšanja bankovnog kreditiranja u Uniji – Potpora poduzećima i kućanstvima u vrijeme pandemije bolesti COVID-19, COM(2020)169 od 28.4.2020.; priopćenje za tisak „Bankovni nadzor Europske središnje banke pruža dodatnu fleksibilnost bankama kao odgovor na koronavirus” (ECB Banking Supervision provides further flexibility to banks in reaction to coronavirus) i popratna često postavljana pitanja od 20. ožujka 2020., https://www.bankingsupervision.europa.eu/press/pr/date/2020/html/ssm.pr200320~4cdbbcf466.en.html; Izjava EBA-e o primjeni bonitetnog okvira u pogledu neispunjavanja obveza, restrukturiranja i MSFI-ja u kontekstu mjera donesenih zbog pandemije bolesti COVID-19, 25. ožujka 2020., dostupno na: https://eba.europa.eu/eba-provides-clarity-banks-consumers-application-prudential-framework-light-covid-19-measures.

[10] Vidi priopćenje za tisak „Bazelski odbor utvrđuje dodatne mjere za ublažavanje posljedica COVID-a 19” (Basel Committee sets out additional measures to alleviate the impact of Covid-19) od 3. travnja 2020., https://www.bis.org/press/p200403.htm

[11] Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/62 od 10. listopada 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu omjera financijske poluge, SL L 11, 17.1.2015., str. 37.–43.

Posljednje ažuriranje: 15. lipnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti