Postupak : 2018/0140(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0119/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0119/2020

Rasprave :

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0177

<Date>{16/06/2020}16.6.2020</Date>
<NoDocSe>A9‑0119/2020</NoDocSe>
PDF 225kWORD 58k

<TitreType>PREPORUKA ZA DRUGO ČITANJE</TitreType>     <RefProcLect>***II</RefProcLect>

<Titre>o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta</Titre>

<DocRef>(05142/1/2020 – C9-0103/2020 – 2018/0140(COD))</DocRef>


<Commission>{TRAN}Odbor za promet i turizam</Commission>

Izvjestitelj: <Depute>Andor Deli</Depute>

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 KRATKO OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA O PRAVNOJ OSNOVI
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta

(05142/1/2020 – C9-0103/2020 – 2018/0140(COD))

 (Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

 uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (05142/1/2020 – C9-0103/2020),

 uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.[1],

 nakon savjetovanja s Odborom regija,

 uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju[2] o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0279),

 uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

 uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

 uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

 uzimajući u obzir članke 67. i 40. Poslovnika,

 uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9‑0119/2020),

1. prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2. utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3. nalaže svojem predsjedniku da u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniraju Europske unije potpiše akt s predsjednikom Vijeća;

4. nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća dâ na objavu u Službenom listu Europske unije;

5. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.


 

KRATKO OBRAZLOŽENJE

1. Potreba za elektroničkim informacijama o prijevozu tereta

Upotreba papirnatih dokumenata i dalje je obvezna za veliku većinu aktivnosti prijevoza tereta u EU-u. Zapravo, gotovo 99 % sveukupnog prekograničnog prijevoza u EU-u barem u jednoj od faza i dalje uključuje dokumente u papirnatom obliku. To dovodi do neučinkovitosti za sudionike na tržištu u prometnom i logističkom lancu te do nepotrebnog opterećenja okoliša. Budući da se do 2050. godine očekuje rast ukupnog prijevoza tereta za više od 50 %, to će u narednim godinama postati ozbiljan problem. Europski parlament nekoliko je puta pozivao na jači poticaj prema prijevozu bez upotrebe papira i apelirao na pojednostavljen, neometan, transparentan, siguran i pouzdan prijenos informacija bez papira između poduzeća, potrošača i nadležnih tijela u tom sektoru.

2. Prijedlog Komisije

Komisija je utvrdila dva glavna uzroka za sporo uvođenje elektroničkih dokumenata o prijevozu: nedostatak priznavanja pravne jednakovrijednosti elektroničkih dokumenata kod nadležnih tijela i rascjepkano informatičko okruženje bez utvrđenih i interoperabilnih sustava s općenito primjenjivim i obvezujućim pravilima o elektroničkim dokumentima o prijevozu.

Prijedlogom Komisije od 17. svibnja 2018. tražilo se od nadležnih tijela da prihvate regulatorne informacije (za određene pravne akte) u elektroničkom obliku, te da uspostave okvir certificiranih platformi i pružatelja usluga (za tijela za ocjenjivanje sukladnosti).

3. Međuinstitucijski pregovori

Nakon usvajanja stajališta Parlamenta u prvom čitanju 12. ožujka 2019. započeli su međuinstitucijski pregovori (s ciljem postizanja ranog sporazuma u drugom čitanju), koji su trajali od rujna do studenoga 2019. godine, za vrijeme finskog predsjedanja Vijećem. Nakon tri kruga trijaloga pregovarački tim Parlamenta postigao je privremeni sporazum s predsjedništvom Vijeća 26. studenoga 2019.

Tekst privremenog sporazuma predočen je Odboru za promet i turizam (TRAN) te je potvrđen 21. siječnja 2020. Predsjednica Odbora TRAN na temelju odobrenja Odbora u svom dopisu upućenom predsjedniku Odbora stalnih predstavnika (COREPER I) navela je da će preporučiti da se na plenarnoj sjednici stajalište Vijeća odobri bez izmjena pod uvjetom da ono bude u skladu s privremenim sporazumom koji su postigle te dvije institucije. Nakon pravne i jezične provjere Vijeće je 7. travnja 2020. (pisanim postupkom) formalno donijelo svoje stajalište u skladu s privremenim sporazumom.

4. Glavni elementi sporazuma

Opći sporazum koji je Parlament postigao s Vijećem bio je usmjeren na dodatno jačanje predloženog sustava. Konkretno, ostvareno je sljedeće:

 troškovi za gospodarske subjekte i nadležna tijela svode se na najmanju moguću mjeru, među ostalim, temeljenjem sustava certificiranja na postojećim međunarodnim normama, modelima i sporazumima te jamčenjem neovisnog certificiranja;

 stječe se i zadržava povjerenje subjekata i nadležnih tijela u pogledu zaštite i sigurnosti sustava poboljšanjem postupka utvrđivanja preciznih standarda, specifikacija i pravila pristupa, uz odgovarajuće sudjelovanje suzakonodavaca i svih relevantnih dionika;

 potiče se elektronička komunikacija, uključujući sve popratne zahtjeve, između nadležnih tijela i subjekata, ako je to moguće;

 pojašnjava se područje primjene: navodi se točno koju vrstu regulatornih informacija o prijevozu tereta, ako ih je dotični gospodarski subjekt poslao u elektroničkom obliku preko certificirane platforme, nadležna tijela moraju prihvatiti. Nakon što sustav postane operativan, Komisija mora ocijeniti je li se područje primjene moglo dodatno proširiti kako bi se uključile druge relevantne regulatorne informacije u području prometa, na primjer one koje se odnose na vozilo ili vozača;

 na putu prema potpunoj digitalizaciji: iako nadležna tijela u okviru tog sustava moraju prihvatiti regulatorne informacije o prijevozu tereta kada se šalju elektroničkim putem, gospodarski subjekti i dalje imaju slobodu odlučiti hoće li prijeći na digitalizaciju ili ne. Međutim, pojašnjava se da bi upotreba elektroničkih sredstava trebala postati prevladavajući način razmjene regulatornih informacija između gospodarskih subjekata i nadležnih tijela. Stoga Komisija treba ocijeniti moguće inicijative kako bi se u budućnosti uspostavila obveza gospodarskih subjekata da upotrebljavaju elektronička sredstva za stavljanje regulatornih informacija na raspolaganje nadležnim tijelima;

 učiniti korištenje tim sustavom što privlačnijim za gospodarske subjekte, među ostalim, poticanjem postojećih IT sustava na to da sami sebe certificiraju kao platforme te osiguravanjem interoperabilnosti;

 vremenski raspored: iako je potrebno pomno uspostaviti sustav certificiranja, različiti rokovi postavljeni su tako da sustav može biti spreman u što kraćem roku kako bi moglo ubrzo uslijediti i njegovo stavljanje na tržište.

5. Preporuka

S obzirom na to da je stajalište Vijeća u skladu s privremenim sporazumom postignutim tijekom međuinstitucijskih pregovora, izvjestitelj preporučuje njegovo usvajanje bez izmjena.

 


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA O PRAVNOJ OSNOVI

gđa Karima Delli

Predsjednica

Odbor za promet i turizam

BRUXELLES

Predmet: <Titre>Mišljenje o pravnoj osnovi prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta</Titre> <DocRef>(COM(2018)0279 – C8‑0191/2019 – 2018/0140(COD))</DocRef>

Poštovana predsjednice,

U pismu od 13. studenog 2019.[3] Vaš je Odbor, u skladu s člankom 40. stavkom 2. Poslovnika, zatražio mišljenje Odbora za pravna pitanja o primjerenosti pravne osnove Komisijinog prijedloga uredbe o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta[4].

Odbor je razmotrio navedeno pitanje na svojoj sjednici održanoj 9. siječnja 2020.

I. – Kontekst

Prijedlog Komisije temelji se na članku 91., članku 100. stavku 2. (promet) i članku 192. stavku 1. UFEU-a (okoliš). Vijeće je u svojem općem pristupu izmijenilo pravnu osnovu brisanjem upućivanja na članak 192. stavak 1. UFEU-a.

II. – Relevantni članci Ugovora

Relevantne odredbe Ugovora o funkcioniranju Europske unije su sljedeće:

 

Članak 91.

(bivši članak 71. UEZ-a)

1. Za potrebe provedbe članka 90. i uzimajući u obzir posebna obilježja prometa, Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, utvrđuju:

(a) zajednička pravila koja se primjenjuju na međunarodni promet prema državnom području države članice ili iz njega odnosno promet preko državnog područja jedne države članice ili više njih;

(b) uvjete pod kojima prijevoznici nerezidentni u nekoj državi članici mogu pružati prometne usluge unutar te države članice;

(c) mjere za poboljšanje sigurnosti prometa;

(d) sve druge odgovarajuće odredbe.

2. Kada se usvajaju mjere iz stavka 1. vodi se računa o slučajevima kada bi njihova primjena mogla ozbiljno utjecati na životni standard i na razinu zaposlenosti u određenim regijama kao i na odvijanje prometa.

Članak 100.

(bivši članak 80. UEZ-a)

1. Odredbe ove glave odnose se na željeznički i cestovni promet te promet unutarnjim plovnim putovima.

2. Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu utvrditi odgovarajuće odredbe za pomorski i zračni promet. Oni odlučuju nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija.

Članak 191.

(bivši članak 174. UEZ-a)

1. Politika Unije u području okoliša doprinosi ostvarivanju sljedećih ciljeva:

– očuvanju, zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša,

– zaštiti ljudskog zdravlja,

– razboritom i racionalnom korištenju prirodnih bogatstava,

– promicanju mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih, odnosno svjetskih problema okoliša, a osobito borbi protiv klimatskih promjena.

(...)

 

Članak 192.

(bivši članak 175. UEZ-a)

1. Europski parlament i Vijeće, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, odlučuju o aktivnostima koje Unija poduzima radi ostvarivanja ciljeva iz članka 191.

(...)

III. – Sudska praksa Suda Europske unije u pogledu odabira pravne osnove

Sud Europske unije na odabir primjerene pravne osnove tradicionalno gleda kao na pitanje od ustavnopravnog značaja, kojim se jamči poštovanje načela dodjeljivanja ovlasti (članak 5. UFEU-a) i utvrđuje priroda i područje nadležnosti Unije[5].

Prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda, izbor pravne osnove mjere Unije mora se temeljiti na objektivnim elementima podložnima sudskom nadzoru, među kojima su i cilj te sadržaj te mjere[6].

Odabir neodgovarajuće pravne osnove može stoga biti opravdanje za poništenje akta o kojemu je riječ. U tom kontekstu želja neke institucije da aktivnije sudjeluje u donošenju određene mjere, okolnosti u kojima je mjera donesena i rezultati koji su postignuti u drugim aspektima u okviru djelovanja obuhvaćenog određenom mjerom nisu relevantni za utvrđivanje odgovarajuće pravne osnove[7].

Ako se ispitivanjem mjere pokaže da ona ima dvostruku svrhu ili dvostruku komponentu od kojih je jednu moguće odrediti kao glavnu ili prevladavajuću, dok je druga samo sporedna, mjera se mora temeljiti na jednoj pravnoj osnovi, tj. onoj koja je potrebna za glavnu ili prevladavajuću svrhu ili komponentu[8].

Međutim, u slučaju kada mjera istodobno ima nekoliko ciljeva ili komponenti koji su nerazdvojivo povezani i od kojih nijedan nije sekundaran i neizravan u odnosu na drugi ili druge, takva će se mjera morati temeljiti na nekoliko odgovarajućih pravnih osnova[9] pod uvjetom da procedure utvrđene za te pravne osnove nisu nespojive s pravom Europskog parlamenta i ne ugrožavaju ga[10].


IV. – Cilj i sadržaj predložene mjere

Predlaže se uredba o usklađivanju upotrebe elektroničkih sredstava za razmjenu informacija u teretnom prijevozu (eFTI).

Iz obrazloženja proizlazi da je cilj prijedloga jačanje opsežnije uporabe elektroničkih dokumenata o prijevozu tereta kako bi se ojačalo jedinstveno tržište uklanjanjem nekih od prepreka digitalizaciji u tom području. Glavni pokretači prijedloga su fragmentirani pravni okvir kojim se utvrđuju nedosljedne obveze tijela pri prihvaćanju elektroničkih dokumenata i fragmentirano informatičko okruženje koje karakterizira mnoštvo neinteroperabilnih sustava[11].

Stoga se odredbama nastoji u biti ostvariti dva glavna cilja politike: (a) uspostaviti jedinstveni obvezujući pravni okvir za prihvaćanje elektroničkih informacija ili dokumenata od strane relevantnih nacionalnih javnih tijela; i (b) osigurati interoperabilnost različitih IT sustava koji se trenutačno upotrebljavaju u pogledu provedbe postojećeg relevantnog zakonodavstva Unije[12].

Ista razmatranja dodatno su objašnjena u uvodnim izjavama od 1. do 4. prijedloga kao i u skladu s njegovim člankom 1. U skladu s potonjim člankom, Uredbom se „uspostavlja pravni okvir za elektronički prijenos regulatornih informacija o prijevozu robe na području Unije [...]”. Njome se utvrđuju „uvjeti pod kojima su nadležna tijela dužna prihvaćati regulatorne informacije ako ih relevantni gospodarski subjekti stavljaju na raspolaganje elektroničkim putem” te „pravila za pružanje usluga povezanih sa stavljanjem regulatornih informacija na raspolaganje elektroničkim putem koje obavljaju relevantni gospodarski subjekti”.

U pogledu sadržaja, poglavlje I. posebno definira materijalno područje primjene u užem popisu (upućivanjem na Prilog) već postojećih akata Unije kojima se predviđaju zahtjevi u pogledu regulatornih informacija relevantni za potrebe prijedloga. U poglavlju II. prijedloga naslovljenom „Regulatorni podaci dostupni u elektroničkom obliku” utvrđena je obveza javnih tijela da prihvate prijevozne isprave u elektroničkom obliku, kao i tehnički zahtjevi za obradu elektroničkih podataka. U poglavlju III. naslovljeno „Platforme za eFTI i eFTI usluge” predviđena su detaljna pravila o funkcijama i zahtjevima za certifikaciju platformi za eFTI kojima se omogućuje obrada elektroničkih informacija. Poglavlja IV. i V. odnose se na delegirane i provedbene akte, kao i završne odredbe.

V. – Analiza i utvrđivanje odgovarajuće pravne osnove

Komisija u obrazloženju objašnjava svoj odabir pravne osnove kako slijedi:

Pravnu osnovu čine članak 91., članak 100. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

U članku 91. odnosno članku 100. stavku 2., koji se moraju tumačiti s obzirom na članak 90. kojim se od država članica zahtijeva da provode zajedničku prometnu politiku, utvrđuje se da Europski parlament i Vijeće utvrđuju zajednička pravila koja se primjenjuju na međunarodni promet prema državnom području države članice ili iz njega ili preko državnog područja jedne ili više država članica odnosno odgovarajuće odredbe za pomorski i zračni promet.

Člankom 192. stavkom 1., koji se mora tumačiti s obzirom na članak 191., utvrđuje se da Europski parlament i Vijeće odlučuju o aktivnostima koje Unija poduzima kako bi se ostvario cilj u pogledu zaštite, među ostalim, zdravlja ljudi i okoliša.

(a) Primjerenost članka 91. i članka 100. stavka 2. UFEU-a

Člankom 91. i člankom 100. stavkom 2. UFEU-a predviđaju se pravne osnove u području prometne politike za željeznički i cestovni promet te promet unutarnjim plovnim putovima, s jedne strane, i za prijevoz morem i zrakom, s druge strane.

Iz cilja i sadržaja prijedloga očito je da bi se članak 91. i članak 100. stavak 2. UFEU-a trebali smatrati relevantnim pravnim osnovama prijedloga koji se odnosi na poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta u prometnom sektoru.

Potrebno je naglasiti i da je istodobno upućivanje i na članak 91. i članak 100. stavak 2. opravdano jer se prijedlog Komisije temelji na multimodalnom pristupu.

(b) Pravnoj osnovi nije potrebno dodati članak 192. stavak 1. UFEU-a.

Iako bi navedeni dio obrazloženja trebao opravdati primjenu članka 192. stavka 1. UFEU-a kao pravne osnove, u obrazloženju nije izričito navedeno zašto bi dodavanje te pravne osnove doista bilo nužno.

Istina je da u obrazloženju postoje naznake prema kojima je zamjena papirnatih dokumenata elektroničkim putem korisna za okoliš[13].

Međutim, unatoč mogućim pozitivnim učincima prijedloga na okoliš, očito je da glavni cilj prijedloga nije povezan sa zaštitom okoliša. Potonje stoga može biti samo uzgredan učinak zakonodavnog instrumenta. Stoga pravnoj osnovi nije potrebno dodati članak 192. stavak 1. UFEU-a.

Alternativno, može se smatrati da se područjem primjene prijedloga obuhvaćaju zahtjevi u pogledu informacija utvrđeni u raznim postojećim aktima Unije (usp. članak 1. stavak 2. prijedloga). Ti se akti temelje na pravnoj osnovi u području prijevoza, uz iznimku zakonodavstva Unije o pošiljkama otpada koje se [sada] temelji na članku 192. stavku 1. UFEU-a[14]. Iako je to očito istina, sam prijedlog sadržava elemente koji upućuju na to da ta činjenica nije relevantna za odabir pravne osnove. Naime, u skladu s uvodnim izjavama 5. i 6.: „ (5) Od tijela država članica stoga bi trebalo zahtijevati da prihvaćaju informacije stavljene na raspolaganje elektroničkim putem svaki put kad su gospodarski subjekti obvezni dati informacije kao dokaz usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u aktima Unije donesenima u skladu s glavom VI. trećeg dijela Ugovora ili, zbog sličnosti situacija, sa zakonodavstvom Unije o pošiljkama otpada [...]. (6) S obzirom na to da se njome samo nastoji olakšati davanje informacija, konkretno, elektroničkim sredstvima, ova Uredba ne bi trebala utjecati na odredbe prava Unije ili nacionalnog prava u kojima se utvrđuje sadržaj regulatornih informacija te se, posebno, njome ne bi trebali nametati bilo kakvi dodatni zahtjevi u pogledu regulatornih informacija [...]”. Prijedlogom se stoga ne mijenja nijedan akt koji se temelji na pravnoj osnovi za okoliš, već se usredotočuje na prometni aspekt pošiljki otpada. Stoga su ekološki elementi, ako ih ima, nedvojbeno sporedni u odnosu na prevladavajuću prijevoznu komponentu prijedloga[15].

U svjetlu navedenog, članak 91. i članak 100. stavak 2. predstavljaju odgovarajuću pravnu osnovu prijedloga. Nije potrebno dodati članak 192. stavak 1. UFEU-a. Stoga je ispravno izbrisati upućivanje na potonji članak u pozivanju.

Izmjenama donesenima nakon međuinstitucijskih pregovora o tom predmetu ne dovode se u pitanje navedeni zaključci.

VI - Zaključak i preporuka

Na svojoj sjednici od 9. siječnja 2020. Odbor za pravna pitanja odlučio je s 21 glasom za, nijednim protiv i 1 suzdržanim[16] preporučiti Odboru za promet i turizam da zadrži članak 91. i članak 100. stavak 2. UFEU-a kao jedinu pravnu osnovu predložene uredbe.

S poštovanjem,

 

 

 

Lucy Nethsingha

 

 


 

 

 

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Elektroničke informacije o prijevozu tereta

Referentni dokumenti

05142/1/2020 – C9-0103/2020 – 2018/0140(COD)

Datum 1. čitanja u EP-u – broj P

12.3.2019 T8-0139/2019

Prijedlog Komisije

COM(2018)0279 - C8-0191/2018

Datum objave primitka stajališta Vijeća u prvom čitanju na plenarnoj sjednici

17.4.2020

Nadležni odbor

 Datum objave na plenarnoj sjednici

TRAN

17.4.2020

 

 

 

Izvjestitelji

 Datum imenovanja

Andor Deli

3.7.2018

 

 

 

Osporavanje pravne osnove

 Datum mišljenja odbora JURI

JURI

9.1.2020

 

 

 

Razmatranje u odboru

28.4.2020

 

 

 

Datum usvajanja

8.6.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

46

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Magdalena Adamowicz, Andris Ameriks, José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Marco Campomenosi, Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Johan Danielsson, Andor Deli, Karima Delli, Anna Deparnay-Grunenberg, Ismail Ertug, Gheorghe Falcă, Giuseppe Ferrandino, Mario Furore, Søren Gade, Isabel García Muñoz, Elsi Katainen, Kateřina Konečná, Elena Kountoura, Julie Lechanteux, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Benoît Lutgen, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Tilly Metz, Giuseppe Milazzo, Cláudia Monteiro de Aguiar, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Philippe Olivier, Rovana Plumb, Tomasz Piotr Poręba, Dominique Riquet, Dorien Rookmaker, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Vera Tax, Barbara Thaler, István Ujhelyi, Petar Vitanov, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Lucia Vuolo, Kosma Złotowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Leila Chaibi, Roman Haider, Henna Virkkunen

Datum podnošenja

16.6.2020

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

46

+

ECR

Peter Lundgren, Tomasz Piotr Poręba, Kosma Złotowski

GUE/NGL

Leila Chaibi, Kateřina Konečná, Elena Kountoura

ID

Marco Campomenosi, Roman Haider, Julie Lechanteux, Philippe Olivier, Lucia Vuolo

NI

Mario Furore, Dorien Rookmaker

PPE

Magdalena Adamowicz, Andor Deli, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Benoît Lutgen, Marian‑Jean Marinescu, Giuseppe Milazzo, Cláudia Monteiro de Aguiar, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Barbara Thaler, Henna Virkkunen, Elissavet Vozemberg‑Vrionidi

RENEW

José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Elsi Katainen, Caroline Nagtegaal, Jan‑Christoph Oetjen, Dominique Riquet

S&D

Andris Ameriks, Johan Danielsson, Ismail Ertug, Giuseppe Ferrandino, Isabel García Muñoz, Rovana Plumb, Vera Tax, István Ujhelyi, Petar Vitanov

VERTS/ALE

Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Karima Delli, Anna Deparnay‑Grunenberg, Tilly Metz

 

1

-

PPE

Gheorghe Falcă

 

1

0

S&D

Bogusław Liberadzki

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

[1] SL C 62, 15.2.2019., str. 265.

[2] Usvojeni tekstovi od 12.3.2019., P8_TA(2019)0139.

[3] D 315856/ Mišljenje odbora JURI o pravnoj osnovi Komisijinog prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta(2018/0140(COD)).

[4] Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta [2018/0140 (COD)], COM/2018/279 final.

[5] Mišljenje 2/00, ECLI:EU:C:2001:664, točka 5.

[6] Vidi predmet C-411/06 Komisija protiv Parlamenta i Vijeća, 8. rujna 2009., EU:C:2009:518, točka 45.

[7] Presuda u predmetu Komisija protiv Vijeća, C-269/97, ECLI:EU:C:2000:183, točka 44.

[8] Presuda u predmetu Komisija protiv Vijeća, C-137/12, EU:C:2013:675, točka 53.; C-411/06 EU:C:2009:518, točka 46. i navedena sudska praksa; Parlament protiv Vijeća, C 490/10, EU:C:2012:525, točka 45.; Parlament protiv Vijeća, C 155/07, EU:C:2008:605, točka 34.

[9] Predmet C-211/01, Komisija protiv Vijeća, ECLI:EU:C:2003:452, točka 40.; Predmet C-178/03, Komisija protiv Europskog parlamenta i Vijeća, ECLI:EU:C:2006:4, točke 43. – 56.

[10] Predmet C-300/89, Komisija protiv Vijeća („titanov dioksid”), ECLI:EU:C:1991:244, točke 17. – 25.; Predmet C-268/94, Portugal protiv Vijeća, ECLI:EU:C:1996:461.

[11] Obrazloženje, stranica 2.

[12] Obrazloženje, stranica 6.

[13] Vidjeti obrazloženje, stranica 11. „ako se više ne bi ispisivalo prosječno 1–5 primjeraka svakog dokumenta po pošiljci, uštedjelo bi se oko 2–8 milijardi listova papira, što je ekvivalent 180–900 tisuća stabala na godinu”.

[14] Uredba (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006., str. 1.–98.).

[15] Napomena: prema sudskoj praksi, čak ni formalna izmjena akta na temelju određene pravne osnove ne zahtijeva da zakonodavac akt o izmjeni temelji na pravnoj osnovi izmijenjenog akta.

Na konačnom glasovanju nazočni su bili: Lucy Nethsingha (predsjednica), Marion Walsmann (potpredsjednica), Ibán García Del Blanco (potpredsjednik), Raffaele Stancanelli (potpredsjednik), Franco Roberti (izvjestitelj za mišljenje), Gunnar Beck, Patrick Breyer, Geoffroy Didier, Angel Dzhambazki, Evelyne Gebhardt, Esteban Gonzáles Pons, Jackie Jones, Mislav Kolakušić, Gilles Lebreton, Karen Melchior, Sabrina Pignedoli, Jiří Pospíšil, Liesje Schreinemacher, Marie Toussaint, Edina Tóth (u ime Józsefa Szájera u skladu s člankom 209. stavkom 7. Poslovnika), Bettina Vollath i Axel Voss.

Posljednje ažuriranje: 30. lipnja 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti