IZVJEŠĆE o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021.–2027.: Jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta
24.6.2020 - (COM(2019)0330 – C9-0043/2019 – 2019/0152(COD)) - ***I
Odbor za industriju, istraživanje i energetiku
Izvjestiteljica: Maria Da Graça Carvalho
Oznake postupaka |
* Postupak savjetovanja *** Postupak suglasnosti ***I Redovni zakonodavni postupak (prvo čitanje) ***II Redovni zakonodavni postupak (drugo čitanje) ***III Redovni zakonodavni postupak (treće čitanje)
(Navedeni se postupak temelji na pravnoj osnovi predloženoj u nacrtu akta.)
|
Izmjene nacrta akta |
Amandmani Parlamenta u obliku dvaju stupaca
Brisanja su označena podebljanim kurzivom u lijevom stupcu. Izmjene su označene podebljanim kurzivom u obama stupcima. Novi tekst označen je podebljanim kurzivom u desnom stupcu.
U prvom i drugom retku zaglavlja svakog amandmana naznačen je predmetni odlomak iz nacrta akta koji se razmatra. Ako se amandman odnosi na postojeći akt koji se želi izmijeniti nacrtom akta, zaglavlje sadrži i treći redak u kojem se navodi postojeći akt te četvrti redak u kojem se navodi odredba akta na koju se izmjena odnosi.
Amandmani Parlamenta u obliku pročišćenog teksta
Novi dijelovi teksta označuju se podebljanim kurzivom. Brisani dijelovi teksta označuju se oznakom ▌ ili su precrtani. Izmjene se naznačuju tako da se novi tekst označi podebljanim kurzivom, a da se zamijenjeni tekst izbriše ili precrta. Iznimno, izmjene strogo tehničke prirode koje unesu nadležne službe prilikom izrade konačnog teksta ne označuju se.
|
SADRŽAJ
Stranica
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJICA PRIMILA INFORMACIJE
MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021.–2027.: Jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta
(COM(2019)0330 – C9-0043/2019 – 2019/0152(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0330),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 173. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0043/2019),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku
(A9-0121/2020),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. predlaže da se akt navodi kao „Odluka o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021.–2027.: Jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta”;
3. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
4. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Amandman 1
Prijedlog odluke
Pozivanje 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 294/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o osnivanju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju5, a posebno njezin članak 17. |
uzimajući u obzir Uredbu .../2020 [Uredba o EIT-u (2019/0151(COD))] Europskog parlamenta i Vijeća od ... 2020. , a posebno njezin članak 4., |
__________________ |
|
5 SL L 97, 9.4.2008., str. 1. |
|
Amandman 2
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(1) Uredbom (EZ) br. 294/2008 propisuje se donošenje Strateškog inovacijskog programa („SIP”). |
(1) Uredbom (EU) .../2020 [Uredba o EIT-u (2019/0151(COD))] propisuje se donošenje Strateškog inovacijskog programa („SIP”). |
Amandman 3
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(2) U SIP-u bi se trebala definirati prioritetna područja i dugoročna strategija za Europski institut za inovacije i tehnologiju („EIT”) te bi on trebao uključivati procjenu socioekonomskog učinka EIT-a i njegova kapaciteta za stvaranje što veće inovacijske dodane vrijednosti. U SIP-u bi se trebali uzeti u obzir rezultati praćenja i evaluacije EIT-a. |
(2) U članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) .../2020 [Uredba o EIT-u (2019/0151(COD))] navodi se da će se SIP-om utvrditi strategija, ciljevi i prioriteti za Europski institut za inovacije i tehnologiju („EIT”) za predmetno sedmogodišnje razdoblje kako bi se uspostavile njegove ključne mjere, ciljani rezultati i potrebni resursi te uključila procjena društvenog, ekonomskog i ekološkog učinka EIT-a i njegova kapaciteta za stvaranje što veće inovacijske dodane vrijednosti. U SIP-u bi se trebali uzeti u obzir rezultati praćenja i evaluacije EIT-a te bi trebalo težiti osiguranju dosljednosti s programom Obzor Europa i istodobno osigurati sinergije s drugim relevantnim programima Unije, doprinijeti provedbi strateških prioriteta Unije i ostvarenju ciljeva i politika Unije, uključujući europski zeleni plan, europski plan oporavka, europsku podatkovnu strategiju, digitalnu strategiju, strategiju za MSP-ove i industrijsku strategiju te postizanje strateške autonomije Europe. |
Amandman 4
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(3) SIP bi trebao uključivati analizu mogućih i prikladnih sinergija i komplementarnosti između aktivnosti |
(3) U skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) .../2020 [Uredba o EIT-u (2019/0151(COD))] SIP će uključivati analizu mogućih i prikladnih sinergija i komplementarnosti između aktivnosti |
Amandman 5
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Donosi se Strateški inovacijski program („SIP”) Europskog instituta za inovacije i tehnologiju za razdoblje od 2021. do 2027., kako je utvrđen u Prilogu. |
Donosi se Strateški inovacijski program Europskog instituta za inovacije i tehnologiju za razdoblje od 2021. do 2027. („SIP”), kako je utvrđen u Prilogu. |
Amandman 6
Prijedlog odluke
Članak 2. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
SIP se provodi u skladu s Uredbom (EU) br. o Europskom institutu za inovacije i tehnologiju6. |
SIP se provodi u skladu s Uredbom (EU) .../2020 [Uredba o EIT-u (2019/0151(COD))]. |
__________________ |
|
6 Upućivanje na donesenu preinačenu Uredbu o EIT-u. |
|
Amandman 7
Prijedlog odluke
Članak 3. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Ova Odluka stupa na snagu dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. |
Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. |
Amandman 8
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
U ovom se Strateškom inovacijskom programu (SIP) utvrđuju strategija i prioriteti Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje od 2021. do 2027. To je glavni politički dokument |
U ovom se Strateškom inovacijskom programu (SIP) utvrđuju strategija i prioriteti Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje od 2021. do 2027. To je glavni politički dokument |
Amandman 9
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
SIP za razdoblje 2021.–2027. temelji se na procjeni učinka koju je provela Europska komisija. U njemu se uzima u obzir nacrt SIP-a koji je Upravni odbor EIT-a dostavio Europskoj komisiji 20. prosinca 2017., u skladu s Uredbom o EIT-u21. Osim toga, on odražava novi [prijedlog o Obzoru Europa] koji je Europska komisija predstavila u lipnju 2018., a posebno ključnu ulogu EIT-a kao dijela stupa [„Inovativna Europa”] (stup III.) i njegov doprinos svladavanju globalnih izazova, uključujući postavljene klimatske ciljeve, europskoj industrijskoj konkurentnosti (stup II.) i izvrsnoj znanosti (stup I.). SIP se temelji na saznanjima stečenima proteklih godina rada EIT-a i na rezultatima opsežnog savjetovanja s ključnim dionicima. |
SIP za razdoblje 2021.–2027. temelji se na procjeni učinka koju je provela Europska komisija. U njemu se uzima u obzir nacrt SIP-a koji je Upravni odbor EIT-a dostavio Europskoj komisiji 20. prosinca 2017., u skladu s ... [Uredba o EIT-u (2019/0151(COD))]21. Osim toga, on odražava novi [prijedlog o Obzoru Europa] koji je Europska komisija predstavila u lipnju 2018., a posebno ključnu ulogu |
__________________ |
__________________ |
21Uredba (EZ) br. 294/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o osnivanju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (SL L 97, 9.4.2008., str. 1.). Izmijenjena Uredbom (EU) br. 1292/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. (SL L 347, 20.12.2013., str. 174.). |
21Uredba (EZ) br. 294/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o osnivanju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (SL L 97, 9.4.2008., str. 1.). Izmijenjena Uredbom (EU) br. 1292/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. (SL L 347, 20.12.2013., str. 174.). |
Amandman 10
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
U SIP-u se uzima u obzir strateško planiranje za Obzor Europa kako bi se osigurale usklađenost s aktivnostima tog okvirnog programa i drugim relevantnim programima Unije, dosljednost prioritetima i obvezama EU-a te veća komplementarnost i sinergije s nacionalnim i regionalnim prioritetima i programima financiranja. |
U SIP-u se uzima u obzir strateško planiranje programa Obzor Europa kako bi se osigurale usklađenost s aktivnostima tog okvirnog programa te sinergije i komplementarnost s drugim relevantnim programima Unije i dosljednost u odnosu na prioritete i obveze EU-a. Cilj mu je također povećati komplementarnost i sinergije s nacionalnim i regionalnim prioritetima i programima financiranja. |
Amandman 11
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.1.– stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT je osnovan 2008. kako bi jačanjem inovacijskog kapaciteta država članica i Europske unije pridonio održivom gospodarskom rastu i konkurentnosti. Predvodio je integraciju obrazovanja, poslovanja i istraživanja (trokut znanja) i bio posebno usmjeren na poduzetnički talent i inovacijske vještine. Evaluacija na sredini provedbenog razdoblja EIT-a provedena 2018. potvrdila je da je temeljno obrazloženje EIT-a i dalje valjano i da je njegov model integracije trokuta znanja utemeljen na inovacijama i dalje relevantan. |
EIT je osnovan 2008. kako bi jačanjem inovacijskog kapaciteta država članica i Europske unije pridonio održivom gospodarskom rastu i konkurentnosti. Predvodio je integraciju visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija (trokut znanja) i bio posebno usmjeren na poduzetnički talent, osnivanja poduzeća i inovacijske vještine. Evaluacija na sredini provedbenog razdoblja EIT-a provedena 2017. potvrdila je da je temeljno obrazloženje EIT-a i dalje valjano i da je njegov model integracije trokuta znanja utemeljen na inovacijama i dalje relevantan. |
Amandman 12
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.1.– stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Deset godina nakon osnivanja EIT-a tempo inovacija dramatično se ubrzao. Inovacije preobličuju gospodarske sektore, mijenjaju postojeće poslovne modele i otvaraju posve nove mogućnosti. Globalni gospodarski poredak mijenja se, a međunarodna konkurencija sve je veća, s čime raste i ovisnost EU-a o inovacijskim talentima i kapacitetima. Suoblikovanje alata, suradnja i zajedničko stvaranje među disciplinama te među područjima obrazovanja, poslovanja i istraživanja važniji su nego ikad za svladavanje globalnih izazova povezanih s klimatskim promjenama i neodrživim iskorištavanjem prirodnih resursa, digitalnom transformacijom, demografskim promjenama ili budućnošću zdravstvene skrbi i hrane. |
Deset godina nakon osnivanja EIT-a tempo inovacija dramatično se ubrzao. Inovacije preobličuju gospodarske sektore i društvo, mijenjaju postojeće poslovne modele i otvaraju posve nove mogućnosti. Globalni gospodarski poredak mijenja se, utjecaj klimatskih promjena raste, a međunarodna konkurencija sve je veća, s čime raste i ovisnost EU-a o inovacijskim talentima i kapacitetima. Suoblikovanje alata, suradnja i zajedničko stvaranje među disciplinama te među područjima obrazovanja, poslovanja i istraživanja važniji su nego ikad za svladavanje globalnih izazova povezanih primjerice sa zdravstvenom skrbi, uključujući širenje pandemija, hranom, klimatskim promjenama i neodrživim iskorištavanjem prirodnih resursa, digitalnom transformacijom i demografskim promjenama. |
Obrazloženje
Jezična izmjena u engleskoj verziji.
Amandman 13
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Otkad je osnovan, EIT se postupno etablirao kao uspješan instrument za svladavanje društvenih izazova. EIT djeluje uglavnom putem zajednica znanja i inovacija (ZZI-ji), velikih europskih partnerstava među organizacijama za obrazovanje i osposobljavanje, poslovanje i istraživanja. Trenutačno postoji osam ZZI-ja, a aktivni su u sljedećim područjima: klimatske promjene, digitalna transformacija, energija, hrana, zdravlje, sirovine, gradska mobilnost i proizvodnja s dodanom vrijednošću (vidjeti sliku 2). |
Otkad je osnovan, EIT se postupno etablirao kao jedinstveni instrument za svladavanje društvenih izazova integracijom trokuta znanja. EIT djeluje uglavnom putem zajednica znanja i inovacija (ZZI-ji), velikih europskih partnerstava među organizacijama i ustanovama za visoko obrazovanje i osposobljavanje, poslovanje i istraživanja. Trenutačno postoji osam ZZI-ja, a aktivni su u sljedećim područjima: klimatske promjene, digitalna transformacija, energija, hrana, zdravlje, sirovine, gradska mobilnost i proizvodnja s dodanom vrijednošću. |
Amandman 14
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Svaki ZZI organiziran je oko pet do deset kolokacijskih centara22, koji su zamišljeni kao geografski centri za praktičnu integraciju trokuta znanja. Ti su centri organizirani i strukturirani u skladu s regionalnim i nacionalnim inovacijskim kontekstom te se temelje na sveeuropskoj mreži postojećih laboratorija, ureda ili kampusa ključnih partnera ZZI-jâ. |
Svaki dosadašnji ZZI organiziran je u pet do deset kolokacijskih centara22, zamišljenih kao geografski centri koji također nude fizički prostor za interakciju s lokalnim inovacijskim ekosustavom i za praktičnu integraciju trokuta znanja. Ti su centri organizirani i strukturirani u skladu s regionalnim i nacionalnim inovacijskim kontekstom te se temelje na sveeuropskoj mreži postojećih laboratorija, ureda ili kampusa ključnih partnera ZZI-jâ. |
__________________ |
__________________ |
22 Kolokacijski centar je geografsko područje na kojemu se nalaze sjedišta glavnih partnera ZZI-jâ iz trokuta znanja i na kojemu mogu lako surađivati; on je stoga žarište aktivnosti ZZI-jâ na tom području. |
22 Kolokacijski centar znači fizički prostor koji je uspostavljen na otvoren i transparentan način, koji obuhvaća određeno geografsko područje na kojem lako mogu surađivati glavni partneri |
Amandman 15
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 3. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
ZZI-ji upravljaju portfeljima aktivnosti trokuta znanja na sljedeće načine: |
ZZI-ji upravljaju portfeljima aktivnosti trokuta znanja na sljedeće načine: |
Amandman 16
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 3. – alineja 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— aktivnostima obrazovanja i osposobljavanja posebno usmjerenima na poduzetništvo kako bi se osposobio sljedeći naraštaj talenata, uključujući oblikovanje i provedbu programa kojima je dodijeljena oznaka EIT-a23, posebno na razini magisterija ili doktorata (oznaka EIT-a), |
(a) aktivnostima visokog obrazovanja i osposobljavanja u okviru trokuta znanja posebno usmjerenima na poduzetništvo kako bi se osposobio sljedeći naraštaj talenata, uključujući za razvoj poduzetničkih i digitalnih vještina i aktivnosti u cilju prekvalifikacije i dokvalifikacije ljudskih resursa u okviru cjeloživotnog učenja; oblikovanjem i provedbom programa kojima je dodijeljena oznaka EIT-a23, posebno na razini magisterija ili doktorata (oznaka EIT-a); posebna pozornost posvećuje se rodnoj ravnoteži i rodno osjetljivim pristupima, posebno u područjima u kojima su žene još uvijek podzastupljene, kao što su IKT, znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika; |
__________________ |
__________________ |
23 Oznaka EIT-a je pečat kvalitete koji EIT dodjeljuje obrazovnim programima ZZI-ja usklađenima s određenim kriterijima kvalitete koji su povezani, među ostalim, s poduzetničkim obrazovanjem i inovativnim kurikulumima za „učenje kroz praksu”. |
23 Oznaka EIT-a je pečat kvalitete koji EIT dodjeljuje obrazovnim programima ZZI-ja usklađenima s određenim kriterijima kvalitete koji su povezani, među ostalim, s poduzetničkim obrazovanjem i inovativnim kurikulumima za „učenje kroz praksu”. |
Amandman 17
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 3. – alineja 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— aktivnostima za potporu inovacijama radi razvoja inovativnih proizvoda, postupaka i usluga za konkretne poslovne prilike, |
(b) aktivnostima za potporu istraživanja i inovacija radi razvoja inovativnih i održivih proizvoda, procesa, tehnologija i usluga te netehnoloških rješenja za konkretne poslovne prilike ili socijalni cilj; |
Amandman 18
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 3. – alineja 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— aktivnostima osnivanja poduzeća i potpore poduzetnicima, kao što su programi ubrzavanja razvoja koji poduzetnicima pomažu da svoje ideje pretvore u uspješne pothvate i ubrzaju proces rasta. |
(c) aktivnostima osnivanja poduzeća i potpore poduzetnicima, kao što su programi ubrzavanja razvoja koji poduzetnicima pomažu da svoje ideje pretvore u uspješne pothvate i ubrzaju proces rasta i razvoja. |
Amandman 19
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 3.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Međutim, svi sadašnji i budući ZZI-ji moraju dati sve od sebe da posvete više pozornosti istraživanjima unutar trokuta znanja te obrazovanjem i inovacijama doprinesu razvoju poduzetništva i inovacijskom ekosustavu. Stoga svi postojeći i budući ZZI-ji moraju osigurati ravnotežu između tri strane trokuta znanja kako bi se očuvale jedinstvene karakteristike ZZI-jâ. |
Amandman 20
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
ZZI-ji su dinamični inovacijski ekosustavi koji daju širok raspon rezultata (vidjeti sliku 1 u nastavku). |
Briše se. |
Amandman 21
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2. – slika 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
[...] |
Briše se. |
Amandman 22
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Najvažniji su elementi modela EIT-a obrazovanje i osposobljavanje te razvoj talenata i vještina. Ni jedna druga mjera EU-a u području inovacija ne uključuje visoko obrazovanje u inovacijski lanac vrijednosti koliko ga uključuje EIT. Plan EIT-a za obrazovanje ključan je za razvoj kompetentnih inovatora orijentiranih na poduzetništvo. Do 2017. više od 1 700 osoba uspješno je završilo diplomski ili poslijediplomski program s oznakom EIT-a, a tisuće su ih sudjelovale u obrazovnim aktivnostima i drugim oblicima obrazovanja ili osposobljavanja s naglaskom na poduzetništvu i inovacijama. |
Najvažniji su elementi modela EIT-a obrazovanje i osposobljavanje te razvoj talenata i vještina. Ni jedna druga mjera EU-a u području inovacija ne uključuje visoko obrazovanje u inovacijski lanac vrijednosti koliko ga uključuje EIT. Plan EIT-a za obrazovanje ključan je za razvoj kompetentnih inovatora orijentiranih na poduzetništvo. |
Amandman 23
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 6.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT se od drugih inovacijskih instrumenata razlikuje po tome što integracijom trokuta znanja nastoji svladati globalne izazove. Dodjelom bespovratnih sredstava za ZZI-je za razdoblje do 15 godina EIT ispunjava svoj dugoročni cilj svladavanja globalnih izazova s pomoću inovativnih proizvoda i usluga te donosi konkretne koristi našem društvu i građanima. EIT je za ZZI-je postavio cilj da nakon 15 godina postanu financijski održivi, što je jedinstven način oblikovanja inovacijskog instrumenta koji je usmjeren na poslovanje i rezultate. U tom kontekstu ZZI-ji moraju razvijati i provoditi strategije koje stvaraju prihode kako bi svoj inovacijski ekosustav očuvali i nakon razdoblja obuhvaćenog sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava. |
EIT se od drugih inovacijskih instrumenata razlikuje po tome što integracijom trokuta znanja nastoji svladati globalne i društvene izazove. Dodjelom bespovratnih sredstava za ZZI-je za razdoblje do 15 godina EIT pruža dugoročnu stabilnost zahvaljujući kojoj bi korisnici trebali moći svladati globalne i društvene izazove s pomoću inovativnih i održivih proizvoda, procesa, usluga i rješenja te donijeti konkretne koristi našem društvu i građanima. EIT je za ZZI-je postavio cilj da nakon 15 godina postanu financijski održivi, što je jedinstven način oblikovanja inovacijskog instrumenta koji bi trebao biti usmjeren na poslovanje i učinke. U tom kontekstu |
Amandman 24
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 7.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Pristup EIT-a doprinosi i postupnim i disruptivnim inovacijama kako bi se djelotvorno spriječili poremećaji na tržištu te pomoglo pri transformaciji industrija. On omogućuje stvaranje dugoročnih poslovnih strategija za suočavanje s globalnim izazovima i pomaže stvaranju okvirnih uvjeta nužnih za dobro funkcioniranje inovacijskih ekosustava i razvoj inovacija. |
Pristup EIT-a doprinosi izgradnji otpornosti, povećanju održivosti i postupnim i disruptivnim inovacijama kako bi se djelotvorno spriječili poremećaji na tržištu, pomoglo pri transformaciji industrija i podržalo osnivanje novoosnovanih (start-up), supsidijarnih (spin-off) te malih i srednjih poduzeća (MSP). On omogućuje stvaranje dugoročnih poslovnih strategija za suočavanje s globalnim i društvenim izazovima i pomaže stvaranju okvirnih uvjeta nužnih za dobro funkcioniranje inovacijskih ekosustava i razvoj inovacija. |
Amandman 25
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 8.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT nudi učinkovitu i djelotvornu platformu za osnivanje, rast i vođenje |
EIT nudi učinkovitu i djelotvornu platformu za osnivanje, rast i vođenje |
Amandman 26
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2. – slika 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
[…] |
Briše se. |
Amandman 27
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 9.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Sa svojih osam ZZI-ja i više od 1 000 partnera iz područja poslovanja, istraživanja i obrazovanja EIT je najveći inovacijski ekosustav koji EU podupire. Potporu EIT-a primilo je više od 1 200 novoosnovanih poduzeća i inovativnih pothvata, a oni su privukli više od 890 milijuna EUR vanjskih financijskih sredstava te je stvoreno više od 6 000 radnih mjesta. To što je više od 50 % partnera ZZI-jâ iz poslovnog sektora (industrija, MSP-ovi i novoosnovana poduzeća) dokaz je uske povezanosti s tržištem. Povećanje broja partnera svakog ZZI-ja pokazuje privlačnost i dugoročni potencijal EIT-ova modela. Do 2019. u suradnju sa ZZI-jima uključilo se više od 600 poduzeća, 250 visokih učilišta, 200 istraživačkih organizacija i više od 50 organizacija i tijela civilnog društva. |
Sa svojih osam ZZI-ja i više od 1 000 partnera iz područja poslovanja, istraživanja i obrazovanja EIT je najveći inovacijski ekosustav koji EU podupire. Potporu EIT-a primilo je više od 1 200 novoosnovanih poduzeća i inovativnih pothvata, a oni su privukli više od 890 milijuna EUR vanjskih financijskih sredstava te je stvoreno više od 6 000 radnih mjesta. To što je više od 50 % partnera ZZI-jâ iz poslovnog sektora (industrija, MSP-ovi i novoosnovana poduzeća) dokaz je uske povezanosti s tržištem. |
Amandman 28
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 10.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Zbog trajnih regionalnih razlika u uspješnosti u području inovacija EIT je 2014. pokrenuo regionalni program za inovacije (RPI) kako bi proširio svoj regionalni doseg na zemlje koje su skromni ili umjereni inovatori. U okviru RPI-ja EIT je proširio svoje aktivnosti diljem Europe i sad regijama sa slabim rezultatima u području inovacija nudi prilike da se uključe u aktivnosti trokuta znanja kao dio zajednice ZZI-jâ. To se odražava i u udjelu sredstava EIT-a dodijeljenih partnerima zemalja skupine EU-13 (koji je 2018. iznosio 8,3 % u usporedbi s 4,8 % u okviru Obzora 2020.). |
Zbog trajnih regionalnih razlika u uspješnosti u području inovacija EIT je 2014. pokrenuo regionalni program za inovacije (RPI) kako bi proširio svoj regionalni doseg na zemlje i regije koje su skromni ili umjereni inovatori. U okviru RPI-ja EIT mora dodatno proširiti svoje aktivnosti diljem Europe i mora biti posvećen pružanju novih prilika zemljama i regijama u tim zemljama sa slabijim rezultatima u području inovacija, kako je definirano u članku 2. točki 15.a Uredbe [xxx] o uspostavi Obzora Europa, te, u mjeri u kojoj to nisu zemlje s niskim rezultatima u pogledu istraživanja i inovacija, u zemljama ili regijama tih zemalja koje su klasificirane kao skromni ili umjereni inovatori na Europskoj ljestvici uspjeha u inovacijama, kako bi se uključile u aktivnosti trokuta znanja kao dio zajednice EIT-a. RPI će se također koristiti za uspostavu novih inovacijskih centara EIT-a ili kolokacijskih centara u tim zemljama ili regijama. Osim toga, ZZI-ji blisko surađuju s upravljačkim tijelima u svim regijama u kojima partneri RPI-ja imaju sjedište kako bi se potaknula veća iskorištenost europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova) za istraživanje i inovacije. |
Amandman 29
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2. – slika 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
[…] |
Briše se. |
Amandman 30
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2.– stavak 11.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT uspijeva ostati prilagodljiv te razvijati načela i pravila za uspješno upravljanje svojim ZZI-jima u okviru krovnog programa Obzor 2020. i u skladu s Uredbom o EIT-u. Njegova operativna neovisnost omogućuje mu da testira i djelotvorno provodi niz novosti u upravljanju korisnicima, npr. mehanizam financiranja na temelju konkurentnosti, ciljeve financijske održivosti i posebne ključne pokazatelje uspješnosti. |
EIT uspijeva ostati prilagodljiv te razvijati načela i pravila za uspješno upravljanje svojim ZZI-jima u okviru krovnog programa Obzor 2020. i u skladu s ... [Uredba o EIT-u (2019/0151(COD))]. Njegova operativna neovisnost omogućuje mu da testira i djelotvorno provodi niz novosti u upravljanju korisnicima, npr. mehanizam financiranja na temelju konkurentnosti, koji bi trebao postati standardni sustav financiranja, ciljeve financijske održivosti i posebne ključne pokazatelje uspješnosti. EIT i ZZI-ji u najvećoj mogućoj mjeri slijede model sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava iz programa Obzor Europa i primjenjuju odstupanja od pravila tog programa predviđenih člankom 8. Uredbe ... [Uredba o EIT-u] ako je to potrebno za postizanje njihovih ciljeva i propisno obrazloženo. |
Amandman 31
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.3.– stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT je dio općeg okvirnog programa Obzor Europa koji, među ostalim, nastoji ostvariti učinak na znanost, gospodarstvo/tehnologiju i društvo kako bi se ojačao znanstveni i tehnološki temelj Unije; ostvarili strateški prioriteti Unije, poticala njezina konkurentnost u svim državama članicama, pa tako i konkurentnost industrije, te pridonijelo svladavanju globalnih izazova, uključujući ciljeve održivog razvoja. Temeljni je uvjet za uspjeh u tom radu zadovoljenje trajne potrebe za povećanjem inovacijskog kapaciteta diljem Unije. Tri su konkretna izazova s kojima se EU suočava, a koji će usmjeriti djelovanja EIT-a u razdoblju 2021.–2027. i koji se odražavaju u EIT-ovim općim ciljevima. |
EIT je sastavni dio općeg okvirnog programa Obzor Europa koji, među ostalim, nastoji ostvariti učinak na znanost, gospodarstvo/tehnologiju i društvo kako bi se ojačao znanstveni i tehnološki temelj Unije; Ciljevi EIT-a i ZZI-jâ moraju doprinositi provedbi strateških prioriteta Unije i postizanju ciljeva i politika Unije, uključujući europski zeleni plan, europski plan oporavka, europsku podatkovnu strategiju, digitalnu strategiju te strategiju za MSP-ove i industrijsku strategiju, te postizanje strateške autonomije Europe. Nadalje, doprinose savladavanju globalnih i društvenih izazova, uključujući ciljeve održivog razvoja slijedeći načela Pariškog sporazuma, te postizanju gospodarstva s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2050. Temeljni je uvjet za uspjeh u tom radu zadovoljenje trajnih potreba za uključivanjem svih talenata u Uniji, povećanjem sudjelovanja žena i donošenjem rezultata istraživanja i inovacija do tržišta i društva, čime se povećava inovacijski kapacitet diljem Unije. Pet je konkretnih izazova s kojima se EU suočava, a koji će usmjeriti djelovanja EIT-a u razdoblju 2021.–2027. i koji se odražavaju u EIT-ovim općim ciljevima. |
Amandman 32
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.3.– stavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Kao prvo, gospodarski šok povezan sa širenjem bolesti COVID-19 imao je ogroman utjecaj na sveučilišta, istraživače, poduzeća i druge dionike |
Amandman 33
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.3.– stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kao prvo, rast današnjih gospodarstava sve više ovisi o vještinama i sposobnostima ljudi i organizacija da ideje pretvore u proizvode i usluge. Inovacijske vještine i poduzetnička kultura danas su najvažniji, posebno u području tehnologije i znanosti, ali sve više i u drugim disciplinama. Postoji velika potreba za dodatnim jačanjem inovacijskog kapaciteta visokih učilišta u Europi. EIT je u jedinstvenom položaju da to ostvari u okviru Obzora Europa. |
Kao drugo, rast današnjih društava i gospodarstava sve više ovisi o vještinama i sposobnostima ljudi i organizacija da ideje pretvore u nove proizvode, procese, usluge, poslove i društvene modele. Inovacije, poduzetnička kultura, prihvaćanje inovativnih rješenja na tržištu i povećanje ulaganja u obrazovanje te u istraživanje, razvoj i inovacije bit će od presudne važnosti ako Unija želi uspjeti u svojoj tranziciji prema konkurentnom, digitalnom, dekarboniziranom i uključivom društvu. Postoji velika potreba za dodatnim jačanjem suradnje među disciplinama i interdisciplinarnog učenja te inovacijskog kapaciteta visokih učilišta i istraživačkih organizacija u Europi. EIT je u jedinstvenom položaju da to ostvari u okviru Obzora Europa. |
Amandman 34
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.3.– stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kao drugo, fizička blizina ključan je čimbenik koji omogućuje inovacije. Inicijative usmjerene na razvoj inovacijskih mreža i pružanje usluga koje podupiru stvaranje, razmjenu i prijenos znanja izrazito su važne za poticanje interakcija između poduzeća, akademske zajednice, istraživačkih organizacija, vlada i pojedinaca. Međutim, uspješnost u istraživanjima i inovacijama znatno se razlikuje unutar EU-a, što pokazuje godišnja Europska ljestvica uspjeha u inoviranju. Iznimno je važno da inovacije budu uključive i da proizlaze iz lokalnih potreba. Aktivnosti EIT-a usmjerene su na konkretna lokalna područja i zato doprinose jačanju lokalnih inovacijskih ekosustava. |
Kao treće, blizina ključan je čimbenik koji omogućuje inovacije. Inicijative usmjerene na razvoj inovacijskih mreža i pružanje usluga koje podupiru stvaranje, razmjenu i prijenos znanja izrazito su važne za poticanje interakcija između poduzeća, akademske zajednice, istraživačkih organizacija, vlada i pojedinaca. Međutim, uspješnost u istraživanjima i inovacijama znatno se razlikuje unutar EU-a, što pokazuje godišnja Europska ljestvica uspjeha u inoviranju i potvrđuje Obzor Europa. Iznimno je važno da inovacije budu uključive i da proizlaze iz lokalnih potreba, s posebnim naglaskom na povećano sudjelovanje MSP-ova i organizacija trećeg sektora. Aktivnosti EIT-a usmjerene su na konkretna lokalna područja i zato doprinose jačanju lokalnih i regionalnih inovacijskih ekosustava te omogućuju nove modele za održivo gospodarstvo. Aktivnosti EIT-a i ZZI-jâ tek moraju postati sve povezanije s regionalnim strategijama i strategijama pametne specijalizacije. |
Amandman 35
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.3.– stavak 3.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Kao četvrto, protok talenata i prilika u području istraživanja i inovacija znatno se razlikuju među državama članicama. EIT donosi mjere za širenje svoje zemljopisne pokrivenosti u Uniji, smanjenje koncentracije financijske raspodjele |
Amandman 36
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.3.– stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Naposljetku, za uspješnost inovacijskih ekosustava potrebna je kombinacija znanja, infrastrukture i talenta. Potrebno je uspostaviti okvirne uvjete i snažne sinergije za suradnju europskih područja istraživanja, obrazovanja i inovacija kako bi se osiguralo pravilno i učinkovito ulaganje ograničenih resursa u istraživanja i inovacije. Produbljivanje integracije trokuta znanja putem postojećih i novih ZZI-ja dokazano potiče stvaranje okružja koje pogoduje inovacijama i vodeći je cilj EIT-a. |
Naposljetku, za uspješnost inovacijskih ekosustava potrebna je kombinacija znanja, ulaganja, infrastrukture i talenta. Potrebno je uspostaviti okvirne uvjete i snažne sinergije za suradnju europskog istraživanja, obrazovanja i inovacija kako bi se osiguralo pravilno i učinkovito ulaganje ograničenih resursa i iskoristili drugi izvori financiranja u cilju financijske održivosti. Produbljivanje integracije trokuta znanja putem postojećih i novih ZZI-ja, dopiranje do novih partnera i njihovo integriranje u druge sektore i druge regije, dokazano potiču stvaranje okružja koje pogoduje inovacijama i vodeći je cilj EIT-a. |
Amandman 37
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će kao sastavni dio programa Obzor Europa doprinositi ispunjavanju njegovih općih ciljeva i prioriteta. ZZI-ji će biti dio institucionaliziranih europskih partnerstava, što znači da će se na njih primjenjivati niz načela i kriterija životnog ciklusa kako bi se osigurao koherentniji i otvoreniji pristup koji se temelji na učinku. Opći ciljevi EIT-a stoga odražavaju općenitu ulogu EIT-a u Obzoru Europa i njegov položaj u [stupu „Inovativna Europa”]. |
EIT će kao sastavni dio programa Obzor Europa doprinositi ispunjavanju njegovih općih ciljeva i prioriteta. U okviru Obzora Europa ZZI-ji se smatraju europskim partnerstvima, što znači da će se na njih primjenjivati načela i kriteriji životnog ciklusa utvrđeni člankom 8. i Prilogom II. Uredbi [xxx] [o uspostavi Obzora Europa]. Opći ciljevi EIT-a stoga odražavaju općenitu ulogu EIT-a u Obzoru Europa i njegov položaj u [stupu „Inovativna Europa”]. Stoga EIT blisko surađuje s drugim provedbenim tijelima stupa Inovativna Europa iz programa Obzor Europa i ulaže maksimalne napore kako bi se doprinijelo uspostavi „jedinstvene kontaktne točke za inovacije”. |
|
|
Amandman 38
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – stavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
EIT se temelji na izvrsnosti. Potiče kvalitetniju integraciju trokuta znanja, među ostalim i u novim zajednicama inovacija. Zemljopisna rasprostranjenost još je jedan ključan element te su u tu svrhu ZZI-ji otvoreni i transparentni tijekom cijele provedbe svojih aktivnosti. |
Amandman 39
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.1.– stavak 1. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Temeljna područja intervencije za EIT definirana su u [prijedlogu o Obzoru Europa]. EIT će i dalje podupirati svoje zajednice znanja i inovacija (ZZI) kako bi ojačao inovacijske ekosustave koji pomažu u suočavanju s globalnim izazovima. To će činiti poticanjem integracije obrazovanja, istraživanja i poslovanja, čime će stvarati okruženja koja pogoduju inovacijama, te promicanjem i podupiranjem novog naraštaja poduzetnika i poticanjem osnivanja inovativnih poduzeća u bliskoj sinergiji i komplementarnosti s Europskim vijećem za inovacije (EIC). Pritom će se posebno usmjeriti na: |
Temeljna područja intervencije za EIT definirana su u Prilozima I. i I.a Uredbi [xxx] o uspostavi Obzora Europa. EIT će i dalje podupirati svoje zajednice znanja i inovacija (ZZI) kako bi ojačao inovacijske ekosustave koji pomažu u suočavanju s globalnim i društvenim izazovima, u potpunosti u skladu s Obzorom Europa. To će činiti poticanjem integracije visokog obrazovanja, istraživanja i poslovanja, čime će stvarati okruženja koja pogoduju inovacijama, te promicanjem i podupiranjem novog naraštaja poduzetnika, uključivanjem rodne dimenzije i uklanjanjem rodnih razlika te poticanjem osnivanja inovativnih poduzeća, s posebnim fokusom na |
Amandman 40
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.1.– stavak 1. – točka 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(2) poticanje inovacija i poduzetništva boljim obrazovanjem; |
(2) poticanje inovacija, poduzetništva i razvoja vještina, podupiranje poduzetničke transformacije ustanova visokog obrazovanja, uključivije i kvalitetnije obrazovanje i mentorstvo u perspektivi cjeloživotnog učenja te prekogranični programi razmjene u Uniji; |
Amandman 41
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.1.– stavak 1. – točka 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(3) uvođenje na tržište novih rješenja za svladavanje globalnih izazova. |
(3) stvaranje novih rješenja za globalne i društvene izazove. |
Amandman 42
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.1.– stavak 2. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
U skladu s izazovima s kojima se EIT suočava (opisanima u poglavlju 1.3.) te radi doprinosa prethodno navedenim temeljnim ciljevima koji su za EIT definirani u [prijedlogu o Obzoru Europa], posebni su ciljevi EIT-a za razdoblje 2021.–2027. sljedeći: |
U skladu s izazovima s kojima se EIT suočava (opisanima u poglavlju 1.3.) te radi doprinosa prethodno navedenim temeljnim ciljevima koji su za EIT definirani u Prilozima I. i I.a Uredbi [xxx] o uspostavi Obzora Europa, posebni su ciljevi EIT-a za razdoblje 2021.–2027. sljedeći: |
Amandman 43
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.1.– stavak 2. – točka a
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(a) povećati učinak ZZI-jâ i integracije trokuta znanja; |
(a) povećati učinak ZZI-jâ i njihovu transparentnost te poticati integraciju trokuta znanja; |
Amandman 44
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.1.– stavak 2. – točka aa (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(aa) povećati otvorenost ZZI-jâ uključivanjem većeg raspona dionika iz cijele Unije; |
Amandman 45
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.1.– stavak 2. – točka b
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(b) povećati inovacijske kapacitete sektora visokog obrazovanja promicanjem institucijskih promjena u visokim učilištima; |
(b) povećati poduzetničke i inovacijske kapacitete sektora visokog obrazovanja diljem Unije vođenjem i praćenjem ZZI-jâ u promicanju bolje integracije u inovacijske ekosustave te institucijskih promjena u visokim učilištima; |
Amandman 46
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.1.– stavak 2. – točka c
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(c) povećati svoj regionalni doseg kako bi se smanjile regionalne razlike u inovacijskom kapacitetu unutar EU-a. |
(c) povećati regionalni doseg EIT-a i njegovih ZZI-ja, te bolje proširiti i iskoristiti rezultate kako bi se smanjile regionalne razlike u inovacijskom kapacitetu unutar Unije i pojedinih država članica te osigurala uravnotežena zemljopisna pokrivenost; |
Amandman 47
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.1.– stavak 2. – točka ca (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(ca) provesti dvogodišnji program za odgovor na krizu s potrebnom fleksibilnošću kako bi se moglo doprinijeti zaštiti postojećih inovacijskih ekosustava i pomoći dionicima EIT-a da se pripreme za gospodarski oporavak. |
Amandman 48
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.2.– stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Ispunjavanjem tih ciljeva EIT će doprinijeti općenitom ostvarenju učinka Obzora Europa na znanost, gospodarstvo/tehnologiju i društvo. Nastavit će jačati inovacijske ekosustave koji pomažu u svladavanju globalnih izazova tako što će poticati integraciju trokuta znanja u područjima djelovanja ZZI-jâ. Procesom strateškog planiranja u okviru Obzora Europa osigurat će se veća usklađenost aktivnosti EIT-a s drugim dijelovima tog programa. S obzirom na dosadašnje uspjehe EIT će imati važnu ulogu u stupu „Inovativna Europa”. |
Ispunjavanjem tih ciljeva EIT će doprinijeti općenitom ostvarenju učinka Obzora Europa na znanost, gospodarstvo/tehnologiju i društvo. Procesom strateškog planiranja u okviru Obzora Europa osigurat će se veća usklađenost aktivnosti EIT-a s drugim dijelovima tog programa. EIT će imati važnu ulogu u stupu „Inovativna Europa” i u cijelom Obzoru Europa. |
Amandman 49
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.2.– stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Za ostvarenje učinka stupa [Inovativna Europa] ključne će biti snažne sinergije između EIT-a i Europskog vijeća za inovacije. EIT i EIC provodit će komplementarne aktivnosti kako bi se pojednostavnilo pružanje potpore inovativnim pothvatima. Na temelju stručnog znanja ZZI-jâ EIT će pružati usluge ubrzanja poslovanja i organizirati osposobljavanje za primatelje financijskih sredstava EIC-a. |
Potrebne su snažne sinergije između sva tri provedbena tijela stupa [Inovativna Europa]. U okviru preispitivanja EIT-a sredinom razdoblja ocjenjuje se mogućnost uspostave jedinstvene kontaktne točke za inovacije. Jedinstvena kontaktna točka mogla bi imati tri glavna tematska područja: integraciju trokuta znanja, europske inovacijske ekosustave, rast MSP-ova i start-up poduzeća aktivnih u području istraživanja i inovacija. Konkretno, EIT i Europsko vijeće za inovacije provodit će komplementarne aktivnosti kako bi se pojednostavnilo pružanje potpore inovativnim poduzećima, uključujući usluge ubrzanja poslovanja i osposobljavanje. |
Amandman 50
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.2.– stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Osim toga, EIT će im olakšati pristup inovacijskim ekosustavima ZZI-jâ i relevantnim dionicima trokuta znanja. Na taj način primatelji sredstava EIC-a mogu aktivno se uključiti u aktivnosti ZZI-jâ i iskoristiti njihove usluge. Korisnici EIT-a istodobno će moći zatražiti potporu iz instrumenata EIC-a ako im potpora ZZI-jâ ne bude na raspolaganju. EIC može ubrzati rast novoosnovanih poduzeća s velikim potencijalom za razvoj koje podupiru ZZI-ji. Konkretnije, najinovativniji pothvati s potporom ZZI-ja mogu, budu li odabrani u okviru EIC-a, iskoristiti mješovitu financijsku potporu iz Akceleratora EIC-a i/ili iz instrumenata InvestEU. |
ZZI-ji bi trebali poticati stvaranje inovativnih poduzeća u bliskoj sinergiji i komplementarnosti s EIC-om. EIT će aktivno sudjelovati u aktivnostima Foruma EIC-a i uspostavljati veze između zajednice EIT-a i relevantnih aktivnosti potpore inovacijskim ekosustavima kako bi se izbjeglo udvostručavanje i osigurale koherentnost i komplementarnost djelovanja. EIT će im olakšati pristup inovacijskim ekosustavima ZZI-jâ i relevantnim dionicima trokuta znanja. Na taj način primatelji sredstava EIC-a mogu aktivno se uključiti u aktivnosti ZZI-jâ i iskoristiti njihove usluge. Korisnici EIT-a istodobno će, uz usluge koje pružaju |
Amandman 51
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.2.– stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će osigurati snažnije sinergije i s programima i inicijativama iz stupa [Izvrsna znanost] kako bi se znanje stečeno temeljnim znanstvenim istraživanjima brže konkretno upotrijebilo u korist društva. EIT će tako surađivati na razvoju inovacijskih i poduzetničkih vještina stipendista u okviru aktivnosti Marie-Skłodowska-Curie. |
EIT će također osigurati snažnije sinergije sa svim misijama i relevantnim partnerstvima, kao što su PRIMA, IMI, EDCTP, FCH, ECSEL, te s programima i inicijativama iz stupa [Izvrsna i otvorena znanost] kako bi se znanje stečeno temeljnim znanstvenim istraživanjima brže konkretno upotrijebilo u korist društva. EIT će tako surađivati na razvoju inovacijskih i poduzetničkih vještina stipendista u okviru aktivnosti Marie-Skłodowska-Curie i Europskog istraživačkog vijeća. Ta će suradnja biti na dobrovoljnoj osnovi i ne smije povećati administrativno opterećenje korisnika. |
Amandman 52
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.2.– stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će doprinositi stupu [Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost] i relevantnim aktivnostima za svladavanje globalnih izazova i povećanje konkurentnosti EU-a na globalnoj razini. Konkretnije, preko svojih ZZI-ja EIT će nastojati doprinijeti relevantnim misijama, tematskim klasterima i drugim europskim partnerstvima, posebice podupiranjem mjera na strani potražnje i pružanjem usluga iskorištavanja kako bi se poboljšao prijenos tehnologije i ubrzala komercijalizacija ostvarenih rezultata. |
EIT će doprinositi stupu [Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost] i relevantnim aktivnostima za svladavanje globalnih i društvenih izazova te povećanje održivosti i konkurentnosti EU-a na globalnoj razini. Konkretnije, preko svojih ZZI-ja EIT će nastojati doprinijeti relevantnim misijama, tematskim klasterima i drugim europskim partnerstvima, posebice podupiranjem mjera na strani potražnje i pružanjem usluga iskorištavanja kako bi se poboljšao prijenos tehnologije i ubrzala komercijalizacija ostvarenih rezultata. |
Amandman 53
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.2.– stavak 7.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Razmotrit će se i mogućnosti za sinergije između širenja izvrsnosti u okviru Obzora Europa i aktivnosti informiranja koje podupire EIT. Konkretnije, zemlje na koje je usmjereno širenje izvrsnosti u okviru Obzora Europa moći će iskoristiti stručno znanje i potporu EIT-a za razvoj aktivnosti na kraju proizvodnog lanca (tj. bliže tržištu) kao ciljna skupina EIT-ovih aktivnosti informiranja. |
Razmotrit će se i mogućnosti za sinergije između većeg sudjelovanja i širenja izvrsnosti u okviru Obzora Europa te |
Amandman 54
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
U središtu strategije EIT-a za razdoblje 2021.–2027. bit će njegova pojačana uloga i usmjerenost na djelovanja kojima će se ostvariti dodana vrijednost na razini EU-a i pridonijeti ostvarenju ciljeva Obzora Europa. Kao prvo, EIT će nastaviti podupirati inovacijske kapacitete i ekosustave putem ZZI-ja, njihova daljnjeg razvoja i širenja te osnivanjem novih ZZI-ja. Kao drugo, na temelju iskustva s integracijom trokuta znanja EIT će izravno podupirati razvoj poduzetničkih i inovacijskih kapaciteta u sektoru visokog obrazovanja. Naposljetku, djelotvornijim međusektorskim mjerama ostvarit će veći učinak na razini EU-a. Osim toga, poboljšat će svoj rad u brojnim područjima radi veće djelotvornosti, učinkovitosti i utjecaja. |
U središtu strategije EIT-a za razdoblje 2021.–2027. bit će njegova pojačana uloga i usmjerenost na integraciju trokuta znanja utemeljenog na inovacijama, dodanu vrijednost Unije i doprinos ostvarenju ciljeva Obzora Europa. Kao prvo, EIT nastavlja podupirati inovacijske kapacitete i ekosustave putem ZZI-ja, njihova daljnjeg razvoja, otvorenosti, povećane transparentnosti, dobrog upravljanja i širenja te osnivanjem novih ZZI-ja. Kao drugo, na temelju iskustva s integracijom trokuta znanja EIT nadgleda razvoj poduzetničkih i inovacijskih kapaciteta aktivnosti visokog obrazovanja koje su sastavni dio trokuta znanja i koje provode ZZI-ji. Naposljetku, djelotvornijim međusektorskim mjerama EIT ulaže maksimalne napore kako bi povećao svoju vidljivost i učinak na razini EU-a. Osim toga, poboljšat će svoj rad u brojnim područjima, kao što je usmjeravanje ZZI-jâ prema financijskoj održivosti, otvorenost, informiranje, transparentnost, kvaliteta i održivost svojih aktivnosti i aktivnosti ZZI-jâ, veća uključenost MSP-ova i start-up poduzeća, rodna uravnoteženost i zemljopisna pokrivenost, radi veće djelotvornosti, učinkovitosti i utjecaja. |
Amandman 55
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1. – podtočka 1. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Ključna zadaća u jačanju inovacijskih ekosustava i njihove održivosti te razvoju novih rješenja za svladavanje globalnih izazova ostat će integracija trokuta znanja koju EIT i ZZI-ji provode na razini EU-a, država članica te regionalnoj i lokalnoj razini. EIT će nastaviti podupirati portfelj ZZI-jâ (vidjeti sliku 2) i jačati svoju uspješnu platformu za njihovo osnivanje, rast i upravljanje. ZZI-ji će nastaviti djelovati putem kolokacijskih centara. I dalje će težiti financijskoj održivosti kako bi dugoročno ostvarili financijsku neovisnost o bespovratnim sredstvima EIT-a (najkasnije nakon 15 godina) pokretanjem javnih i privatnih ulaganja. |
Ključna zadaća u jačanju inovacijskih ekosustava i njihove održivosti te razvoju novih rješenja za svladavanje globalnih i društvenih izazova ostat će integracija trokuta znanja koju EIT i ZZI-ji provode na razini EU-a, država članica te regionalnoj i lokalnoj razini. EIT će nastaviti podupirati portfelj ZZI-jâ i jačati svoju uspješnu platformu za njihovo osnivanje, rast, praćenje te pružanje strateškog nadzora i smjernica. ZZI-ji će nastaviti djelovati putem kolokacijskih centara odabranih nakon transparentnih otvorenih poziva na podnošenje prijedloga. I dalje će težiti financijskoj održivosti kako bi dugoročno ostvarili financijsku neovisnost o bespovratnim sredstvima EIT-a, kako bi taj cilj postigli nakon 15 godina rada, pokretanjem javnih i privatnih ulaganja. Nakon isteka 15. godine rada i na temelju produljenja okvirnog sporazuma o partnerstvu, ZZI-ji bi trebali moći sudjelovati u određenim aktivnostima EIT-a koje se prije svega odnose na obrazovanje. O takvom produljenju okvirnog sporazuma o partnerstvu odlučuje Upravni odbor na temelju pozitivnog ishoda evaluacije neovisnih vanjskih stručnjaka o učinkovitosti ZZI-jâ i pod uvjetom da su ostvarili dovoljnu razinu učinka i financijske održivosti. Time će se osigurati da ZZI-ji ostaju u Zajednici EIT-a i da nastave postizati određene rezultate koji se inače ne mogu ostvariti na komercijalno održiv način. |
Amandman 56
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1. – podtočka 1. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će velik dio svojeg proračuna namijeniti potpori ZZI-jima. Pratit će i analizirati njihovu uspješnost i osigurati da doprinose ostvarenju ciljeva EIT-a i programa Obzor Europa. Osim financijske potpore EIT će na temelju dosadašnjih saznanja strateški nadzirati ZZI-je te im davati smjernice o horizontalnim i posebnim pitanjima, uključujući uspostavu sinergija s Obzorom Europa i drugim inicijativama EU-a. Konkretnije, EIT će podupirati ZZI-je u uspostavi kontakata i poticanju zajedničkih aktivnosti s relevantnim europskim partnerstvima i drugim relevantnim inicijativama i programima EU-a. |
EIT velik dio svojeg proračuna namjenjuje potpori ZZI-jima. Na temelju pokazatelja navedenih u Prilogu V. Uredbi [xxx] o uspostavi Obzora Europa, EIT prati i analizira uspješnost, iskorištenost ulaganja i različite kvalitativne i kvantitativne učinke. Osim financijske potpore EIT na temelju dosadašnjih saznanja strateški nadzire ZZI-je te im daje smjernice o horizontalnim i posebnim pitanjima, uključujući uspostavu sinergija s Obzorom Europa i drugim europskim i međunarodnim inicijativama. Konkretnije, EIT podupire ZZI-je u uspostavi kontakata i poticanju zajedničkih aktivnosti s relevantnim europskim partnerstvima, misijama Obzora Europa, EIC-om i s drugim relevantnim inicijativama i programima EU-a, te prati uspostavu kolokacijskih centara izvan Unije. EIT bi trebao poduzeti sve moguće napore kako bi uskladio terminologiju povezanu sa strukturom svakog ZZI-ja radi daljnjeg pojednostavljenja, pojašnjenja i jačanja prepoznatljivosti EIT-a. |
Amandman 57
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1. – podtočka 1. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Uz to će pratiti dodjelu oznake EIT-a programima obrazovanja i osposobljavanja ZZI-jâ te razmotriti uvođenje djelotvornijeg mehanizma za osiguravanje kvalitete, uključujući vanjsko priznavanje i akreditaciju za oznaku EIT-a. |
Uz to prati, poboljšava i jača oznaku |
Amandman 58
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1.– podtočka 1. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će olakšati dijeljenje usluga, iskustava i dobre prakse među ZZI-jima i poticati njihovu suradnju (aktivnosti među ZZI-jima) na tematskim i horizontalnim pitanjima. Aktivnosti među ZZI-jima imaju najveći potencijal kad je nekoliko ZZI-ja već usmjereno na iste prioritete politike EU-a za koje ne postoje namjenski ZZI-ji. Okupljanje različitih zajednica ZZI-jâ u namjenska zajednička djelovanja s uzajamnom koristi ima visok potencijal za sinergije; EIT će poticati takve aktivnosti i aktivno sudjelovati u određivanju njihova sadržaja i strukture. Pratit će provedbu aktivnosti među ZZI-jima i njihove rezultate kako bi te aktivnosti postale sastavnice strategija ZZI-jâ. |
EIT olakšava uspostavu zajedničkih usluga i infrastrukture zajednice EIT-a u cilju zajedničkog obavljanja posebnih operativnih zadaća koje su zajedničke za više ZZI-ja. EIT također olakšava dijeljenje iskustava i dobre prakse među ZZI-jima i potiče njihovu suradnju (aktivnosti među ZZI-jima) na tematskim i horizontalnim pitanjima. Međusobno obogaćivanje među različitim tematskim područjima sve je važnije za kreativnost, inovacije i poslovanje. Aktivnosti među ZZI-jima i namjenska zajednička djelovanja imaju najveći potencijal za sinergije i interdisciplinarne koristi, posebno kad je nekoliko ZZI-ja već usmjereno na iste prioritete politike EU-a i kad ne postoje namjenski ZZI-ji. EIT potiče takve aktivnosti i aktivno sudjeluje u određivanju njihova sadržaja i strukture. Prati provedbu aktivnosti među ZZI-jima i njihove rezultate kako bi se osigurala dugoročna održivost tih aktivnosti kao sastavnica višegodišnjih strategija EIT-a i ZZI-jâ. |
Amandman 59
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1.– podtočka 2. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će dodatno povećati svoj regionalni učinak otvaranjem prema potencijalnim partnerima i dionicima te na temelju bolje formulirane regionalne strategije ZZI-jâ, uključujući veze s relevantnim strategijama pametne specijalizacije. |
EIT mora dodatno povećati svoj regionalni učinak otvaranjem ZZI-jâ prema širokom spektru potencijalnih partnera i dionika, uravnoteženoj zemljopisnoj pokrivenosti, većem širenju i iskorištavanju rezultata te na temelju bolje formulirane regionalne strategije ZZI-jâ. Svaki ZZI razrađuje takvu regionalnu strategiju kao sastavni dio svojih višegodišnjih poslovnih planova s ciljem jačanja odnosa s regionalnim i lokalnim inovacijskim akterima, uključujući MSP-ove. Prema potrebi |
|
EIT prati i rad kolokacijskih centara i njihovu integraciju u lokalne inovacijske ekosustave. Osim toga, ZZI-ji takvu integraciju jačaju i osnivanjem inovacijskih centara, koji bi trebali služiti kao ulazna točka za interakciju s regionalnim i lokalnim akterima trokuta znanja. Inovacijski centri mogu pomoći u uspostavi sinergija, internacionalizaciji lokalnih mreža, pronalasku prilika za financiranje i suradnju, pružanju savjeta javnim tijelima i pružanju potpore korisnicima. Inovacijski centri mogu se razviti i u kolokacijske centre. |
|
Iako je izvrsnost i dalje glavni kriterij, pri odabiru partnera, projekata ili novih kolokacijskih centara posebna pozornost posvećuje se izgradnji održivih inovacijskih struktura i ekosustava u zemljama i regijama koje su skromni i umjereni inovatori, posebno ako još nisu dio zajednice EIT-a. Ako je apsolutno potrebno izabrati između prijedloga s jednakim rezultatima evaluacije, ZZI-ji prednost trebaju dati onim prijedlozima koji: |
|
(a) uključuju veći broj zemalja i regija s niskom razinom istraživanja i inovacija ili onima koje su skromni ili umjereni inovatori, kako je utvrđeno u članku 2. točki 8. Uredbe o EIT-u [xxx]; |
|
(b) uključuju veći broj regija i zemalja koje još ne sudjeluju u zajednici ZZI-jâ; |
|
(c) uključuju regije i zemlje koje su se obvezale na doprinos u okviru ESI fondova. |
Amandman 60
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1.– podtočka 2. – stavak 2. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT-ov regionalni program za inovacije (RPI), kojim upravlja EIT, a provode ga ZZI-ji, zasad funkcionira na dobrovoljnoj osnovi. Od 2021. taj će program postati sastavni dio višegodišnje strategije ZZI-jâ. EIT će i dalje davati smjernice i potporu ZZI-jima za pripremu i provedbu višegodišnjih strategija za RPI. Aktivnosti RPI-ja EIT-a u budućnosti će bolje podupirati inovacijske kapacitete zemalja i regija koje u tom području ostvaruju slabije rezultate. Proračun EIT-a namijenjen provedbi aktivnosti RPI-ja iznosit će najmanje 10 % ukupnih sredstava EIT-a za potporu ZZI-jima, čime će se povećati broj partnera ZZI-ja iz ciljanih regija. Aktivnosti koje se podupiru u okviru RPI-ja usmjerene su na: |
EIT-ov regionalni program za inovacije (RPI), kojim upravlja EIT, a provode ga ZZI-ji, zasad funkcionira na dobrovoljnoj osnovi. Od 2021. taj program postaje obavezan i sastavni je dio višegodišnjih strategija ZZI-jâ. EIT osigurava da se aktivnosti RPI-ja koriste za povezivanje: |
|
i. prema relevantnim istraživačkim i inovacijskim strategijama za pametnu specijalizaciju, čime se potiču druga ulaganja, osobito ESI fondovi; |
|
ii. prema integraciji potencijalnih novih partnera, čime se proširuje zemljopisna pokrivenost ZZI-jâ. |
|
EIT i dalje daje smjernice i potporu |
Amandman 61
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1.– podtočka 2. – stavak 2. – alineja 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— poboljšanje inovacijskih kapaciteta lokalnog ekosustava aktivnostima za izgradnju kapaciteta i bližom interakcijom lokalnih dionika u tom području (klastera, mreža, regionalnih tijela, visokih učilišta, istraživačkih organizacija, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje), |
— doprinos poboljšanju inovacijskih kapaciteta regionalnog i lokalnog ekosustava u cijeloj Uniji aktivnostima za izgradnju kapaciteta i bližom interakcijom regionalnih i lokalnih dionika u tom području (klastera, mreža, regionalnih tijela, visokih učilišta, istraživačkih organizacija, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje), |
Amandman 62
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1.– podtočka 2. – stavak 2. – alineja 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— povezivanje lokalnih inovacijskih ekosustava sa sveeuropskim inovacijskim ekosustavima u suradnji sa ZZI-jima |
— privlačenje novih partnera u |
Amandman 63
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1.– podtočka 2. – stavak 2. – alineja 2.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
— iskorištavanje dodatnih privatnih i javnih sredstava, s posebnim naglaskom na ESI fondove. |
Amandman 64
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1.– podtočka 2. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Osim toga, kako bi se osigurala dublja integracija ZZI-jâ u lokalne inovacijske ekosustave, svaki će ZZI morati razviti i provesti strategiju za jačanje odnosa s regionalnim i lokalnim dionicima u području inovacija, a EIT će aktivno pratiti njezinu provedbu. Usmjerenost inovacija na konkretna lokalna područja trebala bi se uključiti u višegodišnje strategije i poslovne planove ZZI-jâ te se temeljiti na kolokacijskim centrima (i RPI-ju) kako bi se njihova uloga iskoristila za pristup zajednici ZZI-jâ i interakciju s kolokacijskim partnerima. ZZI-ji bi trebali pokazati veze s lokalnim strategijama pametne specijalizacije te s aktivnostima relevantnih tematskih platformi i međuregionalnih inicijativa, uključujući upravljačka tijela europskih strukturnih i investicijskih fondova. EIT će pratiti i rad kolokacijskih centara i njihovu integraciju u lokalne inovacijske ekosustave. |
Briše se. |
Amandman 65
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1.– podtočka 3. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kako bi pridonio svladavanju novih globalnih izazova i onih koji su na pomolu, EIT će osnovati nove ZZI-je u prioritetnim područjima koji će se odabrati na temelju kriterija za ocjenu, među ostalim, njihove važnosti za prioritete politike Obzora Europa, njihova potencijala i dodane vrijednosti koja se može ostvariti modelom EIT-a. Pri osnivanju novih ZZI-ja u obzir će se uzeti rezultati strateškog planiranja u okviru Obzora Europa te proračun dodijeljen EIT-u za razdoblje 2021.–2027. Relevantni kriteriji za odabir za europska partnerstva, definirani u Prilogu III. [Uredbi o Obzoru Europa], uključit će se u poziv na podnošenje prijedloga za ZZI-je i ocijeniti tijekom evaluacije. |
Kako bi pridonio svladavanju novih globalnih izazova i onih koji su na pomolu, EIT pokreće otvorene i transparentne pozive na osnivanje novih ZZI-ja u prioritetnim područjima koji će se odabrati između tematskih područja od strateške važnosti i na temelju kriterija za ocjenu, među ostalim, njihove važnosti za prioritete politike Unije s obzirom na rješavanje globalnih i društvenih izazova, njihova potencijala i dodane vrijednosti koja se može ostvariti modelom EIT-a. Pri osnivanju novih ZZI-ja u obzir se uzimaju rezultati strateškog planiranja u okviru Obzora Europa te proračun dodijeljen |
Amandman 66
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1.– podtočka 3. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Na temelju prijedloga Upravnog odbora EIT-a i analize tog prijedloga predloženo je da se prvi ZZI u području kulturne i kreativne industrije osnuje 2022., a poziv na podnošenje prijedloga objavit će se 2021. To je prioritetno područje najkomplementarnije s već postojećih osam ZZI-ja, kao i s potencijalnim prioritetnim područjima za druga europska partnerstva koja će nastati u okviru Obzora Europa. Kulturna i kreativna industrija je sektor s velikim potencijalom za rast i mnogo lokalnih inicijativa, vrlo atraktivan za građane. Duboko je ukorijenjen u lokalnim i regionalnim ekosustavima. Iako duboko ukorijenjen u lokalnim i regionalnim ekosustavima, taj je sektor i dalje vrlo fragmentiran, a inovatorima i osnivačima poduzeća nedostaju potrebne poduzetničke i inovacijske vještine. Te bi nedostatke mogao najuspješnije ukloniti ZZI pristupom koji se temelji na integraciji trokuta znanja, dugoročnom perspektivom i usmjerenošću na konkretna lokalna područja. Prilog 1.B ovom SIP-u sadržava informativni članak sa sažetim pregledom izazova u području kulturne i kreativne industrije i očekivanog učinka budućeg ZZI-ja. |
Na temelju prijedloga Upravnog odbora EIT-a i analize tog prijedloga predloženo je da se prvi ZZI u području kulturnog i kreativnog sektora i industrije osnuje 2022., a poziv na podnošenje prijedloga objavit će se 2021. Međutim, ako Upravni odbor EIT-a smatra da je potrebno daljnje savjetovanje s dionicima prije objave poziva na podnošenje prijedloga, može odgoditi pokretanje do 2022. kako bi se ZZI za kulturni i kreativni sektor i industriju osnovao 2023. |
|
Pokretanje drugog ZZI-ja u području vodnog, morskog i pomorskog sektora i ekosustava („ZZI za vodu”) planirano je za 2025., a poziv na podnošenje prijedloga bit će objavljen 2024. Međutim, Komisija do 2023. uz pomoć neovisnih stručnjaka provodi procjenu učinka kako bi ocijenila relevantnost područja vodnog, morskog i pomorskog sektora i ekosustava. Ako je rezultat procjene negativan, Komisija predlaže izmjenu Priloga 1.A i Priloga 1.B, uzimajući u obzir doprinos Upravnog odbora EIT-a i proces strateškog planiranja programa Obzor Europa. |
Amandman 67
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1.– podtočka 3. – stavak 3. a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Prioritetno područje vodnog, morskog i pomorskog sektora i ekosustava obuhvaća širok raspon tradicionalnih i novih gospodarskih sektora koji su neodvojivo povezani s prirodnim okolišnim kapitalom koji je pod pritiskom. To će polje imati ključnu ulogu u ostvarivanju klimatski neutralne, održive i konkurentne Unije do 2050. s obzirom na to da nove tehnologije i potreba za dekarbonizacijom gospodarstva dovode do sve veće upotrebe i iskorištavanja morskih i vodnih resursa. Mora, oceani i unutarnje vode imaju središnju ulogu u klimatskim procesima, u području ljudskog zdravlja i dobrobiti, opskrbe hranom, očuvanja biološke raznolikosti, ključnih usluga ekosustava, obnovljivih izvora energije i drugih resursa. Pročišćavanjem otpadnih voda smanjit će se količina potrošene energije, patogene bakterije tijekom dehidracije kanalizacijskog mulja te općenito povećati učinkovitost i kvaliteta postrojenja. To je prioritetno područje komplementarno s osam već postojećih ZZI-ja. Prilog 1.Ba ovom SIP-u sadrži informativni članak sa sažetim pregledom izazova u tom području i očekivanog učinka budućeg ZZI-ja. |
Amandman 68
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1.– podtočka 3. – stavak 3. b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Prioritetno područje kulturnog i kreativnog sektora i industrije vrlo je komplementarno s osam već postojećih ZZI-ja, kao i s potencijalnim prioritetnim područjima za druga europska partnerstva koja će nastati u okviru Obzora Europa. Kulturni i kreativni sektor ima velik potencijal za rast, mnogo lokalnih inicijativa i vrlo je atraktivan za građane. Duboko je ukorijenjen u lokalnim i regionalnim ekosustavima. Međutim, kulturna i kreativna industrija i sektor i dalje su vrlo fragmentirani, a inovatorima i osnivačima poduzeća nedostaju potrebne poduzetničke i inovacijske vještine. Te bi nedostatke mogao najuspješnije ukloniti ZZI zahvaljujući pristupu koji se temelji na integraciji trokuta znanja, dugoročnoj perspektivi i usmjerenosti na konkretna lokalna područja. Prilog 1.B sadrži informativni članak sa sažetim pregledom izazova u tom području i očekivanog učinka budućeg ZZI-ja. |
Amandman 69
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1.– podtočka 3. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Na temelju predloženog proračuna za EIT drugi novi ZZI mogao bi se osnovati 2025., a poziv na podnošenje prijedloga objaviti 2024., nakon što se izmjenom Priloga 1.A dodaju nova prioritetna područja. Pri odabiru prioritetnih područja u obzir će se uzeti prijedlozi Upravnog odbora EIT-a. U tim će se prijedlozima u obzir uzeti prioritetna područja koja se trebaju utvrditi u planu za istraživanja i inovacije u okviru Obzora Europa te kriteriji za odabir europskih partnerstava, a posebno otvorenost, transparentnost, dodana vrijednost EU-a, koherentnost i sinergije. Kriteriji za odabir novih ZZI-ja bit će usklađeni s kriterijima iz Obzora Europa. Osim toga, podupirat će ostvarenje prioriteta politike EU-a, kao što su misije i ciljevi održivog razvoja. Još novih ZZI-ja moglo bi se odabrati ako za to budu dostupna dodatna proračunska sredstva uz ona koja su predviđena za EIT. |
Ako budu dostupna dodatna proračunska sredstva uz ona koja su predviđena za EIT, moglo bi se odabrati još novih |
Amandman 70
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1.– podtočka 3. – tablica
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će: |
Briše se. |
jačati inovacijske ekosustave tako da i dalje podupire postojeće ZZI-je u svladavanju globalnih izazova integracijom trokuta znanja, |
|
utvrditi područja suradnje i promicati bolju suradnju ZZI-jâ na temama od strateške i političke važnosti, |
|
osigurati da ZZI-ji razviju i provedu strategiju za suradnju i stvaranje sinergija s relevantnim europskim partnerstvima i drugim relevantnim inicijativama i programima Unije, |
|
osigurati da ZZI-ji imaju uključiv pristup usmjeren na jačanje njihova odnosa s nacionalnim, regionalnim i lokalnim dionicima u području inovacija, |
|
osigurati veći regionalni učinak aktivnosti RPI-ja i njihovo potpuno uključenje u višegodišnje strategije ZZI-jâ, |
|
osnivati nove ZZI-je u odabranim tematskim područjima od strateške važnosti, počevši od ZZI-ja u području kulturne i kreativne industrije 2022. |
|
Amandman 71
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.2. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
3.2. Potpora inovacijskom kapacitetu visokog obrazovanja |
3.2. Potpora poduzetničkom i inovacijskom kapacitetu visokog obrazovanja |
Amandman 72
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.2. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Na temelju modela integracije trokuta znanja EIT pomaže riješiti stalno prisutan problem slabe povezanosti visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija. Konkretnije, EIT je važan instrument za razvoj ljudskog kapitala jer je posebno usmjeren na poduzetničko obrazovanje. Međutim, njegov učinak zasad je ograničen na partnere ZZI-ja. |
Na temelju modela integracije trokuta znanja EIT pomaže riješiti stalno prisutan problem slabe povezanosti visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija. Konkretnije, EIT i njegovi ZZI-ji ključni su za razvoj ljudskog kapitala jer su posebno usmjereni na inovacijsko i poduzetničko obrazovanje. Međutim, učinak EIT-a ne smije biti ograničen na partnere ZZI-ja, već ga treba proširiti. |
Amandman 73
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.2. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Radi šire potpore inovacijama visoka učilišta u Europi trebaju uključiti inovativnost i poduzetništvo u svoj pristup obrazovanju, istraživanju i suradnji s poduzećima i širim lokalnim inovacijskim ekosustavom, uključujući civilno društvo. |
Radi šire potpore inovacijama visoka učilišta u Europi trebaju uključiti inovativnost i poduzetništvo u svoj pristup obrazovanju, istraživanju i suradnji s poduzećima i širim lokalnim i regionalnim inovacijskim ekosustavom, uključujući civilno društvo, javne institucije i organizacije trećeg sektora na najuključiviji i rodno uravnotežen način. Stoga ZZI-ji jačaju redovne visokoobrazovne aktivnosti te dodatno razvijaju poduzetničke i inovacijske kapacitete visokih učilišta u okviru aktivnosti ZZI-jâ. |
Amandman 74
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.2. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Za veću inovativnost i poduzetništvo visokih učilišta kao organizacija potrebni su jasna strategija, metodološki okvir i resursi. Zbog svojeg iskustva EIT je u jedinstvenom položaju da pruži potporu razvoju poduzetničkog i inovacijskog kapaciteta visokih učilišta u okviru Obzora Europa. |
U suradnji s Komisijom i na temelju informacija iz ZZI-jâ, EIT mora osmisliti i pokrenuti inicijativu za visoko obrazovanje za potporu razvoju inovacijskog i poduzetničkog kapaciteta trokuta znanja, koje će se provoditi u |
Amandman 75
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.2. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će aktivnosti provoditi preko ZZI-jâ, otvoreno i ciljano, radi povećanja inovacijskih kapaciteta visokog obrazovanja kako bi se u inovacijske lance vrijednosti i ekosustave uključio veći broj visokih učilišta. Te će aktivnosti dopunjavati rad EIT-a u području obrazovanja kao središnjeg dijela aktivnosti ZZI-jâ u integraciji trokuta znanja, i to tako što će biti otvorenije i pristupačnije za subjekte koji nisu partneri ZZI-jâ. Učinak EIT-a prelazio bi okvire ZZI-jâ i pridonio temeljnoj misiji EIT-a, odnosno poticanju održivog gospodarskog rasta i konkurentnosti jačanjem inovacijskih kapaciteta država članica, u skladu s ciljevima Obzora Europa u pogledu poticanja poduzetničkih i inovacijskih vještina u perspektivi cjeloživotnog učenja, uključujući povećanje kapaciteta visokih učilišta diljem Europe. |
Aktivnosti se provode preko ZZI-jâ, otvoreno, transparentno i ciljano, radi povećanja inovacijskih kapaciteta visokog obrazovanja kako bi se uključila visoka učilišta koja još nisu partneri ZZI-ja u inovacijskim lancima vrijednosti i ekosustavima. Te će aktivnosti dopunjavati rad EIT-a u području obrazovanja u trokutu znanja svakog ZZI-ja, i to tako što će biti otvorenije i pristupačnije za subjekte koji nisu partneri ZZI-jâ. |
|
Inicijativa za visoko obrazovanje koju provode ZZI-ji trebala bi, među ostalim, poboljšati razmjenu najboljih praksi u pogledu organizacijskog učenja, podučavanja i mentorstva, razvoj tečajeva i osposobljavanja za usavršavanje i prekvalifikaciju, razvoj akcijskih planova za prepoznavanje potreba u utvrđenim područjima kao što su upravljanje inovacijama, osnivanje start-up poduzeća, održivost i klimatska neutralnost, prijenos tehnologije, upravljanje pravima intelektualnog vlasništva, integracija rodnih pristupa u inovacije, suradnja s lokalnim dionicima i druge aktivnosti u pogledu inovacijskih kapaciteta. |
|
Svoje aktivnosti kojima se jačaju inovacijski kapaciteti visokih učilišta |
Amandman 76
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.2. – stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Potpora EIT-a temeljit će se na inicijativama politike kao što su okviri HEInnovate24 i RIIA25, čija je vrijednost dokazana na nizu visokih učilišta i država članica diljem EU-a. EIT će oblikovati aktivnosti potpore u bliskoj suradnji s Komisijom i pritom osigurati koherentnost i komplementarnost s relevantnim aktivnostima u okviru Obzora Europa, Erasmusa i drugih programa. Konkretni detalji provedbe i mehanizma provedbe razradit će se i doraditi u prve tri godine te će se tijekom te pilot-faze pratiti i evaluirati prije daljnjeg unapređenja. |
Potpora EIT-a i ZZI-jâ temeljit će se na inicijativama politike kao što su okviri „Europska sveučilišta”, HEInnovate24 i RIIA25, čija je vrijednost dokazana na nizu visokih učilišta i država članica diljem |
__________________ |
__________________ |
24 HEInnovate je okvir politike koji su razvili Europska komisija i OECD. On visokim učilištima nudi metodologiju za utvrđivanje područja u kojima trebaju dodatno razviti inovacijski kapacitet te za oblikovanje relevantnih strategija i mjera kojima će se postići željeni učinak. HEInnovate se temelji na čvrstim metodološkim dokazima i osam područja za razvoj kapaciteta: vodstvo i upravljanje; digitalna transformacija; organizacijski kapacitet; prenošenje i stjecanje poduzetničkih vještina; priprema i podupiranje poduzetnika; razmjena znanja; internacionalizacija i mjerenje učinka. OECD je objavio niz izvješća za pojedine zemlje s obzirom na HEInnovate; vidjeti niz studija OECD-a o vještinama na https://www.oecd-ilibrary.org/education/ |
24 HEInnovate je okvir politike koji su razvili Europska komisija i OECD. On visokim učilištima nudi metodologiju za utvrđivanje područja u kojima trebaju dodatno razviti inovacijski kapacitet te za oblikovanje relevantnih strategija i mjera kojima će se postići željeni učinak. HEInnovate se temelji na čvrstim metodološkim dokazima i osam područja za razvoj kapaciteta: vodstvo i upravljanje; digitalna transformacija; organizacijski kapacitet; prenošenje i stjecanje poduzetničkih vještina; priprema i podupiranje poduzetnika; razmjena znanja; internacionalizacija i mjerenje učinka. OECD je objavio niz izvješća za pojedine zemlje s obzirom na HEInnovate; vidjeti niz studija OECD-a o vještinama na https://www.oecd-ilibrary.org/education/ |
25 Europska komisija izradila je okvir za procjenu učinka regionalnih inovacija (RIIA) kao prvi korak u usmjeravanju procjene inovacijskog učinka sveučilišta na temelju studija slučaja temeljenih na parametrima. Procjena inovacijskog učinka, npr. u okviru RIIA, mogla bi biti povezana s instrumentima financiranja temeljenima na inovacijskoj uspješnosti na regionalnoj razini, nacionalnoj razini ili razini EU-a. |
25 Europska komisija izradila je okvir za procjenu učinka regionalnih inovacija (RIIA) kao prvi korak u usmjeravanju procjene inovacijskog učinka sveučilišta na temelju studija slučaja temeljenih na parametrima. Procjena inovacijskog učinka, npr. u okviru RIIA, mogla bi biti povezana s instrumentima financiranja temeljenima na inovacijskoj uspješnosti na regionalnoj razini, nacionalnoj razini ili razini EU-a. |
Amandman 77
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.2. – stavak 6.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Uloga EIT-a bit će da usmjerava i koordinira provedbu i praćenje aktivnosti koje će voditi ZZI-ji. Posebna pozornost posvetit će se osiguravanju uključivog pristupa kako bi se privukla i visoka učilišta koja nisu partneri ZZI-ja, interdisciplinarnog i međusektorskog pristupa te veze s Komisijinom strategijom pametne specijalizacije, relevantnim tematskim platformama i EIT-ovim regionalnim programom za inovacije (RPI). |
Svaki ZZI posebnu pozornost posvećuje osiguravanju otvorenog i uključivog pristupa kako bi se privukla i visoka učilišta koja nisu partneri ZZI-jâ, čime se želi osigurati najveća moguća zemljopisna pokrivenost, interdisciplinarnog i međusektorskog pristupa, većeg sudjelovanja žena u sektorima u kojima su nedovoljno zastupljene te veze s Komisijinom strategijom pametne specijalizacije, relevantnim tematskim platformama, kao što je instrument za političku podršku, i EIT-ovim regionalnim programom za inovacije (RPI). |
Amandman 78
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.2. – stavak 7.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će povezati svoju potporu razvoju inovacijskog kapaciteta visokog obrazovanja s oznakom EIT-a, koja se trenutačno dodjeljuje obrazovnim programima ZZI-jâ. Konkretnije, uključena visoka učilišta moći će upotrebljavati oznaku EIT-a. EIT će oznaku EIT-a proširiti i na aktivnosti cjeloživotnog učenja kojima se obuhvaća šira ciljna skupina studenata, polaznika obrazovanja odraslih i ustanova (uključujući ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje) izvan ZZI-jâ. Primjena oznake izvan zajednice EIT-a imat će veći učinak strukturiranja na svim razinama (na individualnoj razini, na razini programa i institucije). |
EIT će pružati potporu ZZI-jima u provedbi oznake EIT-a, koja se dodjeljuje obrazovnim programima ZZI-jâ. Uključena visoka učilišta poticat će se da upotrebljavaju oznaku EIT-a. ZZI-ji EIT-a moraju bolje iskoristiti oznaku EIT-a i proširiti njezin opseg na aktivnosti cjeloživotnog učenja, programe mentorstva, strukovnog osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije, masovne otvorene online tečajeve (MOOC), kojima se obuhvaća šira ciljna skupina studenata, polaznika obrazovanja odraslih i ustanova (uključujući ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje) izvan partnera ZZI-jâ. Očekuje se da će primjena oznake izvan zajednice ZZI-ja EIT-a imati veći učinak strukturiranja na svim razinama (na individualnoj razini, na razini programa i institucije). EIT prati učinkovitost šireg područja primjene oznake EIT-a ZZI-jevih programa obrazovanja i osposobljavanja. |
Amandman 79
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.2. – stavak 8.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će se posebno usmjeriti na visoka učilišta iz zemalja koje su umjereni ili skromni inovatori te na druge manje uspješne regije koje žele povećati svoj inovacijski otisak i ojačati strategije pametne specijalizacije. EIT će toj mjeri dodijeliti najmanje 25 % ukupnog proračuna dodijeljenog za te aktivnosti. |
ZZI-ji provode svoje aktivnosti visokog obrazovanja putem otvorenih i transparentnih poziva na podnošenje prijedloga. ZZI-ji se usmjeravaju na visoka učilišta diljem Unije, ali posebno na ona iz zemalja i regija koje su umjereni ili skromni inovatori te na druge manje uspješne regije koje žele povećati svoj inovacijski otisak i ojačati strategije pametne specijalizacije. ZZI-ji EIT-a tim aktivnostima dodjeljuju odgovarajući proračun, a u pozive uključuju kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava da znatan broj visokih učilišta uključenih u projekte dolazi izvan ZZI-ja. |
Amandman 80
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.2. – tablica
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će: |
Briše se. |
— u suradnji s Komisijom osmišljavati i pokretati aktivnosti za potporu razvoju inovacijskog kapaciteta visokog obrazovanja, koje će se od 2021. provoditi preko ZZI-jâ, |
|
— uvesti program informiranja kako bi potaknuo visoka učilišta iz zemalja koje su umjereni i skromni inovatori da razviju svoje inovacijske kapacitete, |
|
— uključenim visokim učilištima pružati posebne smjernice, stručno znanje i mentorstvo, |
|
— ojačati i proširiti doseg oznake EIT-a izvan ZZI-jâ kako bi se obuhvatila i visoka učilišta uključena u to djelovanje. |
|
Amandman 81
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3. – podtočka 1. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Komunikacija |
1. Komunikacija i širenje informacija |
Amandman 82
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3. – podtočka 1. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će poboljšati svoju komunikaciju i vidljivost. Zbog sve većeg broja ZZI-ja i novog djelovanja za potporu poduzetničkom razvoju visokih učilišta EIT će nastojati povećati svoju prepoznatljivost kao kvalitetnog inovacijskog brenda. Upravljanje tim brendom i bolja komunikacija ključni su, pogotovo za građane, jer su inovacije proizišle iz EIT-a jedan od dokaza konkretnog učinka ulaganja EU-a unutar europskog okvirnog programa za istraživanja i inovacije. EIT će za svoje glavne dionike (visoka učilišta, istraživačke organizacije, poduzeća itd.) primijeniti poboljšanu strategiju brendiranja u svim državama članicama i šire, u skladu s komunikacijskim pristupom Obzora Europa. |
EIT i ZZI-ji jačaju i poboljšavaju svoje komunikacijske aktivnosti i vidljivost i primjenjuju poboljšanu strategiju brendiranja prema svojim glavnim dionicima (visoka učilišta, istraživačke organizacije, start-up poduzeća i |
Amandman 83
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3. – podtočka 1. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kako bi osigurao bolje širenje i razumijevanje prilika koje nudi, EIT će razmotriti unapređenje smjernica i pomoći kad je riječ o sudjelovanju u njegovim ZZI-jima diljem Europe oslanjajući se na postojeće informacijske mreže u Europi. |
Kako bi osigurao bolje širenje i razumijevanje prilika koje nudi, EIT jača smjernice i pomoć kad je riječ o sudjelovanju u njegovim ZZI-jima diljem Europe. Namjenska mreža nacionalnih službenika za vezu EIT-a, kao dio nacionalnih kontaktnih točaka programa Obzor Europa, oslanja se na postojeće informacijske mreže u Europi, što doprinosi povećanju vidljivosti i komunikacijskih aktivnosti EIT-a i |
Amandman 84
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3. – podtočka 1. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će najmanje dvaput godišnje organizirati redovite sastanke skupine predstavnika država članica i službi povezanih s Komisijom kako bi osigurao odgovarajuću komunikaciju i protok informacija s državama članicama i na razini EU-a te kako bi ih informirao o rezultatima i postignućima aktivnosti koje financira. Skupina predstavnika država članica osigurava odgovarajuću potporu za povezivanje aktivnosti koje financira EIT s nacionalnim programima i inicijativama, uključujući moguće nacionalno sufinanciranje tih aktivnosti. |
EIT će organizirati redovite sastanke sa skupinom predstavnika država članica i službama povezanima s Komisijom, Europskim parlamentom i Odborom regija kako bi osigurao odgovarajuću komunikaciju i protok informacija s državama članicama i na razini EU-a te kako bi ih informirao o rezultatima i postignućima aktivnosti koje financira. Skupina predstavnika država članica osigurava odgovarajuću potporu za povezivanje aktivnosti koje financira EIT s nacionalnim programima i inicijativama, uključujući moguće nacionalno sufinanciranje tih aktivnosti. |
Amandman 85
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3. – podtočka 1. – stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će nastaviti voditi Forum dionika EIT-a i dodjeljivati nagrade EIT-a kako bi promicao interakciju s europskim dionicima trokuta znanja i prepoznao poduzetnike i inovatore s najvećim potencijalom u Europi. |
EIT nastavlja voditi Forum dionika EIT-a i dodjeljivati nagrade EIT-a kako bi promicao interakciju s europskim dionicima trokuta znanja i prepoznao poduzetnike i inovatore s najvećim potencijalom u Europi. |
Amandman 86
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3. – podtočka 2. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT ima ključnu ulogu u širenju dobre prakse i stečenih saznanja. ZZI-ji i projekti kojima se podupiru inovacije i poduzetnički kapacitet visokih učilišta vrijedan su izvor saznanja i eksperimentalnog učenja za oblikovatelje politika jer pružaju primjere dobre prakse i potporu za razvoj i provedbu politika EU-a u njihovim tematskim područjima. |
EIT ima ključnu ulogu u utvrđivanju, dijeljenju i širenju dobre prakse i stečenih saznanja. EIT i ZZI-ji surađuju s nacionalnim i regionalnim tijelima država članica te s Europskim parlamentom, a posebice Vijećem za budućnost znanosti i tehnologije (STOA), među ostalim preko nacionalnih službenika za vezu, kako bi uspostavili strukturirani dijalog radi utvrđivanja, dijeljenja i širenja dobre prakse, saznanja i mogućnosti. ZZI-ji i projekti kojima se podupiru inovacije i poduzetnički kapacitet visokih učilišta vrijedan su izvor saznanja i eksperimentalnog učenja za oblikovatelje politika i dionike iz područja istraživanja, razvoja i inovacija jer pružaju primjere dobre prakse i potporu za razvoj i provedbu politika EU-a u njihovim tematskim područjima. |
Amandman 87
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3. – podtočka 2. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Dosad se dobra praksa i saznanja stečena preko ZZI-jâ nisu dovoljno dobro kodificirali ni djelotvorno širili. Kao partner u znanju koji podupire oblikovatelje politika i čitavu inovacijsku zajednicu EIT će nastaviti razvijati svoju ulogu inovacijskog instituta koji može prepoznavati, analizirati, kodificirati i razmjenjivati inovativnu praksu, spoznaje i rezultate aktivnosti koje financira (obrazovanje i osposobljavanje, potpora inovacijama, potpora poduzetništvu) te se pobrinuti da se oni iskoriste u većem opsegu. Ta će se aktivnost temeljiti na vezama i sinergijama s drugim inicijativama u [stupu Inovativna Europa] [prijedloga o Obzoru Europa]. |
Dosad se dobra praksa i saznanja stečena preko ZZI-jâ nisu dovoljno dobro udruživali, kodificirali ni djelotvorno širili. Kao partner u znanju koji podupire oblikovatelje politika i čitavu zajednicu u području istraživanja, razvoja i inovacija EIT nastavlja razvijati svoju ulogu inovacijskog instituta koji može prepoznavati, analizirati, kodificirati i razmjenjivati inovativnu praksu, spoznaje i rezultate aktivnosti koje financira (obrazovanje i osposobljavanje, potpora istraživanju i inovacijama, potpora poduzetništvu) te se pobrinuti da se oni iskoriste u većem opsegu. Ta se aktivnost temelji na vezama i sinergijama s drugim inicijativama u stupu Inovativna Europa programa Obzor Europa, posebno Europskim vijećem za inovacije, misijama i europskim partnerstvima. |
Amandman 88
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3. – podtočka 3. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
3. Međunarodna suradnja |
3. Međunarodna suradnja i globalne aktivnosti informiranja |
Amandman 89
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3. – podtočka 3. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Djelujući u okviru Uredbe o EIT-u, EIT će nastojati povećati učinak svojih aktivnosti kroz međunarodnu suradnju te će koordinirati međunarodne aktivnosti ZZI-jâ koje podupire. Pritom će se uskladiti s relevantnim ciljevima industrijske politike Europske unije i s njezinim prioritetima u području istraživanja i inovacija te će osigurati europsku dodanu vrijednost. |
Djelujući u okviru ... [Uredba o EIT-u (2019/0151(COD))], EIT će nastojati osigurati da njegove aktivnosti imaju veći učinak putem međunarodne suradnje kroz međunarodne aktivnosti ZZI-jâ koje podupire. |
Amandman 90
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3. – podtočka 3. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
U međunarodnoj suradnji EIT će se u savjetovanju s Komisijom usmjeriti na djelotvorno svladavanje globalnih društvenih izazova, doprinos relevantnim međunarodnim inicijativama i postizanju ciljeva održivog razvoja, osiguravanje pristupa talentima te povećanje ponude i potražnje za inovativnim rješenjima. EIT i ZZI-ji planirat će i provoditi svoje međunarodne aktivnosti u bliskoj suradnji s Komisijom, u skladu s pristupom Obzora Europa i drugih relevantnih politika EU-a te pod nadzorom Upravnog odbora EIT-a. |
EIT i ZZI-ji planirat će i provoditi svoje međunarodne aktivnosti u bliskoj suradnji s Komisijom, u skladu s pristupom Obzora Europa i drugih relevantnih politika EU-a te pod nadzorom Upravnog odbora EIT-a. U međunarodnoj suradnji i globalnim aktivnostima informiranja ZZI-ji se uz savjetovanje s Upravnim odborom EIT-a i Komisijom usmjeravaju na djelotvorno svladavanje globalnih društvenih izazova, doprinos relevantnim međunarodnim inicijativama i postizanju ciljeva održivog razvoja, na osiguravanje pristupa talentima te povećanje ponude i potražnje za inovativnim rješenjima. |
Amandman 91
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3.– podtočka 3. – tablica
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će: |
Briše se. |
poboljšati svoju vidljivost za glavne dionike u državama članicama jačanjem strategije brendiranja, |
|
osigurati vidljivost potpore Europske unije, |
|
istražiti iskoristivost postojećih informacijskih mreža EU-a i koordinirati njihove aktivnosti kako bi se za potencijalne partnere EIT-ovih ZZI-ja osigurali bolji savjeti i smjernice, |
|
organizirati redovite sastanke skupine predstavnika država članica radi djelotvorne komunikacije i protoka informacija s državama članicama, |
|
povećati vidljivost svojih mjera u javnosti i svojoj zajednici dionika putem Foruma dionika, nagrada EIT-a i zajednice bivših polaznika EIT-a, |
|
prepoznavati, kodificirati i djelotvorno razmjenjivati saznanja i primjere dobre prakse proizišle iz aktivnosti koje financira; surađivati s tijelima država članica EU-a na nacionalnoj i regionalnoj razini, uspostaviti strukturiran dijalog i uskladiti rad u svrhu prepoznavanja, razmjene i širenja dobre prakse i saznanja, |
|
razraditi opće smjernice za međunarodnu suradnju EIT-a i ZZI-jâ pod nadzorom Upravnog odbora EIT-a, u skladu sa strategijom Komisije za međunarodnu suradnju u području istraživanja i inovacija i u savjetovanju s nadležnim službama Komisije. |
|
Amandman 92
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
U ovom odjeljku navodi se niz mjera za prilagodbu i poboljšanje dosadašnjeg funkcioniranja EIT-a i ZZI-jâ. Kako bi osigurao da ZZI-ji provode te mjere, djelotvoran i strateški Upravni odbor EIT-a pratit će njihovu provedbu na razini EIT-a te osigurati potrebne poticaje i kontrolu, među ostalim putem postupka dodjele sredstava. |
U ovom odjeljku navodi se niz mjera za prilagodbu i poboljšanje dosadašnjeg funkcioniranja EIT-a i ZZI-jâ. Kako bi osigurao da ZZI-ji provode te mjere, djelotvoran i strateški Upravni odbor EIT-a prati njihovu provedbu na razini EIT-a te osigurava potrebne poticaje i kontrolu, među ostalim putem postupka dodjele sredstava koji se temelji na rezultatima. |
Amandman 93
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 4. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Radi što veće uspješnosti i učinka ZZI-ja EIT će im pružiti operativne smjernice i pratiti njihovu usklađenost s načelima dobrog upravljanja te načelima i kriterijima utvrđenima za europska partnerstva u Uredbi o Obzoru Europa, kao i usklađenost s prioritetima Obzora Europa. |
Radi što veće uspješnosti i učinka ZZI-ja EIT će im pružiti operativne smjernice i kontinuirano ih pratiti kako bi se osigurala usklađenost s načelima dobrog upravljanja i vođenja te načelima i kriterijima utvrđenima za europska partnerstva u Uredbi o Obzoru Europa, kao i usklađenost sa zahtjevima iz Obzora Europa i s njegovim prioritetima, na temelju strategije za dugoročnu suradnju između EIT-a i ZZI-jâ. Ako ZZI nije dovoljno uspješan ili ne postiže očekivane rezultate i učinak, mogu se poduzeti odgovarajuće mjere. |
(Radi usklađenja numeriranja točaka u Prilogu, točke iz Priloga I. – točke 3. – podtočke 3.4. bit će ponovno numerirane u kasnijoj fazi postupka.)
Amandman 94
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 4. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Mjere kojima se osigurava postojana otvorenost ZZI-jâ i transparentnost u provedbi posebno će se poboljšati uključivanjem zajedničkih odredbi za nove članove koji dodaju vrijednost partnerstvima. ZZI-ji će svoje aktivnosti provoditi potpuno transparentno. ZZI-ji će ostati dinamična partnerstva kojima se na temelju izvrsnosti i strateške prikladnosti mogu pridružiti novi partneri, uključujući sve brojnije MSP-ove. Kako bi se ograničila koncentracija financiranja i osiguralo da aktivnostima ZZI-jâ pridonese šira mreža partnera, postupak za pripremu poslovnog plana (uključujući utvrđivanje prioriteta, odabir aktivnosti i dodjelu sredstava) bit će transparentniji i uključiviji. Osim toga, ZZI-ji će povećati udio poziva, posebno poziva za inovacijske projekte koji su otvoreni trećim stranama. Zahvaljujući svim tim mjerama povećat će se broj subjekata koji sudjeluju u aktivnostima ZZI-jâ. Naposljetku, ZZI-ji bi u svojim redovnim izvješćima trebali izvješćivati o uključivanju novih partnera. |
EIT osigurava da će se mjere kojima se osigurava postojana otvorenost ZZI-jâ prema novim članovima i transparentnost u provedbi posebno poboljšati donošenjem i primjenom transparentnih, jasnih i dosljednih kriterija za pristupanje i izlazak novih članova koji dodaju vrijednost partnerstvima, stalnim praćenjem učinkovitosti mjera. ZZI-ji također svoje aktivnosti provode potpuno transparentno, među ostalim sustavnim korištenjem otvorenih poziva za projekte, za partnere i za uspostavu novih kolokacijskih centara. |
Amandman 95
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4 – podtočka 4. – stavak 2. a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Iako je izvrsnost i dalje glavni kriterij za odabir partnera, projekata ili novih kolokacijskih centara, kad je nužno isključivo odabrati među prijedlozima s jednakim rezultatima evaluacije, ZZI-ji daju prednost onim prijedlozima koji: |
|
(a) uključuju veći broj zemalja i regija s niskom razinom istraživanja i inovacija ili onima koje su skromni ili umjereni inovatori, kako je utvrđeno u članku 2. točki 8. Uredbe o EIT-u [xxx]; |
|
(b) uključuju veći broj regija i zemalja koje još ne sudjeluju u zajednici ZZI-jâ; |
|
(c) uključuju regije i zemlje koje su se obvezale na doprinos u okviru ESI fondova; |
|
(d) uključuju veći broj MSP-ova; |
|
(e) osiguravaju bolju rodnu ravnotežu. |
Amandman 96
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4 – podtočka 4. – stavak 2. b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
ZZI-ji će ostati otvorena i dinamična partnerstva kojima se na temelju izvrsnosti, dodane vrijednosti, sposobnosti da doprinesu inovacijskim ekosustavima i strateške prikladnosti mogu pridružiti novi partneri diljem Unije, uključujući sve brojnije MSP-ove i novoosnovana poduzeća. Kako bi se ograničila koncentracija financiranja i osiguralo da aktivnostima ZZI-jâ doprinese široka geografska pokrivenost i velika mreža partnera, postupak pripreme poslovnog plana (uključujući utvrđivanje prioriteta, odabir aktivnosti i dodjelu sredstava) i odabira novih kolokacijskih centara te odluke o financiranju mora postati transparentniji, otvoreniji i uključiviji. Naposljetku, ZZI-ji bi u svojim redovnim izvješćima trebali izvješćivati o uključivanju novih partnera i korisnika. |
Amandman 97
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 4. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Budući da ZZI-ji djeluju duž cijelog inovacijskog lanca vrijednosti, osigurat će odgovarajuću ravnotežu aktivnosti povezanih s obrazovanjem, poduzetništvom i inovacijama u svojem portfelju poslovnog plana. Rad ZZI-jâ provodit će se unutar racionalne, učinkovite i ekonomične strukture koja će administrativne i opće troškove zadržati na najmanjoj mogućoj razini. EIT će osigurati da ZZI-ji ostvare očekivane učinke putem širokog raspona aktivnosti utvrđenih u njihovim poslovnim planovima, koje djelotvorno podupiru ispunjavanje njihovih ciljeva. |
Budući da ZZI-ji djeluju duž cijelog inovacijskog lanca vrijednosti, osiguravaju odgovarajuću i trajnu ravnotežu aktivnosti povezanih s obrazovanjem, istraživanjem, poduzetništvom i inovacijama u svojem portfelju poslovnog plana. EIT prati rad ZZI-jâ kako bi se pobrinuo da se on provodi unutar racionalne, učinkovite i ekonomične strukture koja će administrativne, upravljačke i opće troškove zadržati na najmanjoj razumnoj razini. EIT će osigurati da ZZI-ji ostvare očekivane učinke putem širokog raspona aktivnosti utvrđenih u njihovim poslovnim planovima, koje djelotvorno podupiru ispunjavanje njihovih ciljeva. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, poslovni planovi ZZI-jâ i EIT-ova bespovratna sredstva za ZZI-je obuhvaćaju razdoblje od najmanje tri godine, dok se o aktivnosti ZZI-jâ i dalje izvješćuje svake godine. |
Amandman 98
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 4. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Ispunjavanje obveza svakog partnera ZZI-ja tijekom ugovornog trajanja inicijative osigurat će se redovitim praćenjem stvarnog doprinosa partnera u odnosu na prvotno preuzete obveze. EIT će osigurati da ZZI-ji imaju uspostavljen sustav upravljanja rizicima za slučaj da neki partneri ne mogu ispuniti svoje prvotne obveze. |
Ispunjavanje obveza svakog partnera ZZI-ja tijekom ugovornog trajanja inicijative osigurava se redovitim praćenjem stvarnog doprinosa partnera u odnosu na prvotne obveze. EIT osigurava da ZZI-ji imaju uspostavljen sustav upravljanja rizicima za slučaj da neki partneri ne mogu ispuniti svoje prvotne obveze. Radi financijske održivosti svojih aktivnosti, ZZI-ji bi trebali pronaći široku lepezu izvora prihoda i ulaganja. Napori u cilju postizanja financijske održivosti ne smiju dovesti do povećanja školarina ili članarina za partnere, do zakidanja manjih poduzeća poput MSP-ova i novoosnovanih poduzeća u pogledu iznosa članarina ili školarina, kao ni do smanjenog odobravanja bespovratnih sredstava. |
Amandman 99
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4.– podtočka 4. – tablica
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će: |
Briše se. |
osiguravati da ZZI-ji primjenjuju stroga načela otvorenosti i transparentnosti, posebno u odabiru novih partnera i postupku za pripremu poslovnih planova, |
|
osiguravati da je provedba ZZI-jâ potpuno u skladu s odgovarajućim zahtjevima koji proizlaze iz Uredbe o Obzoru Europa, |
|
osigurati odgovarajuću ravnotežu među aktivnostima trokuta znanja u poslovnim planovima, |
|
osigurati da ZZI-ji imaju što niže administrativne troškove, |
|
osigurati da postojećih osam ZZI-ja prijeđe na ispunjavanje novih provedbenih kriterija Obzora Europa za europska partnerstva. |
|
Amandman 100
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 5. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Na temelju racionalnog i pojednostavnjenog modela financiranja EIT će povećati učinak i doprinos ZZI-jâ postizanju ciljeva programa Obzor Europa. EIT će prilagoditi svoj model financiranja kako bi njegova potpora imala veću dodanu vrijednost. Poboljšanja će provesti u četirima glavnim područjima. |
Na temelju racionalnog i pojednostavnjenog modela financiranja EIT će povećati učinak i doprinos ZZI-jâ postizanju ciljeva programa Obzor Europa. EIT prilagođava svoj model financiranja kako bi njegova potpora imala veću dodanu vrijednost te kako bi se s vremenom povećale preuzete obveze partnera ZZI-jâ ili drugih privatnih i javnih izvora. EIT bi trebao osigurati uravnoteženu raspodjelu proračunskih sredstava tijekom tog razdoblja i nesmetani prijelaz iz trenutačnog u sljedeće proračunsko razdoblje VFO-a, posebno u pogledu tekućih aktivnosti. Poboljšanja će provesti u četirima glavnim područjima. |
Amandman 101
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 5. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kao prvo, EIT će uvesti stopu sufinanciranja kako bi povisio privatna i javna ulaganja. Prilagodba modela financiranja olakšat će ZZI-jima da postanu financijski održivi. Potaknut će ih da tijekom trajanja svojih okvirnih sporazuma o partnerstvu u svojim poslovnim planovima postupno smanjuju udio EIT-ova financiranja i povećavaju udio sufinanciranja iz drugih izvora. Fiksne stope sufinanciranja postupno će se smanjivati, a primjenjivat će se u svim fazama životnog ciklusa ZZI-jâ (fazi osnivanja, fazi nadogradnje, fazi zrelosti i isteka dodjele sredstava EIT-a) kako je prikazano u nastavku. |
Kao prvo, EIT će primjenjivati prikladne stope sufinanciranja, koje će se od 12. godine poslovanja ZZI-ja postupno smanjivati do 50 %, kako bi povisio privatna i javna ulaganja koja ne dolaze samo od prihoda njihovih partnera, čime će se ZZI-jima olakšati mobiliziranje sve većih dodatnih javnih i privatnih prihoda i ulaganja, kako bi postali financijski održivi. EIT prilagođava udio financiranja višegodišnjim poslovnim planovima ZZI-jâ i povećava udio sufinanciranja iz drugih izvora. EIT-ovo financiranje temelji se na rezultatima, njime se potiče učinak i nagrađuje uspjeh, što je izravno povezano s napretkom ostvarenim u postizanju ciljeva ZZI-jâ i može se obustaviti u slučaju stalnog izostanka rezultata. |
Amandman 102
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 5. – slika 4
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
[…] |
Briše se. |
Amandman 103
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 5. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kao drugo, sadašnji postupak dodjele bespovratnih sredstava više će se usmjeriti na konkurentnost i rezultate te na višegodišnje dodjele bespovratnih sredstava. Upravni odbor EIT-a osigurat će jače poticaje ZZI-jima, posebno na temelju njihovih pojedinačnih rezultata, kako bi ostvarili što veći učinak. EIT će stoga izmijeniti svoje odredbe o financiranju na temelju konkurentnosti kako bi povećao svoj učinak u okviru Obzora Europa. |
Kao drugo, EIT će osigurati da se postupak dodjele bespovratnih sredstava temelji na konkurentnosti i višegodišnjim dodjelama bespovratnih sredstava. Financiranje EIT-a povezano je s napretkom iz članka 11. [Uredbe o EIT-u (2019/0151(COD))]. Upravni odbor EIT-a osigurat će jače poticaje ZZI-jima, posebno na temelju njihovih pojedinačnih rezultata, kako bi ostvarili što veći učinak. EIT će stoga izmijeniti svoje odredbe o financiranju na temelju konkurentnosti kako bi povećao svoj učinak u okviru Obzora Europa. |
Amandman 104
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 5. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kao treće, EIT će primjenjivati stroga pravila za jačanje mehanizma preispitivanja prije isteka prvih sedam godina rada svakog ZZI-ja. To preispitivanje u sredini provedbenog razdoblja, koje treba provesti uz pomoć vanjskih stručnjaka, trebalo bi biti u skladu s najboljom međunarodnom praksom te s kriterijima Obzora Europa za praćenje i evaluaciju europskih partnerstava i trebalo bi se provesti prije isteka početnog sedmogodišnjeg razdoblja. Na temelju tog preispitivanja Upravni odbor odlučuje hoće li nastaviti financijski doprinos ZZI-ju ili ga prekinuti (odnosno ne produžiti okvirni sporazum o partnerstvu s tim ZZI-jem) i preusmjeriti sredstva aktivnostima s boljim rezultatima. |
Kao treće, EIT će primjenjivati stroga pravila za jačanje mehanizma preispitivanja prije isteka prvih sedam godina rada svakog ZZI-ja. Preispitivanje u sredini provedbenog razdoblja provode vanjski i neovisni stručnjaci i ono je u skladu s najboljom međunarodnom praksom, kriterijima Obzora Europa za praćenje i evaluaciju europskih partnerstava i kriterijima utvrđenima u članku 11. [Uredbe o EIT-u (2019/0151(COD))]. Preispitivanje se mora provesti prije isteka početnog sedmogodišnjeg razdoblja. Na temelju tog preispitivanja, u skladu s člankom 11. [Uredbe o EIT-u (2019/0151(COD)], Upravni odbor odlučuje hoće li smanjiti, izmijeniti ili nastaviti financijski doprinos ZZI-ju ili ga prekinuti (odnosno ne produžiti okvirni sporazum o partnerstvu s tim ZZI-jem). |
Amandman 105
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4 – podtočka 5.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(5a) Smanjivanje administrativnog opterećenja |
(Umetnuti ispred Priloga I. – točke 3. – podtočke 3.4. – podtočke 5. – stavka 5.)
Amandman 106
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 5. – stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Naposljetku, EIT će i dalje težiti pojednostavnjenju kako bi izbjegao nepotrebno administrativno opterećenje27 ZZI-jâ, što će im omogućiti brzu i učinkovitu provedbu godišnjih poslovnih planova i višegodišnjih strategija. To će uključivati upotrebu jednokratnih iznosa ili jediničnih troškova za relevantne aktivnosti ZZI-jâ. Osim toga, radi boljeg planiranja upotrebe resursa, posebno za inovacijske aktivnosti, te kako bi se partnere sudionika u aktivnostima ZZI-jâ potaknulo na preuzimanje obveza i dugoročno ulaganje, EIT će sa ZZI-jima prema potrebi potpisati višegodišnje sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru zasebnih okvirnih sporazuma o partnerstvu. Ti višegodišnji sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava ne bi trebali trajati više od tri godine. |
EIT je dužan pojačano težiti pojednostavnjenju i smanjenju administrativnog opterećenja27 ZZI-jâ, što će im omogućiti brzu i učinkovitu provedbu višegodišnjih poslovnih planova. To će uključivati upotrebu jednokratnih iznosa ili jediničnih troškova za relevantne aktivnosti ZZI-jâ. Osim toga, radi boljeg planiranja upotrebe resursa, posebno za inovacijske aktivnosti, te kako bi se partnere sudionika u aktivnostima ZZI-jâ potaknulo na preuzimanje obveza i dugoročno ulaganje, EIT će sa ZZI-jima potpisati višegodišnje sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru zasebnih okvirnih sporazuma o partnerstvu. Ti višegodišnji sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava trebali bi obuhvaćati razdoblje od najmanje tri godine. EIT mora jačati odnose povjerenja sa ZZI-jima i usmjeriti svoju evaluaciju na njihove rezultate i učinke. |
__________________ |
__________________ |
27 Konkretnije, godišnje izvješćivanje o komplementarnim aktivnostima ZZI-jâ obustavilo bi se u skladu s preporukom Revizorskog suda iz njegova tematskog izvješća iz 2016. (preporuka 1., str. 51.). |
27 Konkretnije, godišnje izvješćivanje o komplementarnim aktivnostima ZZI-jâ obustavilo bi se u skladu s preporukom Revizorskog suda iz njegova tematskog izvješća iz 2016. (preporuka 1., str. 51.). |
Amandman 107
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4.– podtočka 5. – tablica 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će: |
Briše se. |
provesti novi model financiranja osmišljen kako bi potaknuo partnere ZZI-jâ na preuzimanje obveza, |
|
neprestano poboljšavati model financiranja pojednostavnjenjem izvješćivanja ZZI-jâ i, bude li to primjereno, s njima potpisati višegodišnje sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru zasebnih okvirnih sporazuma o partnerstvu, |
|
prilagoditi postupak dodjele bespovratnih sredstava na temelju konkurentnosti kako bi nagrađivao uspješnost i rezultate, |
|
pojačati sveobuhvatno preispitivanje uspješnosti svakog ZZI-ja prije isteka sedme godine njegova rada kako bi se poduprla odluka Upravnog odbora o nastavku ili prekidu financijske potpore koju taj ZZI prima, u skladu s okvirom Obzora Europa za europska partnerstva. |
|
Amandman 108
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4.– podtočka 6.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Na temelju detaljne neovisne studije u suradnji s Komisijom EIT će do kraja 2023. definirati svoje odnose sa ZZI-jima koji će u programskom razdoblju 2021.–2027. prestati primati bespovratna sredstva za potporu. Ovisno o ishodu konačnog preispitivanja EIT može sa svakim ZZI-jem sklopiti „memorandum o suradnji” kako bi se suradnja nastavila i nakon prestanka okvirnog sporazuma o partnerstvu. Taj bi memorandum trebao uključivati, među ostalim, prava i obveze povezane s: |
EIT određuje opća načela za odnose sa ZZI-jima nakon prestanka okvirnog sporazuma o partnerstvu, u skladu s okvirom programa Obzor Europa za europska partnerstva. Na temelju detaljne neovisne studije u suradnji s Komisijom EIT mora do kraja 2023. ocijeniti učinak i rezultate triju ZZI-ja čiji okvirni sporazumi o partnerstvu ističu u programskom razdoblju 2021.–2027. i nakon toga definirati svoj odnos s njima. |
ž upotrebom brenda EIT-a, sudjelovanjem u dodjelama nagrada EIT-a i drugim inicijativama koje EIT organizira, |
|
– upotrebom oznake EIT-a za programe obrazovanja i osposobljavanja, |
|
– sudjelovanjem u konkurentnim pozivima EIT-a za aktivnosti među ZZI-jima i dijeljenje usluga, |
|
– odnosima sa zajednicom bivših polaznika EIT-a. |
|
Amandman 109
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 6. – stavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Ovisno o pozitivnom ishodu dubinskog preispitivanja koje će provesti vanjski neovisni stručnjaci i u slučaju pozitivne odluke njegova Upravnog odbora, EIT može u skladu s člankom 11. Uredbe o EIT-u odlučiti produžiti okvirni sporazum o partnerstvu do kraja trenutačnog programskog razdoblja ako evaluacija pokaže da određene aktivnosti ZZI-ja još uvijek ne mogu biti financijski održive, ali su i dalje ključne za ispunjavanje njegovih zadaća, aktivnosti i kapaciteta u odgovaranju na društvene izazove i stoga mu je još uvijek potrebna financijska potpora EIT-a kako bi postao financijski održiv. U skladu s člankom 11. Uredbe o EIT-u to produljenje podliježe određenim uvjetima te ima ograničeno područje primjene, proračun i razdoblje trajanja. |
Amandman 110
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4.– podtočka 6. – tablica
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će: |
Briše se. |
odrediti opća načela za odnose sa ZZI-jima nakon prestanka okvirnog sporazuma o partnerstvu, u skladu s okvirom Obzora Europa za europska partnerstva, |
|
podložno pozitivnom ishodu konačnog preispitivanja i odluci Upravnog odbora EIT-a sklapati memorandume o suradnji sa ZZI-jima kako bi ih zadržao kao aktivne članove svoje zajednice. |
|
Amandman 111
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.5. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Zahvaljujući širokom opsegu djelovanja i njegovoj posebnoj ulozi EIT je u dobrom položaju za stvaranje sinergija i komplementarnosti s drugim programima ili instrumentima EU-a, među ostalim jačanjem potpore ZZI-jima u provedbi i planiranju aktivnosti. U nastavku je popis konkretnih primjera srednjoročnog i dugoročnog doprinosa EIT-a sinergijama izvan okvira Obzora Europa. |
Zahvaljujući širokom opsegu djelovanja i njegovoj posebnoj ulozi kao sastavni dio Obzora Europa EIT je u dobrom položaju za stvaranje sinergija i komplementarnosti s drugim programima ili instrumentima EU-a, među ostalim jačanjem potpore ZZI-jima u provedbi i planiranju aktivnosti. U nastavku je popis konkretnih primjera srednjoročnog i dugoročnog doprinosa EIT-a sinergijama izvan okvira Obzora Europa. |
Amandman 112
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.5. – podtočka 4. – alineja 1.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
- S obzirom na teritorijalnu dimenziju ZZI-jâ i inovacijskih ekosustava moraju se tražiti sinergije s europskim strukturnim i investicijskim fondovima. Treba poduzeti sve što je moguće da bi se aktivnosti ZZI-jâ uključile u operativne programe upravljačkih tijela kohezijskih fondova. To bi trebalo doprinijeti ciljevima otvorenosti, geografske ujednačenosti i financijske održivosti ZZI-jâ te povećati ukupan utjecaj EIT-a. |
Amandman 113
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.5. – stavak 4. – alineja 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— ZZI-ji EIT-a promicat će suradnju s platformama za pametnu specijalizaciju, posebno za projekte s iskustvom u radu s upravljačkim tijelima fondova kohezijske politike, i to kako bi se omogućile sinergije između sredstava EIT-a, fondova kohezijske politike i drugih europskih, nacionalnih i/ili regionalnih programa. |
— ZZI-ji EIT-a promicat će suradnju između ZZI-ja i platformi za pametnu specijalizaciju kako bi se omogućile sinergije između sredstava EIT-a, fondova kohezijske politike i drugih europskih, nacionalnih i/ili regionalnih programa. |
Amandman 114
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
3.a Kriza uslijed izbijanja bolesti COVID-19 |
|
(1) Suradnja između EIT-a i ZZI-jâ |
|
Velike društvene, gospodarske, ekološke i tehnološke promjene koje proizlaze iz izbijanja bolesti COVID-19 zahtijevat će suradnju svih institucija, tijela, ureda i agencija Unije, a EIT bi trebao doprinijeti inovacijskim naporima koji su potrebni kako bi se osigurao dosljedan odgovor na krizu. EIT bi trebao osigurati da ZZI-ji pomažu u pronalaženju inovativnih rješenja u različitim područjima djelovanja, u skladu s prioritetima plana oporavka Unije, europskog zelenog plana, industrijske strategije Unije i ciljeva održivog razvoja, kako bi se doprinijelo oporavku naših društava i gospodarstva te ojačala njihova održivost i otpornost. Svaki ZZI trebao bi razviti dvogodišnji strateški plan kako bi pridonio ublažavanju učinaka krize na gospodarstvo, posebno na promjene u društvu i smanjenje ulaganja. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti aktivnostima čiji je cilj povećanje otpornosti njihovih inovacijskih ekosustava, a posebno mikropoduzeća, MSP-ova i novoosnovanih poduzeća, ali i studenata, istraživača, poduzetnika i zaposlenika koji su najteže pogođeni krizom. |
|
EIT bi trebao osigurati da ZZI-ji mogu djelovati s potrebnom fleksibilnošću kako bi se prilagodili sve većim zahtjevima koji proizlaze iz krize bolesti COVID-19 i kako bi odgovorili na europski plan oporavka. ZZI-ji, u sinergiji s drugim inovacijskim sastavnicama i agencijama, mogu predložiti inicijative kojima je cilj podržati postojeći inovacijski ekosustav na temelju trokuta znanja. ZZI-ji mogu objaviti pozive za prikupljanje prijedloga, promicati inicijative koristeći se svojim partnerstvima, ekosustavima i zajednicama, osmisliti pojedinačne projekte i projekte koji uključuju više ZZI-jâ kako bi podržali održivo poslovno restrukturiranje te utvrditi kojim je MSP-ovima, novoosnovanim poduzećima i drugim dionicima potrebna potpora. Trebali bi biti dovoljno fleksibilni za stvaranje „svrsishodnih” mjera potpore za svoje partnere i korisnike, pa čak i izvan postojećih zajednica. Morat će se prilagoditi razdoblju decentraliziranijih i udaljenijih metoda rada, smanjenju putovanja, većoj nesigurnosti i trajnom fizičkom distanciranju. Zadatak im je pomoći partnerima, njihovim korisnicima i studentima s inovativnim alatima, instrumentima, informacijama i uslugama podrške za suradnju. |
|
Krajem 2023. Upravni odbor EIT-a, u suradnji s Komisijom, procjenjuje treba li produljiti trajanje svakog programa ZZI-ja za odgovor na krizu. |
|
(2) EIT Health |
|
Bez udvostručavanja postojećih baza podataka i inicijativa EIT Health trebao bi doprinijeti objedinjavanju stručnog znanja i prikupljanju podataka i informacija za razvoj cjepiva, metoda testiranja i liječenja za bolest COVID-19. Trebao bi doprinijeti uspostavi horizontalnih platformi za potporu istraživanju i razvoju inicijativa povezanih s cjepivom koje provode akademska zajednica, industrija, a posebno MSP-ovi, i druge organizacije koje imaju iskustva s pretkliničkim postupcima, ispitivanjima cjepiva i proizvodnjom materijala za klinička ispitivanja. |
Amandman 115
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.1. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Proračunske potrebe EIT-a za razdoblje od 2021. do 2027. iznose [3 000] milijuna EUR i temelje se na tri glavne komponente: 1.rashodima za postojećih osam ZZI-ja (uzimajući u obzir da za njih tri okvirni sporazumi o partnerstvu istječu 2024.) i osnivanju dvaju novih ZZI-ja (2022. i 2025.) i 2. uvođenju novog djelovanja EIT-a za potporu i koordinaciju i 3. administrativnim rashodima. |
Proračunske potrebe EIT-a za razdoblje od 2021. do 2027. iznose 4% ukupnog proračuna Obzora Europa i temelje se na dvije glavne komponente: 1.rashodima za postojećih osam ZZI-ja (uzimajući u obzir da za njih tri okvirni sporazumi o partnerstvu istječu 2024.) i osnivanju dvaju novih ZZI-ja (2022. ili 2023. i 2025.) i 2. administrativnim rashodima. |
Amandman 116
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.1. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Za financiranje postojećih i novih ZZI-ja predviđeno je oko [2 500] milijuna EUR (83,3 % ukupnog proračuna EIT-a), što uključuje [200] milijuna EUR za regionalni program za inovacije. Uvođenjem stope sufinanciranja očekuje se da će ZZI-ji mobilizirati dodatnih [1 500] milijuna EUR iz drugih javnih i privatnih izvora. Proračun za osnivanje dvaju novih ZZI-ja (prvi 2022., drugi 2025.) iznosit će oko [300] milijuna EUR. EIT bi mogao osnovati još ZZI-ja ako za to postanu dostupna dodatna proračunska sredstva povrh sredstava predviđenih za EIT. |
Za financiranje postojećih i novih ZZI-ja predviđeno je oko 96,7 %, od čega: |
|
(a) barem 15% za regionalni program za inovacije; |
|
(b) najviše 3 % za obrazovnu inicijativu namijenjenu razvoju inovacijskih i poduzetničkih kapaciteta u trokutu znanja; |
|
(c) oko 10% za osnivanje dvaju novih ZZI-ja (prvi 2022. ili 2023., a drugi 2025.). |
|
EIT bi mogao osnovati još ZZI-ja ako za to postanu dostupna dodatna proračunska sredstva povrh sredstava predviđenih za EIT. |
Amandman 117
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.1. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Osim toga, EIT će uvesti novo djelovanje za potporu razvoju poduzetničkog i inovacijskog kapaciteta visokih učilišta. Za to će djelovanje biti potrebne usluge horizontalnog upravljanja projektima i praćenja projekata. Za provedbu tih aktivnosti potrebno je oko [400] milijuna EUR iz proračuna EIT-a (najviše 14 %), pri čemu je za fazu osnivanja (prve tri godine) namijenjeno [120] milijuna EUR, a ostatak je namijenjen za fazu rasta (posljednje četiri godine). |
Briše se. |
Amandman 118
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.1. – stavak 4. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će i dalje biti racionalna i dinamična organizacija. Administrativni rashodi, koji pokrivaju plaćanja potrebnog osoblja te administrativne, infrastrukturne i operativne troškove povećat će se, ali u prosjeku neće premašiti 3 % proračuna EIT-a. Dio administrativnih rashoda pokriva Mađarska osiguravanjem besplatnog uredskog prostora do kraja 2029. Na temelju toga administrativni rashodi za razdoblje od 2021. do 2027. iznosit će približno 73 milijuna EUR. Raščlamba proračuna prikazana je u nastavku: |
EIT će i dalje biti racionalna i dinamična organizacija. Administrativni rashodi EIT-a, koji pokrivaju plaćanja potrebnog osoblja te administrativne, infrastrukturne i operativne troškove povećat će se, ali će u prosjeku iznositi oko 3 % proračuna EIT-a. Dio administrativnih rashoda pokriva Mađarska osiguravanjem besplatnog uredskog prostora do kraja 2029. Osim toga, moraju se poduzeti veliki napori da se smanje administrativni troškovi ZZI-jâ, koji se u svakom slučaju moraju svesti na razuman minimum. |
Amandman 119
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.1. – slika
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
[…] |
Briše se. |
Amandman 120
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Mjerenje učinka EIT-a tijekom sljedećeg programskog razdoblja stalno će se poboljšavati na temelju dosadašnjih saznanja i stečenog iskustva. EIT će primijeniti okvir za evaluaciju, izvješćivanje i praćenje kojim osigurava koherentnost s općenitim pristupom za Obzor Europa i omogućuje fleksibilnost. Konkretnije, poboljšat će se kanali za međusobne konzultacije Komisije, EIT-a i ZZI-jâ radi dosljednog, koherentnog i učinkovitog usmjeravanja na ciljeve. |
Mjerenje učinka EIT-a tijekom sljedećeg programskog razdoblja stalno će se poboljšavati na temelju dosadašnjih saznanja, stečenog iskustva i potrebe da svoje prakse uskladi s praksama Obzora Europa. EIT će primijeniti okvir za evaluaciju, izvješćivanje i praćenje utvrđen u programu Obzor Europa koristeći se pokazateljima navedenima u Prilogu V. Uredbi [xxx] o uspostavi Obzora Europa. |
Amandman 121
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2 – stavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
4.2.1. Preispitivanje EIT-a u sredini programskog razdoblja |
|
EIT podliježe temeljitom preispitivanju od strane Komisije u sredini programskog razdoblja, a na temelju povremenih evaluacija utvrđenih u članku 19. Uredbe [xxx] o EIT-u. Ono se provodi uz pomoć neovisnih stručnjaka najkasnije tri godine nakon početka sljedećeg financijskog razdoblja. Među ostalim, tim preispitivanjem u sredini programskog razdoblja također se ocjenjuju: |
|
(a) rezultati i učinci inicijative za obrazovanje i njezin mogući nastavak; |
|
(b) učinkovitost strategija za financijsku održivost ZZI-jâ; |
|
(c) provedba i učinak RPI-ja; |
|
(d) izvedivost daljnjeg povećanja suradnje EIT-a i svih provedbenih tijela za treći stup Obzora Europa kako bi se ispitalo bi li EIT mogao imati horizontalniju ulogu u svim stupovima i/ili kako bi se uspostavila jedinstvena kontaktna točka za inovacije s nizom različitih komplementarnih aktivnosti. |
Amandman 122
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Evaluacija |
4.2.2. Evaluacija i preispitivanje ZZI-jâ |
Amandman 123
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Periodične evaluacije aktivnosti EIT-a, uključujući aktivnosti kojima se upravlja putem ZZI-jâ, Komisija će provesti u skladu s Uredbom o EIT-u i Uredbom o Obzoru Europa. U tim će se evaluacijama aktivnosti EIT-a, uključujući ZZI-je, ocjenjivati s obzirom na djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, koherentnost i dodanu vrijednost EU-a. Evaluacije će se temeljiti na neovisnim vanjskim evaluacijama, a njihovi rezultati uključit će se u srednjoročne i ex post evaluacije programa Obzor Europa. Osim toga, EIT će provesti temeljito preispitivanje svakog ZZI-ja prije kraja njegove sedme i četrnaeste godine rada u skladu s okvirnim sporazumom o partnerstvu. |
Periodične evaluacije aktivnosti EIT-a, uključujući aktivnosti kojima se upravlja putem ZZI-jâ, Komisija će provesti u skladu s ... [Uredbom o EIT-u (2019/0151/COD)] i Uredbom o Obzoru Europa. U tim će se evaluacijama aktivnosti EIT-a, uključujući ZZI-je, ocjenjivati s obzirom na djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, koherentnost i dodanu vrijednost EU-a. Evaluacije će se temeljiti na neovisnim vanjskim evaluacijama, a njihovi rezultati uključit će se u srednjoročne i ex post evaluacije programa Obzor Europa. |
|
EIT će provesti temeljito preispitivanje svakog ZZI-ja prije kraja njegove četvrte, sedme, jedanaeste i četrnaeste godine rada u skladu s okvirnim sporazumom o partnerstvu. Takvo preispitivanje provode neovisni vanjski stručnjaci, a nastavak ZZI-ja ovisi o pozitivnoj odluci Upravnog odbora. |
Amandman 124
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Izvješćivanje i praćenje |
4.2.3. Izvješćivanje i praćenje |
Amandman 125
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Praćenje operativne uspješnosti ZZI-ja i njihovih rezultata te izvješćivanje o njima bit će jedna od primarnih zadaća EIT-a, a provodit će se u suradnji sa zajedničkim centralnim službama za Obzor Europa. Sustav izvješćivanja i praćenja za ZZI-je bit će uključen u općeniti sustav praćenja za Obzor Europa, posebno provedbom zajedničkih podatkovnih modela, uključujući prikupljanje podataka. Komisija će sudjelovati u oblikovanju svih relevantnih pokazatelja i alata za praćenje učinka koje EIT osmisli ili primijeni kako bi se osigurale kompatibilnost i dosljednost s cjelokupnim sustavom praćenja Obzora Europa, uključujući ključne smjerove učinaka, okvir kriterija za europska partnerstva i strateško planiranje. Osim toga, EIT će uzeti u obzir primjenu metodologije Inovacijskog radara u okviru Obzora Europa te će razmotriti na koji bi način ZZI-ji mogli iskoristiti Inovacijski radar za poboljšanje svojih aktivnosti praćenja. |
Komisija kontinuirano prati upravljanje aktivnostima EIT-a i njihovu provedbu u skladu s člankom 45. Uredbe [xxx] o uspostavi Obzora Europa. Podaci iz projekata koji se financiraju u okviru EIT-a obuhvaćeni su bazom podataka programa Obzor Europa. Komisija će sudjelovati u oblikovanju svih relevantnih pokazatelja i alata za praćenje učinka koje EIT osmisli ili primijeni kako bi se osigurale kompatibilnost i dosljednost s cjelokupnim sustavom praćenja Obzora Europa, uključujući ključne smjerove učinaka, okvir kriterija za europska partnerstva i strateško planiranje. Osim toga, EIT će uzeti u obzir primjenu metodologije Inovacijskog radara u okviru Obzora Europa te će razmotriti na koji bi način ZZI-ji mogli iskoristiti Inovacijski radar za poboljšanje svojih aktivnosti praćenja. |
Amandman 126
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – stavak 6.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će općenito biti odgovoran za redovito praćenje operativne uspješnosti ZZI-jâ te za kontinuirano prilagođavanje svojih sustava praćenja u skladu s okvirom za praćenje i izvješćivanje Obzora Europa za europska partnerstva te u suradnji sa zajedničkim korporativnim službama za Obzor Europa. Rezultati tog praćenja upotrijebit će se za postupke poslovnog planiranja ZZI-jâ, u donošenju odluka EIT-a o dodjeli proračunskih sredstava te u pripremi okvirnih sporazuma o partnerstvu čiji će korisnici biti ZZI-ji. |
EIT će općenito biti odgovoran za redovito praćenje operativne uspješnosti ZZI-jâ, uključujući njihove administrativne rashode, te za kontinuirano prilagođavanje svojih sustava praćenja u skladu s okvirom za praćenje i izvješćivanje Obzora Europa za europska partnerstva te u suradnji sa zajedničkim korporativnim službama za Obzor Europa. Rezultati tog praćenja upotrijebit će se za postupke višegodišnjeg poslovnog planiranja ZZI-jâ, u donošenju odluka EIT-a o dodjeli proračunskih sredstava te u pripremi okvirnih sporazuma o partnerstvu čiji će korisnici biti ZZI-ji. |
Amandman 127
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2.– stavak 7. – točka 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(1) gospodarski/inovacijski učinak, tako da utječu na osnivanje i rast poduzeća, oblikovanje novih inovativnih rješenja za svladavanje globalnih izazova, posredno i neposredno stvaranje radnih mjesta te mobilizaciju drugih javnih i privatnih ulaganja; |
(1) gospodarski/inovacijski učinak, tako da utječu na osnivanje i rast poduzeća, oblikovanje novih inovativnih rješenja za svladavanje globalnih izazova, posredno i neposredno stvaranje radnih mjesta te mobilizaciju dodatnih javnih i privatnih ulaganja; |
Amandman 128
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – stavak 7. – točka 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(2) znanstveni i obrazovni učinak, tako da jačaju ljudski kapital u području istraživanja i inovacija, poboljšavaju inovacijske i poduzetničke vještine pojedinaca i organizacija te u društvu otvoreno potiču širenje znanja i inovacija; |
(2) znanstveni i obrazovni učinak, tako da stvaraju novo znanje, jačaju ljudski kapital u području istraživanja i inovacija, poboljšavaju inovacijske i poduzetničke vještine pojedinaca i organizacija te u društvu otvoreno potiču širenje znanja i inovacija; |
Amandman 129
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – stavak 7. – točka 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(3) društveni učinak, tako da pridonose ostvarenju prioriteta politike EU-a u području klimatskih promjena, energetike, sirovina, zdravlja ili hrane inovativnim rješenjima i suradnjom s građanima i krajnjim korisnicima te povećavaju upotrebu tih inovativnih rješenja u društvu. |
(3) društveni učinak, tako da pridonose ostvarenju prioriteta politike EU-a u području klimatskih promjena (ublažavanje, prilagodba i otpornost), energetike, sirovina, zdravlja, proizvodnje s dodanom vrijednošću ili hrane inovativnim rješenjima i suradnjom s građanima i krajnjim korisnicima te tako da povećavaju upotrebu tih inovativnih rješenja u društvu; |
Amandman 130
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – stavak 7. – točka 3.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(3a) sustavni učinak, tako da unutar zajednice EIT-a, a posebno u odnosima između ZZI-jâ, rješavaju složene i međusobno povezane probleme, stvaraju inovativna sveobuhvatna rješenja, stvaraju transformativne primjene s integriranom dodanom vrijednošću za više sektora, doprinose oblikovanju politika Unije i rješavanju globalnih i društvenih izazova; |
Amandman 131
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2 – stavak 7.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Učinci iz trećeg stavka mjere se prema pokazateljima predstavljenima u Prilogu V. Uredbi [xxx] o uspostavi Obzora Europa. |
Amandman 132
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – stavak 8.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
U tablici u nastavku naveden je neiscrpan popis pokazatelja upravljanja i njihovih ciljeva koje bi EIT pratio u razdoblju 2021.–2027. Ti su pokazatelji glavne ulazne i izlazne smjernice za praćenje ostvarivanja ključnih ciljeva EIT-a za razdoblje 2021.–2027., kao što su poticanje inovacija i poduzetništva boljim obrazovanjem, povećanje regionalnog učinka i otvorenosti prema potencijalnim partnerima i dionicima te uvođenje na tržište inovativnih rješenja za svladavanje globalnih izazova. |
Osim toga, u tablici u nastavku naveden je neiscrpan popis pokazatelja upravljanja i njihovih ciljeva koje bi EIT pratio u razdoblju 2021.–2027. Ti su pokazatelji glavne ulazne i izlazne smjernice za praćenje ostvarivanja ključnih ciljeva EIT-a za razdoblje 2021.–2027., kao što su poticanje inovacija i poduzetništva boljim obrazovanjem, povećanje regionalnog učinka i otvorenosti prema potencijalnim partnerima i dionicima te uvođenje na tržište inovativnih rješenja za svladavanje globalnih izazova. |
Amandman 133
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – stavak 9.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će s Komisijom u skladu s razvojem okvira pokazatelja programa za Obzor Europa utvrditi dodatne pokazatelje, uključujući pokazatelje društvenog učinka u područjima aktivnosti ZZI-jâ. Ti će novi pokazatelji odražavati opći pristup za doprinos europskih partnerstava znanstvenom, gospodarskom i društvenom učinku. Općenito, cilj usklađivanja pokazatelja učinka s okvirom za Obzor Europa bit će praćenje napretka u ostvarivanju zadanih ciljeva kroz vrijeme. Time će se osigurati komparativna baza dokaza o rezultatima i učincima ZZI-jâ u usporedbi s ostatkom programa. Osim toga, EIT će osigurati da sustav praćenja obuhvati napredak u vezi s aktivnostima specifičnima za model ZZI-ja, kao što su integracija trokuta znanja i poduzetničke vještine. Ti će dodatni pokazatelji služiti za praćenje napretka i učinka kroz vrijeme. Naprimjer, pokazatelji za aktivnosti EIT-a povezane s obrazovanjem (uključujući aktivnosti potpore kapacitetima visokih učilišta) služit će za praćenje stjecanja vještina (kratkoročno), razvoja karijera (srednjoročno) i uvjeta rada osoblja (dugoročno), uključenosti visokih učilišta i poboljšanja njihovih kapaciteta (kratkoročno) ili uloge i rezultata visokih učilišta u lokalnim inovacijskim ekosustavima (srednjoročno i dugoročno). |
EIT će s Komisijom u skladu s razvojem okvira pokazatelja programa za Obzor Europa utvrditi dodatne pokazatelje, uključujući pokazatelje društvenog učinka u područjima aktivnosti ZZI-jâ. Ti će novi pokazatelji odražavati opći pristup za doprinos europskih partnerstava znanstvenom, gospodarskom i društvenom učinku. Općenito, cilj usklađivanja pokazatelja učinka s okvirom za Obzor Europa bit će praćenje napretka u ostvarivanju zadanih ciljeva kroz vrijeme. Time će se osigurati komparativna baza dokaza o rezultatima i učincima ZZI-jâ u usporedbi s ostatkom programa. Osim toga, EIT će osigurati da sustav praćenja obuhvati napredak u vezi s aktivnostima specifičnima za model ZZI-ja, kao što su integracija trokuta znanja i poduzetničke vještine. Ti će dodatni pokazatelji imati za cilj praćenje napretka i učinka kroz vrijeme. Na primjer, pokazatelji za aktivnosti EIT-a povezane s obrazovanjem (uključujući aktivnosti potpore kapacitetima visokih učilišta) služit će za praćenje stjecanja vještina (kratkoročno), razvoja karijera (srednjoročno) i uvjeta rada osoblja (dugoročno), uključenosti visokih učilišta i poboljšanja njihovih kapaciteta (kratkoročno) ili uloge i rezultata visokih učilišta u lokalnim inovacijskim ekosustavima (srednjoročno i dugoročno). |
Amandman 134
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – stavak 10.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će osigurati da se podaci koje prikuplja svojim unutarnjim sustavom praćenja, uključujući rezultate ZZI-jâ, potpuno integriraju u opći sustav Obzora Europa za upravljanje podacima. Osigurat će i da detaljne informacije koje proizlaze iz njegova postupka praćenja i evaluacije budu pravodobno dostupne i da im se može pristupiti putem zajedničke elektroničke baze podataka o provedbi programa Obzor Europa. Osim toga, EIT će osigurati posebno izvješćivanje o kvantitativnim i kvalitativnim učincima, uključujući financijske doprinose iz preuzetih obveza i one stvarno osigurane. |
Kako bi se poboljšala transparentnost i otvorenost, EIT osigurava da su podaci koje prikuplja svojim unutarnjim sustavom praćenja, uključujući rezultate ZZI-jâ, potpuno dostupni i da se integriraju u opći sustav Obzora Europa za upravljanje podacima. Osigurava i da detaljne informacije koje proizlaze iz njegova postupka praćenja i evaluacije budu pravodobno dostupne i da im se može pristupiti putem zajedničke elektroničke baze podataka o provedbi programa Obzor Europa. Osim toga, EIT će osigurati posebno izvješćivanje o kvantitativnim i kvalitativnim učincima, uključujući financijske doprinose iz preuzetih obveza i one stvarno osigurane. |
Amandman 135
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – tablica 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će: |
Briše se. |
poboljšati svoje postojeće sustave praćenja i uvesti okvir za izvješćivanje i praćenje koji će uključivati pokazatelje učinka, u skladu s ključnim smjerovima učinka [programa Obzor Europa], |
|
redovito pratiti operativnu uspješnost ZZI-ja i njihove rezultate, postignuća i napredak učinka u skladu s [okvirom Obzora Europa], |
|
osigurati razvoj posebnih društvenih pokazatelja u područjima djelovanja ZZI-jâ i redovito ih pratiti u skladu s okvirom Obzora Europa za društveni učinak, |
|
osigurati izvješćivanje o kvantitativnim i kvalitativnim učincima, uključujući izvješćivanje o financijskim doprinosima, |
|
osigurati pristup rezultatima i projektnim podacima ZZI-jâ te ih integrirati u opći sustav Obzora Europa za upravljanje podacima i izvješćivanje. |
|
Amandman 136
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 5. – stavak 1.– točka 1.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1.a Vodni, morski i pomorski sektori i ekosustavi |
Amandman 137
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 7. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kulturna i kreativna industrija može na temelju aktivnosti istraživanja i inovacija ponuditi horizontalno rješenje za svladavanje niza sve većih i trajnih izazova. Ti se izazovi mogu podijeliti u četiri stupa: 1.kreativnost, kulturna raznolikost i vrijednosti Europljana, 2. europski identitet i kohezija, 3. zapošljavanje, gospodarska otpornost i pametan rast u Europi te 4. Europa kao globalni dionik. |
Kulturni i kreativni sektori i industrija1a mogu na temelju aktivnosti obrazovanja, istraživanja i inovacija ponuditi horizontalno rješenje za svladavanje niza sve većih i trajnih izazova. Ti se izazovi mogu podijeliti u četiri stupa: 1.kreativnost, kulturna i jezična raznolikost i vrijednosti Europljana, 2. europski identitet i kohezija, 3. zapošljavanje, gospodarska otpornost i pametan rast u Europi te 4. Europa kao globalni dionik. |
|
__________________ |
|
1a Kulturni i kreativni sektori i industrija odnose se na sve sektore i industrije čije se aktivnosti temelje na kulturnim vrijednostima, kulturnoj raznolikosti te individualnim i/ili kolektivnim umjetničkim i drugim kreativnim izričajima, bez obzira na to jesu li te aktivnosti tržišno ili netržišno usmjerene, neovisno o vrsti strukture koja ih provodi te načinu financiranja te strukture. Te aktivnosti uključuju razvoj vještina i talenata koji mogu stvarati inovacije, bogatstvo i radna mjesta ostvarenjem društvene i gospodarske vrijednosti, među ostalim upravljanjem intelektualnim vlasništvom. Također se odnose na razvoj, produkciju, širenje i očuvanje robe i usluga koje sadrže kulturni, umjetnički ili drugi kreativni izričaj te povezane funkcije kao što su obrazovanje i upravljanje. Kulturni i kreativni sektori obuhvaćaju između ostalog arhitekturu, arhive, umjetnost, knjižnice i muzeje, umjetničke zanate, audiovizualni sektor (uključujući film, televiziju, softver, videoigre, multimediju i snimljenu glazbu), materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, dizajn, proizvodnju luksuznih proizvoda i modnu industriju temeljene na kreativnosti, festivale, glazbu, književnost, scenske umjetnosti, knjige i nakladništvo (novine i časopise), radio, likovne umjetnosti i reklame. |
(Radi usklađenja numeriranja točaka u Prilogu, točke iz Priloga I. – točke 6. – stavka 1. – točaka 7., 8. i 9. bit će ponovno numerirane u kasnijoj fazi postupka.)
Amandman 138
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 7. – stavak 2. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kreativnost i kulturna raznolikost Europljana ovise o otpornosti i snazi kulturnog i kreativnog sektora. Međutim, ti se sektori, a posebno audiovizualni ili glazbeni sektor, suočavaju s nizom izazova proizišlih iz veće konkurencije globalnih dionika i digitalizacije. |
Kreativnost i kulturna raznolikost Europljana ovise o otpornosti i snazi kulturnih i kreativnih sektora i industrije. Međutim, ti se sektori suočavaju s nizom izazova proizišlih iz veće konkurencije globalnih dionika i digitalizacije. |
Amandman 139
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 7. – stavak 2. – alineja 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— Producenti, distributeri, radiotelevizijske kuće, kina i sve vrste kulturnih organizacija moraju biti inovativni kako bi privukli nove naraštaje publike. |
— Producenti, stvaraoci, distributeri, radiotelevizijske kuće, kina i sve vrste kulturnih organizacija i poduzeća moraju biti inovativni kako bi privukli novu i proširili svoju publiku te razvijati nove procese, usluge, sadržaje i prakse koje donose društvenu vrijednost. |
Amandman 140
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 7. – stavak 2. – alineja 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— Nedostatak poduzetništva i transverzalnih vještina u kulturnoj i kreativnoj industriji28 utječe i na nove podsektore i na one koji su već zreli, ali prolaze kroz dubinsku digitalnu transformaciju. Te su vještine potrebne za inovacije i ključne s obzirom na promjene na tržištu rada s kojima se taj sektor suočava. |
— Nedostatak poduzetništva i transverzalnih vještina u kulturnim i kreativnim sekorima28 utječe i na nove podsektore i na one koji su već zreli, ali prolaze kroz dubinsku digitalnu transformaciju. Te su vještine potrebne za inovacije i ključne s obzirom na promjene na tržištu rada s kojima se taj sektor suočava. |
__________________ |
__________________ |
28 Kulturni i kreativni programi na europskim sveučilištima uglavnom su usmjereni na samu kreativnost pa osobe koje diplomiraju na takvim studijima nisu uvijek spremne za ulazak na moderno tržište rada jer im nedostaju transverzalne vještine (npr. poduzetništvo, digitalne vještine, financijsko upravljanje). Kad je riječ o visokim učilištima, EU zaostaje za SAD-om u komunikacijskim i medijskim studijskim programima (iako sveučilišta u EU-u postižu bolje rezultate u tradicionalnijim disciplinama kao što su umjetnost, dizajn ili scenska umjetnost). |
28 Kulturni i kreativni programi na europskim sveučilištima uglavnom su usmjereni na samu kreativnost pa osobe koje diplomiraju na takvim studijima nisu uvijek spremne za ulazak na moderno tržište rada jer im nedostaju transverzalne vještine (npr. poduzetništvo, digitalne vještine, financijsko upravljanje). Kad je riječ o visokim učilištima, EU zaostaje za SAD-om u komunikacijskim i medijskim studijskim programima (iako sveučilišta u EU-u postižu bolje rezultate u tradicionalnijim disciplinama kao što su umjetnost, dizajn ili scenska umjetnost). Kulturna baština važan je izvor inovacija koji nudi dobar povrat ulaganja i znatne gospodarske prihode. |
Amandman 141
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 7. – stavak 2. – alineja 3.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
- Kulturna baština važan je izvor inovacija koji nudi dobar povrat ulaganja i znatne gospodarske prihode, ali njezin potencijal još je neiskorišten. Može imati velike koristi od ZZI-ja u području kulturnih i kreativnih sektora i industrije jer služi kao katalizator za održivu obnovu temeljenu na baštini i neophodan poticaj za obrazovanje i cjeloživotno učenje, poticanje suradnje i socijalne kohezije. |
Amandman 142
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 7. – stavak 3. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Društveni izazovi povezani s europskim identitetom i kohezijom mogu se općenito opisati kao nedostatak „mostova” koji bi povezivali različite dijelove društva, uključujući različita geografska područja. Među njima su pitanja povezana sa socijalnom isključenošću, potreba za uspostavom bližih međukulturnih veza i razvojem osjećaja zajedničke pripadnosti na temelju naše kulturne raznolikosti i zajedničke baštine koja se može ispuniti većim angažmanom zajednice, inovacijama u dizajnu, arhitekturi i korištenju javnih prostora te socijalnim inovacijama koje se temelje na kulturi. Riječ je prije svega o sljedećim izazovima: |
Društveni izazovi povezani s europskim identitetom i kohezijom mogu se općenito opisati kao nedostatak „mostova” koji bi povezivali različite dijelove društva, uključujući različita geografska područja. Među njima su pitanja povezana sa socijalnom isključenošću, potreba za uspostavom bližih međukulturnih veza, zaštitom jezične raznolikosti, uključujući manjinske jezike, te razvojem osjećaja zajedničke pripadnosti na temelju naše kulturne raznolikosti i zajedničke baštine koja se može ispuniti većim angažmanom zajednice, inovacijama u dizajnu, arhitekturi i korištenju javnih prostora te društvenim inovacijama koje se temelje na kulturi. Riječ je prije svega o sljedećim izazovima: |
Amandman 143
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 7. – stavak 3. – alineja 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— Suradnja među istraživačima te između istraživača i industrije ograničena je, rad u području istraživanja i razvoja nije dovoljno koordiniran te nema dovoljno razmjene metoda, rezultata i najbolje prakse. Osim toga, većina istraživanja u tom sektoru nije prevedena, pa dolazi do ponavljanja istraživanja jer istraživači često ne znaju da se projekti slični njihovima već provode. |
— Suradnja među istraživačima te između istraživača i industrije, javnih organizacija i organizacija trećeg sektora, ograničena je, rad u području istraživanja i razvoja nije dovoljno koordiniran te nema dovoljno razmjene metoda, rezultata i najbolje prakse. Osim toga, većina istraživanja u kulturnim i kreativnim sektorima i industriji nije prevedena, pa dolazi do ponavljanja istraživanja jer istraživači često ne znaju da se projekti slični njihovima već provode. |
Amandman 144
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 7. – stavak 3. – alineja 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— Znatan udio regionalnih prioriteta pametne specijalizacije u Europi odnosi se na kulturu iz različitih perspektiva (npr. kulturnu baštinu, kreativnu industriju itd.). S obzirom na važnost kulture i kreativnosti u gospodarskom i socijalnom razvoju gradova i regija te na njihovu sposobnost da doprinesu smanjenju razlika u Europi, ZZI u području kulturne i kreativne industrije ima velik potencijal. |
— Znatan udio regionalnih prioriteta pametne specijalizacije u Europi odnosi se na kulturu iz različitih perspektiva (npr. kulturnu baštinu, kreativnu industriju itd.). S obzirom na važnost kulture i kreativnosti u gospodarskom i socijalnom razvoju gradova i regija te na njihovu sposobnost da doprinesu smanjenju razlika u Europi, ovaj ZZI ima velik potencijal. |
Amandman 145
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 7. – stavak 4. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Izazovi povezani sa zapošljavanjem, gospodarskom otpornosti i pametnim rastom u Europi uključuju gospodarska pitanja kao što su nezaposlenost (osobito nezaposlenost mladih) i globalna konkurencija. |
Trenutačni izazovi povezani sa zapošljavanjem, gospodarskom otpornosti i pametnim rastom u Europi uključuju socioekonomska pitanja kao što su rješavanje pitanja nezaposlenosti (osobito nezaposlenosti mladih), poboljšanje vještina i radnih uvjeta te suočavanje s globalnom konkurencijom. |
Amandman 146
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 7. – stavak 4. – alineja 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— Digitalizacija i globalizacija izazov su za europske industrije i snažno utječu na načine na koje umjetnici proizvode i distribuiraju svoja djela i povezuju se s publikom. Krah tržišta DVD-a, nova očekivanja potrošača i nezaustavljiva snaga američkih studija u paru s rastom globalnih digitalnih divova kao što su Amazon, iTunes, Google i Netflix utjecali su na tradicionalni lanac vrijednosti. |
— Na europske industrije snažno utječu globalizacija, digitalizacija i tehnološke inovacije. Ti su događaji promijenili načine na koje umjetnici proizvode i distribuiraju svoja djela i povezuju se s publikom. Mijenjaju tradicionalne poslovne modele u kulturnoj i kreativnoj industriji, a do temelja su izmijenili očekivanja i ponašanje potrošača. Krah tržišta koja prodaju fizičku robu, kao što su CD-i i DVD-i, u paru s rastom globalnih digitalnih pružatelja sadržaja kao što su Amazon, Alibaba, iTunes, Google i Netflix te sve većom snagom neeuropskih poduzeća za produkciju sadržaja, snažno su utjecali na tradicionalni lanac vrijednosti. |
Amandman 147
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 7. – stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Naposljetku, uloga Europe kao globalnog dionika uključuje potrebu za boljim širenjem kulturnog sadržaja koji nastaje u Europi. Europa treba ostati konkurentna u globalnoj digitalnoj utrci u stvaranju novih tehnologija (npr. umjetna inteligencija, internet stvari, lanci blokova) za koje je kulturna i kreativna industrija važan proizvođač sadržaja, proizvoda i usluga. Osim toga, na globalnoj razini kulturna i kreativna industrija (npr. dizajn, arhitektura itd.) aktivno doprinose održivom razvoju i potiču zelene inovacije, a kulturni sadržaji (književnost, film i umjetnost) mogu skretati pozornost na ekološke probleme i utjecati na javno mnijenje. |
Naposljetku, uloga Europe kao globalnog dionika uključuje potrebu za boljim širenjem europskog kulturnog sadržaja. Europa treba ostati konkurentna u globalnoj digitalnoj utrci u stvaranju novih tehnologija (npr. umjetna inteligencija, internet stvari, lanci blokova) za koje su kulturni i kreativni sektori i industrija važan proizvođač sadržaja, proizvoda i usluga. Osim toga, na globalnoj razini kulturni i kreativni sektori i industrija (npr. dizajn, arhitektura itd.) aktivno doprinose održivom razvoju i potiču zelene inovacije, a kulturni sadržaji (književnost, film i umjetnost) mogu skretati pozornost na ekološke probleme i utjecati na javno mnijenje. |
Amandman 148
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 8. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
ZZI EIT-a u području kulturne i kreativne industrije svojim će cjelovitim i integriranim pristupom pomoći u svladavanju opisanih izazova. Budući da će obuhvatiti gotovo sve aspekte naše svakodnevice, društva i gospodarstva, imat će velik gospodarski i društveni učinak te stvarati strateške prilike za gospodarske, tehnološke i socijalne inovacije. |
ZZI EIT-a u području kulturnih i kreativnih sektora i industrije svojim će cjelovitim i integriranim pristupom pomoći u svladavanju opisanih izazova. Budući da će obuhvatiti gotovo sve aspekte naše svakodnevice, društva i gospodarstva, imat će velik gospodarski i društveni učinak te stvarati strateške prilike za gospodarske, tehnološke i socijalne inovacije. Također će biti ključan za učvršćenje znanja i trajno učenje, koje će visokoškolskim ustanovama za umjetnost omogućiti važnu ulogu u razvoju hibridnih kompetencija i poduzetničkog načina razmišljanja koji odgovaraju potrebama te industrije. |
Amandman 149
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 8. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Inovacije koje se temelje na kulturi i kreativnosti jačaju europsku konkurentnost i izravno, osnivanjem novih poduzeća i otvaranjem radnih mjesta, i neizravno, stvaranjem međusektorskih koristi za šire gospodarstvo, poboljšavanjem kvalitete života i povećanjem privlačnosti Europe. Kulturna i kreativna industrija sve se više smatra novim izvorom pametnog, održivog i uključivog rasta i radnih mjesta jer u EU-u već zapošljava više od 12 milijuna ljudi, što je 7,5 % zaposlenih u cijelom našem gospodarstvu. |
Inovacije koje se temelje na kulturi i kreativnosti jačaju europsku konkurentnost i izravno, osnivanjem novih poduzeća i otvaranjem radnih mjesta, i neizravno, stvaranjem međusektorskih koristi za šire gospodarstvo, poboljšavanjem kvalitete života i povećanjem privlačnosti Europe. Kulturni i kreativni sektori (npr. kulturna baština i umjetnost) sve se više smatraju novim izvorom pametnog, održivog i uključivog rasta i radnih mjesta. Ti sektori već zapošljavaju više od 12 milijuna ljudi u Uniji, što je više od 7,5 % zaposlenih u cijelom našem gospodarstvu. Kulturna baština jedna je od ključnih sastavnica kulturnih i kreativnih sektora te uvelike doprinosi atraktivnosti europskih regija, gradova i ruralnih područja. Jedan je od pokretača ulaganja privatnog sektora, privlačenja talenata, nesputanog osnivanja poduzeća te izravnog i neizravnog otvaranja radnih mjesta. |
Amandman 150
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 8. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Doprinos kulture i kreativnosti inovacijama nije ograničen na izravni učinak te industrije jer su sve češći pokretači inovacija općenito netehnološki čimbenici kao što su kreativnost, dizajn i novi organizacijski procesi ili poslovni modeli. Konkretnije, kulturna i kreativna industrija sa specifičnim lancima vrijednosti (npr. glazba, dizajn, moda, audiovizualni sektor, videoigre, arhitektura...) imaju velik inovacijski kapacitet u gospodarskom smislu te mogu potaknuti inovacije u drugim gospodarskim sektorima. |
Doprinos kulture i kreativnosti inovacijama sve češće pokreću netehnološki čimbenici kao što su kreativnost, dizajn i novi organizacijski procesi ili poslovni modeli. Konkretnije, ti sektori sa specifičnim lancima vrijednosti (npr. glazba, dizajn, moda, audiovizualni sektor, videoigre, arhitektura...) imaju velik inovacijski kapacitet u gospodarskom smislu te mogu potaknuti inovacije u drugim gospodarskim sektorima. |
Amandman 151
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 8. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kultura i sudjelovanje u kulturnim aktivnostima izravno utječu na dobrobit građana. Kulturna i kreativna industrija jača društvene vrijednosti kao što su identitet, demokracija i sudjelovanje u zajednici. Kultura ima velik potencijal da ojača osjećaj pripadnosti Europi, gdje se raznolikost smatra prednošću. To je presudno za otpornost, socijalni pristup, socijalnu koheziju, borbu protiv radikalizacije, rodnu ravnopravnost, svladavanje europskih političkih nesigurnosti i ispunjenje potrebe za jedinstvom. |
Kultura i sudjelovanje u kulturnim aktivnostima izravno utječu na dobrobit građana. Kultura ima velik potencijal da ojača osjećaj pripadnosti Europi, gdje se raznolikost smatra prednošću. To je presudno za otpornost, socijalni pristup, socijalnu koheziju, borbu protiv radikalizacije i rodnu ravnopravnost. |
Amandman 152
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 8. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Doprinos kulture i kreativnosti inovacijama nije ograničen na izravni učinak te industrije jer su sve češći pokretači inovacija općenito netehnološki čimbenici kao što su kreativnost, dizajn i novi organizacijski procesi ili poslovni modeli. Konkretnije, kulturna i kreativna industrija sa specifičnim lancima vrijednosti (npr. glazba, dizajn, moda, audiovizualni sektor, videoigre, arhitektura...) imaju velik inovacijski kapacitet u gospodarskom smislu te mogu potaknuti inovacije u drugim gospodarskim sektorima. |
Doprinos kulture i kreativnosti inovacijama sve češće pokreću netehnološki čimbenici kao što su kreativnost, dizajn i novi organizacijski procesi ili poslovni modeli. Konkretnije, ti sektori sa specifičnim lancima vrijednosti (npr. glazba, dizajn, moda, audiovizualni sektor, videoigre, arhitektura...) imaju velik inovacijski kapacitet u gospodarskom smislu te mogu potaknuti inovacije u drugim gospodarskim sektorima. |
Amandman 153
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 8. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kultura i sudjelovanje u kulturnim aktivnostima izravno utječu na dobrobit građana. Kulturna i kreativna industrija jača društvene vrijednosti kao što su identitet, demokracija i sudjelovanje u zajednici. Kultura ima velik potencijal da ojača osjećaj pripadnosti Europi, gdje se raznolikost smatra prednošću. To je presudno za otpornost, socijalni pristup, socijalnu koheziju, borbu protiv radikalizacije, rodnu ravnopravnost, svladavanje europskih političkih nesigurnosti i ispunjenje potrebe za jedinstvom. |
Kultura i sudjelovanje u kulturnim aktivnostima izravno utječu na dobrobit građana. Kultura ima velik potencijal da ojača osjećaj pripadnosti Europi, gdje se raznolikost smatra prednošću. To je presudno za otpornost, socijalni pristup, socijalnu koheziju, borbu protiv radikalizacije i rodnu ravnopravnost. |
Amandman 154
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 8. – stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
ZZI EIT-a u području kulturne i kreativne industrije poticat će prilike za umrežavanje, suradnju, zajedničko stvaranje i prijenos znanja među sektorima obrazovanja, istraživanja i poslovanja, i unutar kulturnog i kreativnog sektora i s drugim društvenim i gospodarskim sektorima. Pokrenut će inicijative s pristupom „odozdo prema gore” i „odozgo prema dolje” na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a. Razvit će potrebne okvirne uvjete za stvaranje i unapređenje novih pothvata u području inovativnih ekosustava. Za istraživače i studente različitih disciplina (uključujući umjetnost, društvene i humanističke znanosti, poduzetništvo te primijenjene i tehničke znanosti) te poduzetnike iz kulturne i kreativne industrije i drugih sektora ZZI će osigurati znanje i vještine potrebne za stvaranje inovativnih rješenja i njihovo pretvaranje u nove poslovne prilike. Omogućit će daljnje uzajamno obogaćivanje s drugim gospodarskim i industrijskim sektorima te djelovati kao akcelerator za inovacije. |
ZZI EIT-a u području kulturnih i kreativnih sektora i industrije poticat će prilike za umrežavanje, suradnju, zajedničko stvaranje i prijenos znanja među sektorima obrazovanja, istraživanja, poslovanja, javnim organizacijama i organizacijama trećeg sektora, i unutar kulturnog i kreativnog sektora i s drugim društvenim i gospodarskim sektorima. Pokrenut će inicijative s pristupom „odozdo prema gore” i „odozgo prema dolje” na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a. Razvit će potrebne okvirne uvjete za stvaranje i unapređenje novih pothvata u području inovativnih ekosustava. Za istraživače i studente različitih disciplina (uključujući umjetnost, društvene i humanističke znanosti, poduzetništvo te primijenjene i tehničke znanosti) te poduzetnike iz kulturne i kreativne industrije i drugih sektora ZZI će osigurati znanje i vještine potrebne za stvaranje inovativnih rješenja i njihovo pretvaranje u nove kulturne, društvene i poslovne prilike. Omogućit će daljnje uzajamno obogaćivanje s drugim gospodarskim i industrijskim sektorima te djelovati kao akcelerator za inovacije. |
Amandman 155
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 9. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
ZZI u području kulturne i kreativne industrije bio bi komplementaran s nizom drugih inicijativa Unije i država članica. Glavne očekivane sinergije na razini EU-a prikazane su u nastavku. |
ZZI u području kulturnih i kreativnih sektora i industrije bio bi komplementaran s nizom drugih inicijativa Unije i država članica. Glavne očekivane sinergije na razini EU-a prikazane su u nastavku. |
Amandman 156
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 9. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Očekuje se da će ZZI u području kulturne i kreativne industrije uspostaviti snažne sinergije s relevantnim inicijativama politike u okviru Obzora Europa, a posebno njegova stupa II. s klasterom [uključivo i sigurno društvo] i njegovim područjima intervencije povezanima s kulturnom baštinom i demokracijom. Budući ZZI mogao bi osigurati vrijedne horizontalne ulazne podatke za različite aktivnosti koje će se provoditi u okviru klastera [digitalizacija i industrija], posebno u području proizvodnih tehnologija, u kojem potreba za razvojem novih proizvoda uvelike ovisi o kulturnoj i kreativnoj industriji. Osim toga, taj bi ZZI mogao bi učinkovito dopunjavati druge dijelove programa Obzor Europa, rad postojećeg ZZI-ja EIT Digital i djelovanja predviđena u drugim programima EU-a kao što su InvestEU, Digitalna Europa ili fondovi kohezijske politike. |
Očekuje se da će ZZI o kulturnim i kreativnim sektorima i industriji uspostaviti snažne sinergije s relevantnim inicijativama politike u okviru programa Obzor Europa, a posebno njegova stupa II. s klasterom [Kultura, kreativnost i uključivo društvo] i njegovim područjima intervencije povezanima s kulturnom baštinom i demokracijom. Budući ZZI mogao bi osigurati vrijedne horizontalne ulazne podatke za različite aktivnosti koje će se provoditi u okviru klastera [Digitalizacija, industrija i svemir], posebno u području proizvodnih tehnologija, u kojem potreba za razvojem novih proizvoda uvelike ovisi o kulturnim i kreativnim sektorima i industriji. Osim toga, taj ZZI mogao bi učinkovito dopunjavati druge dijelove programa Obzor Europa, rad postojećeg ZZI-ja EIT Digital i djelovanja predviđena u drugim programima EU-a kao što su InvestEU, Erasmus, Kreativna Europa, Digitalna Europa ili fondovi kohezijske politike. |
Amandman 157
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 9. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Novi program Kreativna Europa bit će vrlo važan za aktivnosti budućeg ZZI-ja u području kulturne i kreativne industrije. U tom se programu biraju tematska područja i posebni pozivi povezani s nekima od spomenutih izazova s kojima se taj sektor suočava (npr. vještine i zapošljavanje kreativaca, poslovni modeli itd.) te je potrebno razviti snažne sinergije i komplementarnosti. Također u okviru programa Kreativna Europa, a u kontekstu ograničenog pristupa financiranju za kulturni i kreativni sektor, mogu se očekivati sinergije s Instrumentom jamstva za kulturni i kreativni sektor, financijskim mehanizmom za potporu širenju kulturnih i kreativnih projekata pružanjem usluga osiguranja financijskim posrednicima. |
Novi program Kreativna Europa bit će vrlo važan za aktivnosti ovog ZZI-ja. U tom se programu biraju tematska područja i posebni pozivi povezani s nekima od spomenutih izazova s kojima se taj sektor suočava (npr. vještine i zapošljavanje kreativaca, poslovni modeli itd.) te je potrebno razviti snažne sinergije i komplementarnosti. Također u okviru programa Kreativna Europa, a u kontekstu ograničenog pristupa financiranju za kulturni i kreativni sektor, mogu se očekivati sinergije s Instrumentom jamstva za kulturni i kreativni sektor, financijskim mehanizmom za potporu širenju kulturnih i kreativnih projekata pružanjem usluga osiguranja financijskim posrednicima. |
Amandman 158
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 1. – točka 9. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Preko platforme za strategiju pametne specijalizacije u području industrijske modernizacije utvrđen je niz strategija u području istraživanja i inovacija koje su usmjerene na kulturnu i kreativnu industriju te razmatraju uključivanje velikog broja poduzetničkih dionika kako bi se stvorile nove poveznice među lokalnim resursima, potencijalnim tržištima i društvenim izazovima. Promicanje novih partnerstava među istraživačkim organizacijama, poduzećima i javnim tijelima jedna je od glavnih stavki u strategijama pametne specijalizacije, što zahtijeva uspostavu novih platformi za suradnju. |
Preko platforme za strategiju pametne specijalizacije u području industrijske modernizacije utvrđen je niz strategija u području istraživanja i inovacija koje su usmjerene na kulturne i kreativne sektore i industriju te razmatraju uključivanje velikog broja poduzetničkih dionika kako bi se stvorile nove poveznice među lokalnim resursima, potencijalnim tržištima i društvenim izazovima. Promicanje novih partnerstava među istraživačkim organizacijama, poduzećima i javnim tijelima jedna je od glavnih stavki u strategijama pametne specijalizacije, što zahtijeva uspostavu novih platformi za suradnju. |
Amandman 159
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
ZZI EIT-a u području kulturne i kreativne industrije najprimjereniji je za suočavanje s opisanim velikim gospodarskim i društvenim izazovima. Kreativnost je ključan pokretač inovacija, a ZZI u tom području ima kapacitet za oslobađanje potencijala kreativnosti temeljene na kulturi i za doprinos jačanju europske konkurentnosti i pametnog rasta. |
ZZI EIT-a u području kulturnih i kreativnih sektora i industrije najprimjereniji je za suočavanje s opisanim velikim gospodarskim i društvenim izazovima. Kreativnost je ključan pokretač inovacija, a ZZI u području kulturnih i kreativnih sektora i industrije ima kapacitet za oslobađanje potencijala umjetničke kreativnosti temeljene na kulturi i za doprinos jačanju europske konkurentnosti, održivosti, blagostanja i pametnog rasta. |
Amandman 160
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – tablica
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
ZZI EIT-za kulturnu i kreativnu industriju činit će sljedeće: |
Briše se. |
smanjiti rascjepkanost inovacijskog okruženja kulturnog i kreativnog sektora poticanjem stvaranja inovacijskih ekosustava koji će povezati dionike i mreže među sektorima i disciplinama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a, |
|
osposobiti sljedeći naraštaj inovatora u sektorima kulturne i kreativne industrije tako da im osigura poduzetničke i tehničke vještine potrebne za uspjeh u izrazito promjenjivom okruženju, |
|
doprinijeti razvoju odgovarajućih okvirnih uvjeta za transformaciju ideja u nov tehnološki razvoj i socijalne inovacije koji će poboljšati kvalitetu života građana EU-a i donijeti im koristi, |
|
poticati stvaranje i razvoj novih pothvata u kulturnom i kreativnom sektoru mobilizacijom ulaganja i dugoročnim obvezama iz poslovnog sektora, |
|
ostvariti sinergije s postojećim ZZI-jima i drugim europskim partnerstvima, programima i inicijativama kako bi poticali inovacije i izvan kulturne i kreativne industrije, u drugim gospodarskim sektorima, |
|
iskoristiti kreativnost i kulturnu raznolikost Europljana za jačanje položaja EU-a kao globalnog dionika u kulturnoj i kreativnoj industriji. |
|
Amandman 161
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
6.a Prilog 1.B.a |
|
Informativni članak o zajednici znanja i inovacija za „vodne, morske i pomorske sektore i ekosustave” („ZZI za vodu”) |
|
(1) Integrirani pristup |
|
Integrirani pristup jednom od ključnih ekonomskih, okolišnih i socijalnih izazova pred vodnim, morskim i pomorskim sektorima i ekosustavima Unije obuhvaća širok raspon tradicionalnih i novih gospodarskih sektora, koji su neodvojivo povezani s prirodnim ekosustavima koji su pod pritiskom. To će polje imati ključnu ulogu u ostvarivanju klimatski neutralne, održive i konkurentne Europe do 2050. s obzirom na to da nove tehnologije i potreba za dekarbonizacijom gospodarstva ne bi smjele dovesti do daljnjeg povećanja upotrebe i iskorištavanja morskih i vodnih resursa te pogoršanja stanja ekosustava. Mora, oceani i unutarnje vode imaju središnju ulogu u klimatskim procesima, u području ljudskog zdravlja i dobrobiti, u opskrbi hranom, ključnim uslugama ekosustava, obnovljivim izvorima energije i drugim resursima te očuvanju biološke raznolikosti. |
|
Izazov kod „ZZI-ja za vodu” bit će pretvaranje degradacije slatkovodnih i morskih ekosustava u priliku za konkurentno i održivo kružno plavo gospodarstvo. Tom se izazovu može pristupiti samo na multidisciplinaran i integriran način kojim se sagledavaju međusobne poveznice između vode, s jedne strane, te klime, zaštite i obnove ekosustava, hrane, zemljišta, društva, energije i ostalog, s druge strane. „ZZI za vodu” mogao bi se uskladiti sa sljedećim stupovima koji potpuno prate usmjerenje prema prvom strateškom planu programa Obzor Europa1a: |
|
(a) očuvanje i obnova morske biološke raznolikosti i vodnih ekosustava |
|
(b) dovoljna dostupnost, kvaliteta i sigurnost vode |
|
(c) održivo planiranje resursa unutarnjih voda, obalnih i morskih resursa te održivo upravljanje istima |
|
(d) doprinos sigurnosti hrane i ishrane |
|
(e) razvoj plavog gospodarstva. |
|
(2) Važnost i učinak |
|
„ZZI za vodu” – sa svojim holističkim i integriranim pristupom – pomoći će u svladavanju izazova iz točke 1., realizaciji prioriteta Unije te će pomoći Uniji da ostvari ciljeve održivog razvoja. Pod geslom „znanost koja nam treba za oceane kakve želimo”, UN će u razdoblju od 2021. do 2030. provoditi inicijativu „desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj”1d. „ZZI za vodu” trebao bi biti dio te svjetske zajednice UN-a. Usto bi „ZZI za vodu” mogao doprinijeti većem broju ciljeva održivog razvoja, osobito cilju br. 6 „Čista voda i sanitarni uvjeti”, cilju br. 11 „Održivi gradovi i zajednice”, cilju br. 13 „Klimatska politika” i cilju br. 14 „Život pod vodom”. Izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o oceanima i kriosferi (2019.)1e pruža pouzdane dokaze o zlokobnim događajima koji prijete i zbog kojih je potrebno hitno djelovanje: treba što prije ekosustave učiniti otpornijima smanjenjem učinaka te postojećih i novih stresora te se prilagoditi ekstremnim događajima uzrokovanima razinom mora i obalnim opasnostima. |
|
Prema najnovijim podacima iz 2017., postojeći sektori plavog gospodarstva zapošljavali su više od četiri milijuna ljudi u Uniji, ostvarili su 658 milijardi EUR prometa, a bruto dodana vrijednost iznosila je 180 milijardi EUR1f. To ne uključuje sektore plavog gospodarstva u nastanku, kao što su plava energija, plavo biogospodarstvo i biotehnologija, koji nude velik potencijal za rast i zapošljavanje, posebno u području energije iz obnovljivih izvora. Osim toga, postoje čvrsti dokazi da istraživanje mora i poučavanje o moru imaju pozitivan gospodarski učinak na lokalna obalna gospodarstva. Činjenica da gotovo 45 % stanovništva Unije (214 milijuna ljudi) živi u obalnim regijama sama po sebi ukazuje na važnost i mogući utjecaj „ZZI-ja za vodu”. |
|
„ZZI za vodu” u potpunosti je uključen u nove političke ciljeve Unije, kako je opisano u europskom zelenom planu. Stoga Unija treba hitno stvoriti sljedeću generaciju istraživača, inovatora i poduzetnika u tom području. Jedinstvena integracija obrazovanja, tehnologije i inovacija u EIT-ov model trokuta znanja doprinijet će tim krovnim i ambicioznim ciljevima Unije. Pomoći će da se do 2030. osigura potpuno prepoznavanje, pokretanje i iskorištavanje potencijala oceana, mora i kopnenih voda, njihovih ekosustava i gospodarstava za poticanje zdravog planeta, osobito izgradnjom ljudskih kapaciteta te pojačanim istraživanjem i inovacijama za zaštitu i obnovu ekosustava. Kako je prikazano u procjeni učinka za prijedlog EIT-a, „ZZI za vodu” ne ograničava se na određeni gospodarski sektor, već je potreban mnogim sektorima i cijelom ekološkom ekosustavu za ostvarenje održivog napretka1g. |
|
Također će doprinijeti prioritetima navedenima u Komunikaciji o europskom zelenom planu1h iz siječnja 2020., a osobito: |
|
– strategiji „od polja do stola” |
|
– „akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla” |
|
– „inicijativama za povećanje kapaciteta unutarnjih plovnih putova i bolje upravljanje njima” |
|
– „strategiji EU-a za bioraznolikost”. |
|
(3) Sinergije i komplementarnosti s postojećim inicijativama |
|
„ZZI za vodu” neće samo uspostaviti najveće moguće sinergije s relevantnim političkim inicijativama Unije i u okviru programa Obzor Europa, nego će i na međunarodnoj razini djelovati usporedno s relevantnim inicijativama UN-a i mjerama za ostvarenje ciljeva održivog razvoja. |
|
Kad je riječ o političkim inicijativama Unije, „ZZI za vodu” neće biti usklađen samo s prioritetima utvrđenima u Okvirnoj direktivi o vodama, Okvirnoj direktivi o pomorskoj strategiji i Direktivi o prostornom planiranju morskog područja. Doprinijet će i prioritetima navedenima u Komunikaciji o europskom zelenom planu1i, a posebno strategiji „od polja do stola”, „akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla”, „inicijativama za povećanje kapaciteta unutarnjih plovnih putova i bolje upravljanje njima” te strategiji Unije za bioraznolikost. |
|
Neke regionalne strategije pametne specijalizacije utvrdile su niz strategija u području istraživanja i inovacija koje su usmjerene na morsku i vodnu industriju te istražuju kako uključivanjem velikog broja poduzetnika stvoriti nove poveznice među lokalnim resursima, potencijalnim tržištima i društvenim izazovima. „ZZI-ja za vodu” trebao bi to smatrati prednošću pri odabiru predanih zahtjeva za kolokacijske i inovacijske centre, a osigurat će se i maksimalna interakcija s relevantnim regionalnim tijelima. |
|
Kad je riječ o poddijelovima programa Obzor Europa, moraju se osigurati očite komplementarnosti i izbjegavati dupliciranja, osobito s: |
|
– područjem misije za „zdrave oceane, mora, obalne i unutarnje vode” |
|
– sveobuhvatnim partnerstvom za „klimatski neutralno, održivo i produktivno plavo gospodarstvo” |
|
– klasterima u II. stupu |
|
– inicijativama za zajedničku izradu programa (JPI), osobito „JPI za vodu” i „JPI za oceane” |
|
– istraživačkim infrastrukturama |
|
– EIC-om i EIB-om oko prihvaćanja obećavajućih inovacija. |
|
Posljednjih godina EIB ima doista važnu ulogu u pomaganju javnom i privatnom sektoru da izgrade održivo plavo gospodarstvo. Povećao je zajmove za projekte u području istraživanja i inovacija u plavom gospodarstvu. Na primjer, EIB je među prvima davao zajmove za projekte odobalnih vjetroelektrana i pomogao je u financiranju oko 40 % svih kapaciteta sektora energije vjetra u Uniji1j. |
|
(4) Zaključak |
|
„ZZI za vodu” najprimjereniji je za suočavanje s velikim gospodarskim, okolišnim i društvenim izazovima opisanima u ovom Prilogu. Ovaj „ZZI za vodu” osobito je potreban za izgradnju ljudskih kapaciteta, pronalaženje inovativnih rješenja za zaštitu i obnovu ekosustava te provođenje planova u djelo. |
|
„ZZI za vodu” će: |
|
– promicati integrirani i multidisciplinarni pristup suradnjom među visokim učilištima, istraživačkim organizacijama, inovativnim poduzećima, javnim organizacijama i organizacijama iz trećeg sektora kako bi se osiguralo da Unija do 2050. postane klimatski neutralna, održiva i konkurentna; |
|
– povezivati aktere i mreža u raznim sektorima i disciplinama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te razini Unije, osobito utvrđivanjem relevantnih strategija pametne specijalizacije u području istraživanja i inovacija (RIS3) i drugih regionalnih strategija koje uključuju sektore „plavog gospodarstva”; |
|
– osposobiti i razviti sljedeći naraštaj istraživača i inovatora u sektorima plavog gospodarstva na način da im osigura neophodne poduzetničke i tehnološke vještine potrebne za održiv i konkurentan razvoj. To će obuhvaćati uzajamno priznate i besplatne obrazovne module, kao i dugoročni plan za razvoj ljudskih resursa; |
|
– doprinijeti razvoju odgovarajućih okvirnih uvjeta za pretvorbu ideja u nova tehnološka postignuća i socijalne inovacije te njihovoj tržišnoj primjeni radi poboljšanja kvalitete života i stvaranja koristi za građane Unije; |
|
– ostvariti sinergiju s drugim postojećim partnerstvima u Uniji, misijama programa Obzor Europa, inicijativama za zajedničku izradu programa, EIC-om i EIB-om radi širenja inovacija, omogućavanja održivog prosperiteta drugih sektora te šire tržišne primjene i društvenog prihvaćanja inovativnih rješenja; |
|
– učvrstiti položaj Unije kao globalnog igrača u području znanosti o oceanima i pomorske sigurnosti, upravljanja unutarnjim vodama te zaštite i obnove ekosustava. |
|
__________________ |
|
1a https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/research_and_innovation/strategy_on_research_and_innovation/documents/ec_rtd_orientations-he-strategic-plan_122019.pdf |
|
1b Vidi „The blue economy report 2019” (Izvješće o plavom gospodarstvu za 2019.), str. 28. |
|
1c U skladu s područjem intervencije 4.4 koje je opisano u Usmjerenjima prema strateškom planu za Obzor Europa. |
|
1d https://www.oceandecade.org/ |
|
1e https://www.ipcc.ch/srocc/ |
|
1f Vidi „The blue economy report 2019” (Izvješće o plavom gospodarstvu za 2019.), str. 7. |
|
1g https://ec.europa.eu/education/sites/education/files/document-library-docs/impact-assessment-swd-330-final.pdf |
|
1h https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52019DC0640&from=EN |
|
1i https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52019DC0640&from=EN |
|
1j Vidi „The blue economy report 2019” https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/676bbd4a-7dd9-11e9-9f05-01aa75ed71a1/language-en/format-PDF/source-98228766 |
OBRAZLOŽENJE
Uvod
Otkad je osnovan 2008. godine, Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) i njegove zajednice znanja i inovacija (ZZI) imaju važnu ulogu u obogaćivanju inovacijskih ekosustava, osposobljavanju tisuća istraživača, stvaranju novih poduzeća te poboljšanju suradnje i prijenosa tehnologije između sveučilišta, istraživačkih institucija i privatnog sektora.
EIT je ključan za suočavanje s glavnim preprekama inovacijama u Uniji, ali tek treba doseći svoj puni potencijal. Ova revizija trebala bi se temeljiti na dosadašnjim postignućima, a istovremeno ispraviti aspekte i prilagoditi se novom kontekstu. S obzirom na digitalizaciju i konkurenciju iz drugih regija, Unija treba krenuti prema ostvarenju svih svojih ciljeva, uključujući „europski zeleni plan”, novim tempom i postati tehnološki suverena.
Posebnu pozornost treba posvetiti tematskom fokusu budućih ZZI-ja. Prioriteti EIT-a trebali bi ići ukorak s izazovima svog vremena. Smatramo da je kulturna i kreativna industrija, novi ZZI koji je Komisija predložila, vrlo obećavajuć, ali bismo isto tako željeli predložiti još jedan novi ZZI, o vodi, koji bi bio pokrenut 2025.
Načela
Ovaj nacrt izvješća temelji se na tri glavna načela koja se oslanjaju na razne mjere. Ta su načela ravnoteža, održivost i pojednostavnjenje.
Ravnoteža je nezaobilazna i sveobuhvatna dimenzija. Trenutačna geografska rasprostranjenost ZZI-ja i bespovratnih sredstava previše je koncentrirana, s velikim razlikama među zemljama, čak i među različitim regijama iste zemlje. Iako izvrsnost mora ostati glavni kriterij pri dodjeli sredstava, područja izvrsnosti postoje u cijeloj Europi, a ne samo u najbogatijim regijama polovice država članica. EIT mora biti instrument za izgradnju kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije te pokretač ujednačenijeg kruženja mozgova unutar Unije. Mora vrijediti i pravilo rodne ravnoteže. Ženama treba posvetiti posebnu pozornost u EIT-u i u okviru projekata i struktura ZZI-ja jer su one neiskorišteni talent ključan za transformaciju našeg gospodarstva. To vodi do gubitka talenta u europskom društvu, manje raznolikosti na radnom mjestu, nedovoljne zastupljenosti žena na vodećim položajima i potencijalna je prijetnja potrazi za znanstvenom izvrsnošću te stvaranju inovativnog poduzetništva i inovativnih poduzeća. Naposljetku, moramo ostvariti bolju ravnotežu između tri stupa trokuta znanja – obrazovanja, inovacija i istraživanja. ZZI-ji djeluju duž cijelog vrijednosnog lanca s određenim ciljem: promicanjem poduzetništva u različitim područjima stručnosti. Međutim, bez stvarne integracije obrazovanja, inovacija i istraživanja taj će zadatak uvijek ostati nedovršen. Posebno je potrebno više vrednovati obrazovanje ako želimo da EIT ostvari svoju ulogu, odnosno potakne institucionalnu transformaciju na visokim učilištima, stvori inovativno poduzetništvo, nova poduzeća i usluge.
Održivost je višedimenzionalna te sadrži financijske, socijalne, teritorijalne i ekološke aspekte. ZZI-ji moraju potaknuti vanjska ulaganja i postati financijski održivi nakon 15 godina, koliko će ih institucionalno financirati Unija. To je još uvijek izazov za postojeće ZZI-je, pa bi određena fleksibilnost u pogledu tog vremenskog okvira bila dobrodošla. Uklanjanjem geografskih razlika i nejednakosti, ne samo među državama članicama već i na njihovu teritoriju, djelovanjem na regionalnoj i lokalnoj razini, jača se teritorijalna održivost Unije. Razlog postojanja ZZI-ja je da se u svojim aktivnostima bave sadašnjim prioritetima EU-a, odnosno našim ekološkim pitanjima. Zato je predložen novi ZZI za vodu.
Načelo pojednostavnjenja sastoji se od usvajanja rješenja najprihvatljivijih korisnicima u svim dimenzijama: administrativnoj i financijskoj dimenziji te u strukturi samog EIT-a i njegovih ZZI-ja. Naša primarna briga mora biti interes primatelja bespovratnih sredstava i smanjenje njihova administrativnog opterećenja. Cilj nam je smanjiti složenost, dati prednost rezultatima i inovativnim postignućima te uskladiti pravila EIT-a i ZZI-ja s pravilima programa Obzor Europa.
Glavne mjere
1.) Ojačano visoko obrazovanje
Kako bi se poduzetnička kultura integrirala u sve dijelove društva, EIT-u je potrebna bolja ravnoteža u trokutu znanja, osobito povećanje kapaciteta visokih učilišta da stvaraju talente i nove kompetencije. To se može postići na uravnotežen, održiv i jednostavan način:
i. proširenjem redovnih visokoobrazovnih aktivnosti ZZI-ja. To podrazumijeva prekvalifikaciju i unapređenje vještina ljudskih resursa kroz cjeloživotno učenje, strukovno osposobljavanje, mentorstvo i sustavno korištenje besplatnih masovnih otvorenih internetskih tečajeva za što opsežnije širenje obrazovnih rezultata ZZI-ja. Suradnja s privatnim sektorom bit će ključna za stvarno poboljšanje našeg poslovnog i inovacijskog ekosustava;
ii. novom inicijativom, predloženom u obliku potpornog djelovanja radi jačanja inovacijskog kapaciteta visokih učilišta koja će biti sastavni dio poslovnih planova i proračuna ZZI-ja. Tu inicijativu za visoko obrazovanje izravno će provoditi sektorski ZZI-ji putem otvorenih i transparentnih poziva, a neće biti zasebna mjera potpore na razini EIT-a.
2.) Veća otvorenost, transparentnost i vidljivost
EIT i njegovi ZZI-ji sustavno objavljuju otvorene i transparentne pozive za odabir novih partnera, novih projekata i za uspostavu novih kolokacijskih centara. Potrebno je širiti informacije o tim pozivima i kriterijima odabira. Također predlažemo da se u svakoj državi članici u okviru nacionalnih kontaktnih točaka za Obzor Europa uspostavi mreža službenika za vezu zaduženih za EIT.
Konačno, kako bi se bolje razumjelo financiranje inovacija od strane EU-a, sva tijela koja provode stup „Inovativna Europa” iz programa Obzor Europa moraju bliskije surađivati. Tijekom preispitivanja EIT-a sredinom razdoblja ocjenjuje se izvedivost uspostave jedinstvene kontaktne točke za inovacije na razini EU-a.
3.) Veća geografska rasprostranjenost
Regionalni program za inovacije (RPI) bio je primarni alat za širenje geografske baze aktivnosti EIT-a i ZZI-ja. Ipak, njegov potencijal ostao je u velikoj mjeri neiskorišten, uglavnom zbog nedostatka sinergija i različitih pravila između strukturnih i investicijskih fondova i Okvirnog programa za istraživanja i inovacije. U sljedećem financijskom razdoblju RPI i nova mreža nacionalnih službenika za vezu mogu promicati uravnoteženije kruženje mozgova i geografsku rasprostranjenost unutar Unije, posebno:
– uvođenjem obveznog korištenja RPI-ja;
– korištenjem sinergije sa strukturnim i investicijskim fondovima kako bi se u okviru EIT-a uspostavili programi financiranja slični mjerama širenja iz Okvirnog programa za istraživanja i inovacije (instrumenti teaming, twinning i ERA-Chairs);
– poticanjem povratka visokokvalificiranih osoba u matičnu zemlju, a osobito u one zemlje koje imaju veći odljev od priljeva stručnjaka („odljev mozgova”); sinergije s Europskim istraživačkim vijećem (ERC), aktivnostima Marie S. Curie te s nacionalnim programima dodjele bespovratnih sredstva za povratak u zemlju mogu biti ključne;
– mobiliziranjem europskih strukturnih i investicijskih fondova za stvaranje novih kolokacijskih centara i/ili nove istraživačke infrastrukture;
– brigom da aktivnosti ZZI-ja budu integrirane u strategije pametne specijalizacije. Osim toga, kad budu razmatrali prijedloge ex aequo, EIT i ZZI-ji dat će prednost prijedlozima koji ispunjavaju nekoliko od sljedećih uvjeta:
– mogu iskoristiti sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova
– uključuju veći broj regija koje ostvaruju slabije rezultate u području istraživanja i inovacija
– slabije su zastupljeni u zajednici EIT-a
– uključuju veći broj MSP-ova
– imaju veću rodnu ravnotežu u projektnim timovima.
Sve se to provodi imajući na umu da je izvrsnost i dalje glavni kriterij.
4.) Preispitan i pojednostavnjen model financiranja
Radi smanjenja administrativnog opterećenja, usklađenja pravila s pravilima programa Obzor Europa te poticanja ZZI-ja da brže postanu financijski održiviji predlažemo sljedeće:
i. da se tri umjesto četiri stope sufinanciranja primjenjuju tijekom trajanja ZZI-ja kako bi ih se približilo praksama u okviru Obzora Europa;
ii. sukladno preporuci Europskog revizorskog suda iz 2016., da EIT ZZI-jima dodjeljuje samo višegodišnja bespovratna sredstva (na dvije ili po mogućnosti tri godine) i da se trajanje poslovnih planova ZZI-ja uskladi s razdobljem na koje se dodjeljuju bespovratna sredstva;
iii. da se odstupanja od predloška sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava iz Obzora Europa ograniče na propisno obrazložene slučajeve i da se definiraju delegiranim aktom;
iv. da u skladu s programom Obzor Europa administrativni troškovi EIT-a i ZZI-ja ne premašuju 5 %;
v. da se također može razmotriti produljenje okvirnog sporazuma o partnerstvu sa ZZI-jima za tri godine, o čemu odlučuje Upravni odbor nakon neovisne procjene, kako bi se osiguralo financiranje ključnih aktivnosti koje nisu komercijalno održive.
Nadalje je bitno da ZZI-ji koriste različite izvore privatnog i javnog financiranja. Međutim, to trebaju biti vanjski ulagači (regije, poduzeća, zaklade). ZZI-ji ne smiju povećati upisnine i članarine koje zahtijevaju od partnera kako bi osigurali financijsku održivost. Isto tako, napori za financijsku održivost ne smiju dovesti do smanjenja financiranja bespovratnim sredstvima i prelaska na financijske instrumente (zajmovi ili kombinirano financiranje), osim za aktivnosti bliske tržištu. Ti su aspekti posebno važni za sudjelovanje manjih subjekata kao što su MSP-ovi.
5.) Dva nova ZZI-ja pokrenuta u dobro definiranim prioritetnim područjima
Novi predloženi ZZI o kulturnoj i kreativnoj industriji vrlo je obećavajuć i trebao bi biti usmjeren tako da se u obzir uzmu očuvanje i valorizacija europske kulturne baštine i umjetnosti. Ovim nacrtom izvješća potpuno se podržava predloženi raspored raspisivanja poziva za taj novi ZZI u prvoj godini sljedećeg financijskog razdoblja.
Kako bi se omogućila temeljita priprema dionika i usklađenje s procesom strateškog planiranja za Obzor Europa, bitno je navesti temu drugog predloženog ZZI-ja. Uvjereni smo da od prioritetnih područja utvrđenih u Strateškom inovacijskom programu EIT-a, voda donosi najveću korist na razini EU-a. Potpuno je u skladu s novim prioritetima EU-a iz „Europskog zelenog plana” te međunarodnim inicijativama kao što je UN-ovo „desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj” od 2021. do 2030. Zato je dodan novi prilog u kojem se predlaže ZZI „Vodni, morski i pomorski sektori i ekosustavi” („ZZI za vodu”).
6.) Rodna dimenzija u svim aspektima
Nositeljice doktorske titule premalo su zastupljene u područjima IKT-a (21 %), inženjerstva, proizvodnje i građevinarstva (29 %). U okviru aktivnosti ZZI-ja u području obrazovanja i osposobljavanja veća se pozornost mora posvetiti potrebi da se ti trendovi promijene. Ako dva projekta dobiju jednaku ocjenu, prednost će se dati projektu koji ima bolju rodnu ravnotežu. EIT je posebno zadužen za praćenje aktivnosti koje se provode s tim ciljem.
PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJICA PRIMILA INFORMACIJE
Otkako sam imenovana izvjestiteljicom za Strateški inovacijski program EIT-a, imala sam priliku razmijeniti stajališta s nizom javnih i privatnih dionika koji su htjeli raspravljati o prijedlogu Komisije i vlastitim idejama o tome kako ga poboljšati u skladu s raznim potrebama.
U tablici u nastavku nalazi se sažetak svih sastanaka i telefonskih poziva u proteklih nekoliko mjeseci s privatnim poduzećima koji na različite načine sudjeluju u aktivnostima EIT-a i ZZI-ja.
Organizacija |
Datum i vrijeme |
Teme rasprave |
Upravni odbor EIT-a |
21.10.2019. – 18:30 |
Funkcioniranje EIT-a, odnosi između Upravnog odbora i ZZI-jâ, važnost primjedbi Revizorskog suda, dosadašnji rezultati EIT-a |
ZZI-ji za sirovine i zdravlje |
24.10.2019. – 8:30 – 9:30 |
Aktivnosti, funkcioniranje i dosadašnji rezultati ZZI-jâ, poboljšanja prijedloga Komisije, proračun, krivulja financiranja, otvorenost i zemljopisna uravnoteženost, financijska održivost, obrazovanje, novi ZZI-ji |
Hewlett Packard (HP) |
6.11.2019. – 11:30 – 12:00 |
Sudjelovanje HP-a u aktivnostima ZZI-ja za digitalna pitanja |
ZZI za inovativnu energiju |
23.10.2019. |
Aktivnosti, funkcioniranje i dosadašnji rezultati ZZI-jâ, poboljšanja prijedloga Komisije, proračun, krivulja financiranja, otvorenost i zemljopisna uravnoteženost, financijska održivost, obrazovanje, novi ZZI-ji |
ZZI za hranu |
21.01.2020. |
Aktivnosti, funkcioniranje i dosadašnji rezultati ZZI-jâ, poboljšanja prijedloga Komisije, proračun, krivulja financiranja, otvorenost i zemljopisna uravnoteženost, financijska održivost, aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, novi ZZI-ji |
Frontiers Open Access Platform |
06.02.2020. |
Otvorena znanost, otvoreni pristup te interakcije između uredničke platforme i širenja rezultata EIT-a i ZZI-ja |
Nakon bilateralnih sastanaka izvjestiteljica je suorganizirala nekoliko javnih aktivnosti i sudjelovala u takvim aktivnostima, tijekom kojih se moglo prikupiti dodatna mišljenja i postaviti pitanja relevantnim dionicima. To su bile:
– službeno putovanje u Budimpeštu i Beč, za koje je odbor ITRE organizirao posjet sjedištu EIT-a i nekim kolokacijskim centrima u razdoblju od 28. do 30. listopada 2019.; izvješće o službenom putovanju s dodatnim pojedinostima i sažetkom rasprava dostupan je na zahtjev;
– javni doručak organiziran zajedno s mrežom Knowledge 4 Innovation Network u Europskom parlamentu 13. studenog 2019. na temu Europskog vijeća za inovacije, na kojem su sudjelovali predstavnici nekih ZZI-ja i mnogi drugi dionici. Između ostalog, raspravljalo se o odnosima između EIC-a i EIT-a;
– javna konferencija organizirana zajedno s mrežom Knowledge 4 Innovation Network u Europskom parlamentu 4. veljače 2020., na kojoj su sudjelovali direktor EIT-a, predstavnici nekih ZZI-ja, izvjestitelji u sjeni iz EP-a i drugi dionici.
Izvjestiteljica je dobila informacije u obliku e-poruka i stajališta od sljedećih subjekata: ZZI-ja za klimu, udruženja sveučilišta the Guild, Misije Norveške u EU-u, YERUN-a, ECIU-a, Otvorenog sveučilišta Katalonije, grupe Coimbra, poduzeća Business Bridge Europe i udruge ELIA.
MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE (9.6.2020)
upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku
o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021.–2027.: Jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta
(COM(2019)0330 – C9-0043/2019 – 2019/0152(COD))
Izvjestitelj za mišljenje: Vlad-Marius Botoş
KRATKO OBRAZLOŽENJE
Izvjestitelj poziva da se visoki standardi inovacija definiraju u zakonodavstvu o EIT-u u novom Strateškom inovacijskom programu (SIP) za razdoblje od 2021. do 2027.
Osim što se radi o institutu koji nudi ključno poduzetničko i poslovno obrazovanje, EIT je i tehnološki institut. Znanstveni i tehnički izumi također su i temelj za najbolje i trajne inovacije. Tehničko obrazovanje trebalo bi stoga biti jedan od glavnih interesa svih ZZI-jeva i europskih visokih učilišta koji surađuju s Institutom.
1. SIP-om se utvrđuju strategija, ciljevi i prioriteti za EIT za razdoblje od 2021. do 2027. te se definiraju ključne aktivnosti, ciljni rezultati i resursi potrebni za to razdoblje.
2. Njime se osigurava usklađenost EIT-a s programom Obzor Europa.
3. Jamče se suradnja i komplementarne aktivnosti s drugim relevantnim programima, prioritetima i obvezama Unije.
4. Njime se isto tako uvodi regionalni program za inovacije (RPI), koji doprinosi većoj geografskoj ravnoteži.
Institut je uspješno pridonio rastu „trokuta znanja” pa izvjestitelj pozdravlja Prijedlog Komisije i ulogu EIT-a u promicanju konkurentnosti EU-a i pružanju potpore inovacijskom ekosustavu.
EIT je jedan od glavnih pokretača inovacija usmjerenih na cilj, koji je sposoban za suočavanje s izazovima društva u područjima kao što su: održive inovacije; inovacije i poslovne vještine s ciljem cjeloživotnog učenja; visoki standardi tehničkog i poduzetničkog visokog obrazovanja; nova tržišno usmjerena rješenja za suočavanje s globalnim problemima; sinergije i dodana vrijednost u programu Obzor Europa.
Izvjestitelj je primila na znanje neke značajne uspjehe, posebno u sljedećim područjima:
- ZZI InnoEnergy – skladištenje energije – zakrivljeni grafenski ultra-kapacitatori za automobilski i svemirski sektor koji se pune u manje od 2 sekundi i mogu se koristiti više od milijun puta,
- ZZI klimatske promjene (KCI ClimateChange) – potrošnja energije – uređaj za automatsku kontrolu klime – sada glavni konkurent Google Nesta u Europi,
- ZZI Zdravlje (KCI Health) – mobilni uređaji kojima se mogu predvidjeti dugotrajna zdravstvena stanja kao što su Alzheimerova bolest i fibrilacija atrija.
Izvjestitelj prima na znanje uspjeh postojećih zajednica znanja i inovacija i poziva EIT da nastavi poticati njihov rast i učinak te da prati njihov prijelaz na financijsku održivost kada okvirni sporazumi o partnerstvu završe.
Izvjestitelj pozdravlja predloženo pokretanje nove zajednice znanja i inovacije u području kulturnih i kreativnih industrija 2021. godine kako bi se iskoristio potencijal kreativnosti koja se temelji na kulturi, posebno digitalnom i tehnološkom razvoju, te kako bi se ojačala konkurentnost i pametni rast Europe.
AMANDMANI
Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:
Amandman 1
Prijedlog odluke
Članak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Članak 1.a |
|
Opći ciljevi |
|
Opći ciljevi EIT-a su: |
|
(a) jačanje održivih inovacijskih ekosustava utemeljenih na izazovima diljem Unije koji pomažu u suočavanju s globalnim problemima; |
|
(b) poticanje razvoja poduzetničkih i inovacijskih vještina u kontekstu cjeloživotnog učenja, uključujući povećanje kapaciteta institucija visokog obrazovanja diljem Unije, i poticanje njihove poduzetničke preobrazbe; te |
|
(c) uvođenje novih rješenja za globalne i društvene izazove na tržište. |
|
EIT razvija sinergije s drugim programima Unije i stvara dodanu vrijednost u okviru programa Obzor Europa. Provedba se odvija putem potpore ZZI-jima i aktivnosti koje koordinira EIT. |
Amandman 2
Prijedlog odluke
Članak 1.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Članak 1.b |
|
Posebni ciljevi |
|
Posebni ciljevi EIT-a su: |
|
(a) povećanje učinka ZZI-jâ i integracije trokuta znanja; |
|
(b) jačanje inovacijskog kapaciteta sektora visokog obrazovanja promicanjem institucija visokog obrazovanja; |
|
(c) povećanje regionalnog dosega EIT-a kako bi se smanjile razlike u inovacijskom kapacitetu unutar Unije. |
Amandman 3
Prijedlog odluke
Članak 1.c (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Članak 1.c |
|
Osnivanje novog ZZI-ja u području kulturnih i kreativnih industrija |
|
1. Tijekom razdoblja od 2021. do 2027. pokrenut će se novi ZZI u području kulturne i kreativne industrije kako bi se iskoristio potencijal kreativnosti koja se temelji na kulturi te kako bi se ojačali konkurentnost i pametni rast Europe i uhvatilo u koštac s društvenim izazovima. |
|
2. ZZI-ji u području kulturne i kreativne industrije čine sljedeće: |
|
(a) potiču tehničke inovacije povezivanjem poduzeća i istraživanja među sektorima i disciplinama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije; |
|
(b) osposobljavaju sljedeći naraštaj inovatora u sektorima kulturne i kreativne industrije tako što će im pružiti poduzetničke i tehničke vještine potrebne za uspjeh u okruženju koje se brzo mijenja; |
|
(c) doprinose razvoju odgovarajućih okvirnih uvjeta za transformaciju ideja u nove tehnološke razvoje i socijalne inovacije koje će poboljšati kvalitetu života građana EU-a i donijeti im koristi; |
|
(d) stvaraju okruženje koje omogućuje razvoj okvira za certificiranje umjetničkih, kulturnih i kreativnih kompetencija i studija te istodobno prepoznavanje titula i drugih vještina među državama članicama koje potiču mobilnost, vidljivost i pristup mogućnostima bez diskriminacije europskim građanima koji se koriste svojim pravom na slobodno kretanje; |
|
(e) potiču stvaranje i razvoj novih pothvata u sektoru kulturnih i kreativnih industrija mobilizacijom ulaganja, potrebnih resursa i dugoročnih obveza iz poslovnog sektora komplementarnih s drugim alatima; |
|
(f) ostvaruju sinergije s postojećim ZZI-jima i drugim europskim partnerstvima, programima i inicijativama kako bi poticali inovacije i izvan kulturne i kreativne industrije, u drugim ekonomskim sektorima; te |
|
(g) jačaju položaj Unije kao globalnog aktera u kulturnoj i kreativnoj industriji iskorištavanjem kreativnosti i kulturne raznolikost građana Unije te potiču vidljivost promicanje europske kulture i inovacija na globalnoj razini. |
Amandman 4
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.1. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT je osnovan 2008. kako bi jačanjem inovacijskog kapaciteta država članica i Europske unije pridonio održivom gospodarskom rastu i konkurentnosti. Predvodio je integraciju obrazovanja, poslovanja i istraživanja (trokut znanja) i bio posebno usmjeren na poduzetnički talent i inovacijske vještine. Evaluacija na sredini provedbenog razdoblja EIT-a provedena 2018. potvrdila je da je temeljno obrazloženje EIT-a i dalje valjano i da je njegov model integracije trokuta znanja utemeljen na inovacijama i dalje relevantan. |
EIT je osnovan 2008. kako bi jačanjem inovacijskog kapaciteta država članica i Europske unije pridonio održivom gospodarskom rastu i konkurentnosti. Predvodio je integraciju obrazovanja, poslovanja i istraživanja (trokut znanja) i bio posebno usmjeren na poduzetnički talent i inovacijske vještine. Evaluacija na sredini provedbenog razdoblja EIT-a provedena 2018. potvrdila je da je temeljno obrazloženje EIT-a i dalje valjano i da je njegov model integracije trokuta znanja utemeljen na inovacijama i dalje relevantan. Dodana vrijednost EIT-a leži u njegovu jedinstvenom inovacijskom modelu koji bi Strateška inovacijska agenda (SIA) trebala očuvati i poticati. |
Amandman 5
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.1. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Deset godina nakon osnivanja EIT-a tempo inovacija dramatično se ubrzao. Inovacije preobličuju gospodarske sektore, mijenjaju postojeće poslovne modele i otvaraju posve nove mogućnosti. Globalni gospodarski poredak mijenja se, a međunarodna konkurencija sve je veća, s čime raste i ovisnost EU-a o inovacijskim talentima i kapacitetima. Suoblikovanje alata, suradnja i zajedničko stvaranje među disciplinama te među područjima obrazovanja, poslovanja i istraživanja važniji su nego ikad za svladavanje globalnih izazova povezanih s klimatskim promjenama i neodrživim iskorištavanjem prirodnih resursa, digitalnom transformacijom, demografskim promjenama ili budućnošću zdravstvene skrbi i hrane. |
Deset godina nakon osnivanja EIT-a tempo inovacija dramatično se ubrzao. Inovacije preobličuju gospodarske sektore, mijenjaju postojeće poslovne modele i otvaraju posve nove mogućnosti. Globalni gospodarski poredak mijenja se, a međunarodna konkurencija sve je veća, s čime raste i ovisnost EU-a o inovacijskim talentima i kapacitetima. Suoblikovanje alata, suradnja i zajedničko stvaranje među disciplinama te među područjima obrazovanja, istraživanja, poslovanja, javnih organizacija i organizacija trećeg sektora te civilnog društva važniji su nego ikad za svladavanje globalnih izazova povezanih s klimatskim promjenama i neodrživim iskorištavanjem prirodnih resursa, digitalnom transformacijom, kulturnim i demografskim promjenama ili budućnošću zdravstvene skrbi i hrane. |
Amandman 6
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.1. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
U [prijedlogu o Obzoru Europa], novom okvirnom programu za potporu istraživanjima i inovacijama za razdoblje od 2021. do 2027., Europska komisija obvezala se da će nastaviti povećavati inovacijski potencijal Europe kako bi mogla odgovoriti na buduće izazove. Posebna uloga EIT-a u poticanju inovacija povezivanjem poslovanja, obrazovanja, istraživanja, javnih tijela i civilnog društva ojačana je njegovim uključivanjem u [stup „Inovativna Europa”] [prijedloga o Obzoru Europa]. [Prijedlog o Obzoru Europa] odražava sve veću usmjerenost EU-a na inovacije i potrebu za ostvarenjem ambicija u tom području. |
S programom Obzor Europa Europska komisija obvezala se da će nastaviti povećavati inovacijski potencijal Europe kako bi mogla odgovoriti na buduće izazove. Posebna uloga EIT-a u poticanju inovacija povezivanjem poslovanja, obrazovanja, istraživanja, javnih tijela i civilnog društva ojačana je njegovim uključivanjem u [stup „Inovativna Europa”] programa Obzor Europa. Program Obzor Europa odražava sve veće znanstvene i tehničke ambicije EU-a. EIT bi trebao osigurati potrebnu izvrsnost u obrazovnom poduzetništvu i tehničkim inovacijama. |
Amandman 7
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Svaki ZZI organiziran je oko pet do deset kolokacijskih centara22, koji su zamišljeni kao geografski centri za praktičnu integraciju trokuta znanja. Ti su centri organizirani i strukturirani u skladu s regionalnim i nacionalnim inovacijskim kontekstom te se temelje na sveeuropskoj mreži postojećih laboratorija, ureda ili kampusa ključnih partnera ZZI-jâ. |
Svaki ZZI organiziran je oko kolokacijskih centara22, koji su zamišljeni kao geografski centri za praktičnu integraciju trokuta znanja. Ti su centri organizirani i strukturirani u skladu s regionalnim i nacionalnim inovacijskim kontekstom te se temelje na sveeuropskoj mreži postojećih laboratorija, ureda ili kampusa ključnih partnera ZZI-jâ. |
__________________ |
__________________ |
22 Kolokacijski centar je geografsko područje na kojemu se nalaze sjedišta glavnih partnera ZZI-jâ iz trokuta znanja i na kojemu mogu lako surađivati; on je stoga žarište aktivnosti ZZI-jâ na tom području. |
22 Kolokacijski centar je geografsko područje na kojemu se nalaze sjedišta glavnih partnera ZZI-jâ iz trokuta znanja i na kojemu mogu lako surađivati; on je stoga žarište aktivnosti ZZI-jâ na tom području. |
Amandman 8
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2. – stavak 3. – alineja 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— aktivnostima obrazovanja i osposobljavanja posebno usmjerenima na poduzetništvo kako bi se osposobio sljedeći naraštaj talenata, uključujući oblikovanje i provedbu programa kojima je dodijeljena oznaka EIT-a23, posebno na razini magisterija ili doktorata (oznaka EIT-a), |
— aktivnostima obrazovanja i osposobljavanja posebno usmjerenima na poduzetništvo kako bi se osposobio sljedeći naraštaj talenata, uključujući oblikovanje i provedbu programa kojima je dodijeljena oznaka EIT-a, posebno na razini magisterija ili doktorata (oznaka EIT-a)23 u svim područjima STEAM-a, |
__________________ |
__________________ |
23 Oznaka EIT-a je pečat kvalitete koji EIT dodjeljuje obrazovnim programima ZZI-ja usklađenima s određenim kriterijima kvalitete koji su povezani, među ostalim, s poduzetničkim obrazovanjem i inovativnim kurikulumima za „učenje kroz praksu”. |
23 Oznaka EIT-a je pečat kvalitete koji EIT dodjeljuje obrazovnim programima ZZI-ja usklađenima s određenim kriterijima kvalitete koji su povezani, među ostalim, s poduzetničkim obrazovanjem i inovativnim kurikulumima za „učenje kroz praksu”. |
Amandman 9
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2. – stavak 3. - alineja 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— aktivnostima za potporu inovacijama radi razvoja inovativnih proizvoda, postupaka i usluga za konkretne poslovne prilike, |
— inovacijskim i poduzetničkim aktivnostima radi pomaganja razvoju inovativnih proizvoda, postupaka i usluga za konkretne poslovne prilike, koje predstavljaju dodanu društvenu vrijednost, |
Amandman 10
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.2. - stavak 9.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Pristup EIT-a doprinosi i postupnim i disruptivnim inovacijama kako bi se djelotvorno spriječili poremećaji na tržištu te pomoglo pri transformaciji industrija. On omogućuje stvaranje dugoročnih poslovnih strategija za suočavanje s globalnim izazovima i pomaže stvaranju okvirnih uvjeta nužnih za dobro funkcioniranje inovacijskih ekosustava i razvoj inovacija. |
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.) |
Amandman 11
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.3. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kao prvo, rast današnjih gospodarstava sve više ovisi o vještinama i sposobnostima ljudi i organizacija da ideje pretvore u proizvode i usluge. Inovacijske vještine i poduzetnička kultura danas su najvažniji, posebno u području tehnologije i znanosti, ali sve više i u drugim disciplinama. Postoji velika potreba za dodatnim jačanjem inovacijskog kapaciteta visokih učilišta u Europi. EIT je u jedinstvenom položaju da to ostvari u okviru Obzora Europa. |
Kao prvo, rast današnjih društava i gospodarstava sve više ovisi o vještinama i sposobnostima ljudi i organizacija da ideje pretvore u proizvode, usluge i procese. Inovacijske vještine i poduzetnička kultura danas su najvažniji, posebno u području tehnologije i znanosti, ali sve više i u drugim disciplinama, kao što su umjetnost i humanističke znanosti. Postoji velika potreba za dodatnim jačanjem inovacijskog kapaciteta visokih učilišta u Europi. EIT je u jedinstvenom položaju da to ostvari u okviru Obzora Europa. |
Amandman 12
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 1. – podtočka 1.3. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kao drugo, fizička blizina ključan je čimbenik koji omogućuje inovacije. Inicijative usmjerene na razvoj inovacijskih mreža i pružanje usluga koje podupiru stvaranje, razmjenu i prijenos znanja izrazito su važne za poticanje interakcija između poduzeća, akademske zajednice, istraživačkih organizacija, vlada i pojedinaca. Međutim, uspješnost u istraživanjima i inovacijama znatno se razlikuje unutar EU-a, što pokazuje godišnja Europska ljestvica uspjeha u inoviranju. Iznimno je važno da inovacije budu uključive i da proizlaze iz lokalnih potreba. Aktivnosti EIT-a usmjerene su na konkretna lokalna područja i zato doprinose jačanju lokalnih inovacijskih ekosustava. |
Kao drugo, fizička blizina ključan je čimbenik koji omogućuje inovacije i održivost. Inicijative usmjerene na razvoj inovacijskih mreža i pružanje usluga koje podupiru stvaranje, razmjenu i prijenos znanja izrazito su važne za poticanje interakcija između poduzeća, akademske zajednice, istraživačkih organizacija, vlada i pojedinaca u svim područjima. Međutim, uspješnost u istraživanjima i inovacijama znatno se razlikuje unutar EU-a, što pokazuje godišnja Europska ljestvica uspjeha u inoviranju. Iznimno je važno da inovacije budu uključive i da proizlaze iz lokalnih i regionalnih potreba. Aktivnosti EIT-a usmjerene su na konkretna lokalna područja i zato doprinose jačanju lokalnih i regionalnih inovacijskih ekosustava te omogućuju nove modele za održivo gospodarstvo. |
Amandman 13
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će kao sastavni dio programa Obzor Europa doprinositi ispunjavanju njegovih općih ciljeva i prioriteta. ZZI-ji će biti dio institucionaliziranih europskih partnerstava, što znači da će se na njih primjenjivati niz načela i kriterija životnog ciklusa kako bi se osigurao koherentniji i otvoreniji pristup koji se temelji na učinku. Opći ciljevi EIT-a stoga odražavaju općenitu ulogu EIT-a u Obzoru Europa i njegov položaj u [stupu „Inovativna Europa”]. |
Izvrsnost je glavni pokretač EIT-a. Njime se nastoji proširiti ambicije postojećih ZZI-jâ i stimulirati najkvalitetnije znanstveno i tehničko istraživanje i inovacije u zajednicama inovacija. Geografska raširenost, doseg i doprinos rješavanja nedostataka u inovacijama u državama članicama i pridruženim zemljama važan su dio strateškog programa EIT-a za razdoblje 2021. – 2027., kao i proširenje mogućnosti za kvalitetno obrazovanje posebno na one zemlje i regije koje su umjereni i skromni inovatori, a koje su navedene u Regionalnom programu za inovacije („RPI”). EIT će kao sastavni dio programa Obzor Europa doprinositi jačanju inovacijskih kapaciteta Unije i ispunjavanju njegovih općih ciljeva i prioriteta. ZZI-ji će postati dio institucionaliziranih europskih partnerstava, što znači da će se na njih primjenjivati niz načela i kriterija životnog ciklusa, kako je utvrđeno programom Obzor Europa, kako bi se osigurao koherentniji, transparentniji i otvoreniji pristup koji se temelji na učinku. Opći ciljevi EIT-a odražavaju općenitu ulogu EIT-a u Obzoru Europa i njegov položaj u [stupu „Inovativna Europa”]. |
Amandman 14
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.1. – stavak 1. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Temeljna područja intervencije za EIT definirana su u [prijedlogu o Obzoru Europa]. EIT će i dalje podupirati svoje zajednice znanja i inovacija (ZZI) kako bi ojačao inovacijske ekosustave koji pomažu u suočavanju s globalnim izazovima. To će činiti poticanjem integracije obrazovanja, istraživanja i poslovanja, čime će stvarati okruženja koja pogoduju inovacijama, te promicanjem i podupiranjem novog naraštaja poduzetnika i poticanjem osnivanja inovativnih poduzeća u bliskoj sinergiji i komplementarnosti s Europskim vijećem za inovacije (EIC). Pritom će se posebno usmjeriti na: |
Temeljna područja intervencije za EIT definirana su u programu Obzor Europa. EIT će i dalje podupirati svoje zajednice znanja i inovacija (ZZI) kako bi ojačao kvalitetu inovacijskih zajednica Unije koje pomažu u suočavanju s globalnim izazovima. To će činiti poticanjem integracije visoke razine tehničkog obrazovanja, istraživanja i poslovanja, čime će stvarati okruženja koja pogoduju inovacijama, te promicanjem i podupiranjem novog naraštaja poduzetnika i poticanjem osnivanja inovativnih poduzeća u bliskoj sinergiji i komplementarnosti s Europskim vijećem za inovacije (EIC). Pritom će se posebno usmjeriti na: |
Amandman 15
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.1. – stavak 1. – točka -1. (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(-1) poticanje rodno uravnoteženog znanstvenog i tehničkog obrazovanja visoke razine u svim državama članicama; |
Amandman 16Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2 – podtočka 2.1. – stavak 1. – točka -1.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(-1a) rad prema rodno uravnoteženom znanstvenom i tehničkom obrazovanju u svim državama članicama; |
Amandman 17
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.1. – stavak 1. – točka 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(1) jačanje održivih inovacijskih ekosustava diljem Europe; |
(1) jačanje održivih inovacijskih ekosustava diljem Unije; |
Amandman 18
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.1. – stavak 1. – točka 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(2) poticanje inovacija i poduzetništva boljim obrazovanjem; |
(2) poticanje razvoja poduzetničkih i inovacijskih vještina u kontekstu cjeloživotnog učenja, uključujući povećanje kapaciteta institucija visokog obrazovanja diljem Unije i poticanje njihove poduzetničke preobrazbe, uključujući u području društvenog poduzetništva; |
Amandman 19
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 2. – podtočka 2.2. – stavak 7.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Razmotrit će se i mogućnosti za sinergije između širenja izvrsnosti u okviru Obzora Europa i aktivnosti informiranja koje podupire EIT. Konkretnije, zemlje na koje je usmjereno širenje izvrsnosti u okviru Obzora Europa moći će iskoristiti stručno znanje i potporu EIT-a za razvoj aktivnosti na kraju proizvodnog lanca (tj. bliže tržištu) kao ciljna skupina EIT-ovih aktivnosti informiranja. |
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.) |
Amandman 20
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1. – podtočka 1. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Ključna zadaća u jačanju inovacijskih ekosustava i njihove održivosti te razvoju novih rješenja za svladavanje globalnih izazova ostat će integracija trokuta znanja koju EIT i ZZI-ji provode na razini EU-a, država članica te regionalnoj i lokalnoj razini. EIT će nastaviti podupirati portfelj ZZI-jâ (vidjeti sliku 2) i jačati svoju uspješnu platformu za njihovo osnivanje, rast i upravljanje. ZZI-ji će nastaviti djelovati putem kolokacijskih centara. I dalje će težiti financijskoj održivosti kako bi dugoročno ostvarili financijsku neovisnost o bespovratnim sredstvima EIT-a (najkasnije nakon 15 godina) pokretanjem javnih i privatnih ulaganja. |
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.) |
Amandman 21
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1. – podtočka 2. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će dodatno povećati svoj regionalni učinak otvaranjem prema potencijalnim partnerima i dionicima te na temelju bolje formulirane regionalne strategije ZZI-jâ, uključujući veze s relevantnim strategijama pametne specijalizacije. |
Kako bi se poboljšala geografska ravnoteža, EIT će dodatno povećati svoj regionalni učinak otvaranjem prema potencijalnim partnerima i dionicima te na temelju bolje formulirane regionalne strategije ZZI-jâ, uključujući veze s relevantnim strategijama pametne specijalizacije. |
Amandman 22
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. - podtočka 3.1. – podtočka 2. – stavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Proračun EIT-a namijenjen provedbi aktivnosti RPI-ja iznosit će najmanje 10 % ukupnih sredstava EIT-a za potporu ZZI-jima, čime će se povećati broj partnera ZZI-ja iz ciljanih regija u zemljama koje ispunjavaju uvjete za RPI. Potporom RPI-ja trebala bi se poticati rodna ravnoteža u svim područjima. |
Amandman 23
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1. – podtočka 2. – stavak 2. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT-ov regionalni program za inovacije (RPI), kojim upravlja EIT, a provode ga ZZI-ji, zasad funkcionira na dobrovoljnoj osnovi. Od 2021. taj će program postati sastavni dio višegodišnje strategije ZZI-jâ. EIT će i dalje davati smjernice i potporu ZZI-jima za pripremu i provedbu višegodišnjih strategija za RPI. Aktivnosti RPI-ja EIT-a u budućnosti će bolje podupirati inovacijske kapacitete zemalja i regija koje u tom području ostvaruju slabije rezultate. Proračun EIT-a namijenjen provedbi aktivnosti RPI-ja iznosit će najmanje 10 % ukupnih sredstava EIT-a za potporu ZZI-jima, čime će se povećati broj partnera ZZI-ja iz ciljanih regija. Aktivnosti koje se podupiru u okviru RPI-ja usmjerene su na: |
EIT osigurava da se aktivnosti RPI-ja EIT-a koriste kako bi se privukla i olakšala integracija potencijalnih novih partnera koji dodaju vrijednost ZZI-jima, proširujući tako EIT-ovu sveeuropsku pokrivenost, te da su potpuno integrirani u višegodišnje strategije ZZI-ja. EIT-ov regionalni program za inovacije (RPI), kojim upravlja EIT, a provode ga ZZI-ji, zasad funkcionira na dobrovoljnoj osnovi. Od 2021. taj će program postati sastavni dio višegodišnje strategije ZZI-jâ, i tako proširiti sveeuropski doseg EIT-a. EIT će i dalje davati smjernice i potporu ZZI-jima za pripremu i provedbu višegodišnjih strategija za RPI. Aktivnosti RPI-ja EIT-a u budućnosti će bolje podupirati inovacijske kapacitete zemalja EU-13 i drugih zemalja koje su skromni i umjereni inovatori i koje u tom području ostvaruju slabije rezultate. Aktivnosti koje se podupiru u okviru RPI-ja usmjerene su na: |
Amandman 24
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1. – podtočka 2. – stavak 2. – alineja 1
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— poboljšanje inovacijskih kapaciteta lokalnog ekosustava aktivnostima za izgradnju kapaciteta i bližom interakcijom lokalnih dionika u tom području (klastera, mreža, regionalnih tijela, visokih učilišta, istraživačkih organizacija, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje), |
— poboljšanje inovacijskih kapaciteta lokalnog ekosustava aktivnostima za izgradnju kapaciteta i bližom interakcijom lokalnih dionika u tom području (MSP-ova, klastera, mreža, regionalnih tijela, visokih učilišta, istraživačkih organizacija, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje), |
Amandman 25
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1. – podtočka 2. – stavak 2. – alineja 1.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
— podupiranje cilja privlačenja novih partnera u ZZI-je uspostavljanjem novih kolokacijskih centara kako bi se poboljšala geografska ravnoteža; |
Amandman 26
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1. – podtočka 2. – stavak 2. – alineja 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— povezivanje lokalnih inovacijskih ekosustava sa sveeuropskim inovacijskim ekosustavima u suradnji sa ZZI-jima EIT-a i njihovim kolokacijskim centrima. |
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.) |
Amandman 27
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1. – podtočka 2. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Osim toga, kako bi se osigurala dublja integracija ZZI-jâ u lokalne inovacijske ekosustave, svaki će ZZI morati razviti i provesti strategiju za jačanje odnosa s regionalnim i lokalnim dionicima u području inovacija, a EIT će aktivno pratiti njezinu provedbu. Usmjerenost inovacija na konkretna lokalna područja trebala bi se uključiti u višegodišnje strategije i poslovne planove ZZI-jâ te se temeljiti na kolokacijskim centrima (i RPI-ju) kako bi se njihova uloga iskoristila za pristup zajednici ZZI-jâ i interakciju s kolokacijskim partnerima. ZZI-ji bi trebali pokazati veze s lokalnim strategijama pametne specijalizacije te s aktivnostima relevantnih tematskih platformi i međuregionalnih inicijativa, uključujući upravljačka tijela europskih strukturnih i investicijskih fondova. EIT će pratiti i rad kolokacijskih centara i njihovu integraciju u lokalne inovacijske ekosustave. |
Osim toga, kako bi se osigurala dublja integracija ZZI-jâ u lokalne inovacijske ekosustave, svaki će ZZI morati razviti i provesti strategiju za jačanje odnosa s regionalnim i lokalnim dionicima u području inovacija, posebice onima iz zemalja skupine EU-13, a EIT će aktivno pratiti njezinu provedbu. Usmjerenost inovacija na konkretna lokalna područja trebala bi se uključiti u višegodišnje strategije i poslovne planove ZZI-jâ te se temeljiti na kolokacijskim centrima (i RPI-ju) kako bi se njihova uloga iskoristila za pristup zajednici ZZI-jâ i interakciju s kolokacijskim partnerima. ZZI-ji bi trebali pokazati veze s lokalnim strategijama pametne specijalizacije te s aktivnostima relevantnih tematskih platformi i međuregionalnih inicijativa, uključujući upravljačka tijela europskih strukturnih i investicijskih fondova. EIT će pratiti i rad kolokacijskih centara i korisnika RPI-ja i njihovu integraciju u lokalne inovacijske ekosustave. |
Amandman 28
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.1. – podtočka 3. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Na temelju prijedloga Upravnog odbora EIT-a i analize tog prijedloga predloženo je da se prvi ZZI u području kulturne i kreativne industrije osnuje 2022., a poziv na podnošenje prijedloga objavit će se 2021. To je prioritetno područje najkomplementarnije s već postojećih osam ZZI-ja, kao i s potencijalnim prioritetnim područjima za druga europska partnerstva koja će nastati u okviru Obzora Europa. Kulturna i kreativna industrija je sektor s velikim potencijalom za rast i mnogo lokalnih inicijativa, vrlo atraktivan za građane. Duboko su ukorijenjeni u lokalnim i regionalnim ekosustavima. Iako duboko ukorijenjen u lokalnim i regionalnim ekosustavima, taj je sektor i dalje vrlo fragmentiran, a inovatorima i osnivačima poduzeća nedostaju potrebne poduzetničke i inovacijske vještine. Te bi nedostatke mogao najuspješnije ukloniti ZZI pristupom koji se temelji na integraciji trokuta znanja, dugoročnom perspektivom i usmjerenošću na konkretna lokalna područja. Prilog 1.B ovom SIP-u sadržava informativni članak sa sažetim pregledom izazova u području kulturne i kreativne industrije i očekivanog učinka budućeg ZZI-ja. |
Na temelju prijedloga Upravnog odbora EIT-a i analize tog prijedloga predloženo je da se prvi ZZI u području kulturne i kreativne industrije osnuje 2022., a transparentan i otvoren poziv na podnošenje prijedloga objavit će se 2021. To je prioritetno područje najkomplementarnije s već postojećih osam ZZI-ja, kao i s potencijalnim prioritetnim područjima za druga europska partnerstva koja će nastati u okviru Obzora Europa. Kulturna i kreativna industrija je sektor s velikim potencijalom za rast i mnogo lokalnih inicijativa, vrlo atraktivan za građane. Duboko je ukorijenjen u lokalnim i regionalnim zajednicama. Riječ je i o sektoru s većim potencijalom za komercijalne tehničke inovacije prema modelu EIT-a. Iako duboko ukorijenjen u lokalnim i regionalnim ekosustavima, taj je sektor i dalje vrlo fragmentiran, a inovatorima i osnivačima poduzeća nedostaju potrebne poduzetničke i inovacijske vještine. Te bi nedostatke mogao najuspješnije ukloniti ZZI pristupom koji se temelji na integraciji trokuta znanja, dugoročnom perspektivom i usmjerenošću na konkretna lokalna područja. Prilog 1.B ovom SIP-u sadržava informativni članak sa sažetim pregledom izazova u području kulturne i kreativne industrije i očekivanog učinka budućeg ZZI-ja. |
Amandman 29
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.2. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
3.2. Potpora inovacijskom kapacitetu visokog obrazovanja |
3.2. Potpora inovacijskom i poduzetničkom kapacitetu visokog obrazovanja |
Amandman 30
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – poddtočka 3.2. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Na temelju modela integracije trokuta znanja EIT pomaže riješiti stalno prisutan problem slabe povezanosti visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija. Konkretnije, EIT je važan instrument za razvoj ljudskog kapitala jer je posebno usmjeren na poduzetničko obrazovanje. Međutim, njegov učinak zasad je ograničen na partnere ZZI-ja. |
Na temelju modela integracije trokuta znanja EIT pomaže riješiti stalno prisutan problem slabe povezanosti visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija. Konkretnije, EIT je važan instrument za razvoj ljudskog kapitala jer je posebno usmjeren na poduzetničko obrazovanje. Međutim, njegov učinak zasad je ograničen na partnere ZZI-jâ te se mora dodatno proširiti. |
Amandman 31
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.2. – stavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Poduprijeti i ojačati kulturno i umjetničko obrazovanje uz istodobno promicanje prekograničnog priznavanja umjetničkih kompetencija i vještina. |
Amandman 32
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.2. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Radi šire potpore inovacijama visoka učilišta u Europi trebaju uključiti inovativnost i poduzetništvo u svoj pristup obrazovanju, istraživanju i suradnji s poduzećima i širim lokalnim inovacijskim ekosustavom, uključujući civilno društvo. |
Radi šire potpore inovacijama visoka učilišta u Europi trebaju uključiti inovativnost i poduzetništvo u svoj pristup obrazovanju, istraživanju i suradnji s poduzećima i širim lokalnim inovacijskim zajednicama, uključujući civilno društvo i druge dionike, pridajući posebnu pozornost rodnoj jednakosti i uključivanju osoba s invaliditetom. |
Amandman 33
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.2. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Za veću inovativnost i poduzetništvo visokih učilišta kao organizacija potrebni su jasna strategija, metodološki okvir i resursi. Zbog svojeg iskustva EIT je u jedinstvenom položaju da pruži potporu razvoju poduzetničkog i inovacijskog kapaciteta visokih učilišta u okviru Obzora Europa. |
EIT će se posebno usmjeriti na visoka učilišta iz zemalja koje su umjereni ili skromni inovatori te na druge manje uspješne regije koje žele povećati svoj inovacijski otisak i ojačati strategije pametne specijalizacije. EIT će toj mjeri dodijeliti najmanje 25 % ukupnog proračuna dodijeljenog za te aktivnosti. Za veću inovativnost i poduzetništvo visokih učilišta kao organizacija potrebni su jasna i ambiciozna strategija, metodološki okvir i resursi. Zbog svojeg iskustva EIT je u jedinstvenom položaju da pruži potporu razvoju poduzetničkog i inovacijskog kapaciteta visokih učilišta u okviru Obzora Europa. |
Amandman 34
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3. – podtočka 1. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kako bi osigurao bolje širenje i razumijevanje prilika koje nudi, EIT će razmotriti unapređenje smjernica i pomoći kad je riječ o sudjelovanju u njegovim ZZI-jima diljem Europe oslanjajući se na postojeće informacijske mreže u Europi. |
Kako bi osigurao bolje širenje i razumijevanje prilika koje nudi Institut, EIT će unaprijediti smjernice i pomoć za nove potencijalne partnere kad je riječ o sudjelovanju u njegovim ZZI-jima oslanjajući se na postojeće, a kad je potrebno i uspostavljajući nove informacijske mreže u Europi. |
Amandman 35
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3. – podtočka 1. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će najmanje dvaput godišnje organizirati redovite sastanke skupine predstavnika država članica i službi povezanih s Komisijom kako bi osigurao odgovarajuću komunikaciju i protok informacija s državama članicama i na razini EU-a te kako bi ih informirao o rezultatima i postignućima aktivnosti koje financira. Skupina predstavnika država članica osigurava odgovarajuću potporu za povezivanje aktivnosti koje financira EIT s nacionalnim programima i inicijativama, uključujući moguće nacionalno sufinanciranje tih aktivnosti. |
EIT će organizirati godišnje sastanke skupine predstavnika država članica i Komisije, Europskog parlamenta i savjetodavnih tijela EU-a poput Odbora regija i Gospodarskog i socijalnog odbora, kako bi osigurao odgovarajuću komunikaciju i protok informacija s državama članicama i na razini EU-a. Skupina predstavnika država članica osigurava odgovarajuću potporu za povezivanje aktivnosti koje financira EIT s nacionalnim programima i inicijativama, uključujući moguće nacionalno sufinanciranje tih aktivnosti. |
Amandman 36
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3. – podtočka 1. – stavak 6.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će nastaviti usmjeravati zajednicu bivših polaznika EIT-a26 i pružati joj strateške smjernice (u suradnji s odborom bivših polaznika EIT-a) kako bi ostvarila što veći učinak na poduzetništvo i društvo te kako bi njezini članovi ostali uključeni u aktivnosti koje EIT podupire. U razdoblju od 2021. do 2027. ta će zajednica nastaviti rasti te će bivši polaznici sudjelovati i u djelovanjima za potporu inovacijskim kapacitetima visokih učilišta. |
EIT će nastaviti usmjeravati zajednicu bivših polaznika EIT-a i pružati joj strateške smjernice (u suradnji s odborom bivših polaznika EIT-a) kako bi ostvarila što veći učinak na poduzetništvo i društvo te kako bi njezini članovi ostali uključeni u aktivnosti koje EIT podupire. EIT će analizirati i dijeliti najbolje prakse kako bi dodatno razvio zajednice bivših polaznika. Bivši polaznici trebali bi sudjelovati u prikupljanju sredstava za ZZI-je i, što je najvažnije, podržavati inovacijske kapacitete visokih učilišta mentorstvom novih studenata i istraživača. |
__________________ |
__________________ |
26 Zajednica bivših polaznika EIT-a okuplja poduzetnike i pokretače promjena koji su sudjelovali u obrazovnom ili poduzetničkom programu nekog ZZI-ja. To je mreža s više od 5 000 članova. |
26 Zajednica bivših polaznika EIT-a okuplja poduzetnike i pokretače promjena koji su sudjelovali u obrazovnom ili poduzetničkom programu nekog ZZI-ja. To je mreža s više od 5 000 članova. |
Amandman 37
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.3. – podtočka 2. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Dosad se dobra praksa i saznanja stečena preko ZZI-jâ nisu dovoljno dobro kodificirali ni djelotvorno širili. Kao partner u znanju koji podupire oblikovatelje politika i čitavu inovacijsku zajednicu EIT će nastaviti razvijati svoju ulogu inovacijskog instituta koji može prepoznavati, analizirati, kodificirati i razmjenjivati inovativnu praksu, spoznaje i rezultate aktivnosti koje financira (obrazovanje i osposobljavanje, potpora inovacijama, potpora poduzetništvu) te se pobrinuti da se oni iskoriste u većem opsegu. Ta će se aktivnost temeljiti na vezama i sinergijama s drugim inicijativama u [stupu Inovativna Europa] [prijedloga o Obzoru Europa]. |
Dosad se dobra praksa i saznanja stečena preko ZZI-jâ nisu dovoljno dobro kodificirali ni djelotvorno širili. Kao partner u znanju koji podupire oblikovatelje politika i čitavu inovacijsku zajednicu EIT će nastaviti razvijati svoju ulogu inovacijskog instituta i centra izvrsnosti koji može prepoznavati, analizirati, kodificirati i razmjenjivati inovativnu praksu, spoznaje i rezultate aktivnosti koje financira (obrazovanje i osposobljavanje, potpora inovacijama, potpora poduzetništvu) te se pobrinuti da se oni iskoriste u većem opsegu. Ta će se aktivnost temeljiti na vezama i sinergijama s drugim inicijativama u [stupu Inovativna Europa] programa Obzor Europa. Kako bi dobivao kontinuiranu potporu Unije i Europskog parlamenta, EIT bi trebao održavati redovite informativne sastanke za zastupnike u EP-u. Na tim informativnim sastancima trebali bi sudjelovati istraživači i poslovni partneri, kao i čelnici i rukovoditelji te bi se trebale pružiti prilike za nadzor i razmjenu ideja. |
Obrazloženje
Mnogi zastupnici u EP-u malo toga znaju o EIT-u, njegovim uspjesima i načinu rada. To se mora promijeniti.
Amandman 38
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
U ovom odjeljku navodi se niz mjera za prilagodbu i poboljšanje dosadašnjeg funkcioniranja EIT-a i ZZI-jâ. Kako bi osigurao da ZZI-ji provode te mjere, djelotvoran i strateški Upravni odbor EIT-a pratit će njihovu provedbu na razini EIT-a te osigurati potrebne poticaje i kontrolu, među ostalim putem postupka dodjele sredstava. |
U ovom odjeljku navodi se niz mjera za prilagodbu i poboljšanje dosadašnjeg funkcioniranja EIT-a i ZZI-jâ. Kako bi osigurao da ZZI-ji provode te mjere, djelotvoran i strateški Upravni odbor EIT-a pratit će njihovu provedbu na razini EIT-a te osigurati potrebne poticaje i kontrolu, među ostalim putem postupka dodjele sredstava na temelju uspješnosti, kako bi se osiguralo da ZZI-ji provode promjene uvijek zadržavajući najviše standarde. |
Amandman 39
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 4. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Radi što veće uspješnosti i učinka ZZI-ja EIT će im pružiti operativne smjernice i pratiti njihovu usklađenost s načelima dobrog upravljanja te načelima i kriterijima utvrđenima za europska partnerstva u Uredbi o Obzoru Europa, kao i usklađenost s prioritetima Obzora Europa. |
Radi što veće uspješnosti i učinka ZZI-jâ EIT će im pružiti operativne smjernice i kontinuirano pratiti njihovu usklađenost s načelima dobrog upravljanja utvrđenima Uredbom o EIT-u, načelima i kriterijima utvrđenima za europska partnerstva u Uredbi o Obzoru Europa, kao i usklađenost s prioritetima Obzora Europa. Poduzet će se odgovarajuće korektivne mjere u slučaju da ZZI prema indikatorima uspješnosti ostvari slabije ili nezadovoljavajuće rezultate. |
Amandman 40
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 4. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Mjere kojima se osigurava postojana otvorenost ZZI-jâ i transparentnost u provedbi posebno će se poboljšati uključivanjem zajedničkih odredbi za nove članove koji dodaju vrijednost partnerstvima. ZZI-ji će svoje aktivnosti provoditi potpuno transparentno. ZZI-ji će ostati dinamična partnerstva kojima se na temelju izvrsnosti i strateške prikladnosti mogu pridružiti novi partneri, uključujući sve brojnije MSP-ove. Kako bi se ograničila koncentracija financiranja i osiguralo da aktivnostima ZZI-jâ pridonese šira mreža partnera, postupak za pripremu poslovnog plana (uključujući utvrđivanje prioriteta, odabir aktivnosti i dodjelu sredstava) bit će transparentniji i uključiviji. Osim toga, ZZI-ji će povećati udio poziva, posebno poziva za inovacijske projekte koji su otvoreni trećim stranama. Zahvaljujući svim tim mjerama povećat će se broj subjekata koji sudjeluju u aktivnostima ZZI-jâ. Naposljetku, ZZI-ji bi u svojim redovnim izvješćima trebali izvješćivati o uključivanju novih partnera. |
EIT osigurava transparentnost u provedbi i stalnu otvorenost ZZI-jâ za nove članove, posebno namjenskim financiranjem za uspostavljanje novih kolokacijskih centara. To će se postići primjenom jasnih i dosljednih kriterija pristupa za nove članove koji dodaju vrijednost partnerstvima. ZZI-ji će svoje aktivnosti provoditi potpuno transparentno. ZZI-ji će ostati dinamična partnerstva kojima se na temelju izvrsnosti i sposobnosti da pridonesu inovacijskim ekosustavima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije mogu pridružiti novi partneri, uključujući sve brojnije MSP-ove. Kako bi se poštovala geografska ravnoteža i ograničila koncentracija financiranja na zemlje skupine EU-15 i osiguralo da aktivnostima ZZI-jâ pridonese šira mreža partnera, postupak za pripremu poslovnog plana (uključujući utvrđivanje prioriteta, odabir aktivnosti i dodjelu sredstava) bit će transparentniji i uključiviji, promičući time sudjelovanje zemalja skupine EU-13. ZZI-ji će povećati udio poziva, posebno poziva za inovacijske projekte koji su otvoreni trećim stranama. Zahvaljujući svim tim mjerama povećat će se broj subjekata koji sudjeluju u aktivnostima ZZI-jâ. Naposljetku, ZZI-ji u svojim redovnim izvješćima izvješćuju o uključivanju novih partnera. |
Amandman 41
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 4.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(4a) Razmjena ideja na svjetskoj razini Buduće vještine zahtijevat će kritičko promišljanje, mentalnu fleksibilnost, kreativnost i interdisciplinarno razmišljanje. EIT će podupirati uspjeh Europe kroz ambicioznu zajedničku razmjenu ideja između tematskih područja, posebno promicanjem interakcije između istraživača i predvodnika inovacija u različitim ZZI-jima. To bi se moglo postići godišnjim ili dvogodišnjim konferencijama za ZZI-je u jednom tematskom području ili više njih (također uz sudjelovanje studenata i istraživača – vidi točku 3.1. Zajednice znanja i inovacija – potpora postojećim ZZI-jima). |
Amandman 42
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 4.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(4b) Sudjelovanje MSP-ova i novoosnovanih poduzeća |
|
Budući da 99 % svih poduzeća u EU-u čine MSP-ovi i da su u proteklih pet godina bili zaslužni za stvaranje 85 % novih radnih mjesta, EIT mora zajamčiti da među poslovnim partnerima ZZI-jâ budu i mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”) i novoosnovana poduzeća. Članarine su važan izvor financiranja za sve ZZI-je, no uravnoteženo sudjelovanje MSP-ova i novoosnovanih poduzeća ključno je za širenje inovacija i poduzetničkog obrazovanja. Za ispravno funkcioniranje ZZI-jâ posebno je važno uključivanje MSP-ova i novoosnovanih poduzeća u zemljama RPI-ja. U skladu s inicijalnom izjavom o misiji EIT-a, to će: |
|
(1) pomoći u utvrđivanju društvenih problema u državama članicama; |
|
(2) stvoriti lokalni rast; te |
|
(3) proširiti prilike za visokokvalificirano zaposlenje cijelom Unijom. |
|
Imajući to na umu, EIT bi trebao primjenjivati stroga načela otvorenosti i transparentnosti pri odabiru novih poslovnih partnera i postupaka za pripremu poslovnih planova. MSP-ovi uključeni u osmišljavanje novih izuma i inovacija trebali bi s velikim poduzećima koja su uključena u relevantni ZZI imati prethodno dogovorene ugovore o kupnji. |
Obrazloženje
Budući da 99 % svih poduzeća u EU-u čine MSP-ovi i da su u proteklih pet godina bili zaslužni za stvaranje 85 % novih radnih mjesta, EIT mora zajamčiti da među poslovnim partnerima ZZI-ja budu i mala i srednja poduzeća („MSP”) i novoosnovana poduzeća. Prethodno dogovoreni ugovori o kupnji jedan su od načina na koji bi se MSP-ovi uključili u ZZI-je, a da ne moraju plaćati preskupe članarine.
Amandman 43
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 6. – stavak 1. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Na temelju detaljne neovisne studije u suradnji s Komisijom EIT će do kraja 2023. definirati svoje odnose sa ZZI-jima koji će u programskom razdoblju 2021.–2027. prestati primati bespovratna sredstva za potporu. Ovisno o ishodu konačnog preispitivanja EIT može sa svakim ZZI-jem sklopiti „memorandum o suradnji” kako bi se suradnja nastavila i nakon prestanka okvirnog sporazuma o partnerstvu. Taj bi memorandum trebao uključivati, među ostalim, prava i obveze povezane s: |
EIT utvrđuje opća načela za svoje odnose sa ZZI-jima nakon prestanka okvirnog sporazuma o partnerstvu, u skladu s okvirom Obzora Europa za europska partnerstva. Na temelju detaljne neovisne studije u suradnji s Komisijom EIT će do kraja 2023. definirati svoje odnose sa ZZI-jima koji će u programskom razdoblju 2021.–2027. prestati primati bespovratna sredstva za potporu. Ovisno o ishodu konačnog preispitivanja EIT može sa svakim ZZI-jem sklopiti „memorandum o suradnji” kako bi se suradnja nastavila i nakon prestanka okvirnog sporazuma o partnerstvu. Taj bi memorandum trebao uključivati, među ostalim, prava i obveze povezane s: |
Amandman 44
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.4. – podtočka 6. – stavak 1. – alineja 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— upotrebom brenda EIT-a, sudjelovanjem u dodjelama nagrada EIT-a i drugim inicijativama koje EIT organizira, |
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.) |
Amandman 45
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.5. – stavak 2. – alineja 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— Erasmus i EIT uspostavit će sinergije između svojih zajednica. Njihova suradnja bit će usmjerena na to da se sudionicima programa Erasmus na visokim učilištima koja su partneri ZZI-ja omogući pristup ljetnim školama ZZI-jâ ili drugim relevantnim aktivnostima osposobljavanja (npr. u području poduzetništva i upravljanja inovacijama) te na uspostavu kontakata s mrežom bivših polaznika ZZI-ja. |
— Erasmus i EIT uspostavit će sinergije između svojih zajednica. Njihova suradnja bit će usmjerena na to da se sudionicima programa Erasmus na visokim učilištima koja su partneri ZZI-ja omogući pristup ljetnim školama ZZI-jâ ili drugim relevantnim aktivnostima osposobljavanja (npr. u području poduzetništva i upravljanja inovacijama) te na uspostavu kontakata s mrežom bivših polaznika ZZI-ja. To bi trebalo uključivati studente koji obavljaju naukovanje i strukovno osposobljavanje kao dio programa Erasmus PRO. |
Amandman 46
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.5. – stavak 2. – alineja 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— Kad god to bude moguće, stvarat će se sinergije s inicijativom europskih sveučilišta, što bi moglo doprinijeti usustavljivanju EIT-ovih obrazovnih aktivnosti. |
— Stvarat će se sinergije s inicijativom europskih sveučilišta kako bi se osiguralo da su obrazovne aktivnosti EIT-a dio općeg sustava i da kao takve pozitivno utječu na obrazovanje u državama članicama. |
Amandman 47
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 3. – podtočka 3.5. – stavak 6. – alineja 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— Novi program Kreativna Europa bit će posebno važan za aktivnosti budućeg ZZI-ja u području kulturne i kreativne industrije. Sinergije i komplementarnosti s programom razvijat će se u područjima kao što su kreativne vještine, zapošljavanje i poslovni modeli. |
— Novi program Kreativna Europa bit će posebno važan za aktivnosti budućeg ZZI-ja u području kulturne i kreativne industrije. Sinergije i komplementarnosti s programom razvijat će se u područjima kao što su kreativne vještine i njihovo priznavanje i certifikacija s fokusom na novi tehnološki razvoj, kao i zapošljavanje, prekograničnu mobilnost, međusektorske pristupe u kreativnosti i razvoj poslovnih modela. |
Amandman 48
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.1. – stavak 2.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
EIT će pokrenuti nove mjere potpore olakšavanja uspostave novih kolokacijskih centara u državama članicama koje nisu zastupljene ili još uvijek nisu dovoljno zastupljene u trenutačnim ZZI-jima. |
Amandman 49
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – stavak -1. (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
-1. ambiciozni standardi za ZZI-je trebali bi olakšati i podržati najbolja i najambicioznija istraživanja i inovacije; |
Amandman 50
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 4. – podtočka 4.2. – stavak 10.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
EIT će osigurati da se podaci koje prikuplja svojim unutarnjim sustavom praćenja, uključujući rezultate ZZI-jâ, potpuno integriraju u opći sustav Obzora Europa za upravljanje podacima. Osigurat će i da detaljne informacije koje proizlaze iz njegova postupka praćenja i evaluacije budu pravodobno dostupne i da im se može pristupiti putem zajedničke elektroničke baze podataka o provedbi programa Obzor Europa. Osim toga, EIT će osigurati posebno izvješćivanje o kvantitativnim i kvalitativnim učincima, uključujući financijske doprinose iz preuzetih obveza i one stvarno osigurane. |
Kako bi se poboljšala transparentnost i otvorenost, EIT će osigurati da su podaci koje prikuplja svojim unutarnjim sustavom praćenja, uključujući rezultate ZZI-jâ, potpuno dostupni i da se integriraju u opći sustav Obzora Europa za upravljanje podacima. Osigurat će i da detaljne informacije koje proizlaze iz njegova postupka praćenja i evaluacije budu pravodobno dostupne i da im se može pristupiti putem zajedničke elektroničke baze podataka o provedbi programa Obzor Europa. Osim toga, EIT će osigurati posebno izvješćivanje o kvantitativnim i kvalitativnim učincima, uključujući financijske doprinose iz preuzetih obveza i one stvarno osigurane. |
Amandman 51
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – podtočka 7. – stavak 2. – alineja 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— Producenti, distributeri, radiotelevizijske kuće, kina i sve vrste kulturnih organizacija moraju biti inovativni kako bi privukli nove naraštaje publike. |
— Umjetnici, stvaraoci, producenti, distributeri, radiotelevizijske kuće, kina i sve vrste kulturnih organizacija moraju biti inovativni kako bi promicali aktivno sudjelovanje u kreativnim sektorima, poduprli angažiranje i razvoj publike svih dobnih skupina, posebno mlade publike diljem Europe i šire, razvijali nove procese, usluge, kulturne sadržaje i nove oblike kreativnih praksi koje stvaraju društvenu vrijednost. |
Amandman 52
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – potočka 7. – stavak 2. – alineja 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— Nedostatak poduzetništva i transverzalnih vještina u kulturnoj i kreativnoj industriji28 utječe i na nove podsektore i na one koji su već zreli, ali prolaze kroz dubinsku digitalnu transformaciju. Te su vještine potrebne za inovacije i ključne s obzirom na promjene na tržištu rada s kojima se taj sektor suočava. |
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.) |
__________________ |
|
28 Kulturni i kreativni programi na europskim sveučilištima uglavnom su usmjereni na samu kreativnost pa osobe koje diplomiraju na takvim studijima nisu uvijek spremne za ulazak na moderno tržište rada jer im nedostaju transverzalne vještine (npr. poduzetništvo, digitalne vještine, financijsko upravljanje). Kad je riječ o visokim učilištima, EU zaostaje za SAD-om u komunikacijskim i medijskim studijskim programima (iako sveučilišta u EU-u postižu bolje rezultate u tradicionalnijim disciplinama kao što su umjetnost, dizajn ili scenska umjetnost). |
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.) |
Amandman 53
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – podtočka 7. – stavak 3. – alineja 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— Suradnja među istraživačima te između istraživača i industrije ograničena je, rad u području istraživanja i razvoja nije dovoljno koordiniran te nema dovoljno razmjene metoda, rezultata i najbolje prakse. Osim toga, većina istraživanja u tom sektoru nije prevedena, pa dolazi do ponavljanja istraživanja jer istraživači često ne znaju da se projekti slični njihovima već provode. |
— Suradnja među istraživačima te između istraživača i industrije, javnih organizacija i organizacija trećeg sektora, ograničena je, rad u području istraživanja i razvoja nije dovoljno koordiniran te nema dovoljno razmjene metoda, rezultata i najbolje prakse. Većina istraživanja u tom sektoru nije prevedena na većinu službenih jezika Unije, pa dolazi do ponavljanja istraživanja jer istraživači često ne znaju da se projekti slični njihovima već provode. |
Amandman 54
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – podtočka 7. – stavak 3. – alineja 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— Znatan udio regionalnih prioriteta pametne specijalizacije u Europi odnosi se na kulturu iz različitih perspektiva (npr. kulturnu baštinu, kreativnu industriju itd.). S obzirom na važnost kulture i kreativnosti u gospodarskom i socijalnom razvoju gradova i regija te na njihovu sposobnost da doprinesu smanjenju razlika u Europi, ZZI u području kulturne i kreativne industrije ima velik potencijal. |
— Znatan udio regionalnih prioriteta pametne specijalizacije u Europi odnosi se na kulturu iz različitih perspektiva (npr. kulturnu baštinu, videoigre, medijska produkcija, dizajn, arhitektura itd.). S obzirom na važnost kulture i kreativnosti u gospodarskom i socijalnom razvoju gradova i regija te na njihovu sposobnost da doprinesu smanjenju razlika u Europi, ZZI u području kulturne i kreativne industrije ima velik potencijal. |
Amandman 55
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – podtočka 7. – stavak 4. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Izazovi povezani sa zapošljavanjem, gospodarskom otpornosti i pametnim rastom u Europi uključuju gospodarska pitanja kao što su nezaposlenost (osobito nezaposlenost mladih) i globalna konkurencija. |
Kulturna i kreativna industrija imaju mogućnost pokrenuti inovacije u drugim sektorima gospodarstva. Trenutačni izazovi povezani s gospodarskom otpornosti i pametnim rastom u Europi uključuju nedostatak inovacija, vještina (osobito digitalnih vještina), nezaposlenost (osobito nezaposlenost mladih), podzaposlenost te sve jaču globalnu konkurenciju. |
Amandman 56
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – podtočka 7. – stavak 4. – alineja 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
— Digitalizacija i globalizacija izazov su za europske industrije i snažno utječu na načine na koje umjetnici proizvode i distribuiraju svoja djela i povezuju se s publikom. Krah tržišta DVD-a, nova očekivanja potrošača i nezaustavljiva snaga američkih studija u paru s rastom globalnih digitalnih divova kao što su Amazon, iTunes, Google i Netflix utjecali su na tradicionalni lanac vrijednosti. |
— Digitalizacija i globalizacija izazov su za europsku kulturnu i kreativnu industriju i snažno utječu na načine na koje umjetnici proizvode i distribuiraju svoja djela i povezuju se s publikom. Krah tradicionalnih formata, nova očekivanja potrošača i sve veća tržišna koncentracija malog broja neeuropskih tvrtki, u paru s rastom globalnih digitalnih divova kao što su Amazon, iTunes, Google i Netflix utjecali su na tradicionalni lanac vrijednosti. |
Amandman 57
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – podtočka 7. – stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Naposljetku, uloga Europe kao globalnog dionika uključuje potrebu za boljim širenjem kulturnog sadržaja koji nastaje u Europi. Europa treba ostati konkurentna u globalnoj digitalnoj utrci u stvaranju novih tehnologija (npr. umjetna inteligencija, internet stvari, lanci blokova) za koje je kulturna i kreativna industrija važan proizvođač sadržaja, proizvoda i usluga. Osim toga, na globalnoj razini kulturna i kreativna industrija (npr. dizajn, arhitektura itd.) aktivno doprinose održivom razvoju i potiču zelene inovacije, a kulturni sadržaji (književnost, film i umjetnost) mogu skretati pozornost na ekološke probleme i utjecati na javno mnijenje. |
Naposljetku, uloga Europe kao globalnog dionika uključuje potrebu za boljim širenjem kulturnog sadržaja koji nastaje u Europi. Europa treba ostati konkurentna u globalnoj digitalnoj utrci u stvaranju i razvoju novih tehnologija (npr. strojno učenje i umjetna inteligencija, internet stvari, lanci blokova) za koje je kulturna i kreativna industrija važan proizvođač sadržaja, proizvoda i usluga. Osim toga, na globalnoj razini kulturna i kreativna industrija (npr. dizajn, arhitektura itd.) aktivno doprinose održivom razvoju i potiču zelene inovacije, a kulturni sadržaji (književnost, film i umjetnost) mogu skretati pozornost na ekološke probleme i utjecati na javno mnijenje. |
Amandman 58
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – podtočka 8. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
ZZI EIT-a u području kulturne i kreativne industrije svojim će cjelovitim i integriranim pristupom pomoći u svladavanju opisanih izazova. Budući da će obuhvatiti gotovo sve aspekte naše svakodnevice, društva i gospodarstva, imat će velik gospodarski i društveni učinak te stvarati strateške prilike za gospodarske, tehnološke i socijalne inovacije. |
ZZI EIT-a u području kulturne i kreativne industrije svojim će cjelovitim i integriranim pristupom nastojati riješiti opisane izazove. Budući da će obuhvatiti gotovo sve aspekte naše svakodnevice, društva i gospodarstva, imat će velik gospodarski i društveni učinak te stvarati strateške prilike za gospodarske, tehnološke i socijalne inovacije. |
Amandman 59
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – podtočka 8. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Inovacije koje se temelje na kulturi i kreativnosti jačaju europsku konkurentnost i izravno, osnivanjem novih poduzeća i otvaranjem radnih mjesta, i neizravno, stvaranjem međusektorskih koristi za šire gospodarstvo, poboljšavanjem kvalitete života i povećanjem privlačnosti Europe. Kulturna i kreativna industrija sve se više smatra novim izvorom pametnog, održivog i uključivog rasta i radnih mjesta jer u EU-u već zapošljava više od 12 milijuna ljudi, što je 7,5 % zaposlenih u cijelom našem gospodarstvu. |
Inovacije koje se temelje na kulturi i kreativnosti bave se društvenim izazovima i jačaju europsku konkurentnost i izravno, osnivanjem novih poduzeća, organizacijom i otvaranjem radnih mjesta, i neizravno, stvaranjem međusektorskih koristi za šire gospodarstvo, poboljšavanjem kvalitete života i povećanjem privlačnosti Europe. Kulturna i kreativna industrija sve se više smatra novim izvorom pametnog, održivog i uključivog rasta i radnih mjesta jer u EU-u zapošljava više od 12 milijuna ljudi, što je 7,5 % zaposlenih u cijelom našem gospodarstvu. |
Amandman 60
Prijedlog odluke
Prilog I. – točka 6. – podtočka 9. – stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
ZZI EIT-a u području kulturne i kreativne industrije najprimjereniji je za suočavanje s opisanim velikim gospodarskim i društvenim izazovima. Kreativnost je ključan pokretač inovacija, a ZZI u tom području ima kapacitet za oslobađanje potencijala kreativnosti temeljene na kulturi i za doprinos jačanju europske konkurentnosti i pametnog rasta. |
ZZI EIT-a u području kulturnog i kreativnog sektora najprimjereniji je za suočavanje s opisanim velikim gospodarskim, socijalnim i društvenim izazovima. Kreativnost je ključan pokretač inovacija, a ZZI u kulturnom i kreativnom sektoru ima kapacitet za oslobađanje potencijala umjetničke kreativnosti temeljene na kulturi i za doprinos jačanju europskog socijalnog modela, globalne konkurentnosti i pametnog i održivog rasta. |
POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Naslov |
Strateški inovacijski program Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021.–2027.: jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta |
|||
Referentni dokumenti |
COM(2019)0330 – C9-0043/2019 – 2019/0152(COD) |
|||
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ITRE 18.7.2019 |
|
|
|
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
CULT 18.7.2019 |
|||
Pridruženi odbori - datum objave na plenarnoj sjednici |
19.12.2019 |
|||
Izvjestitelj(ica) za mišljenje Datum imenovanja |
Vlad-Marius Botoş 11.2.2020 |
|||
Razmatranje u odboru |
21.1.2020 |
28.5.2020 |
|
|
Datum usvajanja |
2.6.2020 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
21 0 8 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Asim Ademov, Isabella Adinolfi, Christine Anderson, Vlad-Marius Botoş, Ilana Cicurel, Gilbert Collard, Gianantonio Da Re, Laurence Farreng, Tomasz Frankowski, Alexis Georgoulis, Irena Joveva, Niyazi Kizilyürek, Predrag Fred Matić, Dace Melbārde, Victor Negrescu, Niklas Nienaß, Peter Pollák, Marcos Ros Sempere, Domènec Ruiz Devesa, Andrey Slabakov, Massimiliano Smeriglio, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Salima Yenbou, Milan Zver |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Isabel Benjumea Benjumea, Christian Ehler, Łukasz Kohut |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7. |
Angel Dzhambazki |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
21 |
+ |
PPE |
Asim Ademov, Isabel Benjumea Benjumea, Christian Ehler, Tomasz Frankowski, Peter Pollák, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Milan Zver |
S&D |
Łukasz Kohut, Predrag Fred Matić, Victor Negrescu |
RENEW |
Vlad-Marius Botoş, Ilana Cicurel, Laurence Farreng, Irena Joveva |
VERTS/ALE |
Niklas Nienaß, Salima Yenbou |
ECR |
Angel Dzhambazki, Dace Melbārde, Andrey Slabakov |
NI |
Isabella Adinolfi |
0 |
- |
|
|
8 |
0 |
S&D |
Domènec Ruiz Devesa, Marcos Ros Sempere, Massimiliano Smeriglio |
ID |
Christine Anderson, Gilbert Collard, Gianantonio Da Re |
GUE/NGL |
Alexis Georgoulis, Niyazi Kizilyürek |
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
Naslov |
Strateški inovacijski program Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021.–2027.: jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta |
|||
Referentni dokumenti |
COM(2019)0330 – C9-0043/2019 – 2019/0152(COD) |
|||
Datum podnošenja EP-u |
11.7.2019 |
|
|
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ITRE 18.7.2019 |
|
|
|
Odbori koji daju mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
BUDG 18.7.2019 |
CULT 18.7.2019 |
JURI 18.7.2019 |
|
Odbori koji nisu dali mišljenje Datum odluke |
BUDG 23.7.2019 |
JURI 3.9.2019 |
|
|
Pridruženi odbori Datum objave na plenarnoj sjednici |
CULT 19.12.2019 |
|
|
|
Izvjestitelji Datum imenovanja |
Maria da Graça Carvalho 18.9.2019 |
|
|
|
Razmatranje u odboru |
4.12.2019 |
28.4.2020 |
|
|
Datum usvajanja |
16.6.2020 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
63 0 6 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Nicola Beer, François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Manuel Bompard, Paolo Borchia, Marc Botenga, Markus Buchheit, Klaus Buchner, Jerzy Buzek, Carlo Calenda, Andrea Caroppo, Maria da Graça Carvalho, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Josianne Cutajar, Nicola Danti, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Valter Flego, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Claudia Gamon, Nicolás González Casares, Bart Groothuis, András Gyürk, Henrike Hahn, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Ivars Ijabs, Romana Jerković, Eva Kaili, Seán Kelly, Izabela-Helena Kloc, Łukasz Kohut, Zdzisław Krasnodębski, Andrius Kubilius, Thierry Mariani, Marisa Matias, Eva Maydell, Georg Mayer, Joëlle Mélin, Iskra Mihaylova, Dan Nica, Angelika Niebler, Ville Niinistö, Aldo Patriciello, Mauri Pekkarinen, Tsvetelina Penkova, Morten Petersen, Markus Pieper, Clara Ponsatí Obiols, Robert Roos, Sara Skyttedal, Jessica Stegrud, Beata Szydło, Riho Terras, Grzegorz Tobiszowski, Patrizia Toia, Marie Toussaint, Isabella Tovaglieri, Henna Virkkunen, Pernille Weiss, Carlos Zorrinho |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Rasmus Andresen, Damien Carême, Susana Solís Pérez, Viola Von Cramon-Taubadel |
|||
Datum podnošenja |
24.6.2020 |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
63 |
+ |
EPP |
François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, VasileBlaga, Jerzy Buzek, Maria Da Graça Carvalho, Pilar Del Castillo Vera, Christian Ehler, András Gyürk, Seán Kelly, Andrius Kubilius, Eva Maydell, Angelika Niebler, Aldo Patriciello, Markus Pieper, Sara Skyttedal, Riho Terras, Henna Virkkunen, Pernille Weiss |
S&D |
Carlo Calenda, Josianne Cutajar, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Nicolás González Casares, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Romana Jerković, Eva Kaili, Łukasz Kohut, Dan Nica, Tsvetelina Penkova, Patrizia Toia, Carlos Zorrinho |
RENEW |
Nicola Beer, NicolaDanti, Valter Flego, Claudia Gamon, Bart Groothuis, Ivars Ijabs, Iskra Mihaylova, Mauri Pekkarinen, Morten Petersen, Susana Solís Pérez |
ID |
Paolo Borchia, Markus Buchheit, Andrea Caroppo, Thierry Mariani, Georg Mayer, Joëlle Mélin, Isabella Tovaglieri |
Greens |
Rasmus Andresen, Klaus Buchner, Damien Carême, Ciarán Cuffe, Henrike Hahn, Ville Niinistö, Marie Toussaint, Viola Von Cramon-Taubadel |
GUE |
Manuel Bompard, Marc Botenga, Marisa Matias |
NI |
Ignazio Corrao, Clara Ponsatí Obiols |
0 |
- |
|
|
6 |
0 |
ECR |
Izabela-Helena Kloc, Zdzisław Krasnodębski, Robert Roos, Jessica Stegrud, Beata Szydło, Grzegorz Tobiszowski |
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani