IZVJEŠĆE o predloženom imenovanju Helge Berger za članicu Revizorskog suda

PRILOG 2.: ODGOVORI HELGE BERGER NA UPITNIK

Profesionalno iskustvo:

1. Navedite svoje profesionalno iskustvo u javnim financijama (proračunsko planiranje, izvršavanje proračuna, upravljanje proračunom, proračunski nadzor ili revizija).

U područjima planiranja, upravljanja i kontrole javnih financija imam bogato radno iskustvo:

(1) Proračunsko planiranje: Kao predstojnica odjela za proračun i javne financije u austrijskom ministarstvu financija odgovorna sam, među ostalim, i za planiranje i provedbu austrijskog proračuna koji iznosi otprilike 80 milijardi EUR; u moj djelokrug osim toga spada i oblikovanje financijskih odnosa sa saveznim zemljama i općinama te zastupanje austrijskih financijskih interesa na razini EU-a, kao i odgovornost za platne tokove između proračuna EU-a i austrijskog saveznog proračuna.

(2) Proračunsko upravljanje: Kao glavna direktorica službe za opću upravu na austrijskom Revizorskom sudu bila sam zadužena za upravljanje proračunom austrijskog Revizorskog suda i provedbu proračuna Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI). Na sadašnjoj funkciji sam, osim odgovornosti za proračun u općem smislu, posebno odgovorna za 4 poglavlja proračuna: mirovine saveznih javnih službenika; izjednačavanje prihoda; upravljanje riznicom; financiranje i ugovori o razmjeni valuta.

(3) Proračunski nadzor: U okviru svojeg desetogodišnjeg rada na austrijskom Revizorskom sudu radila sam u različitim područjima te sam kao revizorica uvelike doprinijela oblikovanju nadzora nad javnim financijama.

Tijekom više od 20 godina rada u području planiranja, provedbe i nadzora nad javnim financijama uvijek sam radila pazeći na najviše standarde kvalitete, objektivnosti i stručnosti. Jednoglasnu nominaciju za austrijskog člana Europskog revizorskog suda koju su podržale sve stranke u austrijskom Nacionalnom vijeću vidim kao priznanje razumijevanja svojih dužnosti i kvalifikacija u tom području.

U nastavku ću se detaljnije osvrnuti na gore navedene točke:

(1) Od 2016. kao načelnica odjela za proračun i javne financije u Saveznom ministarstvu financija u velikoj mjeri sudjelujem u planiranju i oblikovanju austrijske fiskalne politike. I srednjoročno i godišnje planiranje austrijskog proračuna odvijaju se pod mojom odgovornošću. Fiskalni i politički cilj održivih i uređenih financija zahtijeva pažljivo planiranje proračuna uz istodobno osiguravanje sadržajnih prioriteta rada vlade. Planiranje proračuna temelji se na detaljnim analizama i izračunima scenarija na temelju neovisnih gospodarskih prognoza, detaljnim pripremama dodatnih potreba drugih pojedinačnih ministarstava te razradi detaljnih protuprijedloga radi postizanja proračunskih ciljeva. Na temelju europskih odredbi Pakta o stabilnosti i rastu i u skladu s nacionalnim kočenjem rasta duga posljednjih smo godina uspjeli preokrenuti trend fiskalne politike i postići jasnu konsolidaciju bez novih zaduživanja; od toga Austrija sada ima koristi na međunarodnom financijskom tržištu te zahvaljujući tome u trenutačnoj situaciji pandemije bolesti COVID-19 može sastavljati sveobuhvatne pakete pomoći.

Provedba proračuna najčešće zahtijeva restriktivan pristup Saveznog ministarstva financija. Izvršavanje tih zadaća zahtijeva iznimno odgovoran pristup dijelovima proračuna za koje sam odgovorna jer se u slučaju bilo kakvih proračunskih zahtjeva za nove projekte mora objektivno odvagnuti njihova dodana vrijednosti i njihov utjecaj na proračun. Samo s utemeljenim argumentima moguće je nastaviti slijediti proračunski put i osigurati što učinkovitije i djelotvornije korištenje javnih sredstava. U tome smo posljednjih godina bili uspješni, kao što i pokazuju austrijske proračunske brojke.

Osim toga, moji zadaci uključuju godišnje pregovore o proračunu EU-a i financijske aspekte trenutačnih pregovora o višegodišnjem financijskom okviru. Ta nadležnost obuhvaća i predmete kao što su vlastita sredstva EU-a, reforma Financijske uredbe EU-a i godišnju razrješnicu za proračun na temelju izvješća Europskog revizorskog suda.

Ono što je obilježilo moj rad u odjelu za proračun bila je i provedba zakonodavstva o reformi proračuna. Tom je reformom Austrija postavila važan temelj za moderno upravljanje proračunom. Fiskalna transparentnost znatno je povećana, uvođenjem obračunskog načela u proračun (accrual budgeting) znatno se povećala kvaliteta financijskog izvješćivanja, a uvođenjem srednjoročnog planiranja uvelike je povećana sigurnost planiranja i unaprijeđena fleksibilnost proračunskih instrumenata. Reformom proračunskog zakonodavstva uvedena je i obvezna procjena učinka za regulatorne i druge projekte, kojom se sustavno procjenjuje njihov učinak u konkretnim dimenzijama (npr. na ravnopravnost, financije, gospodarstvo, okoliš, društvo) i koja se smatra međunarodnim modelom upravljanja usmjerenog na rezultate. Reforma je s vremenom temeljito ocijenjena, a na provedbi rezultata te ocjene trenutačno se radi pod mojim vodstvom.

(2Na austrijskom Revizorskom sudu bila sam kao generalna direktorica službe odgovorna za planiranje proračuna, izradu nacrta i izvršenje proračuna s druge strane proračunske priče, to jest kao tijelo za upravljanje proračunom. Upravljanje proračunom Revizorskog suda zahtijeva, s jedne strane, posebno odgovorno i štedljivo korištenje javnih sredstava zbog uloge institucije kao uzora i, s druge strane, svijest o proračunskim sredstvima koja su potrebna kako bi institucija u budućnosti mogla izvršavati planirane kontrolne funkcije. Osim proračuna, moje su odgovornosti uključivale tipične administrativne zadaće (osoblje, infrastruktura, IKT, planiranje i razvoj, komunikacija, služba za vezu i tajništvo INTOSAI-ja).

U vrijeme smanjenja sredstava morali smo se posebno pozabaviti pitanjem smanjenja proračuna uz istodobno osiguravanje održavanja rada službe. To je bilo moguće samo zato što smo optimizirali svoje postupke i povećali potencijal za uštedu. Istovremeno smo tijekom pregovora uspješno upozorili na potrebu za odgovarajućim proračunskim i ljudskim resursima. Kao načelnica službe imala sam važnu ulogu u suoblikovanju tog postupka.

Austrijski revizorski sud je glavno tajništvo INTOSAI-ja. Kao predstavnica glavnog tajnika za financijska pitanja bila sam odgovorna za izvršenje proračuna INTOSAI-ja, koji se temelji prije svega na članarinama, te sam se brinula o proračunskim interesima te organizacije.

Moj tekući rad obuhvaća upravljanje četirima od 35 proračunskih poglavlja saveznog proračuna (mirovine – savezni javni službenici, izjednačavanje prihoda, upravljanje riznicom, financiranje i ugovori o razmjeni valuta). Odgovorni smo za njihovo planiranje, upravljanje usmjereno na učinak te za provedbu i dovršetak rada u tom području. Izvršavanje funkcije tijela za upravljanje proračunom za te potpodjele primjereno je i omogućuje odgovarajuću promjenu kuta gledanja, a time i drugih perspektiva u provedbi.

Odgovarajuće iskustvo u upravljanju javnim financijama stekla sam i na funkcijama u nadzornim tj. upravnim odborima. Predsjedanjem nadzornim odborom Austrijske savezne agencije za financiranje, koja je odgovorna za preuzimanje zaduživanja, upravljanje dugovima i upravljanje riznicom savezne vlade, te austrijske razvojne banke aws posebno sam dobila uvid iz druge perspektive.

Moje bogato iskustvo u različitim područjima odgovornosti ključan je temelj za razumijevanje izazova drugih te u mnogim slučajevima doprinosi konstruktivnim i zajedničkim rješenjima.

(3) U okviru gotovo desetogodišnjeg rada na austrijskom Revizorskom sudu imala sam priliku steći sveobuhvatno znanje kao revizor na nacionalnoj i međunarodnoj razini. To opsežno revizijsko iskustvo pridonijelo je mojem svakodnevnom radu u Saveznom ministarstvu financija na optimiziranju upotrebe javnih sredstava.

U okviru tog revizijskog rada bila sam naručiteljica revizija i u tom sam svojstvu davala smjernice za njihov sadržaj, postupak revizije i korištenje resursa. Pritom sam osobito vodila računa o tome da se revizorski tim pripremi za reviziju, da se plan revizije izradi u skladu s konceptom planiranja revizije i da se revizijski projekt provede u skladu sa zadanim rokovima i resursima. U izvršavanju svoje odgovornosti posebno sam se bavila osiguravanjem kvalitete sadržaja zaključaka i preporuka revizije. Revizijska izvješća o revizijskim projektima provedenima u mojoj nadležnosti dokaz su tog pristupa.

Osim toga, imala sam ključnu ulogu u postupku osiguranja kvalitete izvješća Revizorskog suda kojih se godišnje objavljuje otprilike 100. Ta je zadaća bila prilika za intenzivno bavljenje različitim područjima javne uprave i kontrole i stjecanje znanja o istima, ali i za uvid u različite pristupe reviziji i njihove rezultate. Međutim, istodobno je uključivala i obvezu poznavanja objavljenih zaključaka i preporuka revizije te njihovih objašnjenja i tumačenja, kada je to bilo potrebno. To mi je omogućilo da u roku od nekoliko godina steknem temeljito znanje o kontrolnim aktivnostima svih pet odjela Revizorskog suda, čime sam proširila i razvila svoje znanje o cjelokupnom području javnog upravljanja. Osim toga, bila sam odgovorna i za sastavljanje izvješća za javne i parlamentarne rasprave.

Odigrala sam ključnu ulogu u postupku strategije i novom pozicioniranju Revizorskog suda pokrenutom 2005. uz razradu, među ostalim, vizije, strategije i novog postupka programiranja. Kao načelnica odjela bila sam odgovorna za značajne projekte reforme Revizorskog suda, kao što su alati za mjerenje učinkovitosti Suda (postupci ispitivanja i praćenja) i nove orijentacije prema učinkovitosti; u području IKT-a proveli smo brojne projekte za poboljšanje učinkovitosti revizijskih odjela te smo osigurali provedbu posebnih zadaća na internetu u okviru zakona o političkim strankama i zakona o transparentnosti medija. Usto sam bila odgovorna i za tri publikacije Revizorskog suda o pitanjima povezanima s reformom uprave.

2. Koja su najvažnija postignuća Vaše profesionalne karijere?

Javni novac dolazi od poreznih obveznika, a moja je ambicija u javnoj upravi da se njime upravlja na iznimno odgovoran način. U skladu s tom ambicijom uvijek sam zagovarala reforme za poboljšanje korištenja sredstava, pazila na djelotvornost i učinkovitost korištenja proračunskih sredstava te strogim izvršenjem proračuna doprinijela konsolidaciji javnih financija u Austriji.

Slijedeći taj pristup, ubrojila bih svoje doprinose reformama uprave u svoja najvažnija dosadašnja postignuća:

 Koordinacija i uspješna provedba planova za reformu uprave u svojstvu voditeljice kabineta zamjenice kancelara i tadašnje austrijske ministrice za javne usluge i sport (Komisija za reformu rada, Zakon o reformi uprave iz 2001., strukturne reforme u ministarstvima, uvođenje kontrole ljudskih resursa na saveznoj razini i novi način upravljanja planom radnih mjesta).

 Pozicioniranje austrijskog Revizorskog suda kao središnjeg pokretača reformi u Austriji, gdje sam bila odgovorna za tri publikacije Revizorskog suda o pitanjima povezanima s reformom uprave, sastavila brojne doprinose, među ostalim i za Povjerenstvo za reformu i deregulaciju zadatka, i tako zasigurno oblikovala predodžbu javnosti o Revizorskom sudu kao pokretaču reformi.

 Izjednačavanje prihoda u Austriji 2016. kojim je pokrenuta temeljita promjena u sustavu raspodjele zadataka; izjednačavanje prihoda postalo je transparentnije i jednostavnije.

 Sveobuhvatna ocjena proračunske reforme, uz sudjelovanje OECD-a, MMF-a i austrijskih sveučilišta s ciljem daljnjeg razvoja postojećih pravila.

 Osnivanje Odjela za reviziju potrošnje i forsiranje te teme pri Saveznom ministarstvu financija s jasnim naglaskom na djelotvornost i učinkovitost upotrebe proračunskih sredstava.

Jedno je od najvažnijih postignuća i uspješno pokretanje proračunske konsolidacije i u skladu s time dobre proračunske brojke posljednjih godina, kao i snažno etabliranje Austrije na međunarodnom financijskom tržištu. Uspjeli smo započeti preokret trenda fiskalne politike i postići jasnu konsolidaciju bez novih zaduživanja. Realizacija proračunskog puta moguća je samo uz rad na detaljima i potkrijepljene argumente. Strateškim razvojem rada na odjelu moje izvrsno osoblje dalo je značajan doprinos tome. Za mene su dobar uspjeh proračuna, a posebno strateški daljnji razvoj mojeg odjela, ključni uspjesi mojih prethodnih aktivnosti.

Osobni i profesionalni razvoj osoblja i uspješna integracija i daljnji razvoj mladog osoblja, to jest budućeg vodstva, u mojim područjima odgovornosti osobno su mi od velike važnosti i smatram da se to postignuće ubraja u moje važne uspjehe.

Sve uspjehe u dosadašnjem radu vidim kao čimbenik neovisnosti, to jest otpornosti na vanjske utjecaje. Budući da mi je ta vrijednost vrlo važna, uspješan dovršetak sudačkog obrazovanja računam kao jedan od svojih najvažnijih uspjeha.

Naposljetku, smatram da je to što je austrijski Revizorski sud zauzeo prvo mjesto na austrijskom indeksu povjerenja u ožujku 2012. odlična potvrda priznanja rada Suda kao neovisne institucije, a time i uspjeh mojeg rada, među ostalim u području komunikacije i strateškog usmjerenja austrijskog Revizorskog suda.

3. Koje je vaše radno iskustvo u međunarodnim multikulturnim i višejezičnim organizacijama ili institucijama sa sjedištem izvan Vaše domovine?

Na prethodnim funkcijama uglavnom sam imala velike međunarodne zadaće u okviru kojih sam stekla odgovarajuće iskustvo u radu sa i u međunarodnim i višejezičnim institucijama.

Već na početku karijere stekla sam iskustvo u Europskom parlamentu i u sklopu tog posla dobila uvid u njegov rad. Kao asistentica zastupnika u Europskom parlamentu pomagala sam mu u radu u odborima za pravna pitanja i prava građana, unutarnju sigurnost, temeljne slobode i institucijska pitanja, tijekom kojeg sam svjedočila ostavci Santerove komisije, radu na Ugovoru iz Amsterdama i pripremama za uvođenje jedinstvene valute. Ta iskustva i znanje koja se mogu steći samo u okviru višegodišnjeg rada u instituciji bili su ključni za ostatak mojeg profesionalnog života te su mi pomogla u potrebnom razumijevanju funkcioniranja europskih institucija.

Kao što sam već objasnila, u moje nadležnosti u Saveznom ministarstvu financija ubraja se zastupanje austrijskih financijskih interesa na razini EU-a, kao i odgovornost za financijske tokove između proračuna EU-a i austrijskog proračuna. U tom sam kontekstu posebno odgovorna za pregovore o godišnjem europskom proračunu, uključujući postupak mirenja ECOFIN BUDGET-a, a u okviru Odbora za proračun i za to potrebnih nacionalnih uputa, također sam uključena u izvršenje proračuna EU-a u međurazdobljima (posebno izmjene proračuna) i godišnji postupak davanja razrješnica. Te su zadaće bile posebno zahtjevne tijekom proteklog predsjedanja Vijećem EU-a. Naravno, trenutačno sam odgovorna i za financijske aspekte tekućih pregovora o višegodišnjem financijskom okviru.

U okviru rada na austrijskom Revizorskom sudu stekla sam bogato međunarodno iskustvo u različitim međunarodnim područjima:

S jedne strane, u Austrijskom revizorskom sudu tajništvo INTOSAI-ja. Glavno tajništvo austrijskog Revizorskog suda obavlja središnje administrativne zadaće za INTOSAI, pomaže Predsjedništvu i Kongresu, promiče komunikaciju među članovima te organizira seminare i posebne projekte. Služba koja je za to nadležna ubrajala se u moje nadležnosti. U tom sam svojstvu, osim gore navedenih proračunskih zadaća, sudjelovala i u pripremi kongresa i sjednica Predsjedništva, pojedinačnih seminara, a posebno sam bila uključena u rad Radne skupine za komunikaciju i Inicijative za neovisnost.

S druge strane sam na austrijskom Revizorskom sudu bila odgovorna i za službu za vezu s revizorskim sudovima država članica EU-a i Europskim revizorskim sudom. U pripremi godišnjeg Odbora za kontakt, udruge predsjednika Revizorskog suda EU-a i Europskog revizorskog suda, sudjelovala sam na sastancima službenika za vezu. Na tim sastancima, čija je svrha razmjena iskustava i rasprava o aktualnim pitanjima javnog financijskog nadzora koja se odnose na uporabu sredstava EU-a, istaknula sam, među ostalim, tadašnju želju Austrije za jačanjem revizija uspješnosti koje provodi Europski revizorski sud. Taj aspekt je po mišljenju Austrije bio važan zato što je cilj tih revizija bio osigurati učinkovitu uporabu sredstava EU-a.

Stekla sam i temeljito iskustvo u projektu stručnog istorazinskog ocjenjivanja u Norveškoj koji se provodio zajedno s Europskim revizorskim sudom i koji sam vodila na čelu austrijske strane, usredotočujući se u svakom pojedinom slučaju na povećanje djelotvornosti i učinkovitosti provedbe javnog financijskog nadzora i, prije svega, aktivnosti u području odnosa s javnošću.

4. Jeste li dobili razrješnicu za upravljačke dužnosti koje ste prethodno izvršavali, ako je takav postupak predviđen?

Austrijskim zakonodavstvom o proračunu nije predviđen postupak davanja razrješnice usporediv s proračunom EU-a. Austrijski Revizorski sud predstavlja savezne financijske izvještaje Nacionalnom vijeću, o kojima se tamo raspravlja te ih se usvaja. Tako dana paušalna i neizravna razrješnica odnosi se stoga i na proračunska poglavlja za koja sam ja odgovorna.

Svim društvima u kojima obnašam funkcije u nadzornim odborima dana je razrješnica, tj. u ovom trenutku traje taj postupak.

5. Koja su od Vaših prethodnih radnih mjesta bila rezultat političkog imenovanja?

Dosad nisam obnašala nikakve političke funkcije.

6. Navedite tri najvažnije odluke u svojem profesionalnom životu u čijem ste donošenju sudjelovali.

(1) Novo pozicioniranje i strateško usmjerenje austrijskog Revizorskog suda te provedba odgovarajućih reformi,

(2) preokret trenda austrijske fiskalne politike prema uravnoteženom proračunu,

(3) brzo i nebirokratsko uspostavljanje Fonda za upravljanje krizom povezanom s bolesti COVID-19 kako bi se osiguralo potrebno financiranje mjera za ublažavanje negativnih učinaka te krize.

Neovisnost

7. Ugovorom je određeno da članovi Revizorskog suda moraju biti „potpuno neovisni” u izvršavanju svojih dužnosti. Kako namjeravate poštovati ovu obvezu u obavljanju svojih budućih dužnosti?

Osim optimalnog korištenja javnih sredstava, neovisnost, transparentnost, objektivnost, integritet i visoka kvaliteta za mene su temeljne vrijednosti. I moja odluka da se obrazujem za sutkinju i moj odlazak na Revizorski sud uvelike su se temeljili na mojoj želji da radim za snažne i neovisne državne institucije koje svoje dužnosti obavljaju pazeći na visoku kvalitetu, objektivnost, znanstvenu utemeljenost i visoku razinu integriteta i neovisnosti.

U skladu s tim stavom tim vrijednostima, naravno, pridajem najveću važnost u obavljanju svojih dužnosti te sam u skladu s njima radila i kao predsjednica Odbora za etiku Revizorskog suda. Taj je odbor osnovan radi podizanja svijesti o načelima i pravilima kodeksa ponašanja te radi savjetovanja i pružanja potpore osoblju austrijskog Revizorskog suda koja se temelji na deklaracijama iz Lime i Meksika.

Življenje tih vrijednosti u obavljanju svakodnevnih dužnosti od iznimne mi je važnosti. Za to je, s jedne strane, potrebna dobra priprema sadržaja i argumenata te, s druge strane, reprezentativan nastup i uvjerljivost. U okviru svojih prethodnih dužnosti uvijek sam gradila svoj rad na ta dva stupa. Gledano samo po sebi, takav pristup sa sobom nosi potrebu većeg zalaganja, ali srednjoročno i dugoročno osigurava prihvaćanje, uvjerljivost i sposobnost motiviranja drugih. U tom smislu pokušavam biti uzor za te vrijednosti.

Stoga ne sumnjam u to da ću na tim vrijednostima te, prije svega, na potpunoj neovisnosti, ako budem imenovana članicom Europskog revizorskog suda, temeljiti svoj budući rad. To znači da svoje zadaće neću izvršavati na temelju nepotkrijepljenih argumenata, da ću ih obavljati s najvišom objektivnosti, na utemeljenim brojkama i činjenicama, uvijek pazeći da nikada ne dođe ni do najmanjeg dojma sukoba interesa te imajući na umu da u svojoj ulozi člana Europskog revizorskog suda moram služiti kao primjer.

8. Imate li Vi ili članovi Vaše bliže obitelji (roditelji, braća i sestre, zakoniti partner i djeca) ikakve poslovne ili financijske udjele ili ikakve druge obveze koje bi Vas mogle dovesti u sukob s Vašim budućim dužnostima?

Ne.

9. Jeste li spremni otkriti sve svoje financijske interese i druge obveze predsjedniku Suda i javno ih obznaniti?

Naravno, sa zadovoljstvom ću dostaviti sve zatražene informacije u njihovu punom opsegu.

10. Sudjelujete li trenutačno u nekom sudskom postupku? Ako da, navedite pojedinosti.

Ne sudjelujem niti u jednom sudskom postupku.

11. Imate li ikakvu aktivnu ulogu u politici ili položaj u izvršnoj vlasti? Ako imate, na kojoj razini? Jeste li u proteklih 18 mjeseci obnašali ikakve političke dužnosti? Ako jeste, navedite pojedinosti.

Ne, nemam nikakvu aktivnu ni izvršnu ulogu u politici.

Moje sadašnje nadzorne i upravljačke funkcije nisu političke funkcije, nego rezultat moje funkcije službenice u Saveznom ministarstvu financija. Tu ću funkciju, naravno, napustiti budem li imenovana članom Europskog revizorskog suda.

12. Hoćete li odstupiti s dužnosti na koju ste izabrani i odustati od aktivne funkcije povezane s odgovornostima u političkoj stranci ako budete imenovani članom Revizorskog suda?

Nikada nisam bila član političke stranke, niti sam ikada bila na funkciji povezanoj s odgovornostima u političkoj stranci.

13. Kako biste se odnosili prema većoj nepravilnosti ili čak slučaju prijevare i/ili korupcije u koji su uključene osobe iz Vaše države podrijetla?

U tom bih slučaju reagirala na potpuno isti način kao i u svim drugim slučajevima u kojima bi se radilo o nekoj drugoj državi članici. U slučaju sumnje na tako nešto bih u skladu sa zakonskim odredbama i unutarnjim pravilima Europskog revizorskog suda proaktivno i profesionalno poduzela predviđene mjere.

Naravno da ću jako paziti na to da pri obavljanju svake pojedine aktivnosti ne dođe ni do sumnje na sukob interesa. Borba protiv prijevara, korupcije i nepravilnosti ključna je za povjerenje u institucije. Odlučno djelovanje u slučaju sumnje u smislu kulture nulte tolerancije stoga je od iznimne važnosti i trebalo bi ga poduzeti bez odgode, okupljajući sve nadležne institucije.

14. Što bi trebale biti glavne značajke kulture dobrog financijskog upravljanja u svakoj javnoj službi? Kako bi Europski revizorski sud mogao pridonijeti njezinoj primjeni?

Politika i uprava moraju se s pravom sve više baviti pitanjem uspješnosti i učinka. Teme kao što su učinkovitost, djelotvornost i učinak u središtu su rasprava o dobrom financijskom upravljanju. Građani s dobrim razlogom žele odgovore na pitanje najučinkovitijeg mogućeg korištenja i postignutih učinaka potrošenih sredstava koja se financiraju porezima. Pitanja upravljanja proračunom više se ne odnose samo na dodjelu sredstava, već i na učinak koji se njima želi postići. Prema mojem mišljenju, kako bi se optimizirala upotreba javnih sredstava, ta bi se pitanja trebala intenzivirati i dalje razvijati, a naglasak prebaciti s inputa na rezultate.

Kulturni pomak prema fokusu na takvo ekonomično vođenje proračuna odvijao se u širokom rasponu područja. Austrijska uprava tako nakon proračunske reforme iz 2013. ima ulogu predvodnice upravljanja na temelju učinka. Procjena učinka zakonodavstva i projekata te obvezni ciljevi učinkovitosti s konkretnim mjerama i pokazateljima u proračunskim dokumentima važan su dio kvalitativnog iskoraka javne uprave u Austriji.

Slijedom tog iskoraka i u području financijske kontrole ne postavlja se samo pitanje zakonitog i pravilnog korištenja javnog novca, već prije svega i pitanje njegovog ekonomičnog, učinkovitog i djelotvornog korištenja. Javni financijski nadzor mora na to pitanje odgovoriti stavljanjem naglaska na reviziju uspješnosti. Javna financijska kontrola osim pitanja zakonite i pravilne upotrebe javnog novca mora se baviti i pitanjem njegove ekonomične, učinkovite i djelotvorne upotrebe radi postizanja političkih ciljeva te kroz odgovarajuće preporuke dati doprinos poboljšanju ekonomičnog vođenja proračuna. Revizije uspješnosti trebale bi donositeljima odluka dati utemeljenu osnovu za političke odluke u cilju poboljšanja upravljanja.

Provjera jesu li politike i programi postigli željene ciljeve i koriste li se sredstva na najbolji način zahtijeva širu perspektivu te može predstavljati izazov za utabani put rada revizijskih institucija. Međutim, njome se stvara jasna dodana vrijednost u pogledu djelovanja javnih institucija usmjerenog na budućnost i usmjerenog na reforme. Vanjski pogledi na kontrolu javnih financija mogu dati smjernice za uklanjanje nedostataka, propitivanje postojećih struktura i postupaka te, prije svega, donositeljima reformi dati poticaj za reforme. Taj doprinos optimalnoj upotrebi javnih sredstava također stvara osjećaj zadovoljstva revizijskoj instituciji i njezinu osoblju. I pri aktivnostima kontrole naglasak je na učinkovitosti i djelotvornosti u interesu upotrijebljenih sredstava.

15. Prema Ugovoru, Sud je obvezan pomagati Parlamentu u izvršavanju nadzora nad izvršenjem proračuna. Na koji biste način dodatno unaprijedili suradnju između Revizorskog suda i Europskog parlamenta (osobito njegova Odbora za proračunski nadzor) radi poboljšanja javnog nadzora nad općom potrošnjom i vrijednosti koja se za taj novac dobiva?

Javni nadzor, zajedno s proračunskim suverenitetom, ključan je kamen temeljac svakog demokratskog sustava. Najučinkovitije moguće obnašanje te uloge zahtijeva odgovarajuću podršku institucija koje također imaju svoju odgovornost.

I u postupku davanja razrješnica i u svojim tematskim izvješćima Europski revizorski sud mora dati sveobuhvatnu, valjanu i objektivnu osnovu za parlamentarni rad na najvišoj razini, čime se osigurava potrebna transparentnost za parlamentarni nadzor. Zastupnici u Europskom parlamentu i građani trebali bi se moći osloniti na kvalitetu nalaza i procjena, izvješća moraju biti pravodobno dostupna prije donošenja odluka, a područja djelovanja moraju biti popraćena odgovarajućim preporukama usmjerenima na provedbu.

Međutim, teme revizije moraju se prije svega baviti aktualnim pitanjima relevantnima za budućnost i obuhvaćati glavna rizična područja. Strukturirana razmjena mišljenja o tim pitanjima s Europskim parlamentom i Odborom za proračunski nadzor u svakom je slučaju primjerena.

Na austrijskom Revizorskom sudu bila sam 10 godina odgovorna za službu za parlamentarnu vezu s Nacionalnim vijećem i regionalnim parlamentima. Iz tog rada ponijela sam iskustvo da je za uspješnu financijsku kontrolu ključno pitanje pripreme izvješća i preporuka usmjerenih na provedbu, kao i postupaka praćenja, koji su pogodni za čitanje. Odgovarajuća prezentacija izvješća i zaključaka u kontekstu rasprava u Odboru za proračunski nadzor, ali i u relevantnim specijaliziranim odborima, može dati dodatan pozitivni doprinos.

Ako su ti zahtjevi ispunjeni, Parlament ima utemeljenu osnovu za izvršavanje svoje nadzorne uloge u interesu demokratske odgovornosti te legitimnosti i održivosti EU-a u cjelini.

16. Prema Vašem mišljenju, kakvu dodanu vrijednost ima revizija uspješnosti i kako bi njezine zaključke trebalo uvrstiti u upravljačke postupke?

Osim usredotočenosti na kulturu dobrog financijskog upravljanja u javnoj upravi, očekuje se i kontrola javnih financija. Javni novac dolazi od poreznih obveznika kojima odgovaramo; stoga bi javna sredstva trebalo koristiti na vrlo odgovoran, učinkovit i djelotvoran način kako bi se postigli željeni ciljevi politika i programa te osiguralo optimalno korištenje sredstava.

Tim iznimno važnim pitanjima obično se bavi revizija uspješnosti. Kao što sam već objasnila, od javnog financijskog nadzora se očekuje da će u skladu s tim razvijati revizijski rad i slijediti ta načela. Nakon reforme proračuna u 2013., austrijski Revizorski sud uglavnom provodi revizije uspješnosti, a austrijska uprava predvodi upravljanje javnim sredstvima usmjereno na učinak. Na austrijskom Revizorskom sudu i u Saveznom ministarstvu financija uvjerila sam se u dodanu vrijednost šireg fokusa revizije uspješnosti i prednosti upravljanja temeljenog na učinku. Načela djelotvornosti, transparentnosti, učinkovitosti i najvjernijeg prikaza financijskog stanja utvrđena austrijskim Ustavom smatram vodećim načelima.

Revizije usmjerene na učinkovitost i djelotvornost uporabe proračunskih sredstava i izjave o postizanju ciljeva politike, kao i preporuke za poboljšanje uporabe javnih sredstava, s pravom se mogu očekivati od revizijskih tijela. Javna izvješća o reviziji rezultata pružaju sveobuhvatnu osnovu za tvorce politika, rukovoditelje i osoblje javnih institucija kako bi se poboljšao rad institucija i optimizirala upotreba javnih sredstava. Njima se stvara transparentnost i time povećava potrebna svijest i vjerojatnost provedbe. Njima se u konačnici jača i povjerenje građana. Stoga bi trebalo dodatno iskoristiti tu dodanu vrijednost revizija uspješnosti i tematskih izvješća koja iz njih proizlaze. Ako budem imenovana članicom Europskog revizorskog suda, rado ću podijeliti svoje iskustvo u revizijama uspješnosti i upravljanju usmjerenom na učinak u interesu postizanja ciljeva Europske unije.

17. Kako bi se mogla poboljšati suradnja između Revizorskog suda, nacionalnih revizijskih institucija i Europskog parlamenta (Odbora za proračunski nadzor) pri reviziji proračuna EU-a?

U članku 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije s pravom se navodi da bi Europski revizorski sud i nacionalna revizijska tijela trebali surađivati u duhu povjerenja, zadržavajući pritom svoju neovisnost.

Suradnja u duhu povjerenja i neovisnosti zahtijeva međusobno razumijevanje stajališta drugih. To je osobito važno jer je raznolikost koja predstavlja posebnu kvalitetu Unije očita i na razini revizorskih sudova. Nacionalni revizorski sudovi zbog svoje povijesti imaju vrlo različite pravne položaje i odgovornosti te se u različitoj mjeri bave financijskim revizijama te revizijama usklađenosti i uspješnosti; svaki od njih ima svoje prednosti. Isto, i to višestruko, vrijedi za provedbu programa i politika EU-a na nacionalnoj razini.

Stoga je zasigurno izazovno, ali i mnogo učinkovitije, staviti naglasak na učenje od najboljih i raspravljati o tim zaključcima na europskoj i nacionalnoj razini te provesti preporuke.

Taj pristup temeljen na suradnji također je ključan jer se velik dio proračuna EU-a izvršava u okviru podijeljenog upravljanja, a optimalnu upotrebu sredstava zajednički mogu osigurati samo oba partnera u javnoj kontroli.

Kako je prethodno objašnjeno, moje odgovornosti na austrijskom Revizorskom sudu uključivale su i službu za vezu s revizorskim sudovima država članica EU-a i Europskim revizorskim sudom, gdje sam, među ostalim, istaknula tadašnju želju Austrije za jačanjem revizija uspješnosti koje provodi Europski revizorski sud.

Pomaci koji su se nakon toga dogodili i koji se temelje na novoj strategiji Europskog revizorskog suda s naglaskom na reviziju uspješnosti, boljoj usklađenosti programa revizije i optimalnoj provedbi zajedničkih revizija, zasigurno su daljnji važni elementi u poboljšanju suradnje. Nastavila bih stavljati odgovarajući naglasak na te elemente.

Usto je od velike važnosti i suradnja Europskog revizorskog suda s nacionalnim parlamentima i nacionalnim institucijama. S obzirom na proračunsku važnost podijeljenog upravljanja, ključno je usredotočiti se na poboljšanje upotrebe sredstava EU-a u suradnji s državama članicama. Bilo bi važno da i Europski revizorski sud i Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima i nacionalnim nadzornim tijelima stave naglasak na to područje djelovanja.

18. Kako biste dodatno poboljšali izvješća Revizorskog suda kako bi Europski parlament dobivao sve potrebne informacije o točnosti podataka koje države članice pružaju Europskoj komisiji?

Kao što sam već objasnila u prethodnom pitanju, suradnja Europskog revizorskog suda s nacionalnim revizijskim tijelima temeljena na povjerenju ključan je čimbenik, uz poštovanje njihove neovisnosti, uspješne javne financijske kontrole u svim revizijama. Očekivani ciljevi na europskoj razini i smanjenje stope pogrešaka mogu se postići samo zajednički.

Taj pristup temeljen na suradnji ključan je i kako bi se Europskom parlamentu pružili relevantni nalazi revizije koji su konkretno povezani s državama članicama. Nacionalna revizijska tijela sa svoje strane razumiju regionalne posebnosti i poznaju njihove pojedinosti i pozadinu, a Europski revizorski sud ima općenit pregled i umrežen „europski“ pristup. Stoga je razmjena nalaza revizije i podataka o kontrolama u okviru pravnih odredbi u svakom slučaju primjerena i s gledišta učinkovite uporabe kontrolnih resursa i s gledišta djelotvornosti kontrole.

Međutim, ta razmjena istodobno zahtijeva jedinstvene revizijske standarde i razmjenu iskustava među revizorima. Zajedničke radionice, programi edukacije i međusobna razmjena revizora u svakom slučaju doprinose uzajamnom razumijevanju i svijesti o posebnostima drugih. Magistarski program poslovnog upravljanja u području javnih revizija koji je austrijski Revizorski sud pokrenuo s Ekonomskim fakultetom u Beču vidim kao pozitivan primjer navedenog.

Međutim, osobito je presudan način na koji se obrađuju izvješća, osobito u složenim predmetima. U detaljnim predmetima je isto tako ključno na temelju sveobuhvatnih i valjanih zaključaka istaknuti temeljne poruke i usredotočiti se na informacije potrebne za parlamentarni rad te ih povezati s odgovarajućim preporukama za poboljšanje izvršavanja javnih funkcija odnosno preporukama za najbolje prakse.

Ostala pitanja

19. Hoćete li povući svoju kandidaturu ako mišljenje Parlamenta o Vašem imenovanju za člana Revizorskog suda bude negativno?

Da.

Prijavila sam se za tu funkciju jer želim doprinijeti najboljoj mogućoj uporabi javnih sredstava i funkcioniranju institucija u interesu europskih ciljeva. Važno mi je da rad na europskoj razini uživa najveće moguće povjerenje i da se poboljša upotreba sredstava i optimalno postignu politički ciljevi u interesu europskih poreznih obveznika.

Preduvjet za to je da svoju funkciju obnašam u najboljoj mogućoj suradnji s uključenim institucijama temeljenoj na povjerenju. Prema Ugovoru se isto tako očekuje da članovi Europskog revizorskog suda budu neovisni i kvalificirani te da svoje dužnosti obavljaju u interesu EU-a.

Ako na saslušanju ne bih mogla uvjeriti Parlament u svoju profesionalnu i osobnu primjerenost za tu funkciju i svoje poistovjećivanje s ciljevima neovisne revizijske institucije i opravdanim očekivanjima od njihovih članova, to ne bi bio dobar temelj za ispunjavanje mojih zadaća na način koji sam zamislila. Stoga bih povukla svoju kandidaturu.

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov	Djelomična zamjena članova Revizorskog suda - austrijski kandidat
Referentni dokumenti	07630/2020 – C9-0129/2020 – 2020/0802(NLE)
Datum savjetovanja / zahtjeva za odobrenje	5.5.2020
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici	CONT 13.5.2020
Izvjestitelji Datum imenovanja	Mikuláš Peksa 15.5.2020
Razmatranje u odboru	25.6.2020
Datum usvajanja	25.6.2020
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	16 11 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Matteo Adinolfi, Olivier Chastel, Caterina Chinnici, Lefteris Christoforou, Corina Crețu, Ryszard Czarnecki, Tamás Deutsch, José Manuel Fernandes, Luke Ming Flanagan, Daniel Freund, Isabel García Muñoz, Cristian Ghinea, Monika Hohlmeier, Joachim Kuhs, Ryszard Antoni Legutko, Claudiu Manda, Younous Omarjee, Tsvetelina Penkova, Sabrina Pignedoli, Petri Sarvamaa, Angelika Winzig, Lara Wolters, Tomáš Zdechovský
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Gilles Boyer, Jeroen Lenaers, Mikuláš Peksa, Antonio Maria Rinaldi, Ramona Strugariu, Viola Von Cramon-Taubadel
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Bogdan Rzońca
Datum podnošenja	29.6.2020

Choisissez la langue de votre document :