Postupak : 2019/2167(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0145/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0145/2020

Rasprave :

PV 22/10/2020 - 5
CRE 22/10/2020 - 5

Glasovanja :

PV 22/10/2020 - 16
PV 23/10/2020 - 7

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0286

<Date>{03/08/2020}3.8.2020</Date>
<NoDocSe>A9-0145/2020</NoDocSe>
PDF 257kWORD 78k

<TitreType>IZVJEŠĆE</TitreType>

<Titre>o rodnoj ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a</Titre>

<DocRef>(2019/2167(INI))</DocRef>


<Commission>{FEMM}Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost</Commission>

Izvjestitelj: <Depute>Ernest Urtasun</Depute>

Izvjestiteljica za mišljenje (*):

Hannah Neumann, Odbor za vanjske poslove

(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE MANJINE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU


PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

MIŠLJENJE MANJINE

MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

 


PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o rodnoj ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a

(2019/2167(INI))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja, a posebno ciljeve br. 5 i br. 16,

 uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW),

 uzimajući u obzir strateško partnerstvo UN-a i EU-a u pogledu mirovnih operacija i upravljanja krizama: prioriteti za razdoblje 2019.–2021., koje je Vijeće odobrilo 18. rujna 2018. i čiji su glavni prioriteti žene, mir i sigurnost,

 uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju iz 1995. i Platformu za djelovanje proizašlu iz Četvrte svjetske konferencije o pravima žena te ishode njihovih revizijskih konferencija,

 uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti od 31. listopada 2000. i popratne rezolucije: 1820 (od 19. lipnja 2008.); 1888 (od 30. rujna 2009.); 1889 (od 5. listopada 2010.); 1960 (od 16. prosinca 2010.); 2106 (od 24. lipnja 2013.); 2122 (od 18. listopada 2013.); 2242 (od 13. listopada 2015.); 2467 (od 23. travnja 2019.) i 2493 (od 29. listopada 2019.),

 uzimajući u obzir sporazum potpisan 12. prosinca 2015. na 21. konferenciji stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) u Parizu (Pariški sporazum),

 uzimajući u obzir Zajedničku izjavu o trgovini i ekonomskom osnaživanju žena s Ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije (WTO) održane u Buenos Airesu u prosincu 2017.,

 uzimajući u obzir Direktivu 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava[1] te Direktivu 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije[2],

 uzimajući u obzir Konvenciju UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i njezine protokole, a osobito Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje krijumčarenja ljudi, posebice žena i djece,

 uzimajući u obzir inicijativu Spotlight EU-a i UN-a,

 uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2018. o ženama, miru i sigurnosti,

 uzimajući u obzir strateški pristup EU-a ženama, miru i sigurnosti te Akcijski plan za razdoblje 2019.–2024.;

 uzimajući u obzir smjernice za promicanje i zaštitu uživanja svih ljudskih prava lezbijskih, homoseksualnih, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI) koje je donijelo Vijeće Europske unije na sastanku 24. lipnja 2013.,

 uzimajući u obzir Popis aktivnosti za promicanje ravnopravnosti LGBTI osoba koji je objavila Komisija u prosincu 2015.,

 uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2016.–2020. (GAP II), koji je Vijeće donijelo 26. listopada 2015., te godišnja izvješća o njegovoj provedbi,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 31. svibnja 2018. o provedbi zajedničkog radnog dokumenta službi (SWD(2015)0182) naslovljenog „Rodna jednakost i jačanje položaja žena: vanjskim odnosima EU-a u razdoblju 2016. – 2020. do preobrazbe života djevojčica i žena”[3] i Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o 10. godišnjici Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000.) o ženama, miru i sigurnosti,[4]

 uzimajući u obzir Europski konsenzus o razvoju od 19. svibnja 2017.,

 uzimajući u obzir Strategiju EU-a od 5. ožujka 2020. za rodnu ravnopravnost 2020.–2025.(COM(2020)0152), koju je donijela Komisija,

 uzimajući u obzir operativne smjernice zapovjednika civilnih operacija Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) namijenjene rukovoditeljima misija i osoblju o rodno osviještenoj politici od 8. listopada 2018.,

 uzimajući u obzir dokument naslovljen „Provedba rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o ženama, miru i sigurnosti u kontekstu misija i operacija ZSOP-a”, koji je Vijeće usvojilo 22. ožujka 2012.,

 uzimajući u obzir Ažurirane opće standarde ponašanja za misije i operacije ZSOP-a od 22. siječnja 2018.,

 uzimajući u obzir Strategiju ESVD-a za rodnu ravnopravnost i jednake mogućnosti za razdoblje 2018.–2023. iz studenoga 2017.,

 uzimajući u obzir izvješće ESVD-a od 10. studenoga 2016. o studiji početnog stanja o uključivanju ljudskih prava i rodnih pitanja u zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku Europske unije,

 uzimajući u obzir Globalnu strategiju ESVD-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije iz lipnja 2016.,

 uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5. i članak 21. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

 uzimajući u obzir članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

 uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

 uzimajući u obzir mišljenje Odbora za vanjske poslove,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (A9-0145/2020),

A. budući da je načelo ravnopravnosti žena i muškaraca temeljna vrijednost EU-a koja je utvrđena u Ugovorima i Povelji Europske unije o temeljnim pravima; budući da rodno osviještenu politiku stoga treba integrirati kao horizontalno načelo u sve aktivnosti i politike EU-a te je u sklopu njih i provoditi; budući da bi EU trebao doprinositi stvaranju svijeta u kojem svi ljudi, bez obzira na rod, rasu, boju kože, etničko ili društveno podrijetlo, genetska obilježja, jezik, religiju ili uvjerenje, političko ili drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinu, rođenje, invaliditet, dob, seksualnu orijentaciju ili rodni identitet mogu mirno živjeti, uživati jednaka prava te imati jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala;

B. budući da je cilj održivog razvoja br. 5 postizanje rodne ravnopravnosti i jačanje položaja svih žena i djevojčica diljem svijeta; budući da nijedna razvojna strategija ne može biti djelotvorna ako žene i djevojčice nemaju u njoj središnju ulogu te budući da se cilj održivog razvoja br. 5 mora horizontalno uključiti u razna politička područja u kojima EU ima nadležnost za djelovanje;

C. budući da je nekoliko zemalja, kao što su Švedska, Danska, Švicarska i Norveška, usvojilo okvire za napredak prema vanjskoj politici usmjerenoj na rodnu ravnopravnost i budući da su Francuska, Španjolska, Luksemburg, Irska, Cipar i Njemačka najavili namjeru da rodna ravnopravnost postane prioritet njihove vanjske politike; budući da bi se takvom politikom trebala promicati vizija vanjske politike kojom bi se preispitalo tradicionalno poimanje roda i kojom će se dati prioritet rodnoj ravnopravnosti, štititi i promicati ljudska prava žena i drugih tradicionalno marginaliziranih skupina, jamčiti im pravedan pristup socijalnim, gospodarskim i političkim resursima i njihovo sudjelovanje na svim razinama, dodijeliti odgovarajuća sredstva za ostvarivanje te vizije te uzeti u obzir mišljenja braniteljica ljudskih prava i civilnog društva; budući da bi se svakom budućom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a trebalo težiti postizanju tih ciljeva;

D. budući da fizičko, psihološko i seksualno nasilje, siromaštvo, oružani sukobi te posljedice klimatskih i zdravstvenih kriza i druge krizne situacije posebno pogađaju žene i djevojčice te da je njihovo osnaživanje ključno za rješavanje tih problema; budući da su zabilježene negativne reakcije u pogledu prava žena i pripadnika skupine LGBTIQ+; budući da svako shvaćanje sigurnosti treba biti jasno usmjereno na ljudska prava kako bi se promicala djelovanja koja će donijeti mir; budući da su LGBTI smjernice Vijeća učinkovit alat za promicanje potpunog ostvarivanja ljudskih prava pripadnika skupine LGBTI te dobar temelj za ambicioznu predstojeću strategiju za ravnopravnost pripadnika skupine LGBTI;

E. budući da se vanjskom i sigurnosnom politikom kojom se ne zastupaju prava žena, djevojčica i LGBTI+ osoba i kojom se ne rješavaju postojeće nepravde dodatno produbljuje neravnoteža; budući da svatko tko želi stati na kraj tim nepravdama mora uvidjeti neravnotežu moći između rodova;

F. budući da je dominantan diskurs o ženama i djevojčicama viktimizacija, koja im oduzima moć djelovanja i negira njihovu sposobnost da budu pokretačice pozitivne promjene; budući da postoji sve veći broj dokaza koji pokazuju da smisleno sudjelovanje žena i djevojčica u sprečavanju i rješavanju sukoba, izgradnji mira i obnovi nakon sukoba povećava održivost, kvalitetu i trajanje mira te otpornost lokalnih zajednica i pomaže u sprečavanju svih oblika rodno uvjetovanog nasilja; budući da su žene, unatoč toliko ključnoj ulozi koju imaju u postizanju dugotrajnog mira, u velikim mirovnim procesima od 1992. do 2018. činile samo 13 % pregovarača, samo 4 % potpisnika i samo 3 % posrednika;

G. budući da žene i djevojčice mogu iskusiti višestruke oblike diskriminacije; budući da rodno uvjetovano nasilje, uključujući rani i prisilni brak te sakaćenje ženskih spolnih organa, neodgovarajući pristup zdravstvenim uslugama, obrazovanju, čistoj vodi, sanitarnim uslugama i prehrani, ograničen pristup uslugama spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, nejednako sudjelovanje u donošenju političkih odluka, kao i u javnim i privatnim institucijama, doprinose diskriminaciji i marginalizaciji; budući da je zaštita djevojčica od nasilja i diskriminacije, posebno u području obrazovanja, informacija i zdravstvenih usluga, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava, posebno važna za njihovo potpuno uživanje ljudskih prava; budući da su djevojčice izbjeglice i migrantice u posebno osjetljivom položaju;

H. budući da će današnje djevojčice biti one koje će se u budućnosti suočavati s posljedicama sukoba i kriza da te su u slučaju dugotrajnih sukoba one te koje odrastaju u štetnim uvjetima s dugotrajnim posljedicama; budući da djevojčice imaju posebne potrebe i da se suočavaju s posebnim izazovima koji se razlikuju od onih s kojima su suočene odrasle žene, što često nije prepoznato u širim kategorijama „djece” i „žena”;

I. budući da se 2020. obilježavaju važne obljetnice okvira za prava žena i rodnu ravnopravnost, uključujući Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje iz 1995. te Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti iz 2000.;

J. budući da je u okviru strateškog pristupa EU-a ženama, miru i sigurnosti ostvaren znatan napredak u pogledu sudjelovanja EU-a u Planu za žene, mir i sigurnost; budući da se u njemu naglašava potreba za konkretnim obvezama i djelovanjima, kao i potreba za uključivanjem, zaštitom i podupiranjem žena i djevojčica radi postizanja trajnog mira i sigurnosti; budući da je Akcijski plan za žene, mir i sigurnost donesen 2019. kako bi se omogućila provedba tog strateškog pristupa, no provođenje te političke obveze u djelo i dalje predstavlja izazov; budući da je iznimno važno da članovi osoblja EU-a pojačaju napore da uključe Plan za žene, mir i sigurnost u svoj rad, ne samo u cilju poboljšanja učinkovitosti misija, nego i kako bi se samostalno zajamčila prava žena i rodna ravnopravnost;

K. budući da je novi Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP II) proizašao iz preporuka Parlamenta s naglaskom na promjeni institucijske kulture EU-a na razini sjedišta i delegacija kako bi došlo do sustavne promjene u pristupu EU-a načelu rodne ravnopravnosti te s naglaskom na preobrazbi života žena i djevojčica u četiri ključna područja; budući da uključivanje i promicanje rodne ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a u velikoj mjeri ovisi o uspješnoj provedbi i evaluaciji GAP-a II kako bi se mogla preporučiti djelovanja za bolji budući okvir GAP-a (novi Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost III u 2020.);

L. budući da je prvotnim GAP-om I ostvaren određeni napredak, no zamijećeni su i njegovi brojni nedostaci: usko područje primjene, neuključivanje rodne perspektive u izradu proračuna, slabo razumijevanje okvira za rodnu ravnopravnost u delegacijama EU-a, nedovoljna predanost čelnika EU-a te nedostatak institucionalnih struktura i poticaja za pružanje odgovarajuće potpore osoblju i njegovo motiviranje; budući da je GAP II bio važan korak naprijed u promicanju rodne ravnopravnosti u vanjskim odnosima EU-a, uz niz pozitivnih trendova, ali da zahtijeva punu svijest i nepokolebljivu predanost EU-a i njegovih država članica kako bi ga se zaštitilo od propadanja i kako bi se ubrzao njegov napredak; budući da u GAP-u II još uvijek postoji niz nedostataka u području provedbe ključnih prioriteta i ciljeva održivog razvoja povezanih s rodnim pitanjima, izazova u pogledu točnog izvješćivanja o napretku u postizanju svih ciljeva i kvalitativnim podatcima te uključivanja rodne dimenzije u političke dijaloge; budući da još uvijek postoji potreba za daljnjim proširenjem njegova opsega, odgovarajućim uključivanjem rodne perspektive u izradu proračuna te usklađivanjem vremenskih okvira između programskih i proračunskih ciklusa; budući da su veća predanost čelnika EU-a i uspostavljanje institucijske strukture te pružanje odgovarajuće potpore osoblju i njegovo motiviranje od ključne važnosti za postizanje opipljivih rezultata u pogledu poboljšanja rodne ravnopravnosti diljem svijeta;

M. budući da je u sklopu GAP-a II postavljen cilj uključivanja djelovanja usmjerenih na rodnu ravnopravnost u 85 % svih novih inicijativa EU-a do 2020.; budući da je 2018. godine, unatoč ostvarenom napretku, samo 55 % do 68 % novih programa obuhvaćalo aspekt rodne ravnopravnosti;

N. budući da su delegacije i misije EU-a one koje prve moraju osigurati provedbu GAP-a II u partnerskim zemljama te da vodstvo i znanje voditeljâ i osoblja delegacija i misija imaju značajnu ulogu u osiguravanju uspješne provedbe GAP-a II; budući da se preporučuje da više žena bude na vodećim i upravljačkim položajima u delegacijama EU-a;

O. budući da žene u politici i postupcima donošenja odluka još uvijek nisu ni izdaleka dovoljno zastupljene te da ih se ne cijeni dovoljno, uključujući u području vanjske politike i međunarodne sigurnosti unutar EU-a i diljem svijeta; budući da u EU-u dužnost ministra obrane obnaša šest žena i da su na poziciji ministra vanjskih poslova samo tri žene od ukupno 27 ministara vanjskih poslova; budući da ta nedovoljna zastupljenost žena znatno utječe na političke odluke;

P. budući da je Strategijom za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.–2024. postavljen cilj postizanja rodne ravnoteže od 50 % na svim razinama uprave Komisije do kraja 2024.;

Q. budući da u ESVD-u muškarci čine 75 % srednjih i 87 % viših rukovodećih položaja; budući da se potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku obvezao da će do kraja svog mandata ostvariti cilj prema kojemu će na 40 % rukovodećih položaja biti žene; budući da su najnovija imenovanja dovela do stvaranja strukture u kojoj dužnost zamjenika glavnog tajnika obnašaju samo muškarci;

R. budući da politike EU-a obično predstavljaju žene kao žrtve seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja, a njihovom zaštitom bave se tek nakon što do nasilja dođe; budući da bi se snažnijom političkom i operativnom usredotočenošću na sprečavanje kršenja ljudskih prava, uz otklanjanje neravnoteža moći u odnosima između rodova, poboljšale politike EU-a u tom području;

S. budući da je postignut napredak u ostvarivanju spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava u cijelom svijetu, ali i dalje postoje ozbiljni nedostaci u pružanju tih usluga te pristupu njima; budući da su širom svijeta zabilježene zabrinjavajuće negativne reakcije u pogledu prava žena i pripadnika skupine LGBTIQ+, što uključuje ograničavanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te zabranjivanje spolnog odgoja i rodnih studija; budući da se 2018. broj djelovanja EU-a u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava smanjio te da se najmanji broj djelovanja službi Komisije poduzetih u području rodne ravnopravnosti na globalnoj razini odnosio na spolno i reproduktivno zdravlje i prava; budući da postoji snažna potreba da EU potvrdi svoju predanost promicanju, zaštiti i ostvarenju prava svake osobe da ima potpunu kontrolu nad pitanjima koja se tiču njihova spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava bez diskriminacije i nasilja;

T. budući da je rad savjetnikâ za rodna pitanja i kontaktnih točaka važan za pretvaranje politika EU-a u području rodne ravnopravnosti te žena, mira i sigurnosti u analize, planiranje, provedbu i evaluacije, kao i za integraciju rodne perspektive u svakodnevne zadatke i operacije; budući da savjetnici za rodna pitanja i kontaktne točke imaju važnu ulogu u horizontalnom integriranju rodnih politika; budući da je potrebno postaviti rodnu ravnopravnost kao veći prioritet u delegacijama EU-a, osigurati dovoljno vremena za provedbu rodno osviještene politike te imati voditelje projekata koji će u svom radu dovoljno voditi računa o rodnim pitanjima kako bi se osiguralo da kontaktne točke mogu na odgovarajući način obavljati svoje dužnosti; budući da su potrebne dodatne mjere kako bi se osiguralo da opis radnog mjesta osoba koje su kontaktne točke za rodna pitanja odražava njihove zadaće u pogledu nadležnosti za rodno osviještenu politiku i promicanje rodne ravnopravnosti;

U. budući da samo jedna trećina svih delegacija EU-a radi na postizanju napretka u pravima pripadnika skupine LGBTIQ+; budući da se smjernice EU-a za područje LGBTIQ+ ne primjenjuju na jedinstven način i da njihova provedba u velikoj mjeri ovisi o znanju i interesu vodstva delegacija, a ne o primjeni strukturiranog pristupa;

V. budući da ženske organizacije civilnog društva i aktivistice imaju ključnu ulogu u provedbi programa za mir i sigurnost te da je njihovo sudjelovanje ključno za uključivanje pitanja povezanih s rodnom ravnopravnošću; budući da se prostor za djelovanje civilnog društva u različitim sferama smanjuje, uključujući u pogledu organizacija žena i braniteljica ljudskih prava, spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te prava LGBTIQ+ osoba; budući da se braniteljice ljudskih prava često suočavaju s dodatnim i različitim rizicima i preprekama koji su intersekcionalni te proizlaze iz duboko ukorijenjenih rodnih stereotipova; budući da u cijelom ciklusu planiranja, provedbe, praćenja i evaluacije GAP-a III treba osigurati stalnu suradnju s organizacijama žena i braniteljicama ljudskih prava; budući da su nužna ambicioznija unutarnja i vanjska djelovanja kako bi se aktivno suočilo s bilo kakvim negativnim reakcijama te kako bi se i dalje napredovalo prema rodno ravnopravnim društvima;

W. budući da su ograničena financijska sredstva i nedovoljan broj osoblja temeljne prepreke provedbi ciljeva EU-a u području rodne ravnopravnosti; budući da politike u području rodne ravnopravnosti nisu dovoljno usklađene te da još nema ni jedinstvenog sustava kojim bi se omogućilo ujednačeno razumijevanje i provedba rodno osviještene politike u institucijama EU-a;

X. budući da uključivanje rodne perspektive u vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a također podrazumijeva prepoznavanje i borbu protiv određenih rodnih dimenzija i učinaka globalnih fenomena poput klimatskih promjena, migracija, trgovine i sigurnosti, kao i stavljanje naglaska na to da iskustva i potrebe žena i skupina koje su suočene s višestrukim i intersekcijskim oblicima diskriminacije i marginalizacije budu u središtu oblikovanja politika;

1. poziva EU i države članice da nastave poboljšavati stanje prava žena i djevojčica te promicati perspektivu kojom bi se preispitalo tradicionalno poimanje roda u okviru vanjske i sigurnosne politike; ističe da je potrebno da takva politika bude utemeljena na dosljednoj rodno osviještenoj politici, rodnoj analizi s podacima razvrstanima prema rodu i dobi, rodno osjetljivim pokazateljima i sustavnim procjenama utjecaja mjera s obzirom na rod radi utvrđivanja, oblikovanja i praćenja djelovanja u svim sektorima kako bi se poboljšala rodna ravnopravnost te kako bi žene i osobe iz različitih sredina imale smislene i ravnopravne uloge u postupcima donošenja odluka; potiče EU da razmotri mogućnosti za razmjenu, vođenje i ažuriranje rodne analize na sustavan način;

2. potiče Komisiju, potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da pojačaju potporu rodnoj ravnopravnosti, potpunom ostvarivanju ljudskih prava svih žena i djevojčica i njihovu osnaživanju diljem svijeta te da preuzmu ključnu i rastuću ulogu u racionalizaciji i iskorištavanju resursa u tu svrhu;

3. pozdravlja tri tematska stupa GAP-a II, odnosno 1) osiguravanje fizičkog i psihičkog integriteta žena i djevojčica, 2) promicanje ekonomskih i socijalnih prava te osnaživanje djevojčica i žena, te 3) jačanje glasa djevojčica i žena te njihova sudjelovanja; napominje da je napredak u tematskim prioritetima među različitim akterima EU-a nejednak; stoga poziva Komisiju, potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i sve države članice da ulože veći trud u potpunu provedbu GAP-a i postizanje minimalnih standarda uspješnosti koji su njime utvrđeni; žali zbog toga što je 2018. cilj s najmanje prijavljenih djelovanja u okviru GAP-a II bio borba protiv trgovine ženama i djevojčicama u svrhu svih oblika iskorištavanja te što je taj cilj bio jedini za koji se broj prijavljenih djelovanja u odnosu na 2017. smanjio;

4. pozdravlja prijedlog Komisije da se 2020. provede preispitivanje i predstavi novi GAP za razdoblje 2021.–2025. (GAP III); naglašava da bi se GAP-om III trebalo nadovezati na temelje koji su postavljeni postojećim GAP-om II te ih nadograditi, kao i uzeti u obzir pouke naučene zahvaljujući njegovoj trenutačnoj provedbi; naglašava da taj dokument treba donijeti u obliku službene komunikacije kako bi se osigurala njegova učinkovita provedba; podsjeća da zajednička vanjska i sigurnosna politika podliježe posebnim pravilima i postupcima te da se politike razvojne suradnje Unije i država članica trebaju nadopunjavati i uzajamno podupirati, uz potpuno poštovanje načelâ i ugovorâ EU-a, uključujući članke 2., 3. i 5. UEU-a; pozdravlja preporuke Komisije za države članice u pogledu njihova pristupa rodnoj ravnopravnosti u okviru vanjskog djelovanja kako bi mogle raditi na ostvarenju političkih ciljeva u skladu s GAP-om u područjima svojih nadležnosti;

5. pozdravlja Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost te poziva na njegovu potpunu provedbu; pozdravlja činjenicu da je u Zajedničku izjavu o suradnji EU-a i NATO-a iz 2018. uvršteno „promicanje Plana za žene, mir i sigurnost”; pozdravlja odluku o novom Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju te poziva da se u njega integriraju rodno osviještena politika te ciljane mjere usmjerene na rodnu ravnopravnost i prava žena, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava; osim toga pozdravlja novu strategiju EU-a za iskorjenjivanje trgovine ljudima, koja je predviđena za 2021.;

6. poziva na veću dosljednost politika i koordinaciju provedbe niza obveza u pogledu rodne ravnopravnosti u okviru vanjskog djelovanja EU-a; ističe da bi strateški pristup EU-a trebao biti povezan i sinkroniziran s novim GAP-om III te poziva da se Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost iz 2019. uključi u GAP III kao zasebno poglavlje; ističe važnost postojećeg normativnog okvira koji se odnosi na Plan za žene, mir i sigurnost; ustraje u tome da bi taj okvir trebao biti početna točka za sva djelovanja na razini EU-a i na međunarodnoj razini te da treba odlučno odbaciti svaki pokušaj povlačenja u pogledu utvrđenih obveza ili njihova smanjenja u tom području;

7. poziva sve države članice da usvoje feminističku vanjsku i sigurnosnu politiku kojom se otklanjaju prepreke s kojima se žene suočavaju pri preuzimanju i zadržavanju vodećih uloga na visokoj razini, ključnih pozicija poput dužnosti veleposlanica i posrednica u međunarodnim mirovnim razgovorima i pregovorima, ali i početničkih pozicija; podsjeća da treba uzeti u obzir čimbenike koji bi mogli odvratiti žene od sudjelovanja, kao što su nedostatak politika potpore dobroj ravnoteži između poslovnog i privatnog života, nejednako dijeljenje obiteljskih odgovornosti i očekivanja da će žene biti primarne skrbnice, zbog čega žene često prekidaju karijeru ili odabiru rad na nepuno radno vrijeme, te javnu globalnu percepciju ženskog vodstva; nadalje, ističe da je u okviru promicanja ciljeva ženskog vodstva u Planu za žene, mir i sigurnost jednaka plaća za jednaki rad jedno od temeljnih načela EU-a koje treba uključiti u promicanje ekonomskih i socijalnih prava žena i unutar i izvan EU-a; podsjeća da države članice imaju obvezu iskorjenjivanja diskriminacije na temelju spola u pogledu svih aspekata i uvjeta povezanih s naknadom za jednak rad ili rad jednake vrijednosti;

Rodna ravnopravnost kao vodeće načelo vanjskog djelovanja EU-a

8. poziva ESVD, relevantne službe Komisije, europske agencije koje rade izvan granica Europske unije i države članice EU-a da sustavno uključuju rodno osviještenu politiku i intersekcijsku perspektivu u vanjsku i sigurnosnu politiku Unije, politiku proširenja, trgovinsku i razvojnu politiku, uključujući multilateralne forume te oblikovanje politika, političke i strateške dijaloge, javne izjave, izvješćivanje o ljudskim pravima na globalnoj razini te postupke praćenja, evaluacije i izvješćivanja; inzistira na tome da bi rodna ravnopravnost trebala biti temeljna vrijednost svakog vanjskog djelovanja EU-a;

9. naglašava da je potrebno provesti daljnju analizu odnosa moći u okviru politika i praksi EU-a te aktualne izrade programskog ciklusa kako bi se analizirale njihove sastavne rodne implikacije i kako bi se na njih reagiralo;

10. podsjeća na važnost integracije intersekcijske perspektive u svako vanjsko djelovanje EU-a te smatra da bi se u djelovanju EU-a trebala uzeti u obzir iskustva žena iz različitih sredina, a posebno onih koje se susreću s intersekcijskim oblicima diskriminacije i marginalizacije na temelju dobi, roda, rase, vjere, socioekonomskog i pravnog statusa, sposobnosti, seksualne orijentacije i rodnog identiteta; podsjeća na to da žene nisu homogena skupina i da ne nastupaju jednoglasno;

11. ističe da je potrebno osigurati stalnu predanost provedbi GAP-a III na najvišim političkim razinama; traži da se u GAP-u III navede da se 85 % službene razvojne pomoći treba dodijeliti programima u kojima je rodna ravnopravnost utvrđena kao bitan ili glavni cilj te poziva da se u okviru te šire obveze značajan iznos službene razvojne pomoći dodijeli programima u kojima je rodna ravnopravnost, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava, utvrđena kao glavni cilj; poziva na poduzimanje dodatnih ciljanih mjera za postizanje rodne ravnopravnosti; nadalje, poziva na to da se novim GAP-om ojača stabilan pristup utemeljen na dokazima iz GAP-a II korištenjem kvalitativne analize kako bi se procijenili stvarni učinci takvih programa na promicanje rodne ravnopravnosti; poziva na poboljšanje izvješćivanja o financijskim sredstvima EU-a za rodnu ravnopravnost koja se dodjeljuju i isplaćuju u partnerskim zemljama u okviru GAP-a III;

12. preporučuje da se uz GAP III donesu jasni, mjerljivi i vremenski ograničeni pokazatelji uspješnosti za praćenje kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih promjena te raspodjele odgovornosti među različitim akterima i da se uspostave jasni ciljevi u svim partnerskim državama razvijeni u bliskoj suradnji s tim državama, uz aktivno uključivanje lokalnih organizacija civilnog društva i drugih relevantnih aktera civilnog društva te lokalnih malih i srednjih poduzeća; poziva ESVD, Komisiju i države članice EU-a da se u okviru novog GAP-a ponovno obvežu na rodno osviještenu politiku u svim područjima; poziva ESVD, relevantne službe Komisije i države članice EU-a da predlože daljnja djelovanja usmjerena na rodnu ravnopravnost;

13. poziva na to da se GAP-om III kontrira napadima na prava žena jačanjem pristupa obrazovanju, informacijama te spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima za žene i djevojčice te da se osigura njihova zaštita od prisile, nasilja, diskriminacije i zlostavljanja; također ističe da bi novi GAP trebao izričito obuhvatiti zaštitu, sudjelovanje i promicanje prava žena u svim kontekstima, uključujući nestabilne države i područja sukoba;

14. smatra da je obrazovanje ključno za ostvarivanje rodne ravnopravnosti te osnaživanje žena i djevojčica; stoga poziva EU da u predstojećem GAP-u III poveća svoju predanost promicanju rodne ravnopravnosti i borbi protiv rodnih stereotipova unutar i uz pomoć obrazovnih sustava; u tom pogledu poziva na to da se razmotri niz mogućnosti u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike;

15. pozdravlja strateški pristup EU-a ženama, miru i sigurnosti i Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost usvojen 2019. te poziva na njihovu postojanu provedbu; međutim, izražava žaljenje zbog toga što unatoč jasnim ciljevima i pokazateljima provedba te političke obveze u djelo i dalje nailazi na poteškoće te zahtijeva nastavak ulaganja napora; naglašava važnost nacionalnih akcijskih planova za provedbu Plana za žene, mir i sigurnost; pozdravlja činjenicu da će gotovo sve države članice EU-a do kraja godine imati svoje nacionalne akcijske planove o Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 1325; međutim, izražava žaljenje zbog toga što je samo jedna od njih dodijelila proračunska sredstva za provedbu; poziva države članice EU-a da dodijele ta proračunska sredstva i da razviju nacionalne parlamentarne nadzorne mehanizme te da uvedu kvote za sudjelovanje žena u mehanizmima kontrole, evaluacije i nadzora; izražava žaljenje zbog toga što mnogi članovi osoblja EU-a nisu uključili Plan za žene, mir i sigurnost u svoj rad te zbog toga što se smatra da se taj plan može primijeniti prema vlastitom nahođenju i u cilju poboljšanja učinkovitosti misija, ali ne i kako bi se samostalno zajamčila prava žena i rodna ravnopravnost;

16. poziva Komisiju da pojača svoje napore u provedbi strukturiranog pristupa donošenju rodno osjetljivog proračuna kako bi se precizno pratila sva povezana potrošnja, uključujući u području vanjskog djelovanja, te da organizira ex ante i ex post procjene utjecaja mjera s obzirom na rod različitih programa koje financira EU te da o tome izvještava Europski parlament; naglašava da bi se ta procjena trebala temeljiti na podacima razvrstanima po rodu i dobi, a njezini rezultati iskorišteni u okviru programskog ciklusa; ističe da je potrebno poboljšati pouzdanost rodne analize usklađivanjem podataka koje su prikupile delegacije EU-a na način da budu usporedivi; smatra da bi rodna analiza trebala igrati ulogu pri definiranju strateških ciljeva, programa, projekata i dijaloga određene zemlje;

17. poziva na potporu u pogledu dodjeljivanja 85 % posebnih namjenskih sredstava programima u kojima je rodna ravnopravnost utvrđena kao bitan ili glavni cilj u okviru Prijedloga uredbe o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju te na smanjenje administrativnih ograničenja kako bi se omogućilo financiranje za lokalne i male organizacije civilnog društva; naglašava važnost uspostavljanja jasnih ciljeva daljnje rodno osviještene politike i ciljanih djelovanja u okviru Uredbe o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju te toga da se osigura da partneri mogu računati na dostatnu političku i financijsku potporu za njezinu provedbu; poziva na primjenu rodno specifičnih pokazatelja u fazama odabira projekata, praćenja i evaluacije svakog djelovanja EU-a u okviru vanjske i sigurnosne politike koje se financira iz proračuna EU-a; naglašava potrebu da se poveća učinkovita uporaba postojećih i budućih sredstava EU-a donošenjem rodno osjetljivog proračuna, osobito u vrijeme izazova kao što su sljedeći višegodišnji financijski okvir (VFO), proračunska ograničenja i posljedice krize izazvane bolešću COVID-19;

18. poziva Komisiju, ESVD i delegacije EU-a da prepoznaju djevojčice i djevojke kao pokretače promjena te da podrže njihovo sigurno, smisleno i uključivo sudjelovanje u građanskom i javnom životu, uključujući time da uzmu u obzir povratne informacije koje dobiju od organizacija koje vode mladi i da im izgradnjom kapaciteta pruže potporu; ističe pozitivnu ulogu koju djevojčice, djevojke i žene imaju u postizanju održivog mira i socijalne kohezije, uključujući kroz lokalne inicijative koje predvode djevojčice i žene u području sprečavanja sukoba i izgradnje mira; poziva EU i države članice da osiguraju odgovarajući proračun za obrazovanje u izvanrednim situacijama kako bi se zajamčilo da svaka djevojčica i djevojka ima priliku uspjeti, unatoč okolnostima koje nastaju zbog sukoba i prirodnih katastrofa;

19. uviđa da humanitarne krize pojačavaju izazove u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te podsjeća na to da su u kriznim zonama, posebno među ranjivim skupinama kao što su djevojčice izbjeglice i migrantice, žene i djevojčice posebno izložene seksualnom nasilju, spolno prenosivim bolestima, seksualnom iskorištavanju, korištenju silovanja kao ratnog oružja i neželjenim trudnoćama; poziva Europsku komisiju i države članice da u okviru humanitarne pomoći glavni prioritet daju rodnoj ravnopravnosti te spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, kao i preuzimanju odgovornosti te pristupu pravosuđu i pravnoj zaštiti u slučajevima kršenja seksualnih i reproduktivnih prava te rodno uvjetovanog nasilja, uključujući u pogledu osposobljavanja humanitarnih aktera i budućeg financiranja; ističe važnost Preporuke Odbora za razvojnu pomoć OECD-a o iskorjenjivanju seksualnog iskorištavanja, zlostavljanja i uznemiravanja u razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći; u tom kontekstu pozdravlja usredotočenost dionika aktivnih u području razvojne suradnje i humanitarne pomoći na rješavanje problema zlostavljanja i uznemiravanja; poziva Komisiju i države članice da se zalažu za uključivanje organizacija za prava žena i organizacija koje vode žene te branitelja ljudskih prava žena u humanitarnu koordinaciju i strukture donošenja odluka;

20. poziva na ispitivanje sinergija između unutarnjih i vanjskih programa Unije kako bi se osigurao dosljedan i kontinuiran pristup politikama unutar i izvan Unije, kao što je to slučaj sa sakaćenjem ženskih spolnih organa;

21. poziva Komisiju da uvede trgovinsku politiku temeljenu na vrijednostima EU-a kojom će se zajamčiti visoka razina zaštite radničkih prava i prava u području okoliša te poštovanje temeljnih sloboda i ljudskih prava, uključujući rodnu ravnopravnost; podsjeća da svi sporazumi EU-a o trgovini i ulaganjima moraju obuhvaćati rodnu dimenziju te ambiciozno i provedivo poglavlje o trgovini i održivom razvoju; podsjeća da bi pregovori o trgovinskim sporazumima mogli predstavljati važan alat za unapređenje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena u trećim zemljama te poziva na prikupljanje podataka o učincima trgovine razvrstanih prema rodu; poziva EU i njegove države članice da u ex ante i ex post procjene učinka uključe rodni učinak trgovinske politike i trgovinskih sporazuma EU-a na pojedine zemlje i sektore; naglašava da bi rezultate analize usredotočene na rod trebalo uzeti u obzir u trgovinskim pregovorima te razmotriti njihove i pozitivne i negativne učinke tijekom cijelog postupka, od pregovora do provedbe, i da bi ih trebalo popratiti mjerama za sprečavanje mogućih negativnih učinaka ili kompenzacijskim mjerama; pozdravlja predanost Komisije da, prvi put otkad EU sklapa takve sporazume, u modernizirani Sporazum o pridruživanju između Čilea i EU-a uključi posebno poglavlje o rodnim pitanjima te poziva na promicanje i podršku uključivanju takvih poglavlja u sve daljnje sporazume o trgovini i ulaganjima, oslanjajući se na postojeće međunarodne primjere i na njihovu dodanu vrijednost nakon provedenih procjena;

22. poziva države članice da se u potpunosti pridržavaju Zajedničkog stajališta o izvozu oružja te posebno poziva države članice da uzmu u obzir rizik da se izvezeni materijali mogu koristiti za rodno uvjetovano nasilje, nasilje nad ženama ili djecom, ili da ga mogu učiniti lakšim; naglašava da rodno osjetljiv pristup znači pristup sigurnosti usmjeren na čovjeka, s ciljem poboljšanja sigurnosti žena, uključujući ekonomsku, socijalnu i zdravstvenu sigurnost;

Naglasak na rodnoj ravnopravnosti i raznolikosti u institucijskoj kulturi EU-a u sjedištima i delegacijama

23. poziva države članice da osnuju formalnu radnu skupinu za rodnu ravnopravnost; poziva na uspostavljanje nove skupine Vijeća koja bi povezala ministre EU-a i državne tajnike nadležne za rodnu ravnopravnost kako bi se olakšalo uključivanje rodne osviještenosti u sve politike EU-a, uključujući vanjsku i sigurnosnu politiku;

24. pozdravlja dosadašnji rad glavne savjetnice ESVD-a za rodna pitanja i neformalne radne skupine EU-a za žene, mir i sigurnost, među ostalim u pogledu osiguravanja sudjelovanja relevantnih organizacija civilnog društva u njezinim raspravama; ipak, izražava žaljenje zbog ograničenih kapaciteta u pogledu osoblja i sredstava stavljenih na raspolaganje poziciji glavnog savjetnika za rodna pitanja te poziva na to da osoba na toj poziciji izravno odgovara potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku; naglašava potrebu za još učinkovitijom uporabom sredstava stavljenih na raspolaganje osobi na toj poziciji; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da nastavi ulagati napore u području rodno osviještene politike, da u svakoj upravi ESVD-a na puno radno vrijeme imenuje savjetnika za rodnu ravnopravnost koji bi izravno odgovarao glavnoj savjetnici te da potakne osoblje na blisku suradnju s Europskim institutom za ravnopravnost spolova; naglašava da je razmjena znanja među institucijama i agencijama EU-a značajan i vrlo učinkovit alat za izbjegavanje visokih administrativnih troškova i nepotrebnog povećanja birokracije;

25. pozdravlja Strategiju ESVD-a za rodnu ravnopravnost i jednake mogućnosti za razdoblje 2018.–2023. te poziva da je se ažurira kako bi se uključile konkretne, mjerljive i obvezujuće političke obveze u pogledu zastupljenosti žena na rukovodećim položajima; požuruje postizanje cilja da na rukovodećim položajima bude 50 % žena, uključujući mjesta voditelja delegacija te voditelja misija i operacija zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); pozdravlja napredak koji je u tom pogledu ostvarila Komisija s 41 % žena na rukovodećim položajima na svim razinama; žali zbog toga što je ESVD daleko od tog cilja, s obzirom na to da su samo dvoje od osam posebnih predstavnika EU-a žene te da one zauzimaju 31,3 % pozicija srednjeg rukovodstva i 26 % na razini višeg rukovodstva; poziva trenutačnog potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da poduzme potrebne korake kako bi se ta situacija ispravila te poziva države članice da postave veći broj žena na vodeće položaje;

26. ističe nedostatak raznolikosti u institucijama EU-a i zato naglašava važnost uspostavljanja ciljeva u području raznolikosti, posebno u pogledu rase, sposobnosti i etničke pripadnosti; ističe kako je potrebno da ESVD prilagodi svoje postupke regrutiranja i zapošljavanja kako bi se više pažnje posvetilo raznolikosti i uključivosti; naglašava potrebu za rodno osjetljivim postupcima zapošljavanja, među ostalim u okviru Europskog ureda za odabir osoblja; poziva na to da se rodno osviješteno vodstvo uključi u opise radnih mjesta srednjeg i višeg rukovodstva;

27. poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se pobrine za to da voditelji delegacija EU-a u inozemstvu budu službeno odgovorni za uključivanje rodne ravnopravnosti u sve aspekte rada delegacija te da se od njih u tom smislu zahtijeva izvještavanje; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da osigura da u delegacijama EU-a postoje posebne kontaktne točke za rodna pitanja kako bi se osigurao neometan tijek rada i kako bi se birokracija ograničila na najmanju moguću mjeru; ističe da je potrebno da kontaktne točke za rodna pitanja imaju dovoljno sredstava i vremena za obavljanje svojih zadaća te opis radnog mjesta u kojem se navode pojedinosti o njihovim odgovornostima; ističe da bi one trebale odgovarati izravno voditelju delegacije/voditelju odjela, imati pristup svim relevantnim dokumentima i osposobljavanju potrebnima za obavljanje svojih dužnosti te prema potrebi imati upravljačke odgovornosti; poziva na izradu smjernica u području ravnopravnosti za sve delegacije EU-a te u tom pogledu na razvoj izvještavanja preko interneta, jasne predloške i objavljivanje vodiča kako bi se olakšao rad izaslanstvima;

28. naglašava da ostvarivanje rodne ravnopravnosti nije moguće bez rodno osviještenog vodstva; u tom pogledu poziva na obvezno i prilagođeno osposobljavanje o rodnoj ravnopravnosti i rodno osviještenoj politici za sve rukovoditelje ESVD-a, osoblje diplomatskih službi EU-a te voditelje i zapovjednike misija i operacija ZSOP-a; naglašava da mandatna pisma i opisi radnih mjesta novih voditelja delegacija EU-a moraju uključivati konkretna upućivanja na rodnu ravnopravnost; ističe da njihove procjene trebaju uključivati posebne kriterije o radu poduzetom u svrhu jamčenja rodne osviještenosti; ističe da bi promicanje prava žena i rodne ravnopravnosti trebalo biti horizontalni prioritet za sve posebne predstavnike EU-a i da bi to trebalo biti vodeće načelo njihova mandata, osobito u slučaju posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava;

29. ističe da sudjelovanje žena u misijama ZSOP-a doprinosi učinkovitosti misija i podiže kredibilitet EU-a kao zagovornika ravnopravnosti žena i muškaraca u cijelom svijetu; pozdravlja činjenicu da su sve civilne misije ZSOP-a imenovale svog savjetnika za rodna pitanja i poziva vojne misije ZSOP-a da učine isto; potiče države članice EU-a da predlože žene kao kandidate za postojeća slobodna radna mjesta; poziva na to da cjelokupno vojno i civilno osoblje koje je rasporedio EU bude dovoljno osposobljeno u pogledu rodne ravnopravnosti te žena, mira i sigurnosti, a osobito toga kako uključiti rodnu perspektivu u svoje zadaće; žali zbog toga što je broj žena koje rade u misijama ZSOP-a, a posebno u vojnim operacijama, i dalje vrlo nizak; potiče ESVD na promicanje potrebe za konkretnim ciljem i političkom obvezom povećanja broja žena u misijama i operacijama EU-a za upravljanje kriznim situacijama; potiče države članice da pronađu načine za jačanje politika zapošljavanja i zadržavanja te da promiču sudjelovanje žena u misijama izgradnje i održavanja mira; ističe da je potrebno uvrstiti novu proračunsku liniju za financiranje radnih mjesta savjetnikâ za rodna pitanja u okviru vojnih misija ZSOP-a;

30. ističe da samo nekoliko misija ZSOP-a EU-a pruža osposobljavanje o seksualnom ili rodno uvjetovanom uznemiravanju te poziva ESVD i države članice da pruže obavezno osposobljavanje u cilju borbe protiv takvog uznemiravanja u svim misijama i operacijama te da osigura da žrtve i zviždači budu učinkovito zaštićeni; poziva da se Ažurirani opći standardi ponašanja za misije i operacije ZSOP-a ažuriraju tako da uključuju načelo nulte tolerancije za nedjelovanje vodstva i uprave EU-a u pogledu seksualnog ili rodno uvjetovanog nasilja;

31. poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te države članice EU-a da uvrste pozivanja na Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1325 i popratne rezolucije u odluke Vijeća i mandate koji se tiču misija ZSOP-a te da osiguraju da sve misije i operacije ZSOP-a imaju godišnji akcijski plan u pogledu provedbe ciljeva budućeg GAP-a III i Akcijskog plana EU-a za žene, mir i sigurnost; poziva na uključivanje rodne analize u nove instrumente ZSOP-a, uključujući Europski fond za obranu i predloženi Europski instrument mirovne pomoći;

32. pozdravlja rastuću mrežu kontaktnih osoba za rodna pitanja, uz potporu pri upravljanju i pristup osposobljavanju; u tom pogledu napominje da je organiziran regionalni sastanak za kontaktne točke za rodna pitanja na zapadnom Balkanu i u Turskoj s ciljem jačanja rada na rodnoj ravnopravnosti i rodno osviještenoj politici; pozdravlja bolju suradnju sa zapadnim Balkanom u sklopu inicijative za partnerstvo skupine G7, u čijem je okviru EU dogovorio partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom radi jačanja Plana za žene, mir i sigurnost;

33. naglašava važnost promicanja rodne ravnopravnosti u vanjskoj politici EU-a, pa tako i u okviru odnosa Parlamenta s trećim zemljama; u tom pogledu pozdravlja odluku izaslanstava Parlamenta o imenovanju predstavnika za rodna pitanja u svakom izaslanstvu; naglašava potrebu za promicanjem ravnopravnosti i raznolikosti u svim aktivnostima izaslanstava, uključujući tijekom službenih parlamentarnih sastanaka s trećim zemljama;

 

Davanje prednosti zaštiti te unapređenju prava djevojčica i žena i njihova sudjelovanja

34. poziva EU i države članice da poštuju sve međunarodne obveze povezane s globalnim programom za rodnu ravnopravnost; nadalje, poziva ih da potaknu i podrže partnerske države da povuku svoje zadrške u pogledu CEDAW-a te da provedu Deklaraciju i Akcijski plan s Četvrte svjetske konferencije UN-a o pravima žena održane u Pekingu 1995., uključujući u vidu zakonodavstva;

35. podsjeća na ključnu ulogu žena kao graditeljica mira i naglašava važnost uloge žena u promicanju dijaloga, izgradnji mira te pružanju različitih perspektiva o tome što znače mir i sigurnost; ističe da je jamčenje smislenog i ravnopravnog sudjelovanja žena u pregovorima u okviru vanjske politike EU-a te mirovnih i sigurnosnih procesa povezano s većim gospodarskim napretkom, smanjenjem kršenja ljudskih prava i napredovanjem u pogledu globalne sigurnosti, demokracije i održivog mira; napominje da promicanje prava žena u zemljama pogođenima kriznim situacijama i sukobima osnažuje zajednice i čini ih otpornijima; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, ESVD i države članice da štite prava djevojčica i žena te da osiguraju njihovo potpuno i smisleno sudjelovanje u raznim fazama aktivnosti EU-a u području sprečavanja sukoba i posredovanja;

36. ističe da je od ključne važnosti obvezati se na sprečavanje, borbu protiv svih oblika seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja te njihov kazneni progon, uključujući nasilje partnera u intimnoj vezi, internetsko nasilje, štetne prakse kao što su sakaćenje ženskih spolnih organa, brak s djetetom, rani i prisilni brak, nasilje počinjeno u ime „časti”, seksualno i rodno uvjetovano nasilje povezano sa sukobima, trgovina ljudima, seksualno iskorištavanje, zlostavljanje i uznemiravanje; ističe potrebu za pružanjem pomoći preživjelima u tom kontekstu; naglašava da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti ženama i djevojčicama koje se suočavaju s višestrukim i intersekcijskim oblicima diskriminacije; poziva EU i njegove države članice da ratificiraju Istanbulsku konvenciju, prvi pravno obvezujući međunarodni instrument čija je svrha sprečavanje nasilja nad ženama i borba protiv njega, radi pružanja primjera u cijelom svijetu i vjerodostojnosti predanosti EU-a iskorjenjivanju takvog nasilja u okviru njegova vanjskog djelovanja; poziva na reviziju i ažuriranje smjernica EU-a o nasilju nad ženama i djevojčicama te borbi protiv svih oblika njihove diskriminacije;

37. naglašava da ostvarivanje rodne ravnopravnosti nije moguće bez uključivanja muškaraca i dječaka; smatra da bi muškarce i dječake kao pokretače promjena trebalo pozvati na sudjelovanje i aktivan doprinos procesu daljnjeg razvitka rodne ravnopravnosti, čime bi pomogli u borbi protiv rodnih stereotipova; posebno podsjeća na ulogu i odgovornost muškaraca i dječaka u borbi protiv seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja;

38. poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, ESVD i države članice da osiguraju potpunu provedbu smjernica EU-a o braniteljima ljudskih prava te da usvoje prilog s ciljem priznavanja i razvoja dodatnih strategija i alata kako bi se bolje i učinkovitije odgovorilo na konkretne situacije, prijetnje i čimbenike rizika s kojima se suočavaju branitelji ljudskih prava žena, uključujući djevojčice i djevojke aktivistice; poziva na hitno uvođenje rodne perspektive i posebnih mjera za potporu braniteljima ljudskih prava žena u svim programima i instrumentima kojima se štite branitelji ljudskih prava;

39. ističe da u mnogim dijelovima svijeta ljudska prava žena i djevojčica nisu potpuno zajamčena te da se organizacije civilnog društva, među kojima su organizacije za prava žena i djevojčica, suočavaju sa sve većim izazovima jer se demokratski prostor diljem svijeta sve više sužava; podsjeća na važan rad organizacija civilnog društva na terenu u cilju očuvanja mira i promicanja sudjelovanja žena u mirovnim procesima, politici, upravljanju, izgradnji institucija, vladavini prava i sektoru sigurnosti; poziva delegacije EU-a da prate negativne reakcije u području rodne ravnopravnosti te spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, kao i tendencije smanjenja prostora za djelovanje civilnog društva, te da poduzmu konkretne korake da zaštite civilno društvo od prijetnji, uznemiravanja, nasilja i govora mržnje; potiče Komisiju, ESVD, države članice i voditelje delegacija EU-a da osiguraju potporu lokalnom civilnom društvu u pogledu promicanja odgovarajuće razine izgradnje kapaciteta te organizacijama žena i borcima za ljudska prava, te da suradnju i savjetovanje s njima učine standardnim sastavnicama svog rada; potiče Komisiju i države članice da podrže inicijative kojima je cilj dovesti u pitanje i preobraziti negativne rodne norme i stereotipove u svim kontekstima;

40. poziva Komisiju i ESVD da pružaju sustavnu potporu seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, što će doprinijeti postizanju svih ciljeva održivog razvoja povezanih sa zdravljem, kao što je prenatalna skrb i mjere za izbjegavanje visokorizičnih poroda i smanjenje smrtnosti novorođenčadi i djece; ističe da je potrebno podržati pristup uslugama planiranja obitelji i zdravstvenim uslugama za rodilje, sveobuhvatnom spolnom odgoju primjerenom dobi, kontracepciji, sigurnim i zakonitim uslugama pobačaja, te osigurati poštovanje prava žena da same odlučuju o svom tijelu i da budu zaštićene od svih oblika diskriminacije, prisile ili nasilja u tom pogledu; poziva Komisiju na suzbijanje utjecaja „pravila globalnog blokiranja” (tzv. global gag rule) značajnom potporom financiranju namijenjenim spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima kroz financijske instrumente dostupne u okviru vanjske dimenzije EU-a;

41. podsjeća da klimatske promjene nerazmjerno utječu na žene i djevojčice zbog dugotrajnih kulturnih i strukturnih rodnih nejednakosti; uviđa da je rodna ravnopravnost ključna za postizanje mira, sigurnosti i održivog razvoja te za učinkovito upravljanje klimatskim promjenama, te da je intersekcijska perspektiva neophodna kako bi se postigla poštena i pravedna tranzicija kojom se nikoga ne zapostavlja; ističe da su samo 30 % pregovarača za pitanja klime žene i podsjeća na to da je smisleno i ravnopravno sudjelovanje žena u tijelima u kojima se odnose odluke o klimatskoj politici i djelovanju na nacionalnoj i lokalnoj razini te razini EU-a ključno za ostvarivanje dugoročnih klimatskih ciljeva; snažno preporučuje da se GAP III jasno poveže s Pariškim sporazumom te od EU-a i njegovih država članica traži da organizacijama žena zajamče pristup međunarodnim fondovima za borbu protiv klimatskih promjena;

42. žali zbog toga što su žene i djevojčice diljem svijeta još uvijek izložene sustavnoj diskriminaciji u brojnim oblicima; napominje da je potrebno boriti se protiv siromaštva žena na način da im se osigura ravnopravan pristup gospodarskim resursima; podsjeća da su veća uključenost žena na tržište rada, bolja potpora poduzetnicama, jednak pristup kapitalu, uključujući za poduzetnice, jamčenje jednakih mogućnosti i jednakih plaća za žene i muškarce za jednaki rad te promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života ključni čimbenici za postizanje dugoročnog održivog i uključivog gospodarskog rasta, borbu protiv nejednakosti i poticanje financijske neovisnosti žena; u tom pogledu poziva države članice i institucije EU-a da prema potrebi povećaju dostupnost financijskih sredstava, što uključuje mikrokredite, te da surađuju s partnerskim zemljama kako bi se unaprijedio status žena, uključujući u područjima kao što su pravo nasljeđivanja imovine i zemljišta, pristup pravnom statusu, financijskoj i digitalnoj pismenosti te zaštiti od dječjeg rada i drugih oblika iskorištavanja;

43. ističe da je u okviru migracijske politike EU-a potrebno uvesti rodnu perspektivu kojom se jamče prava žena i djevojčica tražiteljica azila i izbjeglica, hitno uvesti rodno osjetljive postupke u pogledu azila i migracija te pojačati napore kako bi se zajamčilo da se u prihvatnim centrima diljem Europe na odgovarajući način utvrde slučajevi nasilja, uznemiravanja, silovanja i trgovine ženama te da se ženama pruži zaštita;

44. osuđuje svaki oblik nasilja nad ženama i djevojčicama, uključujući trgovinu ljudima; poziva Komisiju i države članice da poboljšaju suradnju s trećim zemljama u cilju borbe protiv trgovine ljudima, posvećujući posebnu pozornost rodnoj dimenziji takve trgovine, konkretno u cilju borbe protiv dječjih brakova, seksualnog iskorištavanja žena i djevojaka i seksualnog turizma; poziva na uspostavu rodno osjetljivog pristupa trgovini ljudima u okviru kojega će se na sveobuhvatan način ublažiti njezini učinci na ostvarivanje širokog raspona ljudskih prava;

45. ustraje u tome da djevojčice i žene koje su žrtve ratnog silovanja moraju imati pristup nediskriminirajućoj skrbi, konkretno sveobuhvatnoj zdravstvenoj zaštiti; u tom kontekstu inzistira da je potrebno zajamčiti zaštitu prava na život i dostojanstvo svim ženama i djevojčicama aktivnom borbom protiv štetnih praksi; ističe da je potrebno iskorijeniti korištenje silovanja kao ratnog oružja i sredstva ugnjetavanja te da EU mora vršiti pritisak na vlade trećih zemalja i sve uključene dionike u regijama u kojima se provodi takvo rodno uvjetovano nasilje kako bi se ta praksa obustavila, počinitelje privelo pravdi, a preživjelima, pogođenim ženama i zajednicama pomoglo u ozdravljenju i oporavku;

46. prima na znanje kontinuirani napredak u pogledu provedbe inicijative Spotlight EU-a i UN-a za iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojčicama diljem svijeta, u okviru koje je 2018. godine 270 milijuna EUR namijenjeno programima u Africi i Južnoj Americi; poziva EU na snažno vodstvo u okviru inicijative „poziv na djelovanje za zaštitu od rodno uvjetovanog nasilja u kriznim situacijama” i na pružanje potpore osobama koje su preživjele seksualno i rodno uvjetovano nasilje povezano sa sukobima; podsjeća Komisiju i države članice EU-a na važnost ishoda Konferencije u Oslu o iskorjenjivanju seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u humanitarnim krizama;

47. napominje da su se 2018. EU i UN dogovorili o novom nizu prioriteta usmjerenih na budućnost za suradnju u pogledu mirovnih operacija i upravljanja krizama za razdoblje 2019.–2021.; naglašava da platforma EU-a i UN-a za suradnju u pogledu žena, mira i sigurnosti treba biti utvrđena kao glavni prioritet;

48. napominje da je UN upozorio da pandemija bolesti COVID-19 razotkriva i produbljuje sve vrste nejednakosti, uključujući onu rodnu; izražava duboku zabrinutost zbog nejednake raspodjele poslova skrbi u domaćinstvu, kao i u području javne skrbi, pri čemu žene čine oko 70 % svjetske zdravstvene radne snage, zbog zabrinjavajućeg porasta rodno uvjetovanog nasilja, djelomično zbog dugih razdoblja izolacije, te zbog ograničenog pristupa zdravstvenim uslugama u kontekstu reproduktivnog zdravlja i zdravlja majki; stoga poziva na razvoj ciljanih i konkretnih mjera kojima će se ublažiti socioekonomske posljedice bolesti COVID-19 na žene i djevojčice; ističe da je potrebno hitno osigurati odgovarajuća sredstva kako bi se zajamčilo da organizacije žena, branitelji ljudskih prava i graditelji mira imaju potpun i neometan pristup kvalitetnoj tehnologiji te kako bi im se omogućilo smisleno sudjelovanje u postupcima donošenja odluka tijekom krize izazvane bolešću COVID-19; naglašava da je potrebno da potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisija priznaju nužnost ljudske sigurnosti, što uključuje sve aspekte strateškog pristupa EU-a ženama, miru i sigurnosti; naglašava da je potrebno zajamčiti da provedba globalnog odgovora EU-a na bolest COVID-19 nije rodno neosjetljiva, da se na primjeren način odgovara na posebne potrebe žena i drugih marginaliziranih skupina te da se jamči njihovo sudjelovanje u cijelom programskom ciklusu;

°

° °

49. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

 


MIŠLJENJE MANJINE

u skladu s člankom 55. stavkom 4. Poslovnika

Derk Jan Eppink

 

Klub zastupnika ECR-a ne slaže se sa sadržajem ovog izvješća ni s njegovom ideološkom pretpostavkom.

 

Pristup izražen u ovom izvješću je kolektivistički. Kao klub zastupnika ECR-a zalažemo se za individualna prava i meritokraciju, a ne za „kolektivna prava” koja pokreću politike identiteta. U središtu interesa trebala bi biti osobna sloboda.

 

Klub zastupnika ECR-a smatra da je važno da svi pojedinci imaju iste mogućnosti te da prave osobe budu na pravim pozicijama. Rod te osobe ne bi trebao biti važan. Za početak, diskriminacije uopće ne bi trebalo biti. Pretvaranje „roda” u ideološki čimbenik neće dovesti ni do boljeg donošenja odluka ni do rezultata. U izvješću se čak poziva na više ciljeva u pogledu raznolikosti. Ovo će izvješće, ako se bude primjenjivalo, dovesti do povećanja skupih i neučinkovitih birokratskih kontrolnih mehanizama. Primjerice, postojanje „savjetnika za rodna pitanja na puno radno vrijeme u svakoj upravi ESVD-a” neće dovesti do boljih operativnih rezultata ni do zadovoljstva europskih poreznih obveznika. Kandidate treba suditi po kvaliteti, a ne po rodu. S obzirom na temeljno načelo supsidijarnosti, EU bi se neopravdano opteretio prekomjernim reguliranjem.

 

Također vjerujemo da je vanjska i sigurnosna politika u isključivoj nadležnosti država članica, a ne Europske unije, te da bi tako i trebalo biti.


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE (22.6.2020)

<CommissionInt>upućeno Odboru za prava žena i rodnu ravnopravnost</CommissionInt>


<Titre>o rodnoj ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a</Titre>

<DocRef>(2019/2167(INI))</DocRef>

Izvjestiteljica za mišljenje: <Depute>Hannah Neumann</Depute>

 

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost da kao nadležni odbor u svoj prijedlog rezolucije uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da bi EU trebao doprinositi stvaranju svijeta u kojem svi ljudi, bez obzira na rod, dob, seksualnu orijentaciju, rodni identitet ili rodno izražavanje, rasu i sposobnosti mogu mirno živjeti, uživati jednaka prava te imati jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala;

B. budući da fizičko, psihičko i seksualno nasilje, siromaštvo, oružani sukobi i posljedice klimatske krize posebno pogađaju žene i djevojčice; budući da je prisutan sve izraženiji globalni trend rasta autoritarizma i sve veći broj fundamentalističkih skupina, pri čemu postoji jasna poveznica između tih pojava i negativnih reakcija u području prava žena i pripadnika skupine LGBTIQ+; budući da je svako shvaćanje sigurnosti koje je usmjereno na države, a ne na ljude, manjkavo i da neće dovesti do mira;

C. budući da rodna analiza i rodna perspektiva čine temelj učinkovitog i održivog sprečavanja sukoba, stabilizacije, izgradnje mira, obnove nakon sukoba, rukovođenja i izgradnje institucija; budući da je dominantan diskurs o ženama i djevojčicama viktimizacija, koja ženama i djevojčicama oduzima moć djelovanja i negira njihovu sposobnost da budu pokretačice promjene; budući da sve veći broj dokaza pokazuje da sudjelovanje žena i djevojčica u mirovnim procesima ima važnu ulogu u određivanju njegove trajnosti i uspjeha;

D. budući da su uključivi mirovni procesi održiviji i nude više mogućnosti za pronalaženje rješenja i dobivanje bolje potpore te da se uključenost žena u mirovne procese i izgradnju mira mora povećati; budući da su između 1988. i 2018. žene činile 13 % pregovarača, 3 % posrednika i samo 4 % potpisnika u glavnim mirovnim procesima;

E. budući da se djevojčice nalaze u disproporcionalno nepovoljnom položaju zbog svojeg roda i dobi; budući da su djevojčice izbjeglice i migrantice posebno ranjive; budući da su zaštita djevojčica od nasilja i diskriminacije te jamčenje njihova pristupa obrazovanju, informacijama i zdravstvenim uslugama, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava, posebno važni za potpuno uživanje ljudskih prava djevojčica;

F. budući da seksualno i rodno uvjetovano nasilje nad ženama i djevojčicama, uključujući štetne prakse kao što su rani brakovi i sakaćenje ženskih spolnih organa, neodgovarajući pristup osnovnim sektorima i socijalnim uslugama, primjerice zdravstvu, obrazovanju, čistoj vodi, sanitarnim uslugama i prehrani, ograničen pristup uslugama spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, nejednako sudjelovanje u javnim i privatnim institucijama, kao i u donošenju političkih odluka i mirovnim procesima, doprinose diskriminaciji i marginalizaciji;

1. ističe da je načelo ravnopravnosti žena i muškaraca temeljna vrijednost EU-a te da se rodno osviještena politika stoga treba integrirati u sve aktivnosti i politike EU-a te u sklopu njih i provoditi; ističe da bi EU trebao doprinositi stvaranju svijeta u kojem svi ljudi, bez obzira na rod, seksualnu orijentaciju, rasu i sposobnosti mogu mirno živjeti, uživati jednaka prava te imati jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala;

2. poziva ESVD, Komisiju i države članice EU-a da i dalje podupiru i sustavno integriraju rodnu ravnopravnost, rodno osviještenu politiku, uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna te intersekcijsku perspektivu, uključujući raznolikost i jednakost u pogledu zastupljenosti muškarca i žena, u vanjsku i sigurnosnu politiku Unije; poziva EU da bude primjer i da rodnu ravnopravnost odredi kao važan cilj vanjskog djelovanja EU-a, pri čemu će on biti vidljiv u svim područjima politike, osobito na multilateralnim forumima te u svim političkim i strateškim dijalozima, dijalozima o ljudskim pravima, oblikovanju politika i izradi programa, strategijama za ljudska prava na nacionalnoj razini, javnim izjavama te izvješćivanju o ljudskim pravima na globalnoj razini, kao i u postupcima praćenja, evaluacije i izvješćivanja te odlučivanja, pregovaranja i vođenja; poziva na to da se različita iskustva žena i djevojčica suočenih s višestrukim i intersekcijskim oblicima diskriminacije i marginalizacije postave u središte oblikovanja politika; potvrđuje da bi se u okviru vanjske i sigurnosne politike trebao priznati problem nejednake ravnoteže moći između muškaraca i žena te se s njim suočiti, da bi ta politika trebala predstavljati žene i djevojčice te štititi pripadnike skupine LGBTIQ+;

3. ističe da Švedska, Danska, Švicarska i Norveška imaju snažnu vanjsku politiku usmjerenu na rodnu ravnopravnost; pozdravlja činjenicu da su, među ostalima, Francuska, Španjolska, Luksemburg, Irska, Cipar i Njemačka najavili da rodnu ravnopravnost namjeravaju odrediti kao prioritet svojih vanjskih politika; nadalje, pozdravlja činjenicu da je trenutačna Komisija rodnu ravnopravnost uvrstila među svoje ključne prioritete u svim područjima politika; naglašava da bi sljedeća načela trebala biti u središtu rodno uvjetovane politike EU-a: ljudska prava, demokracija i vladavina prava, razoružanje i neširenje oružja te međunarodna suradnja za razvoj i djelovanje u području klime;

4. ističe da za rodnu ravnopravnost i rodno osviještenu politiku nisu potrebne samo izjave o politikama na visokoj razini, već i politička predanost vodstva EU-a i država članica, određivanje prioriteta u pogledu ciljeva i praćenje; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku na ostvarivanje značajnog i vrlo vidljivog napretka kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u području vođenja i upravljanja, osoblja i njegova zapošljavanja, organizacijske hijerarhije, osposobljavanja, financijskih resursa, razlike u plaćama te ravnoteže poslovnog i privatnog života, kao i da osigura političku i operativnu predanost provedbi učinkovite i transformativne rodno osviještene politike; u tom pogledu poziva na obvezno i opetovano osposobljavanje o rodnoj ravnopravnosti i rodno osviještenoj politici za sve rukovoditelje ESVD-a srednje i više razine, osoblje diplomatskih službi EU-a te voditelje i zapovjednike misija i operacija zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); ističe da bi promicanje prava žena i rodne ravnopravnosti trebalo biti horizontalni prioritet za sve posebne predstavnike EU-a i temelj njihova mandata, osobito u slučaju posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava;

5. poziva na bolju rodnu ravnotežu u vanjskom predstavljanju EU-a; izražava žaljenje zbog znatne rodne neravnopravnosti u ESVD-u, gdje su samo dvoje od osam posebnih predstavnika žene i gdje one zauzimaju 31,3 % položaja srednjeg rukovodstva, a 26 % na razini višeg rukovodstva; pozdravlja predanost potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku cilju da na rukovodećim položajima do kraja njegova mandata bude 40 % žena; međutim podsjeća na to da je Komisija u svojoj Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020.–2025. najavila cilj postizanja rodne ravnopravnosti od 50 % na svim razinama uprave do kraja 2024.; naglašava da bi se taj cilj trebao primjenjivati i prilikom budućih imenovanja posebnih predstavnika EU-a; izražava žaljenje zbog činjenice da među novim zamjenicima glavnog tajnika koje je imenovao potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku nema žena;

6. pozdravlja Strategiju ESVD-a za rodnu ravnopravnost i jednake mogućnosti za razdoblje 2018.–2023., ali žali zbog nedostatka konkretnih i mjerljivih ciljeva; poziva na njezino ažuriranje kako bi se uključili konkretni i obvezujući ciljevi, uključujući one koji se odnose na žene na rukovodećim položajima, te kasnije i na provedbu takve nove strategije; isto tako, izražava žaljenje zbog nedostatka drugih ciljeva u području raznolikosti te zbog nedovoljne sveukupne raznolikosti u institucijama EU-a, posebno u pogledu rase, sposobnosti i etničke pripadnosti; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da poveća postotak žena u internim mehanizmima donošenja odluka; naglašava potrebu za rodno osjetljivim postupcima zapošljavanja, među ostalim u okviru Europskog ureda za odabir osoblja, kojima se neće dodatno povećavati rodna nejednakost u institucijama; poziva na to da se rodno osviješteno vodstvo uključi u opise radnih mjesta srednjeg i višeg rukovodstva;

7. poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se pobrine za to da voditelji delegacija Unije u inozemstvu budu službeno odgovorni za uključivanje rodne ravnopravnosti u sve aspekte rada delegacija, da se o pitanjima povezanima s rodnom ravnopravnosti redovito raspravlja u političkim dijalozima s partnerima u vladama, kao i da se od njih u tom smislu zahtijeva izvještavanje; nadalje, poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da osigura da u delegacijama EU-a postoji jedna kontaktna točka koja će biti dostupna za rodna pitanja; napominje da se posebno povećava upotreba rodne analize u oblikovanju vanjskog djelovanja EU-a te da su gotovo sve delegacije EU-a provele detaljnu rodnu analizu;

8. pozdravlja rastuću mrežu kontaktnih osoba za rodna pitanja, uz potporu pri upravljanju i pristup osposobljavanju; u tom pogledu napominje da je organiziran regionalni sastanak za kontaktne točke za rodna pitanja na zapadnom Balkanu i u Turskoj s ciljem jačanja rada na rodnoj ravnopravnosti i rodno osviještenoj politici; pozdravlja bolju suradnju sa zapadnim Balkanom u sklopu inicijative za partnerstvo skupine G7, u čijem je okviru EU dogovorio partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom radi jačanja Plana za žene, mir i sigurnost;

9. poziva delegacije EU-a da prate negativne reakcije u području rodne ravnopravnosti i prava žena, kao i trend smanjenja prostora za djelovanje civilnog društva, te da poduzmu konkretne korake za njihovu zaštitu; snažno potiče Europsku komisiju, ESVD, države članice i voditelje delegacija EU-a da osiguraju političku i financijsku potporu nezavisnim lokalnim organizacijama civilnog društva, uključujući organizacije žena, osobito u aktivnostima izgradnje kapaciteta, braniteljice ljudskih prava, novinarke, akademkinje i umjetnice, te da suradnju i savjetovanje s njima učine standardnim sastavnicama svog rada;

10. pozdravlja činjenicu da Prijedlog uredbe o Instrumentu pretpristupne pomoći (IPA III) i Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) uključuju rodnu ravnopravnost kao posebni cilj; poziva na financiranje namijenjeno rodnoj ravnopravnosti i integraciji rodno osjetljive perspektive, rodno osjetljivog proračuna i obveznih zahtjeva za ex ante i ex post procjene utjecaja mjera s obzirom na rod u te uredbe, te na izvješćivanje Parlamenta o rezultatima postignutima u tom kontekstu; poziva na smanjenje administrativnih zahtjeva kako bi se omogućilo financiranje lokalnih i malih organizacija civilnog društva, a posebno organizacija žena;

11. poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, ESVD i države članice da osiguraju potpunu provedbu smjernica EU-a o braniteljima ljudskih prava te da usvoje prilog s ciljem priznavanja i razvoja dodatnih strategija i alata kako bi se bolje i učinkovitije odgovorilo na konkretne situacije, prijetnje i čimbenike rizika s kojima se suočavaju branitelji ljudskih prava žena; poziva na hitno uvođenje rodne perspektive i posebnih mjera za potporu braniteljima ljudskih prava žena u svim programima i instrumentima kojima se štite branitelji ljudskih prava;

12. pozdravlja odluku EU-a o obnovi Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju te poziva da se u njegovu provedbenu fazu integrira rodno osviještena politika te ciljane mjere usmjerene na rodnu ravnopravnost i prava žena;

13. pozdravlja činjenicu da se broj žena raspoređenih u misije i operacije ZSOP-a povećao; izražava žaljenje zbog toga što ni jednu od 12 civilnih misija ZSOP-a ne predvodi žena te što su od 70 voditelja misija dosad samo šest bile žene; ponavlja da žene predstavljaju samo 22 od 176 zaposlenika u Vojnom stožeru Europske unije, a od tog broja je njih 12 zaposleno na mjestima tajnica ili pomoćnica; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da osmisli strategiju za rodnu ravnopravnost za misije ZSOP-a s konkretnim ciljevima, i za vodstvo i za osoblje; podsjeća na to da je potreban zajednički napor vodstva EU-a i država članica jer oni osiguravaju najveći udio u razmještenom civilnom osoblju u okviru ZSOP-a; poziva države članice EU-a da ispune obvezu br. 16 iz pakta za civilni ZSOP aktivnim promicanjem prisutnosti žena na svim razinama te da povećaju svoje nacionalne doprinose; izražava žaljenje zbog toga što se od donošenja tog pakta udio žena u osoblju smanjio; poziva države članice da provode aktivne strategije zapošljavanja te da utvrde i riješe konkretne prepreke koje ograničavaju sudjelovanje žena s pomoću izvješća s misija koja uključuju relevantne statističke podatke; poziva institucije EU-a da potiču sudjelovanje žena u UN-ovim operacijama održavanja mira na svim razinama, uključujući kao dio vojnog i policijskog osoblja; podsjeća na to da se EU obvezao povećati broj žena u institucijama koje se bave sprečavanjem sukoba, upravljanjem krizama i mirovnim pregovorima potpisivanjem Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti, u kojoj se jasno napominje da su žene važni akteri u izgradnji mira i posredovanju u sukobima;

14. pozdravlja smjernice o rodno osviještenoj politici za civilne misije EU-a, naglašava da su te smjernice konkretan alat za provedbu koji valja primijeniti u pogledu cjelokupnog osoblja misija, uključujući upravljanje, te koji će pomoći u sustavnom uključivanju rodne perspektive i usvajanju politika rodne ravnopravnosti u aktivnosti i faze svih civilnih misija ZSOP-a; izražava uvjerenje da bi se pri planiranju misija ZSOP-a trebale uzeti u obzir preporuke lokalnih organizacija žena; pozdravlja činjenicu da sve civilne misije ZSOP-a sada imaju svog savjetnika za rodna pitanja; međutim, izražava žaljenje zbog toga što to nije slučaj s vojnim misijama ZSOP-a; potiče države članice EU-a da predlože kandidate za trenutačno slobodna radna mjesta; poziva da se mjerama osigura da cjelokupno vojno i civilno osoblje koje je rasporedio EU bude dovoljno osposobljeno u pogledu rodne ravnopravnosti te žena, mira i sigurnosti, a osobito toga kako uključiti rodnu perspektivu u svoje zadaće;

15. poziva da se u ažuriranu verziju Ažuriranih općih standarda ponašanja za misije i operacije ZSOP-a uvrsti načelo nulte tolerancije za nepoduzimanje mjera vodstva i uprave EU-a u pogledu seksualnog ili rodno uvjetovanog nasilja; žali zbog toga što samo nekoliko misija ZSOP-a EU-a pruža osposobljavanje o seksualnom ili rodno uvjetovanom uznemiravanju te poziva ESVD i države članice da podrže sve napore u borbi protiv seksualnog ili rodno uvjetovanog nasilja u međunarodnim operacijama održavanja mira te da zajamče učinkovitu zaštitu zviždača i žrtava;

16. ističe da su razvoj i primjena rodne analize te sustavna integracija rodne perspektive i njezino uključivanje u odlučivanje jedan od temelja učinkovitog i trajnog sprečavanja i rješavanja sukoba te upravljanja njima, stabilizacije, izgradnje mira, obnove nakon sukoba te rukovođenja i izgradnje institucija; izražava žaljenje zbog toga što je dominantan diskurs o ženama viktimizacija, koja ženama oduzima moć djelovanja; naglašava potrebu za priznavanjem važne uloge koju žene i djevojčice imaju na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u postizanju održivog mira, posebno olakšavanjem dijaloga, posredovanja i mirovnih pregovora; poziva na sigurno, smisleno i uključivo sudjelovanje žena i djevojčica na lokalnoj razini u pitanjima mira i sigurnosti, uključujući izgradnju mira, obnovu nakon sukoba, mjere rukovođenja i izgradnje institucija, te u različitim fazama ciklusa sukoba, u skladu s ciljevima održivog razvoja; napominje da se promicanjem prava žena u zemljama pogođenima kriznim situacijama ili sukobima potiču snažnije, zdravije, sigurnije i otpornije zajednice za koje je manje vjerojatno da će pribjegavati nasilnim sredstvima za rješavanje sporova i sukoba; ističe važnost uključivanja djevojaka i djevojčica u izgradnju mira te u tom pogledu prima na znanje doprinos Programa za mlade, mir i sigurnost;

17. poziva države članice da se u potpunosti pridržavaju Zajedničkog stajališta o izvozu oružja te posebno poziva države članice da uzmu u obzir rizik da se izvezeni materijali mogu koristiti za rodno uvjetovano nasilje, nasilje nad ženama ili djecom, ili da ga mogu učiniti lakšim; naglašava da rodno osjetljiv pristup znači pristup sigurnosti usmjeren na čovjeka, s ciljem poboljšanja sigurnosti žena, uključujući ekonomsku, socijalnu i zdravstvenu sigurnost;

18. pozdravlja strateški pristup EU-a ženama, miru i sigurnosti i Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost usvojen 2019. te poziva na njihovu postojanu provedbu; međutim, izražava žaljenje zbog toga što unatoč jasnim ciljevima i pokazateljima provedba te političke obveze u djelo i dalje nailazi na poteškoće te zahtijeva nastavak ulaganja napora; naglašava važnost nacionalnih akcijskih planova za provedbu Plana za žene, mir i sigurnost; pozdravlja činjenicu da će gotovo sve države članice EU-a do kraja godine imati svoje nacionalne akcijske planove o Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 1325; međutim, izražava žaljenje zbog toga što je samo jedna od njih dodijelila proračunska sredstva za provedbu; poziva države članice EU-a da dodijele ta proračunska sredstva i da razviju nacionalne parlamentarne nadzorne mehanizme te da uvedu kvote za sudjelovanje žena u mehanizmima kontrole, evaluacije i nadzora; izražava žaljenje zbog toga što mnogi članovi osoblja EU-a nisu uključili Plan za žene, mir i sigurnost u svoj rad te zbog toga što se smatra da se taj plan može primijeniti prema vlastitom nahođenju i u cilju poboljšanja učinkovitosti misija, ali ne i kako bi se samostalno zajamčila prava žena i rodna ravnopravnost;

19. pozdravlja dosadašnji rad radne skupine EU-a za žene, mir i sigurnost, među ostalim u pogledu osiguravanja sudjelovanja relevantnih organizacija civilnog društva u njezinim raspravama; pozdravlja rad glavne savjetnice ESVD-a za rodna pitanja; međutim, izražava žaljenje zbog ograničenog kapaciteta te funkcije i poziva da se njezina uloga znatno ojača te da izravno odgovara potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da na raspolaganju na puno radno vrijeme ima savjetnika za rodnu ravnopravnost i Plan za žene, mir i sigurnost u svakoj upravi ESVD-a te da taj savjetnik izravno odgovara glavnoj savjetnici, i da potakne osoblje na blisku suradnju s Europskim institutom za ravnopravnost spolova (EIGE); naglašava da je razmjena znanja među institucijama i agencijama EU-a važan i vrlo učinkovit alat za izbjegavanje visokih administrativnih troškova i nepotrebnih povećanja birokracije;

20. poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te države članice EU-a da uvrste pozivanja na Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1325 i popratne rezolucije u odluke Vijeća i mandate koji se tiču misija ZSOP-a te da osiguraju da sve misije i operacije ZSOP-a imaju godišnji akcijski plan u pogledu provedbe ciljeva budućeg akcijskog plana za rodnu ravnopravnost (GAP III) i Akcijskog plana EU-a za žene, mir i sigurnost; poziva na uključivanje rodne analize u nove instrumente ZSOP-a, uključujući Europski fond za obranu i predloženi Europski instrument mirovne pomoći;

21. napominje da su se 2018. EU i UN dogovorili o novom nizu prioriteta usmjerenih na budućnost za suradnju u pogledu mirovnih operacija i upravljanja krizama za razdoblje 2019.–2021. te naglašava da platforma EU-a i UN-a za suradnju u pogledu žena, mira i sigurnosti treba biti utvrđena kao glavni prioritet;

22. pozdravlja suradnju EU-a i NATO-a s ciljem promicanja mira i stabilnosti u euroatlantskom području, gdje je jedna od glavnih točaka promicanje Plana za žene, mir i sigurnost;

23. naglašava važnost promicanja rodne ravnopravnosti u vanjskoj politici EU-a, pa tako i u okviru odnosa Parlamenta s trećim zemljama; u tom pogledu pozdravlja odluku izaslanstava Parlamenta o imenovanju predstavnika za rodna pitanja u svakom izaslanstvu; naglašava potrebu za promicanjem ravnopravnosti i raznolikosti u svim aktivnostima izaslanstava, uključujući tijekom službenih parlamentarnih sastanaka s trećim zemljama;

24. ističe potrebu da se zajamči da metode automatiziranog donošenja odluka, uključujući algoritme umjetne inteligencije u području vanjske i sigurnosne politike EU-a, nisu pristrane u profiliranju, posebno na temelju roda;

25. pozdravlja rezultate ostvarene u području rodne ravnopravnosti u okviru drugog Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost (GAP II) te stoga pozdravlja prijedlog Komisije da se 2020. provede preispitivanje i predstavi novi GAP III; poziva Komisiju da odgovori na nedostatke kao što su slaba pravna osnova, neuključivanje rodne perspektive u izradu proračuna, poteškoće s točnim izvješćivanjem, nepostojanje vremenskog usklađivanja i proračunskih ciklusa te manjak odgovarajućeg osposobljavanja osoblja; preporučuje da se uz GAP III donesu jasni, mjerljivi i vremenski ograničeni pokazatelji uspješnosti, uključujući raspodjelu odgovornosti među različitim akterima, kao i jasni ciljevi u svim partnerskim državama; potiče Komisiju da, s obzirom na utjecaj bolesti COVID-19 na živote žena i djevojčica, zadrži obnovu GAP-a III u svojem planu rada za 2020. i da to pitanje ne odgodi za sljedeću godinu;

26. priznaje ključnu ulogu organizacija civilnog društva, a posebno organizacija za prava žena i braniteljica ljudskih prava u podupiranju provedbe Akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost te strateškog pristupa EU-a ženama, miru i sigurnosti i njegova Akcijskog plana; poziva Komisiju da pruži potporu većem sudjelovanju organizacija civilnog društva u izradi GAP-a III i u njegovoj provedbi u partnerskim zemljama;

27. ističe da bi GAP III trebao izričito obuhvaćati prava žena u svim kontekstima, bez obzira na BDP pojedine države, uključujući nestabilne države i područja sukoba, kao i najugroženije skupine poput djevojčica izbjeglica i migrantica;

28. traži da se u okviru GAP-a III navede da bi 85 % službene razvojne pomoći trebalo biti namijenjeno programima u kojima je rodna ravnopravnost važan ili glavni cilj te u okviru te šire obveze poziva na to da se službena razvojna pomoć Europske unije u dovoljnoj mjeri dodijeli posebnim inicijativama za promicanje ravnopravnosti, osnaživanje žena i promicanje njihovih prava; poziva na poboljšanja u izvješćivanju o financijskim sredstvima EU-a za rodnu ravnopravnost koja se dodjeljuju i isplaćuju u partnerskim zemljama u okviru GAP-a III; poziva ESVD i Komisiju da utvrde rodno specifične pokazatelje koji će se primjenjivati pri odabiru, praćenju i evaluaciji projekata;

29. ističe da je rodna ravnopravnost sastavni dio učinkovitog upravljanja vanjskim djelovanjem i tematskim područjima, uključujući izazove povezane s klimom te održivi razvoj naših društava; ističe ranjivost žena i djevojčica koje žive u siromaštvu kada je riječ o klimatskim promjenama te naglašava da pravedna tranzicija kojom se nikoga ne zapostavlja zahtijeva da sva djelovanja u području klime uključuju rodnu i intersekcijsku perspektivu; izražava žaljenje zbog toga što su samo 30 % pregovarača za pitanja klime žene i podsjeća na to da je smisleno i ravnopravno sudjelovanje žena u tijelima u kojima se donose odluke o klimatskoj politici i djelovanju na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini te razini EU-a ključno za ostvarivanje dugoročnih klimatskih ciljeva; poziva na to da se GAP III jasno poveže s Pariškim sporazumom te od EU-a i njegovih država članica traži da organizacijama žena zajamče pristup međunarodnim fondovima za borbu protiv klimatskih promjena;

30. poziva Komisiju i Vijeće da promiču i podupiru uključivanje posebnog poglavlja o rodu u sporazume EU-a o trgovini i ulaganju; nadalje, poziva da se u te trgovinske sporazume uvrste odredbe kojima će se osigurati da njihova institucionalna struktura jamči periodična preispitivanja usklađenosti, opsežne rasprave te razmjenu informacija i najboljih praksi u području rodne ravnopravnosti i trgovine, u okviru, među ostalim, uključivanja žena i stručnjaka za rodnu ravnopravnost na svim razinama predmetnih administracija; poziva EU i njegove države članice da u ex ante i ex post procjene učinka uključe rodni učinak trgovinske politike i trgovinskih sporazuma EU-a na pojedine zemlje i sektore; naglašava da bi rezultate analize usredotočene na rod trebalo uzeti u obzir u trgovinskim pregovorima te razmotriti njihove i pozitivne i negativne učinke tijekom cijelog postupka, od faze pregovora do provedbe, i da bi ih trebalo popratiti mjerama za sprečavanje mogućih negativnih učinaka ili kompenzacijskim mjerama;

31. poziva Komisiju da u imigracijske politike uključi rodni i intersekcijski pristup kojim se jamče prava žena i djevojčica koje traže azil i izbjeglica na način da izdvoji sredstva za iskorjenjivanje diskriminacije s kojom se suočavaju žene i djevojčice na temelju, među ostalim, njihova roda, rasnog i etničkog podrijetla, socioekonomskog statusa, administrativne situacije i mjesta podrijetla, te da pojača napore kako bi se u prihvatnim centrima diljem Europe zajamčila odgovarajuća identifikacija i zaštita od mogućeg nasilja, uznemiravanja, silovanja i trgovine ženama; poziva na potpunu primjenu Istanbulske konvencije u migracijskim politikama i politikama azila;

32. poziva na sprečavanje i iskorjenjivanje svih oblika seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja te teških kršenja ljudskih prava žena i djevojčica, kao što su dječji, rani i prisilni brakovi, te na iskorjenjivanje prakse sakaćenja ženskih spolnih organa; poziva da to i dalje bude politički prioritet EU-a u njegovu vanjskom djelovanju te da se o njemu sustavno raspravlja u političkim dijalozima s trećim zemljama; poziva Komisiju i ESVD da se u prvom redu usredotoče na sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja tijekom sukoba, kao i na potporu i pristup osnovnim uslugama za osobe koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje; naglašava da su u situacijama sukoba žene i djevojčice izložene povećanom riziku od kršenja ljudskih prava; duboko je uznemiren zbog činjenice da seksualno nasilje u sve većoj mjeri postaje dio šire strategije sukoba i ratna taktika; snažno potiče EU da iskoristi sav mogući utjecaj za prijavljivanje, identifikaciju, kazneni progon i kažnjavanje počinitelja masovnih silovanja u ratu u skladu s međunarodnim kaznenim pravom; poziva na reviziju i ažuriranje smjernica EU-a o nasilju nad ženama i djevojčicama te borbu protiv svih oblika njihove diskriminacije; poziva EU da ratifikaciju Istanbulske konvencije uvrsti među prioritete svojeg političkog dijaloga s partnerskim zemljama Vijeća Europe te da potakne države koje nisu članice Vijeća da pristupe Konvenciji;

33. naglašava da rodnu ravnopravnost nije moguće postići bez uključivanja muškaraca i dječaka u proces napredovanja u pogledu rodne ravnopravnosti te da muškarci i dječaci moraju biti pozvani na sudjelovanje i aktivan doprinos promicanju zdravijih rodnih normi; posebno podsjeća na ulogu i odgovornost muškaraca i dječaka u borbi protiv seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja;

34. poziva Komisiju i države članice da poboljšaju suradnju s trećim zemljama u cilju borbe protiv trgovine ljudima, posvećujući posebnu pozornost rodnoj dimenziji takve trgovine, konkretno u cilju borbe protiv dječjih brakova, seksualnog iskorištavanja žena i djevojaka i seksualnog turizma; poziva na obveznu procjenu učinka rizika koji treće zemlje predstavljaju u pogledu trgovine ljudima kao dijela općeg ex-ante zadovoljavanja uvjeta u okviru svih sporazuma o liberalizaciji viznog režima; ističe da je među obvezne kriterije za sklapanje svih sporazuma o liberalizaciji viznog režima potrebno uvrstiti učinkovitu suradnju s trećim zemljama u pogledu trgovine ljudima; poziva Komisiju, Vijeće i ESVD da u svoje pregovore s trećim zemljama o pridruživanju i suradnji uvrste referentni okvir za suradnju u pogledu učinkovite borbe protiv trgovine ljudima, uključujući transparentni protokol za bilježenje podataka o upućivanjima i kaznenom progonu zbog trgovine ljudima; poziva na to da se u kontekstu svih sukoba uspostavi rodno osjetljiv pristup trgovini ljudima u okviru kojega će se na sveobuhvatan način ublažiti njezini učinci na ostvarivanje širokog raspona ljudskih prava;

35. poziva na to da se zajamči univerzalno poštovanje i pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, kako je dogovoreno u Programu djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju, Pekinškoj platformi za djelovanje i zaključnim dokumentima njihovih revizijskih konferencija, te da se razviju odgovarajući instrumenti za mjerenje napretka u ostvarivanju tog cilja; poziva na korake kojima će se osigurati da EU zauzima jedinstveno stajalište i primjenjuje snažne mjere kako bi jednoglasno osudio otpor u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, rodne ravnopravnosti, prava pripadnika skupine LGBTIQ+ te mjere kojima se potkopavaju prava žena; poziva Europsku komisiju i ESVD da još jednom potvrde predanost EU-a spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, uključujući pristup prenatalnoj skrbi i zdravstvenim uslugama za rodilje, u okviru novog GAP-a III i Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju; poziva Europsku komisiju i ESVD da pruže političku i financijsku potporu organizacijama civilnog društva koje se bore za poštovanje spolnih i reproduktivnih zdravlja i prava svih osoba, uključujući one najranjivije i najugroženije, naročito žene i djevojčice u pokretu, na migracijskim rutama ili u kampovima:

36. izražava žaljenje zbog toga što su žene i djevojčice diljem svijeta još uvijek izložene sustavnoj diskriminaciji; napominje da je siromaštvo žena u velikoj mjeri posljedica nedostatka pristupa gospodarskim resursima; smatra da je obrazovanje ključno za postizanje rodne ravnopravnosti te osnaživanje žena i djevojčica; stoga poziva EU da u predstojećem GAP-u III poveća svoju predanost promicanju rodne ravnopravnosti i borbi protiv rodnih stereotipova u obrazovnim sustavima; poziva Komisiju, Vijeće i ESVD da svojim politikama razvojne suradnje i aktivnostima pružanja humanitarne pomoći podupiru ekonomsko osnaživanje žena, uključujući vidljivost ženskog poduzetništva u partnerskim zemljama; podsjeća na to da su veća uključenost žena na tržištu rada, bolja potpora poduzetnicama, jamčenje jednakih prilika te jednakih plaća za žene i muškarce, kao i promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, ključni čimbenici za postizanje dugoročnog održivog i uključivog gospodarskog rasta, borbu protiv nejednakosti i poticanje financijske neovisnosti žena;

37. podsjeća na to da je u političke dijaloge s partnerskim zemljama potrebno uključiti pitanje rodne ravnopravnosti; ističe važnost promicanja rodne ravnopravnosti u okviru politika susjedstva i proširenja EU-a, osobito u kontekstu pregovora o pristupanju; poziva Komisiju i ESVD da iskoriste pregovore o pristupanju kao sredstvo za poticanje rodne ravnopravnosti u zemljama kandidatkinjama; poziva EIGE da nastavi pratiti napredak u području rodne ravnopravnosti u trećim zemljama; pozdravlja različite mehanizme za praćenje napretka u postizanju rodne ravnopravnosti, kao što je mehanizam za Mediteran, koji je Unija nedavno uspostavila, i projekt naslovljen „Suradnja EIGE-a sa zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU-u od 2017. do 2019.: poboljšano praćenje napretka u pogledu rodne ravnopravnosti”;

38. napominje da je UN upozorio da pandemija bolesti COVID-19 razotkriva i produbljuje sve vrste nejednakosti, uključujući onu rodnu; izražava duboku zabrinutost zbog nejednake raspodjele poslova skrbi u domaćinstvu, kao i u području javne skrbi, pri čemu žene čine oko 70 % svjetske zdravstvene radne snage, zbog zabrinjavajućeg porasta rodno uvjetovanog nasilja, djelomično zbog dugih razdoblja izolacije, te zbog ograničenog pristupa zdravstvenim uslugama u kontekstu reproduktivnog zdravlja i zdravlja majki; stoga poziva na razvoj ciljanih i konkretnih mjera kojima će se ublažiti socioekonomske posljedice bolesti COVID-19 na žene i djevojčice; ističe da je potrebno hitno osigurati odgovarajuća sredstva kako bi se zajamčilo da organizacije žena, branitelji ljudskih prava i graditelji mira imaju potpun i neometan pristup kvalitetnoj tehnologiji te kako bi im se omogućilo smisleno sudjelovanje u postupcima donošenja odluka tijekom krize izazvane bolešću COVID-19; naglašava da je potrebno da potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisija priznaju nužnost ljudske sigurnosti, što uključuje sve aspekte strateškog pristupa EU-a ženama, miru i sigurnosti; naglašava da je potrebno zajamčiti da provedba globalnog odgovora EU-a na bolest COVID-19 nije rodno neosjetljiva, da se na primjeren način odgovara na posebne potrebe žena i drugih marginaliziranih skupina te da se jamči njihovo sudjelovanje u cijelom programskom ciklusu.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

22.6.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

49

11

9

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Alviina Alametsä, Maria Arena, Petras Auštrevičius, Traian Băsescu, Lars Patrick Berg, Anna Bonfrisco, Reinhard Bütikofer, Fabio Massimo Castaldo, Susanna Ceccardi, Włodzimierz Cimoszewicz, Katalin Cseh, Tanja Fajon, Anna Fotyga, Michael Gahler, Kinga Gál, Sunčana Glavak, Raphaël Glucksmann, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Márton Gyöngyösi, Sandra Kalniete, Karol Karski, Dietmar Köster, Stelios Kouloglou, Andrius Kubilius, Ilhan Kyuchyuk, David Lega, Miriam Lexmann, Nathalie Loiseau, Antonio López-Istúriz White, Jaak Madison, Claudiu Manda, Lukas Mandl, Thierry Mariani, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Sven Mikser, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Gheorghe-Vlad Nistor, Urmas Paet, Kostas Papadakis, Tonino Picula, Manu Pineda, Kati Piri, Giuliano Pisapia, Diana Riba i Giner, María Soraya Rodríguez Ramos, Nacho Sánchez Amor, Isabel Santos, Jacek Saryusz-Wolski, Andreas Schieder, Radosław Sikorski, Sergei Stanishev, Tineke Strik, Hermann Tertsch, Hilde Vautmans, Harald Vilimsky, Idoia Villanueva Ruiz, Thomas Waitz, Witold Jan Waszczykowski, Charlie Weimers, Isabel Wiseler-Lima, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Katarina Barley, Nicolas Bay, Arnaud Danjean, Katrin Langensiepen, Hannah Neumann, Mick Wallace

 

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

49

+

PPE

Traian Băsescu, Michael Gahler, Sandra Kalniete, Andrius Kubilius, Antonio López‑Istúriz White, Lukas Mandl, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Francisco José Millán Mon, Gheorghe‑Vlad Nistor, Isabel Wiseler‑Lima

S&D

Maria Arena, Katarina Barley, Włodzimierz Cimoszewicz, Tanja Fajon, Raphaël Glucksmann, Dietmar Köster, Claudiu Manda, Sven Mikser, Tonino Picula, Kati Piri, Giuliano Pisapia, Nacho Sánchez Amor, Isabel Santos, Andreas Schieder, Sergei Stanishev

RENEW

Petras Auštrevičius, Katalin Cseh, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Ilhan Kyuchyuk, Nathalie Loiseau, Javier Nart, Urmas Paet, María Soraya Rodríguez Ramos; Hilde Vautmans

VERTS

Reinhard Bütikofer, Katrin Langensiepen, Hannah Neumann, Diana Riba i Giner, Tineke Strik, Thomas Waitz, Alviina Alametsä

GUE

Stelios Kouloglou, Manu Pineda, Idoia Villanueva Ruiz, Mick Wallace

NI

Fabio Massimo Castaldo, Márton Gyöngyösi

 

11

-

PPE

Kinga Gál, Miriam Lexmann, Željana Zovko

ID

Harald Vilimsky

ECR

Anna Fotyga, Karol Karski, Jacek Saryusz‑Wolski, Hermann Tertsch, Witold Jan Waszczykowski, Charlie Weimers

NI

Kostas Papadakis

 

9

0

PPE

Arnaud Danjean, Sunčana Glavak, David Lega, Radosław Sikorski

ID

Nicolas Bay, Lars Patrick Berg, Anna Bonfrisco, Susanna Ceccardi, Thierry Mariani

 

Objašnjenje korištenih znakova:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

16.7.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

27

5

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Christine Anderson, Simona Baldassarre, Robert Biedroń, Vilija Blinkevičiūtė, Annika Bruna, Gwendoline Delbos-Corfield, Rosa Estaràs Ferragut, Frances Fitzgerald, Cindy Franssen, Heléne Fritzon, Lina Gálvez Muñoz, Lívia Járóka, Arba Kokalari, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Karen Melchior, Andżelika Anna Możdżanowska, Maria Noichl, Pina Picierno, Samira Rafaela, Evelyn Regner, Diana Riba i Giner, Eugenia Rodríguez Palop, María Soraya Rodríguez Ramos, Christine Schneider, Jessica Stegrud, Isabella Tovaglieri, Ernest Urtasun, Hilde Vautmans, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Chrysoula Zacharopoulou

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Derk Jan Eppink, Pierrette Herzberger-Fofana, Elena Kountoura

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

27

+

GUE/NGL

Elena Kountoura, Eugenia Rodríguez Palop

NI

Isabella Adinolfi

PPE

Rosa Estaràs Ferragut, Frances Fitzgerald, Cindy Franssen, Lívia Járóka, Arba Kokalari, Christine Schneider, Elissavet Vozemberg‑Vrionidi, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Renew

Karen Melchior, Samira Rafaela, María Soraya Rodríguez Ramos, Hilde Vautmans, Chrysoula Zacharopoulou

S&D

Robert Biedroń, Vilija Blinkevičiūtė, Heléne Fritzon, Lina Gálvez Muñoz, Maria Noichl, Pina Picierno, Evelyn Regner

Verts/ALE

Gwendoline Delbos‑Corfield, Pierrette Herzberger‑Fofana, Diana Riba i Giner, Ernest Urtasun

 

5

-

ECR

Derk Jan Eppink, Andżelika Anna Możdżanowska, Jessica Stegrud

ID

Simona Baldassarre, Isabella Tovaglieri

 

2

0

ID

Christine Anderson, Annika Bruna

 

Objašnjenje korištenih znakova:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

[1] SL L 101, 15.4.2011., str. 1.

[2] SL L 335, 17.12.2011., str. 1.

[3] SL C 76, 9.3.2020., str. 168.

[4] SL C 99 E, 3.4.2012., str. 56.

Posljednje ažuriranje: 22. rujna 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti