IZVJEŠĆE o Prijedlogu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije
3.9.2020 - (10025/2020 – C9-0215/2020 – 2018/0135(CNS)) - *
Odbor za proračune
Izvjestitelji: José Manuel Fernandes, Valérie Hayer
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Prijedlogu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije
(10025/2020 – C9-0215/2020 – 2018/0135(CNS))
(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Nacrt Vijeća (10025/2020),
– uzimajući u obzir članak 311. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9-0215/2020),
– uzimajući u obzir svoje rezolucije od 14. ožujka 2018. o sljedećem VFO-u: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u za razdoblje nakon 2020.[1] i o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije[2],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. svibnja 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima[3],
– uzimajući u obzir svoje Privremeno izvješće od 14. studenoga 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora[4],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. listopada 2019. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana[5],
– uzimajući u obzir izjave Komisije i Vijeća od 10. listopada 2019. o višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. svibnja 2020. o novom višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka[6],
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o „Proračunu EU-a za provedbu europskog plana oporavka” (COM(2020)0442),
– uzimajući u obzir završno izvješće i preporuke Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva, koji su objavljeni u prosincu 2016. i predstavljeni Europskom parlamentu i Vijeću u siječnju 2017.;
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. srpnja 2020. o zaključcima izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020.[7]
– uzimajući u obzir članak 82. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0146/2020),
1. prihvaća nacrt Vijeća s predloženim izmjenama;
3. poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;
4. poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti svoj Nacrt;
5. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Amandman 1
Nacrt odluke
Uvodna izjava 1.a (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(1.a) Odluka je pravna osnova na temelju koje Komisija može pozajmiti sredstva na tržištima kapitala za financiranje rashoda u okviru paketa za oporavak Next Generation EU. Povezani troškovi glavnice i kamata otplata moraju se refinancirati iz proračuna Unije u unaprijed određenom vremenskom okviru, ovisno o dospijeću izdanih obveznica i strategiji otplate duga. Takvi troškovi ne bi smjeli dovesti do neopravdanog smanjenja programskih rashoda ili investicijskih instrumenata iz višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), kao ni do velikog povećanja nacionalnih doprinosa. Stoga, i kako bi se povećala vjerodostojnost i održivost i održivost plana otplate instrumenta Next Generation, ti bi se troškovi u cijelosti trebali podmiriti prihodom od istinskih novih vlastitih sredstava. Povezana odobrena sredstva za rashode trebala bi se računati iznad gornjih granica VFO-a, kako je predviđeno novom Uredbom o VFO-u. |
Amandman 2
Nacrt odluke
Uvodna izjava 1.b (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(1.b) Svi iznosi ostvareni novim vlastitim sredstvima viši od onoga što je potrebno za pokriće obveza za otplatu u određenoj godini trebali bi ostati u proračunu Unije kao opći prihodi. Nakon dovršetka plana otplate vlastita sredstva trebala bi se nastaviti uplaćivati u proračun Unije kao opći prihodi. Uvođenjem skupa novih vlastitih sredstava trebala bi se jamčiti odgovarajuća razina financiranja rashoda Unije u VFO-u, istodobno ublažavajući prevlast nacionalnih doprinosa temeljenih na BND-u u financiranju godišnjeg proračuna Unije, čime će se okončati situacija u kojoj jedni gube, a drugi dobivaju i prakse pravednog povrata. To bi pak moglo olakšati bolje usmjeravanje rashoda na razini Unije na prioritetna područja i zajednička javna dobra s visokim povećanjem učinkovitosti u usporedbi s nacionalnom potrošnjom. |
Amandman 3
Nacrt odluke
Uvodna izjava 1.c (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(1.c) Nove kategorije vlastitih sredstava trebale bi se uvesti od 2021. kako bi prihodi od njih bili raspoloživi po dospijeću obveza za kamate i otplatu. Nova vlastita sredstva trebala bi se uskladiti s ciljevima politika Unije te bi trebala podržati europski zeleni plan, kao i funkcioniranje jedinstvenog tržišta i rad na povećanju učinkovitosti oporezivanja trgovačkih društava i jačanju otpornosti za borbu protiv prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza. Europski parlament u svojem je Privremenom izvješću o VFO-u i vlastitim sredstvima iz studenoga 2018. već podržao mogući skup novih vlastitih sredstava i njihovih prihoda s takvim karakteristikama. Taj bi se paket mogao proširiti kako bi uključivao više mogućnosti. |
Amandman 4
Nacrt odluke
Uvodna izjava 5.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
(5) Revizorski sud, Europski parlament i države članice opetovano su kritizirali postojeći sustav za određivanje vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u kao pretjerano složen. Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. stoga je zaključilo da je primjereno pojednostavniti izračun vlastitih sredstava. |
(5) Vlastita sredstva temeljena na porezu na dodanu vrijednost dobro su uspostavljeni izvor prihoda proračuna Unije koji bi trebao nastaviti odražavati unutarnju povezanost potrošača na jedinstvenom tržištu i javnih financija Unije. Međutim, Revizorski sud, Europski parlament i države članice opetovano su kritizirali postojeći sustav za određivanje vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u kao pretjerano složen. Stoga je potrebno pojednostavniti izračun tih vlastitih sredstava. |
Amandman 5
Nacrt odluke
Uvodna izjava 6.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
(6) Kako bi se instrumente financiranja Unije bolje uskladilo s prioritetima njezine politike, kako bi se bolje odražavala uloga proračuna Unije u funkcioniranju jedinstvenog tržišta, kako bi se bolje poduprli ciljevi politika Unije i smanjili doprinosi država članica godišnjem proračunu Unije koji se temelje na njihovu bruto nacionalnom dohotku (BND), Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. zaključilo je da će Unija sljedećih godina raditi na reformi sustava vlastitih sredstava i uvesti nova vlastita sredstva. |
(6) Kako bi se financirali barem troškovi glavnice i kamata na iznose za otplatu u okviru Instrumenta Unije za oporavak, kako bi se instrumente financiranja Unije bolje uskladilo s prioritetima njezine politike, kako bi se bolje pokazala uloga proračuna Unije u funkcioniranju jedinstvenog tržišta, kako bi se bolje poduprli ciljevi politika Unije, kao što su europski zeleni plan i digitalna transformacija, i smanjila prevaga doprinosa godišnjem proračunu Unije koji se temelje na bruto nacionalnom dohotku država članica, potrebno je uvesti nove kategorije vlastitih sredstava na temelju zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, prihoda koji proizlaze iz sustava Europske unije za trgovanje emisijama, nacionalnog doprinosa izračunanog na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, uz poticanje kružnog gospodarstva. Nadalje, u tu bi svrhu nova vlastita sredstva na temelju mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, u cijelosti usklađenog s pravilima WTO-a, poreza na digitalne usluge, poreza na financijske transakcije, koji se po mogućnosti provodi na način oko kojeg su se dogovorile sve države članice, trebalo uvesti čim se uspostave pravni uvjeti na kojima se oni temelje. Komisija bi što prije trebala izraditi potreban zakonodavni prijedlog za nova vlastita sredstva i potencijalna druga nova vlastita sredstva kojima se podržavaju europski zeleni plan te funkcioniranje jedinstvenog tržišta i rad na povećanju učinkovitosti oporezivanja trgovačkih društava. Eventualna nova vlastita sredstva o kojima je Komisija već izvijestila, kao što je pristojba za jedinstveno tržište, trebalo bi dodatno procijeniti prije njihova predstavljanja Europskom parlamentu i Vijeću. |
Amandman 6
Nacrt odluke
Uvodna izjava 7.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
(7) Kao prvi korak trebalo bi uvesti novu kategoriju vlastitih sredstava koja se temelji na nacionalnom doprinosu izračunanom na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. U skladu s europskom strategijom za plastiku proračun Unije može doprinijeti smanjenju onečišćenja od plastičnog ambalažnog otpada. Vlastita sredstva koja se temelje na nacionalnom doprinosu razmjernom količini plastičnog ambalažnog otpada koji se ne reciklira u svakoj državi članici pružit će poticaj za smanjenje potrošnje plastike za jednokratnu upotrebu te potaknuti recikliranje i kružno gospodarstvo. Istodobno će države članice moći poduzeti najprikladnije mjere za postizanje tih ciljeva u skladu s načelom supsidijarnosti. Kako bi se izbjegao suviše regresivan učinak na nacionalne doprinose, mehanizam za prilagodbu s godišnjim smanjenjem paušalnog iznosa trebao bi se primijeniti na doprinose država članica čiji je BND po stanovniku u 2017. bio ispod prosjeka Unije. Smanjenje bi trebalo odgovarati 3,8 kg pomnoženo brojem stanovnika dotičnih država članica u 2017. |
(7) U skladu sa strategijom Unije za plastiku proračun Unije može doprinijeti smanjenju onečišćenja od plastičnog ambalažnog otpada i postizanju ciljeva u pogledu recikliranja ambalažnog otpada. Vlastita sredstva koja se temelje na nacionalnom doprinosu razmjernom količini plastičnog ambalažnog otpada koji se ne reciklira u svakoj državi članici pružit će poticaj za smanjenje potrošnje plastike za jednokratnu upotrebu te potaknuti recikliranje i kružno gospodarstvo. Komisija bi trebala uspostaviti pojednostavnjenu metodu izračuna te učinkovite mehanizme registracije i kontrole. Istodobno će države članice moći poduzeti najprikladnije mjere za postizanje tih ciljeva u skladu s načelom supsidijarnosti. S obzirom da je taj doprinos namijenjen izgradnji vlastitih sredstava po načelu onečišćivač plaća, on ne bi trebao podlijegati nikakvom mehanizmu korekcije. |
Amandman 7
Nacrt odluke
Uvodna izjava 7.a (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(7.a) Unija ostvarenje svojeg cilja smanjenja emisija za najmanje 40 % između 1990. i 2030., u skladu sa svojim obvezama preuzetim Pariškim sporazumom o klimi, smatra prioritetom. Sustav Europske unije za trgovanje emisijama jedan je od glavnih instrumenata uspostavljenih radi provedbe tog cilja te se njime ostvaruje prihod putem prodaje emisijskih jedinica na dražbi. Uzimajući u obzir usklađenost sustava Europske unije za trgovanje emisijama te financiranje koje osigurava Unija radi poticanja mjera ublažavanja i prilagodbe u državama članicama, primjereno je u tom kontekstu uvesti nova vlastita sredstva za proračun Unije. Ta bi se vlastita sredstva trebala temeljiti na emisijskim jedinicama koje države članice mogu prodati na dražbi, uključujući prijelazne besplatne dodjele energetskom sektoru. Kako bi se vodilo računa o posebnim odredbama za određene države članice iz Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, emisijske jedinice preraspodijeljene u svrhu solidarnosti, rasta i međusobne povezanosti te one namijenjene inovacijskom i modernizacijskom fondu ne bi se trebale uzimati u obzir pri određivanju doprinosa za vlastita sredstva. Vlastita sredstva koja se temelje na europskom sustavu za trgovanje emisijama također bi trebala biti utvrđena na način koji uključuje potencijalni dodatni prihod koji proizlazi iz budućeg širenja područja primjene Direktive o sustavu trgovanja emisijama na nove sektore ili zemljopisne regije, uz jamčenje konkurentnosti Unije. |
|
__________________ |
|
1a Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.). |
Amandman 8
Nacrt odluke
Uvodna izjava 8.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
(8) Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. navelo je da će, kao temelj za dodatne izvore vlastitih sredstava, Komisija u prvom semestru 2021. podnijeti prijedloge o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika i o digitalnom nametu s ciljem njihova uvođenja najkasnije 1. siječnja 2023. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da podnese revidirani prijedlog o sustavu trgovanja emisijama koji bi mogla proširiti na sektor zrakoplovstva i pomorski sektor. Zaključilo je da će Unija tijekom višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. 2027. raditi na uvođenju drugih vlastitih sredstava, koji bi mogli uključivati porez na financijske transakcije. |
(8.) Potrebna dodatna vlastita sredstva trebaju se uvesti najkasnije do 2028. u skladu s pravno obvezujućim kalendarom utvrđenim u ovoj Direktivi kako bi se osiguralo da se temeljni zakoni mogu donijeti na vrijeme i da su operativni tako da prihodi budu dostupni kada nastanu troškovi. U tu svrhu Komisija bi trebala donijeti zakonodavne prijedloge. U međuinstitucijskom sporazumu između Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije trebalo bi utvrditi detaljnije dogovore i druge odredbe koje se odnose na taj pravno obvezujući kalendar, kao što su datumi stupanja na snagu ili moguća retroaktivna primjena određenih novih vlastitih sredstava. |
Amandman 9
Nacrt odluke
Uvodna izjava 8.a (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(8.a) Kao prvi korak, doprinosi izračunati na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada nadopunit će od siječnja 2012. postojeća vlastita sredstva. Nadalje, 30 % prihoda od dražbovne prodaje u okviru sustava trgovanja emisijama činit će opći prihod za proračun Unije od 2021. Kao drugi korak, Komisija će od 2024. donijeti potrebne prijedloge za preinaku poreza na financijske transakcije (FTT) u osnovu za vlastita sredstva. Komisija će tijekom prve polovice 2021. također podnijeti prijedloge o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika i o digitalnom nametu. Sredstva će postati dostupna od 2023. Ako mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika poprimi oblik dodatnih carina na uvoz, bit će obuhvaćen zakonodavstvom o tradicionalnim vlastitim sredstvima i neće iziskivati odvojenu odluku o vlastitim sredstvima. Ako mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika bude predstavljao proširenje područja trgovanja emisijama, trebao bi biti u potpunosti obuhvaćen vlastitim sredstvima koja se temelje na trgovanju emisijama. Kao treći korak i u okviru preispitivanja/revizije višegodišnjeg financijskog okvira sredinom provedbenog razdoblja, u prvoj polovici 2024. Komisija će iznijeti nove ili preinačene prijedloge za pretvaranje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit u osnovu za vlastita sredstava. Zakonodavstvo bi trebalo stupiti na snagu na vrijeme kako bi prihodi od tih novih vlastitih sredstava bili dostupni od 2026. Vlastita sredstva koja se temelje na porezu neće se morati primjenjivati retroaktivno. |
Amandman 10
Nacrt odluke
Uvodna izjava 9.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
(9) Europsko vijeće na sastanku održanom od 17. do 21. srpnja 2020. zaključilo je da bi se aranžmani o vlastitim sredstvima trebali rukovoditi općim ciljevima jednostavnosti, transparentnosti i pravičnosti, uključujući pravednu raspodjelu tereta. Također je zaključilo da Danska, Nizozemska, Austrija i Švedska te, u kontekstu potpore za oporavak i otpornost, Njemačka trebaju imati koristi od korekcija paušalnih iznosa svojih godišnjih doprinosa na temelju BND-a za razdoblje 2021. 2027. |
(9) Popuste i druge korekcijske mehanizme trebalo bi ukinuti. |
Amandman 11
Nacrt odluke
Uvodna izjava 9.a (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(9.a) Unija će tijekom narednih godina i do 2028. raditi na uvođenju mogućih dodatnih novih vlastitih sredstava Ako Europski parlament ili Vijeće predlože nova vlastita sredstva, Komisija će ih ocijeniti. |
Amandman 12
Nacrt odluke
Uvodna izjava 9.b (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(9.b) S obzirom na buduće rasprave o izmjenama ugovora i uz korištenje pozitivne dinamike stvorene Konferencijom o budućnosti Europe, trebalo bi dodatno ojačati demokratsku legitimnost, odgovornost, otpornost i usklađenost s glavnim ciljevima politike prihodovne strane proračuna Unije davanjem većih ovlasti Europskom parlamentu u donošenju zakonodavnih odluka i aktivnijom ulogom u praćenju provedbe sustava vlastitih sredstava, kao i u temeljnom sektorskom zakonodavstvu. |
Amandman 13
Nacrt odluke
Uvodna izjava 10.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
(10) Države članice trebale bi zadržati, na ime troškova naplate, 25 % iznosa tradicionalnih vlastitih sredstava koja su prikupile. |
(10) Zadržavanjem, na ime troškova naplate, 20 % iznosa tradicionalnih vlastitih sredstava koji su države članice prikupile, visok udio vlastitih sredstava ne stavlja se na raspolaganje za proračun Unije. Troškovi naplate koje države članice zadržavaju iz tradicionalnih vlastitih sredstava trebali bi se smanjiti s 20 % na početnu razinu od 10 % radi boljeg usklađenja financijske potpore za carinsku opremu, osoblje i informacije sa stvarnim troškovima i potrebama. Taj bi udio trebao biti isti za sve države članice. |
Amandman 14
Nacrt odluke
Uvodna izjava 11.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
(11) U skladu s člankom 311. četvrtim stavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije izradit će se uredba Vijeća kojom se utvrđuju provedbene mjere za sustav vlastitih sredstava Unije. Te bi mjere trebale sadržavati opće i tehničke odredbe primjenjive na sve kategorije vlastitih sredstava. Te mjere trebale bi obuhvaćati detaljna pravila za izračun i izradu bilance, kao i odredbe i mehanizme neophodne za kontrolu i nadzor prikupljanja vlastitih sredstava. |
(11) U skladu s člankom 311. četvrtim stavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije Vijeće treba utvrditi provedbene mjere za sustav vlastitih sredstava Unije. Takve bi mjere trebale sadržavati opće i tehničke odredbe primjenjive na sve vrste vlastitih sredstava za koje je iznimno važan prikladan parlamentarni nadzor. Te bi mjere trebale uključivati detaljna pravila za određivanje iznosa vlastitih sredstava iz članka 2. stavka 1. koji se stavljaju na raspolaganje, uključujući primjenjive stope zahtjeva za uplatu vlastitih sredstava iz članka 2. stavka 1. točaka od (b) do (e), tehnička pitanja koja se odnose na bruto nacionalni dohodak, odredbe i mehanizme neophodne za kontrolu i nadzor prikupljanja vlastitih sredstava, uključujući pravila o inspekcijama i ovlastima dužnosnika i ostalih službenika koje je Komisija ovlastila za obavljanje inspekcija te sve relevantne zahtjeve za izvješćivanje. Te bi mjere trebale uključivati i praktične odredbe za povremeno informiranje država članica i Europskog parlamenta kao jedne grane proračunskog tijela, o stanju zaduživanja, upravljanju dugom i povezanim strategijama upravljanja rizikom, kao i o planu otplate. |
Amandman 15
Nacrt odluke
Uvodna izjava 13.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
(13) U okviru gornjih granica za vlastita sredstva trebalo bi očuvati dovoljno prostora za pokrivanje svih financijskih obveza i nepredviđenih obveza Unije koje dospijevaju u određenoj godini. Ukupan iznos vlastitih sredstava dodijeljenih proračunu Unije za pokrivanje godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje ne bi trebao premašivati 1,40 % zbroja BND-a svih država članica. Ukupan iznos godišnjih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza ne bi trebao premašivati 1,46 % zbroja BND-a svih država članica. |
(13) Kako bi se u okviru gornjih granica iz Odluke o vlastitim sredstvima očuvalo dovoljno prostora za pokrivanje svih financijskih obveza i nepredviđenih obveza Unije koje dospijevaju u određenoj godini, gornju granicu iz Odluke o vlastitim sredstvima trebalo bi povećati na 1,50 % zbroja bruto nacionalnog dohotka država članica po tržišnim cijenama za odobrena sredstva za plaćanje. |
Amandman 16
Nacrt odluke
Uvodna izjava 16.a (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(16.a) Isključivo za potrebe pokrivanja dodatnih financijskih obveza i nepredviđenih obveza koje proizlaze iz iznimnog i privremenog ovlaštenja za uzimanje sredstava u zajam i osiguravanje financijske održivosti čak i u vrijeme gospodarskog pada, gornju granicu za odobrena sredstva za plaćanje trebalo bi povećati za 0,6 postotnih bodova. |
Amandman 17
Nacrt odluke
Uvodna izjava 19.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
(19) Vraćanje sredstava pozajmljenih radi pružanja bespovratne potpore, povratne potpore putem financijskih instrumenata ili izdvajanja rezervacija za proračunska jamstva, kao i dospjele kamate, trebali bi se financirati iz proračuna Unije. Pozajmljena sredstva koja su odobrena kao zajmovi državama članicama trebala bi se otplatiti iznosima primljenima od država članica korisnica. Uniji je potrebno dodijeliti i staviti na raspolaganje sredstva potrebna za pokrivanje svih njezinih financijskih obveza i nepredviđenih obveza koje proizlaze iz iznimnog i privremenog ovlaštenja za pozajmljivanje u određenoj godini i u svim okolnostima u skladu s člankom 310. stavkom 4. i člankom 323. UFEU-a. |
(19) Vraćanje sredstava uzetih u zajam radi pružanja bespovratne potpore, povratne potpore putem financijskih instrumenata ili izdvajanja rezervacija za proračunska jamstva, kao i dospjele kamate, trebali bi se financirati iz prihoda novih vlastitih sredstava uvedenih u proračun Unije. Pozajmljena sredstva koja su odobrena kao zajmovi državama članicama trebala bi se otplatiti iznosima primljenima od država članica korisnica. Uniji je potrebno dodijeliti i staviti na raspolaganje sredstva potrebna za pokrivanje svih njezinih financijskih obveza i nepredviđenih obveza koje proizlaze iz iznimnog i privremenog ovlaštenja za pozajmljivanje u određenoj godini i u svim okolnostima u skladu s člankom 310. stavkom 4. i člankom 323. UFEU-a. |
Amandman 18
Nacrt odluke
Uvodna izjava 25.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
(25) Ova bi Odluka trebala stupiti na snagu tek nakon što je odobre sve države članice u skladu sa svojim odgovarajućim ustavnim odredbama, čime se potpuno poštuje nacionalni suverenitet. Europsko vijeće na sastanku od 17. do 21. srpnja 2020. primilo je na znanje namjeru država članica da odobre ovu Odluku što je prije moguće. Zbog potrebe da se hitno omogući pozajmljivanje s ciljem financiranja mjera za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19, ova Odluka trebala bi stupiti na snagu prvog dana prvog mjeseca nakon primitka posljednje obavijesti o okončanju postupaka za donošenje ove Odluke. |
(25) Kako bi se omogućio početak postupka ratifikacije, ovu Odluku donosi Vijeće nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Europski parlament izrazio je namjeru da brzo pruži savjetodavno mišljenje koje je pravno nužno za ubrzavanje postupka kojim se Komisiju ovlašćuje da započne s operacijama zaduživanja radi financiranja Europskog instrumenta za oporavak. Ova bi Odluka trebala stupiti na snagu tek nakon što je odobre sve države članice u skladu sa svojim odgovarajućim ustavnim odredbama, čime se potpuno poštuje nacionalni suverenitet, uključujući i u pogledu novih kategorija vlastitih sredstava. Europsko vijeće na sastanku od 17. do 21. srpnja 2020. primilo je na znanje namjeru država članica da odobre ovu Odluku što je prije moguće. Zbog potrebe da se hitno omogući pozajmljivanje s ciljem financiranja mjera za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19, ova Odluka trebala bi stupiti na snagu prvog dana prvog mjeseca nakon primitka posljednje obavijesti o okončanju postupaka za donošenje ove Odluke. |
Amandman 19
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 1. – podstavak 1. – točka c
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
(c) prihodi dobiveni primjenom jedinstvene stope preuzetih obveza na težinu plastičnog ambalažnog otpada proizvedenog u svakoj državi članici koji se ne reciklira. Stopa preuzetih obveza jest 0,80 EUR po kilogramu. Primjenjuje se godišnje smanjenje paušalnog iznosa za određene države članice kako je utvrđeno u četvrtom podstavku; |
(c) prihodi dobiveni, počevši od 1. siječnja 2021., primjenom jedinstvene stope zahtjeva za uplatu na težinu plastičnog ambalažnog otpada koji se ne reciklira; stvarna stopa zahtjeva za uplatu ne prelazi 2,00 EUR po kilogramu; |
Amandman 20
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 1. – podstavak 1. – točka ca (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(ca) prihodi dobiveni, počevši od 1. siječnja 2021., primjenom jedinstvene stope zahtjeva za uplatu na iznos koji predstavlja prihod od emisijskih jedinica namijenjenih prodaji na dražbi iz članka 10. stavka 2. točke (a) Direktive 2003/87/EZ i tržišne vrijednosti prijelaznih besplatnih emisijskih jedinica za modernizaciju energetskog sektora kako je utvrđeno u članku 10.c stavku 3. te direktive; stvarna stopa zahtjeva za uplatu ne prelazi 50 %; ukupni dodatni prihodi ostvareni zahvaljujući bilo kojem budućem proširenju područja primjene sustava trgovanja emisijama nakon 1. siječnja 2021.; |
Amandman 21
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 1. – podstavak 1. – točka cb (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(cb) prihod ostvaren mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija CO2 u skladu s prijedlogom Komisije [.../...] do 1. siječnja 2023.; |
Amandman 22
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 1. – podstavak 1. − točka cc (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(cc) prihodi prikupljeni od oporezivanja digitalnih usluga do donošenja i primjene Direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga (COM (2018) 148 final) do 1. siječnja 2023.; stvarna stopa zahtjeva za uplatu ne prelazi 100 %; |
Amandman 23
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 1. – podstavak 1. – točka cd (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(cd) prihodi dobiveni primjenom jedinstvene stope zahtjeva za uplatu na udio oporezive dobiti pripisane svakoj državi članici od 1. siječnja 2026. u skladu s pravilima Unije o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit; stvarna stopa zahtjeva za uplatu ne prelazi 6 %; |
Amandman 24
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 1. – podstavak 1. – točka ce (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(ce) primjena, počevši od 1. siječnja 2024., poreza na financijsku transakciju koji se naplaćuje u skladu s Direktivom Vijeća (EU) br. […/…] s primjenjivim stopama poziva u visini udjela koji ne prelazi minimalne stope utvrđene u toj direktivi; ako se Direktiva o porezu na financijske transakcije privremeno uvede u okviru pojačane suradnje, ta vlastita sredstva neće utjecati na države članice koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji; |
Amandman 25
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 2.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
2. Za razdoblje 2021. 2027. Austrija ima koristi od bruto smanjenja njezina godišnjeg doprinosa na temelju BND-a u iznosu od 565 milijuna EUR, Danska ima koristi od bruto smanjenja njezina godišnjeg doprinosa na temelju BND-a u iznosu od 377 milijuna EUR, Njemačka ima koristi od bruto smanjenja njezina godišnjeg doprinosa na temelju BND-a u iznosu od 3671 milijuna EUR, Nizozemska ima koristi od bruto smanjenja njezina godišnjeg doprinosa na temelju BND-a u iznosu od 1921 milijuna EUR, a Švedska ima koristi od bruto smanjenja njezina godišnjeg doprinosa na temelju BND-a u iznosu od 1069 milijuna EUR. Ti se iznosi mjere u cijenama iz 2020. i prilagođavaju tekućim cijenama primjenom najnovijeg deflatora bruto domaćeg proizvoda za Uniju izraženog u eurima, koji određuje Komisija i koji je dostupan pri izradi nacrta proračuna. Ta bruto smanjenja financiraju sve države članice. |
2. Nijedna država članica nema pravo na bilo kakvu vrstu rabata ili ispravka. |
Amandman 26
Nacrt odluke
Članak 2. – stavak 2.a (novi)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
2.a Europski parlament i Vijeće, u uskoj suradnji s Komisijom, u međuinstitucijskom sporazumu do 1. siječnja 2021. utvrđuju iscrpne uvjete i druge potrebne odredbe za provedbu pravno obvezujućeg kalendara za uvođenje novih vlastitih sredstava. Prihodi od tih novih vlastitih sredstava dovoljni su barem za pokrivanje otplate troškova kredita koji proizlazi iz kreditne sposobnosti utvrđene člankom 3b. Novim vlastitim sredstvima također bi se trebala jamčiti odgovarajuća razina financiranja potrošnje Unije u VFO-u te istodobno smanjiti prevlast doprinosa temeljenih na BND-u. |
|
U tu svrhu Komisija donosi odgovarajuće zakonodavne prijedloge. |
|
Revizija VFO-a 2021. – 2027. u sredini provedbenog razdoblja upotrebljava se, među ostalim, za prilagodbu i, ako je potrebno, donošenje novog zakonodavstva kako bi se postigli ciljevi iz ovog stavka. |
Amandman 27
Nacrt odluke
Članak 3. – stavak 1.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
1. Ukupni iznos vlastitih sredstava dodijeljenih Uniji za pokrivanje godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje ne premašuje 1,40 % zbroja BND-a svih država članica. |
1. Ukupni iznos vlastitih sredstava dodijeljenih Uniji za pokrivanje godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje ne prelazi 1,50 % zbroja bruto nacionalnog dohotka svih država članica. |
Amandman 28
Nacrt odluke
Članak 3. – stavak 2.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
2. Ukupni godišnji iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza unesen u proračun Unije ne premašuje 1,46% zbroja BND-a svih država članica. |
Briše se. |
Amandman 29
Nacrt odluke
Članak 3. – stavak 3.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
3. Uredan omjer odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje zadržava se kako bi se zajamčila njihova usklađenost i kako bi se u narednim godinama osiguralo poštovanje gornje granice iz stavka 1. |
Briše se. |
Amandman 30
Nacrt odluke
Članak 3. – stavak 4.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
4. Ako izmjene Uredbe (EU) br. 549/2013 uzrokuju znatne izmjene promjene razine BND-a, Komisija ponovno izračunava gornje granice iz stavaka 1. i 2. koje se privremeno povećavaju u skladu s člankom 3.c na temelju sljedeće formule: |
Briše se. |
BND t-2 + BND t-1 + BND t ESA tekući |
|
x% (y %) *_________________ |
|
BND t-2 + BND t-1 + BND t ESA modificirani |
|
U toj formuli „t” je posljednja cijela godina za koju su dostupni podaci definirani Uredbom (EU) br. 2019/516, x se odnosi na gornju granicu vlastitih sredstava za odobrena sredstva za plaćanje, a y na gornju granicu vlastitih sredstava za odobrena sredstva za preuzimanje obveza. |
|
U toj formuli „ESA” je Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji. |
|
___________________ |
|
5 Uredba (EU) 2019/516 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/130/EEZ, Euratom i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 (Uredba o BND-u) (SL L 91, 29.3.2019., str. 19.). |
|
Amandman 31
Nacrt odluke
Članak 3.b – stavak 2. – podstavak 1.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
Vraćanje glavnice sredstava upotrijebljenih za rashode iz stavka 1. točke (b) i pripadajućih dospjelih kamata pokriva se iz općeg proračuna Unije. Proračunske obveze mogu se razdijeliti u godišnje obroke tijekom nekoliko godina u skladu s člankom 112. stavkom 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća6. |
Vraćanje glavnice sredstava korištenih za rashode iz stavka 1. točke (b) i pripadajućih dospjelih kamata pokriva se prihodima iz novih vlastitih sredstava uvedenih u opći proračun Unije. Proračunske obveze mogu se razdijeliti u godišnje obroke tijekom nekoliko godina u skladu s člankom 112. stavkom 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. |
_____________________ |
|
6 Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1). |
|
Amandman 32
Nacrt odluke
Članak 5.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
Članak 5. |
Briše se. |
Prijenos viška |
|
Svaki višak prihoda Unije u odnosu na ukupne stvarne rashode tijekom određene financijske godine prenosi se u sljedeću financijsku godinu. |
|
Amandman 33
Nacrt odluke
Članak 6. – stavak 2.
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
2. Države članice zadržavaju 25 % iznosa iz članka 2. stavka 1. točke (a) na ime troškova naplate. |
2. Države članice zadržavaju 10 % iznosa iz članka 2. stavka 1. točke (a) kao naknadu troškova naplate. |
Amandman 34
Nacrt odluke
Članak 7. – stavak 1. – točka ba (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(ba) proračunski tretman prihoda koji proizlaze iz novčanih kazni za tržišno natjecanje i slučajeva kršenja zakona; |
Amandman 35
Nacrt odluke
Članak 7. – stavak 1. – točka bb (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(bb) pravila za određivanje iznosa vlastitih sredstava iz članka 2. stavka 1. koja se stavljaju na raspolaganje, uključujući primjenjive stope zahtjeva za uplatu vlastitih sredstava iz članka 2. stavka 1., u okviru ograničenja određenih u tim točkama te izračun primjenjive stope za vlastita sredstva na temelju bruto nacionalnog dohotka; |
Amandman 36
Nacrt odluke
Članak 7. – stavak 1. – točka bc (nova)
|
|
nacrt Vijeća |
Izmjena |
|
(bc) referentni bruto nacionalni dohodak, odredbe za prilagodbu bruto nacionalnog dohotka i odredbe za ponovni izračun gornjih granica za plaćanja i obveze u slučaju bitnih promjena bruto nacionalnog dohotka, za potrebe primjene članka 2. stavka 1.; |
OBRAZLOŽENJE
Suizvjestitelji podsjećaju da je Europski parlament dugogodišnji zagovornik temeljitih reformi vlastitih sredstava EU-a. Oni vjeruju da je sada vrijeme za značajan pomak u arhitekturi sustava prihoda EU-a, 32 godine nakon posljednjeg uvođenja nove vrste vlastitih sredstava (tj. doprinosa od BND-a). Tri je obrazloženja za reformu sustava, posebno za zahtjev za uvođenjem novih vlastitih sredstava:
• Stvaranje dodatnih, po mogućnosti „svježih“ i neovisnih izvora prihoda za proračun EU-a kako bi se olakšalo financiranje ambicioznijeg, perspektivnog višegodišnjeg financijskog okvira koji može podmiriti troškove dobro uspostavljenih politika zasnovanih na ugovorima, rashoda u novim prioritetnim područjima poput ulaganja za europski zeleni plan, kao i, barem djelomično, nedostatke koji su posljedica povlačenja Ujedinjene Kraljevine.
• Stvaranje dodatne koristi politike i europske dodane vrijednosti na područjima kao što su zagađenje okoliša, određivanje cijena ugljika, zatvaranje poreznih jazova, usklađivanje oporezivanja trgovačkih društava i uvođenje drugih mobilnih poreznih osnova.
• Ublažavanje prevladavanja vlastitih sredstava temeljenih na BND-u i na taj način povećati autonomiju prihoda proračuna EU-a i prevladati percepciju da je proračun EU-a sustav fiskalnih transfera.
Suizvjestitelji podržavaju nastojanje da se gospodarske posljedice krize uzrokovane bolešću Covid-19 riješi velikom mobilizacijom sredstava temeljenih na sustavu vlastitih sredstava. Izmijenjena odluka podići će gornju granicu vlastitih sredstava i na taj način povećati fiskalni prostor Unije kako bi se ovlastila Komisija da nastavi s posudbom iznosa od 750 milijardi eura tijekom određenog vremenskog razdoblja.
U dopunu gore navedenih argumenata, ova inicijativa podrazumijeva i još jedno uvjerljivo obrazloženje uvođenja novih vlastitih sredstava. Ova je argumentacija također razrađena u komunikaciji Komisije COM(2020)442, Proračun EU-a za provedbu Europskog plana oporavka. Komunikacija predviđa inovativan pristup financiranju dugoročne otplate posuđenih sredstava prema Odluci o vlastitim sredstvima, koja će se dodijeliti kao vanjski namjenski prihod prema instrumentu za oporavak Next Generation EU i koja će se isplatiti kroz niz postojećih i novih programa izdataka EU-a. Kao što je prvo razradio i obranio Parlament u svojoj rezoluciji od 15. svibnja 2020. o novom višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka predviđa uvođenje novih kategorija vlastitih sredstava, za čije se prihode smatra da pokrivaju - u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju - troškove refinanciranja kamata i glavnice pozajmljenih iznosa. Time bi se izbjeglo naglo povećanje nacionalnih doprinosa ili ozbiljno smanjenje razine proračunskih izdataka i instrumenata ulaganja u okviru VFO-a. Gospodarski učinak novih izvora prihoda ne bi trebao prvenstveno opterećivati građane EU-a, nego transnacionalne onečišćivače ili multinacionalne korporacije.
Suizvjestitelji preporučuju Europskom parlamentu da podrži ovaj pristup i da uvođenje novih vlastitih sredstava za gore navedene svrhe postane preduvjet za pristanak parlamenta na VFO, koji je dio paketa za oporavak. Troškovi otplate kredita moraju biti pokriveni prihodima iz novih vlastitih sredstava. Osim toga, suizvjestitelji podsjećaju da se od 1. siječnja 2021. mora uvesti skup novih vlastitih sredstava. Europski parlament trebao bi ustrajati na obvezujućim rokovima i obvezama institucija za primjenu ovog načela od 2021. jer će prva plaćanja kamata morati biti pokrivena već te godine. Bez obzira na načelo univerzalnosti, ovaj aranžman definirao bi minimalnu razinu prihoda koji će se ostvariti, kao i približan profil prihoda kojim bi nova vlastita sredstva trebala uroditi tijekom razdoblja do 2058.
Budući da ostali razlozi u korist istinskih vlastitih sredstava i dalje vrijede, njihova se dodana vrijednost može povećati.
S obzirom na izbor novih vlastitih sredstava navedenih u ovom nacrtu izvješća, suizvjestitelji su se vodili snažnim konsenzusom za privremeni izvještaj o VFO-u / vlastita sredstva iz studenoga 2018., kada je na plenarnoj sjednici izražena široka potpora skupu koji se sastoji os sljedećih izvora prihoda:
• Postojeća vlastita sredstva (tradicionalna vlastita sredstva, posebno carine, vlastita sredstva temeljena na PDV-u ali pojednostavljena i preostala vlastita sredstva koja se temelje na BND-u);
• Nova vlastita sredstva koja je Komisija predložila u svibnju 2018., tj. koja se temelje se na zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit, sustavu trgovanja emisijama i nacionalnom doprinosu za nereciklirani plastični otpad;
• Dodatni kandidati koji se temelje na porezu na financijske transakcije (čak i ako se radi na poboljšanoj suradnji), porezu na digitalne usluge kao i mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija CO2.
Revizija odluke o vlastitim sredstvima također se treba koristiti za provedbu nekih dugogodišnjih zahtjeva Europskog parlamenta, poput postupanja s novčanim kaznama kao dodatnog prihoda.
Vezano za postupak: Izmijenjeni prijedlog vlastitih sredstava i pravna konstrukcija instrumenta za oporavak Next Generation EU doveli su do toga da je nužno ubrzati donošenje i ratifikaciju Odluke. Donošenje i ratifikacija ove Odluke omogućit će pokretanje Europskog instrumenta za oporavak.
Osim utvrđivanja i definiranja kategorija vlastitih sredstava, Odluka o sustavu vlastitih sredstava uključuje i druge važne odredbe koje se odnose na različite aspekte prihoda proračuna EU-a, posebno gornje granice vlastitih sredstava. Ovaj gornja granica, izražena u postotku bruto nacionalnog dohotka EU-a, neizravno određuje fiskalni prostor potreban za podupiranje dodatnih (određenih i potencijalnih) obveza i služi kao jamstvo za aktivnosti kreditiranja i zaduživanja EU-a. Povoljni kreditni rejting EU-a i njezina sposobnost da jamči i sudjeluje u dugoročnim financijskim obvezama dragocjena je imovina koju treba u potpunosti iskoristiti u vrijeme izvanrednih financijskih potreba.
Sve države članice moraju odobriti Odluku o vlastitim sredstvima prije nego što ona može stupiti na snagu. Zna se da je postupak ratifikacije dugotrajan proces. Vijeće je zatražilo od Europskog parlamenta da ubrza postupak davanja svog zakonodavnog mišljenja kako bi Vijeće moglo pristupiti usvajanju u okviru postupka savjetovanja.
Vaši suizvjestitelji željeli bi da se brzo donese odluka o instrumentu za oporavak bez napuštanja ili žrtvovanja ključnih zahtjeva Europskog parlamenta za sljedeće financijsko okvirno razdoblje. Stoga predlažemo glasovanje o našem izvješću bez odlaganja, tako da Vijeće može usvojiti izmijenjenu Odluku o vlastitim sredstvima. Istovremeno, Parlament bi trebao ustrajati i pronaći obvezujuće načine da se instrument Next Generation EU nepovratno poveže s uvođenjem novih vlastitih sredstava koji će refinancirati dug u duhu solidarnosti i prema potpuno europskoj financijskoj logici.
PISMO ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR
Johan Van Overtveldt,
predsjednik
Odbor za proračune
BRUXELLES
Predmet: Doprinos u ime Odbora za proračunski nadzor o Prijedlogu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (2018/0135(CNS))
Poštovani g. predsjedniče,
Odbor za proračunski nadzor (CONT) odlučio je podnijeti mišljenje u obliku pisma o gore navedenoj temi.
Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge.
U ime odbora CONT unaprijed Vam zahvaljujem ako biste mogli osigurati da se u rezoluciji Parlamenta uzmu u obzir stajalište i razmatranja odbora CONT o dolje navedenim točkama.
S poštovanjem,
Monika Hohlmeier
PRIJEDLOZI
1. pozdravlja izmijenjeni prijedlog Komisije za odluku Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije u okviru europskog plana oporavka kako bi se suzbio učinak pandemije koronavirusa; smatra da razmjer posljedica te pandemije zahtijeva izvanredan odgovor EU-a i sredstva kojima će se dopuniti mobilizirana nacionalna proračunska sredstva;
2. naročito pozdravlja predloženu promjenu paradigme prema kojoj se Europska komisija može iznimno zadužiti do 750 milijardi EUR na tržištima kapitala; također podržava privremeno povećanje gornjih granica vlastitih sredstava kao nužnog preduvjeta za izradu buduće strategije zaduživanja, posebno stvaranjem obveza koje obuhvaćaju nekoliko okvirnih razdoblja, čime će se jamčiti sposobnost Unije da započne s vraćanjem sredstava pozajmljenih na tržištima kapitala najkasnije 2028. godine; poziva na to da se povezani troškovi glavnice i kamata otplata refinanciraju iz proračuna Unije iznad gornjih granica VFO-a; ustraje u tome da metodologija vraćanja sredstava mora biti transparentna i razumljiva te otvorena za nadzor; ustraje u tome da bi se vraćanje sredstava trebalo ostvarivati s pomoću održivog i transparentnog sustava novih vlastitih sredstava EU-a i da bi se trebalo u potpunosti pokriti prihodom od istinskih novih vlastitih sredstava EU-a kako bi se zajamčila vjerodostojnost i izvedivost plana otplate; po mogućnosti bi vraćanje sredstava trebalo započeti već prije 2028., ovisno o gospodarskom oporavku EU-a, kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje idućeg naraštaja i kako bi se izbjegli budući rezovi u proračunu EU-a u vezi s otplatom; još jednom podsjeća da Parlament neće dati suglasnost za VFO za razdoblje 2021. – 2027. ako se ne postigne dogovor o reformi sustava vlastitih sredstava EU-a, što uključuje i uvođenje košarice novih vlastitih sredstava;
3. također ističe da bi Revizorski sud i Parlament u postupku davanja razrješnice trebali pažljivo kontrolirati bilježenje prihoda od zajmova Unije u proračunu EU-a kao vanjskih namjenskih prihoda zbog njihova velikog financijskog obujma; naglašava da opseg tih aktivnosti zaduživanja zahtijeva veću stručnost i administrativne kapacitete u pogledu učinkovitih operacija zaduživanja i otplate, namjenskog okvira za upravljanje rizicima i kontrolu rizika kako bi se zajamčilo pouzdanost računovodstvenih evidencija i točnu procjenu nastalih obveza; međutim ističe da se kontrola troškova upravljanja također mora strogo nadzirati; zahtijeva da se izvješće o napretku plana zaduživanja dostavi tijelu za proračunski nadzor kako bi ga se pravilno ispitalo u okviru postupka davanja razrješnice;
4. smatra da potreba za jamčenjem vjerodostojnosti i održivosti sposobnosti plana otplate „Next Generation“ potvrđuje dugotrajni poziv Parlamenta na uvođenje novih, ambicioznih i čvrstih prihoda na razini EU-a od 1. siječnja 2021., posebno osiguravanjem stabilnih, učinkovitih i istinski europskih vlastitih sredstava kako bi se očuvalo održivost Unijina modela suradnje među državama članicama te osnažilo i unaprijedilo proces europske integracije, ciljeve politike Unije i visoku razinu ulaganja;
5. pozdravlja tri nove predložene kategorije vlastitih sredstava koje uključuju udio u zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB), udio od 20 % prihoda ostvarenih u okviru sustava trgovanja emisijama i nacionalni doprinos izračunat na temelju količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u svakoj državi članici kako bi se srednjoročno postigao samoodrživ proračun EU-a; poziva Komisiju da iznese povezane zakonodavne prijedloge za postupno uvođenje tih novih vlastitih sredstava s pravno obvezujućim vremenskim okvirom, podrobnom analizom njihove osnove, metodama prikupljanja s procjenom njihovih povezanih troškova naplate, osiguravajući pritom da mogu biti predmet revizije; također naglašava da budući digitalni porez ne bi trebao predstavljati opterećenje za mala i srednja poduzeća te da bi pravila kojima se uređuje digitalni porez trebala biti što jasnija i jednostavnija, nebirokratska i omogućiti jednostavnu primjenu u praksi;
6. podsjeća na važnost korištenja vlastitih sredstava za postizanje političkih ciljeva Europske unije, naročito za nošenje s globalnim izazovima klimatskih promjena, socijalne jednakosti i digitalizacije;
7. napominje, međutim, da prijedlog Komisije ne sadrži procjenu učinka u skladu sa smjernicama za bolju regulativu, pri čemu je vjerojatno da će očekivani gospodarski, ekološki ili socijalni učinci djelovanja EU-a biti znatni; traži od Komisije da pruži dodatne informacije o statističkim podacima koji će se koristiti za izračun i prikupljanje novih vlastitih sredstava; smatra da je dostupnost tih informacija od najveće važnosti kako bi se omogućio potpuni revizijski trag i odgovornost; zahtijeva da se u okviru te procjene učinka ili dodatnih informacija konkretno analizira učinak novih vlastitih sredstava na mala i srednja poduzeća;
8. u tom kontekstu podsjeća da predloženi sustav vlastitih sredstava ne bi trebao povećati ukupno fiskalno opterećenje za porezne obveznike EU-a, da bi trebao spriječiti da teret financiranja oporavka padne na najranjivije te da bi trebao dovesti do proporcionalnog smanjenja doprinosa država članica proračunu EU-a; mišljenja je da udio novih istinskih vlastitih sredstava mora imati važnu ulogu na prihodovnoj strani proračuna EU-a i jamčiti promicanje pravednog unutarnjeg tržišta;
9. također ponavlja potrebu za daljnjim poboljšanjem upravljanja postojećim prihodima EU-a, posebno pojednostavljenom provedbom vlastitih sredstava od PDV-a i usklađivanjem razlika u carinskim kontrolama kako bi se smanjile mogućnosti pogrešaka, nepravilnosti i prijevara koje štete vlastitim sredstvima EU-a i financijskim interesima EU-a;
10. skreće pozornost na zahtjev da se budući prihodi ostvareni provedbom politika EU-a i provedbom propisa EU-a u načelu prenesu u proračun EU-a jer oni predstavljaju istinski izvor prihoda EU-a;
11. ponavlja da je važno što prije okončati postojeći sustav ispravaka i rabata, a u svakom slučaju ne kasnije od prijedloga Komisije o postupnom ukidanju svih rabata do 2025., što će dovesti do jednostavnije, pravednije, demokratski odgovornije i transparentnije strukture sustava vlastitih sredstava; ustraje u tome da bi sustav i raspodjela budućih rabata trebali biti transparentni i odgovorni; ostaje kod svog stajališta u pogledu troškova carinjenja koji bi trebali iznositi 10 %, po izvornoj stopi;
12. smatra da će predloženi sustav financiranja EU-a općenito ostati složen i da bi trebao podlijegati većem demokratskom nadzoru i odgovornosti na razini EU-a; u tu svrhu i u vezi s revizijom ugovora EU-a poziva na izmjenu članka 311. UFEU-a s ciljem jačanja uloge Parlamenta u postupcima u kojima se odlučuje o donošenju budućih odluka o vlastitim sredstvima.
PISMO ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
GR/av
D(2020) 22163
Johan Van Overtveldt
predsjednik
Odbor za proračune
BRUXELLES
Predmet: Mišljenje o sustavu vlastitih sredstava Europske unije
Poštovani g. Van Overtveldt,
zbog vrlo kratkih rokova u Odboru BUDG, Odbor ENVI neće moći na vrijeme glasovati o svojem nacrtu mišljenja o sustavu vlastitih sredstava EU-a. Stoga Vam kao predsjednik Odbora ENVI zajedno s izvjestiteljicom Odbora ENVI za prijedlog odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU-a Esther de Lange dostavljam doprinos Odbora ENVI u obliku stavaka rezolucije u nadi da će ih Vaš odbor uzeti u obzir:
1. inzistira na tome da instrument „Next Generation EU” mora biti popraćen vjerodostojnim planom otplate, koji treba započeti već u okviru sljedećeg VFO-a ako to gospodarska situacija dopusti, kroz uspostavu istinskih, novih vlastitih sredstava EU-a, kako bi se izbjegli negativni učinci otplate na buduće naraštaje ili buduće VFO-e; nadalje smatra da nova vlastita sredstva u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. pružaju priliku da prihodovna strana proračuna Unije postane održivija i transparentnija, da Unija postane autonomnija te da se, naposljetku, transformacijski potencijal proračuna Unije učinkovitije iskoristi;
2. stoga ponavlja da su reforma i uvođenje novih vlastitih sredstava od 2021. preduvjet za suglasnost Parlamenta za sljedeći VFO;
3. poziva na to da se od 2021. uvede skup novih vlastitih sredstava koji će biti potpuno u skladu s politikama Unije u području, među ostalim, okoliša, zdravlja i klime, te poziva na brz dogovor o pravno obvezujućoj odredbi i vremenskom rasporedu za uvođenje dodatnih novih sredstava u sljedećem VFO-u;
4. ponavlja svoje stajalište o potpori novim vlastitim sredstvima, posebno onima kojima se doprinosi ciljevima Unije u području okoliša, zdravlja i klime, te posebno znatnom udjelu prihoda od sustava trgovanja emisijama, doprinosa od plastike i mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika;
5. ponovno ističe da podupire prijedlog o vlastitim sredstvima temeljenim na nerecikliranom otpadu plastične ambalaže; ističe da prioritetni učinak te mjere mora biti sprečavanje stvaranja otpada, u skladu s hijerarhijom otpada; poziva na učinkovitu registraciju i mehanizme kontrole te na pojašnjenje metode izračuna;
6. ponovno poziva na to da se znatan udio proširenog sustava trgovanja emisijama smatra vlastitim sredstvima kako bi se poduprli projekti Unije, npr. u području obnovljive energije, skladištenja i interkonekcija, kao i ulaganja u revolucionarne niskougljične inovacije u industriji, koji su u skladu s Pariškim sporazumom i ciljevima Unije u području klime i energije, posebno s ciljem klimatske neutralnosti do 2050.; smatra da to ne bi smjelo biti u suprotnosti s nacionalnim proračunima namijenjenim klimatskim i energetskim politikama (jer je 50% prihoda namijenjeno za tu svrhu u okviru Direktive o sustavu trgovanja emisijama (Direktiva 2003/87/EZ));
7. smatra da bi, u nedostatku usklađenih međunarodnih mjera za oporezivanje kerozina, na razini Unije trebalo razmotriti uvođenje zrakoplovnog doprinosa na temelju udjela ugljika kao potencijalnog izvora vlastitih sredstava kako bi se pružili dodatni poticaji za istraživanje, razvoj i ulaganja u zrakoplove i goriva koji su učinkovitiji i imaju niže razine ugljičnih emisija te kako bi se smanjile sve veće emisije iz zrakoplovstva, jamčeći pritom jednake uvjete za sve u prometnom sektoru;
8. poziva Komisiju da 2021. iznese prijedlog o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika kao novom izvoru vlastitih sredstava za proračun Unije s ciljem da se on uvede do 1. siječnja 2023., u potpunosti u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije, kako bi se osigurali jednaki uvjeti u međunarodnoj trgovini i smanjile emisije i rizik od istjecanja ugljika, uz istovremenu internalizaciju negativnih vanjskih troškova uvezene robe;
9. ustraje u tome da bi se prihodima od novih vlastitih sredstava trebalo nastojati pokriti troškove otplate iznosa pozajmljenih u okviru instrumenta Next Generation EU; smatra da bi svaki eventualni iznos ostvaren zahvaljujući tim novim vlastitim sredstvima povrh onoga što je potrebno za pokrivanje obveza otplate trebalo uključiti u proračun EU-a za financiranje prioriteta Unije;
10. pozdravlja prijedlog Komisije kao polaznu točku za trenutačno i trajno povećanje gornje granice vlastitih sredstava kako bi se zadovoljile potrebe VFO-a i uzele u obzir očekivane posljedice Brexita, kao i dodatno privremeno povećanje gornje granice na 2 % bruto nacionalnog dohotka EU-a koje je potrebno kako bi se zadovoljile potrebe fonda za oporavak i otpornost, preuzela odgovornost povezana s pozajmljivanjem sredstava i uzeo u obzir očekivani pad BND-a nakon recesije izazvane krizom;
slično pismo poslao sam Joséu Manuelu FERNANDESU i Valérie HAYER, suizvjestiteljima Odbora BUDG za sustav vlastitih sredstava EU-a.
S poštovanjem,
Pascal CANFIN
PISMO ODBORA ZA USTAVNA PITANJA
Johan Van Overtveldt
predsjednik
Odbor za proračune
BRUXELLES
Predmet: Mišljenje o Prijedlogu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unijeCOM(2018)0325 – C8-0201/2018 – 2018/0135(CNS))
Poštovani g. Van Overtveldt,
u okviru navedenog predmeta od Odbora za ustavne poslove zatraženo je da podnese mišljenje Vašem odboru. Na svojoj sjednici održanoj 14. srpnja 2020. dotični je odbor mišljenje odlučio podnijeti u obliku dopisa.
Odbor je razmotrio predmet na svojim sjednicama od 14. srpnja i 27. kolovoza 2020. Odbor je na toj sjednici[8] odlučio pozvati Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti prijedloge navedene u nastavku.
S poštovanjem,
Antonio Tajani
PRIJEDLOZI
1. ponovno iznosi svoj stav da je postojeći sustav vlastitih sredstava pretjerano složen, diskriminatoran, netransparentan i nerazumljiv građanima; naglašava da je njegova temeljita reforma ključna za povećanje raspoloživosti prihoda, predvidljivosti, učinkovitosti, jasnoće i pravednosti;
2. ponovno ističe potrebu za brzim uvođenjem novih istinskih vlastitih sredstava, u skladu sa stajalištem Europskog parlamenta[9] i preporukama Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva, kako bi se stvorio robustan proračun Unije usmjeren na zajednički europski interes kojim bi se moglo odgovoriti na aktualne izazove – u prvom redu s ciljem doprinošenja financiranju gospodarskog oporavka nakon krize izazvane bolešću COVID-19 i nadoknade dodatnih troškova nastalih u okviru programa za oporavak Next Generation EU – i koji bi značio kraj pristupa „pravednog povrata” te ostvario rezultate bitne europskim građanima; podsjeća na to da pravni zahtjev za punjenje proračuna EU-a istinskim vlastitim sredstvima proizlazi izravno iz Ugovorâ EU-a; ističe da bi nova vlastita sredstva trebalo uskladiti s ciljevima politike Unije i da bi s njima trebalo postupati neovisno o visini proračuna;
3. iako su doprinosi na temelju BND-a dosad bili pouzdan i stabilan izvor prihoda za proračun EU-a od njegova uvođenja 1988., smatra da se njihova postupna tranzicija iz preostalih sredstava u proračunu EU-a u najbitniju komponentu ne odvija u potpunosti u duhu Ugovorâ, prema kojima Unija sama sebi osigurava sredstva potrebna za postizanje ciljeva i provođenje politika te prema kojima se njezin proračun u cijelosti financira iz vlastitih sredstava; ističe da su pregovori o iznosu nacionalnih doprinosa dosad prvenstveno vođeni iz političke i financijske perspektive, što je u suprotnosti s potrebom da se uspostave proračuni koji zadovoljavaju utvrđene potrebe i obveze; napominje da je to doprinijelo krivoj i pogubnoj percepciji prema kojoj su doprinosi proračunu EU-a samo transferi između neto uplatiteljâ i neto primateljâ, a ne nužni doprinos za koristi koje EU pruža; stoga smatra da bi uvođenje novih istinskih vlastitih sredstava trebalo postupno zamijeniti doprinose utemeljene na BND-u;
4. ponovno poziva na ukidanje svih proračunskih rabata i korektivnih mehanizama u najkraćem mogućem roku kako bi se osiguralo pravedno postupanje prema svim državama članicama; u tom smislu podsjeća da se u Montijevom izvješću o budućem financiranju EU-a ističe da se na temelju proračunskih rabata i ispravaka stvara regresivan proračun Unije jer bogatije države članice koje imaju koristi od rabata manje doprinose proračunu Unije, ako govorimo o udjelu u BND-u, od njezinih siromašnijih članica; smatra da je povijesni razlog njihova postojanja prestao postojati nakon što je Ujedinjena Kraljevina napustila EU; stoga je razočaran time što su u zaključcima s izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020. oni zadržani, a u nekim slučajevima čak i povećani;
5. pozdravlja izmijenjeni prijedlog Komisije od 27. svibnja 2020. usmjeren na davanje ovlasti Komisiji za uzimanje zajma od 750 milijardi EUR u cijenama iz 2018. na tržištima kapitala, čiji će se prihodi prenijeti u programe Unije u skladu s Instrumentom Europske unije za oporavak (Next Generation EU) kako bi se odgovorilo na posljedice krize prouzročene bolešću COVID-19; upućuje na koristi od stvaranja dodatnog financijskog kapaciteta na razini Unije koji bi zahvaljujući spomenutom zajmu bio odmah dostupan, pri čemu bi se ta sredstava otplaćivala iz proračuna EU-a te bi se u tu svrhu uvela nova istinska vlastita sredstva; pozdravlja prijedlog Komisije da se gornja granica vlastitih sredstava poveća na 1,4 % BND-a i da se gornja granica vlastitih sredstava privremeno poveća na 2,0 % BND-a kako bi se pokrile obveze povezane s obveznicama za oporavak; smatra, međutim, da bi privremeno povećanje gornje granice vlastitih sredstava trebalo ostati i dalje na raspolaganju ne samo kako bi se zadovoljile potrebe višegodišnjeg financijskog okvira i Fonda za oporavak te kako bi se uzeo u obzir očekivani pad BND-a nakon recesije izazvane krizom uslijed bolesti COVID-19 nego i kako bi se EU-u omogućilo da se za ispunjavanje svojih političkih ambicija osloni na veći proračun;
6. ponavlja svoje stajalište da bi cilj uvođenja skupa novih vlastitih sredstava do kraja VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. trebao biti pokrivanje barem troškova povezanih s paketom za oporavak (Next Generation EU) (glavnica i kamate) kako bi se osigurala vjerodostojnost i održivost plana otplate u okviru paketa;
7. smatra da se predloženim mehanizmom, koji podrazumijeva „zajam za potrošnju” i korištenje namjenskih prihoda, poštuju načela proračunske ravnoteže i proračunske discipline te cjelovitost sustava vlastitih sredstava, kako je utvrđeno u člancima 310., 311. i 323. UFEU-a;
8. ustraje u tome da su za novi mehanizam potrebni odgovarajuće parlamentarno suodlučivanje i odgovornost Europskog parlamenta te najveća moguća razina transparentnosti; nadalje, poziva Vijeće da izravno uključi Parlament i blisko surađuje s njim u svim fazama postupka donošenja odluke o sustavu vlastitih sredstava; ustraje u tome da to treba vrijediti za odluke o određivanju prioriteta i isplati sredstava za sve instrumente koji se financiraju iz vanjskih namjenskih prihoda u okviru programa Next Generation EU.
9. predlaže da se iskoristi dinamika proizišla iz Konferencije o budućnosti Europe kako bi se raspravilo o prednostima izmjene Ugovorâ s ciljem osiguravanja da Parlament i Vijeće većinom glasova utvrde odredbe koje se odnose na vlastita sredstva Unije, utemeljena na istinskim vlastitim sredstvima, neovisnima o nacionalnim proračunima kao i kako bi se razmotrili načini na koje bi se postupak odobravanja država članica mogao izmijeniti u tom slučaju te kako bi se istražilo na koji bi se način skup istinskih vlastitih sredstava mogao bolje integrirati u Ugovore; smatra da bi se time mogla osigurati trajnost i učinkovitost sustava vlastitih sredstava te otvoriti put prema istinskoj europskoj fiskalnoj politici, čime bi se unaprijedilo funkcioniranje i otpornost Europske unije.
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
Naslov |
Prijedlog odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije |
|||
Referentni dokumenti |
10025/2020 – C9-0215/2020 – COM(2018)0325 – C8-0201/2018 – 2018/0135(CNS) |
|||
Datum savjetovanja s Parlamentom |
22.5.2018 |
|
|
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
BUDG 31.5.2018 |
|
|
|
Odbori koji daju mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
INTA 31.5.2018 |
CONT 31.5.2018 |
ECON 31.5.2018 |
ENVI 31.5.2018 |
|
AGRI 31.5.2018 |
AFCO 31.5.2018 |
|
|
Odbori koji nisu dali mišljenje Datum odluke |
INTA 18.7.2019 |
ECON 22.7.2019 |
AGRI 7.7.2020 |
|
Izvjestitelji Datum imenovanja |
José Manuel Fernandes 10.10.2019 |
Valérie Hayer 10.10.2019 |
|
|
Razmatranje u odboru |
13.7.2020 |
|
|
|
Datum usvajanja |
1.9.2020 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
33 5 2 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Rasmus Andresen, Clotilde Armand, Robert Biedroń, Anna Bonfrisco, Olivier Chastel, Lefteris Christoforou, David Cormand, Paolo De Castro, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Alexandra Geese, Valentino Grant, Elisabetta Gualmini, Francisco Guerreiro, Valérie Hayer, Eero Heinäluoma, Niclas Herbst, Monika Hohlmeier, Mislav Kolakušić, Moritz Körner, Joachim Kuhs, Zbigniew Kuźmiuk, Hélène Laporte, Pierre Larrouturou, Janusz Lewandowski, Margarida Marques, Siegfried Mureşan, Victor Negrescu, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Dimitrios Papadimoulis, Karlo Ressler, Bogdan Rzońca, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds, Nils Ušakovs, Johan Van Overtveldt, Rainer Wieland, Angelika Winzig |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Petros Kokkalis |
|||
Datum podnošenja |
3.9.2020 |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
33 |
+ |
ECR |
Johan Van Overtveldt |
GUE(NGL |
Petros Kokkalis, Dimitrios Papadimoulis |
NI |
Mislav Kolakušić |
PPE |
Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Niclas Herbst, Monika Hohlmeier, Janusz Lewandowski, Siegfried Mureşan, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Karlo Ressler, Rainer Wieland, Angelika Winzig |
Renew |
Clotilde Armand, Olivier Chastel, Valérie Hayer, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds |
S&D |
Robert Biedroń, Paolo De Castro, Eider Gardiazabal Rubial, Elisabetta Gualmini, Eero Heinäluoma, Pierre Larrouturou, Margarida Marques, Victor Negrescu, Nils Ušakovs |
Verts/ALE |
Rasmus Andresen, David Cormand, Alexandra Geese, Francisco Guerreiro |
5 |
- |
ID |
Anna Bonfrisco, Valentino Grant, Joachim Kuhs, Hélène Laporte |
Renew |
Moritz Körner |
2 |
0 |
ECR |
Zbigniew Kuźmiuk, Bogdan Rzońca |
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
- [1] SL C 162, 10.5.2019., str. 51.
- [2] SL C 162, 10.5.2019., str. 71.
- [3] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0226.
- [4] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0449.
- [5] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0032.
- [6] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0124.
- [7] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0206.
- [8] Na konačnom glasovanju bili su prisutni: Antonio Tajani (predsjednik), Gabriele Bischoff (potpredsjednica), Charles Goerens (potpredsjednik), Giuliano Pisapia (potpredsjednik), Sandro Gozi (izvjestitelj za mišljenje), Alexander Alexandrov Yordanov (umjesto Bricea Hortefeuxa), Gerolf Annemans, Gunnar Beck (umjesto Antonija Marije Rinaldija), Damian Boeselager, Geert Bourgeois, Fabio Massimo Castaldo, Leila Chaibi, Włodzimierz Cimoszewicz, Gwendoline Delbos‑Corfield, Pascal Durand, Esteban González Pons, Laura Huhtasaari, Niklas Nienaß (umjesto Daniela Freunda), Paulo Rangel, Domènec Ruiz Devesa, Jacek Saryusz‑Wolski, Helmut Scholz, Pedro Silva Pereira, László Trócsányi, Mihai Tudose, Guy Verhofstadt, Loránt Vincze, Rainer Wieland.
-
[9] Rezolucija Europskog parlamenta od 14. studenoga 2018. o Prijedlogu uredbe Vijeća o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora (COM(2018)0322 – C8-0000/2018 – 2018/0166R(APP)), P8_TA(2018)0449.
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. svibnja 2020. o novom višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka (2020/2631(RSP)), P9_TA(2020)0124 i Rezolucija Europskog parlamenta od 23. srpnja 2020. o zaključcima izvanrednog sastanka Europskog vijeća održanog 17. do 21. srpnja 2020. (2020/2732(RSP), P9_TA(2020)0206.