IZVJEŠĆE o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu
7.9.2020 - (COM(2020)0220 – C9-0160/2020 – 2020/0097(COD)) - ***I
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Izvjestitelj: Nikos Androulakis
Izvjestitelj za mišljenje (*):
Tomas Tobé, Odbor za razvoj
(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu
(COM(2020)0220 – C9-0160/2020 – 2020/0097(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2020)0220),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 196. stavak 2. i članak 322. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9-0160/2020),
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
nakon savjetovanja sa Revizorskim sudom,
– uzimajući u obzir članke 59. i 40. Poslovnika,
– uzimajući u obzir mišljenje Odbor za proračune,
– uzimajući u obzir pismo Odbora za razvoj,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0148/2020),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Amandman 1
Prijedlog odluke
Pozivanje 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 196. i članak 322. stavak 1. točku (a), |
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 196., |
Amandman 2
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(1a) Klimatske promjene vode do povećanja učestalosti, intenziteta i složenosti prirodnih katastrofa u cijelom svijetu, a zemlje u razvoju, posebice najslabije razvijene zemlje i male otočne države u razvoju, izrazito su ranjive, s jedne strane zbog svoje ograničene sposobnosti prilagodbe i ublažavanja posljedica klimatskih promjena kao i odgovaranja na katastrofe povezane s klimom, te, s druge strane, zbog svoje geografske izloženosti poplavama, sušama i šumskim požarima. |
Amandman 3
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(2) Mehanizmom Unije promiče se solidarnost među državama članicama u skladu s člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji uz istodobno uvažavanje primarne odgovornosti država članica za prevenciju, pripravnost i odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. |
(2) Mehanizmom Unije, a posebno sustavom rescEU, promiče se solidarnost među državama članicama u skladu s člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji na način da se dopunjavaju postojeći kapaciteti država članica, što omogućuje bolju pripravnost i odgovor tamo gdje kapaciteta na nacionalnoj razini nema dovoljno, iako primarna odgovornost za prevenciju prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, pripravnost za te katastrofe i odgovor na njih ostaje na državama članicama. |
Amandman 4
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 2.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(2a) Šumski požari ugrožavaju živote, sredstva za život i biološku raznolikost, uzrokuju oslobađanje velikih količina emisija ugljika i smanjuju mogućnost planeta da apsorbira ugljik, što dodatno jača klimatske promjene. Posebnu su zabrinjavajuće situacije kada požar uništi primarne šume ili područja kontaminirana radioaktivnošću. Povećanje učestalosti katastrofa povezanih s klimom, uključujući šumske požare, iziskuje jačanje operacija Mehanizma Unije za civilnu zaštitu izvan Unije, uključujući aktivnosti usmjerene na prevenciju i pripravnost na katastrofe. |
Amandman 5
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(3) Nezabilježena pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da je učinkovitost Unije u upravljanju krizom ograničena područjem primjene njezina okvira upravljanja, ali i stupnjem pripravnosti Unije u slučaju katastrofa koje pogađaju većinu država članica. |
(3) Nezabilježena pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da je učinkovitost Unije u upravljanju krizom ograničena područjem primjene njezina okvira upravljanja, ali i stupnjem pripravnosti Unije u slučaju katastrofa koje pogađaju većinu država članica. Nadalje, jasno je da Unija i države članice nisu dovoljno pripremljene za ekstremnije i složenije katastrofe s dalekosežnim i dugoročnim globalnim posljedicama, kao što je pandemija velikih razmjera. Stoga je ključno da djelovanja država članica u području civilne zaštite budu bolje koordinirana i da se sustav rescEU ojača. |
Amandman 6
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(3a) Iskustvo krize uzrokovane bolešću COVID-19 pokazalo je da Unija i države članice nisu adekvatno pripremljene za odgovor na hitne situacije velikih razmjera te da postojeći pravni okvir ne odgovara dovoljno svojoj svrsi. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 također je pokazala kako posljedice katastrofa za ljudsko zdravlje, okoliš, društvo i gospodarstvo mogu biti nezabilježenih razmjera. S obzirom na to da je potrebno ojačati mogućnosti i djelovanja Unije u području zdravlja i civilne zaštite, iznimno je važno ojačati sustav rescEU, povećati njegovu fleksibilnost i brzinu, te ga bolje koordinirati s nacionalnim tijelima nadležnima za civilnu zaštitu. Također je ključno da države članice pruže dovoljno informacija o svojim mjerama prevencije i pripravnosti kada je riječ o hitnim situacijama. |
Amandman 7
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(3b) Kako bi se maksimalno povećala transparentnost i odgovornost prema građanima Unije, Komisija bi trebala donijeti smjernice o tome kako mjeriti udio potrošnje u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu koji bi se trebao smatrati službenom razvojnom pomoći (ODA). |
Amandman 8
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.c (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(3c) S obzirom na iskustvo u pogledu izbijanja bolesti COVID-19 i uzimajući u obzir potrebu za poboljšanjem sposobnosti odgovora Unije u području zdravlja i civilne zaštite, rescEU bi trebalo znatno ojačati kako bi se poboljšalo njegovo djelovanje u svakom od triju stupova Mehanizma Unije: prevenciji, pripravnosti i odgovoru. |
Amandman 9
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(5) U svrhu bolje pripreme za suočavanje s takvim događajima u budućnosti, potrebno je hitno poduzeti mjere za jačanje mehanizma Unije. |
(5) U svrhu bolje pripreme za suočavanje s takvim događajima u budućnosti, potrebno je hitno poduzeti mjere za jačanje mehanizma Unije. Jačanjem Mehanizma Unije trebalo bi se dopuniti politike i fondove Unije, ali to ne bi smjelo biti zamjena za uključivanje načela otpornosti na katastrofe u te politike i fondove. |
Amandman 10
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(6) Kako bi se poboljšalo planiranje prevencije i pripravnosti, Unija bi se i dalje trebala zalagati za ulaganja u sprečavanje katastrofa u svim sektorima te za sveobuhvatne pristupe upravljanju rizicima kojima se podupiru prevencija i pripravnost, uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti, pristup temeljen na ekosustavu i vjerojatne učinke klimatskih promjena, u bliskoj suradnji s relevantnim znanstvenim zajednicama i ključnim gospodarskim subjektima. U tu svrhu međusektorski pristupi i pristupi koji uključuju više opasnosti trebaju se staviti u prvi plan i temeljiti se na ciljevima otpornosti na razini Unije koji će biti obuhvaćeni osnovnom definicijom kapaciteta i pripravnosti. Komisija treba surađivati s državama članicama pri definiranju ciljeva otpornosti na razini Unije. |
(6) Kako bi se poboljšala otpornost i planiranje prevencije i pripravnosti, Unija bi trebala ojačati ulaganja u sprečavanje katastrofa na prekograničnoj razini i u svim sektorima, uključujući kada je riječ o katastrofama koje su posljedica seizmičkih aktivnosti, kao što su potresi, ili poplava ili hidrogeoloških nestabilnosti, uključujući odrone zemlje, te sveobuhvatne pristupe upravljanju rizicima kojima se podupiru prevencija i pripravnost, uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti, pristup temeljen na ekosustavu i vjerojatne učinke klimatskih promjena, u bliskoj suradnji s relevantnim znanstvenim zajednicama i ključnim gospodarskim subjektima. U tu svrhu međusektorski, prekogranični pristupi i pristupi koji uključuju više opasnosti trebaju se staviti u prvi plan i temeljiti se na ciljevima otpornosti na razini Unije koji će biti obuhvaćeni osnovnom definicijom kapaciteta i pripravnosti. Komisija treba surađivati s državama članicama i Europskim parlamentom pri definiranju ciljeva otpornosti na razini Unije. |
Amandman 11
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(6a) Kako bi se osigurala učinkovitost sprečavanja katastrofa, testovi otpornosti na stres i postupak certificiranja kapaciteta za odgovor trebali bi se smatrati ključnim elementima. Potrebne su redovite procjene rizika na regionalnoj i lokalnoj razini kako bi nacionalna tijela prema potrebi mogla poduzeti mjere za jačanje otpornosti, među ostalim korištenjem postojećih fondova Unije. Takve procjene rizika trebale bi biti usmjerene na obilježja koja su specifična za svaku regiju, kao što su seizmička aktivnost, česte poplave ili šumski požari. Te bi procjene trebale uključivati i razinu prekogranične suradnje kako bi Mehanizam Unije raspolagao detaljnim informacijama o lokalno dostupnim kapacitetima, kako bi intervencija mogla biti bolje usmjerena. |
Amandman 12
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(6b) Prilikom definiranja ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe u cilju podupiranja mjera prevencije i pripreme treba predvidjeti preciznu procjenu i razmatranje dugoročnih socijalnih posljedica u prvoj fazi nakon krizne situacije kojima se bave tijela nadležna za civilnu zaštitu, uz poseban naglasak na najranjivijim osobama. |
Amandman 13
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 8.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(8a) Udruživanjem resursa spaja se niz timova za spašavanje, stručnjaka i opreme koje države članice uvijek drže u stanju pripravnosti za misije Unije za civilnu zaštitu. Ključno je da ti timovi ispunjavaju zahtjevne kriterije kvalitete i pouzdanosti kako bi se osigurala njihova interoperabilnost. |
Amandman 14
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 9.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(9) Mehanizam Unije trebao bi se koristiti svemirskom infrastrukturom Unije kao što su Europski program za promatranje Zemlje (Copernicus), Galileo, informiranost o stanju u svemiru i GOVSATCOM, koji pružaju važne alate na razini Unije za odgovor na unutarnje i vanjske hitne situacije. Sustavi upravljanja u hitnim situacijama programa Copernicus pružaju potporu ERCC-u u različitim fazama hitnih situacija, od ranog upozoravanja i prevencije do katastrofe i oporavka. GOVSATCOM mora pružati mogućnost sigurne satelitske komunikacije koja je posebno prilagođena potrebama vladinih korisnika u upravljanju hitnim situacijama. Galileo je prva globalna infrastruktura za satelitsku navigaciju i pozicioniranje infrastrukture posebno projektirane u civilne svrhe u Europi i svijetu, koja se može koristiti i u drugim područjima kao što je upravljanje u hitnim situacijama, uključujući aktivnosti ranog upozoravanja. Relevantne usluge infrastrukture Galileo uključivat će uslugu u hitnim situacijama, koja emitiranjem signala upozorava na prirodne katastrofe ili druge hitne situacije u određenim područjima. Države članice trebale bi biti u mogućnosti koristiti se tom uslugom. Ako se odluče njome koristiti, za validaciju sustava trebale bi utvrditi nacionalna tijela nadležna za uporabu te hitne službe i priopćiti ih Komisiji. |
(9) Mehanizam Unije trebao bi se koristiti svemirskom infrastrukturom Unije kao što su Europski program za promatranje Zemlje (Copernicus), Galileo, informiranost o stanju u svemiru i GOVSATCOM, koji pružaju važne alate na razini Unije za odgovor na unutarnje i vanjske hitne situacije. Sustavi upravljanja u hitnim situacijama programa Copernicus pružaju potporu ERCC-u u različitim fazama hitnih situacija, od ranog upozoravanja i prevencije do katastrofe i oporavka. GOVSATCOM mora pružati mogućnost sigurne satelitske komunikacije koja je posebno prilagođena potrebama vladinih korisnika u upravljanju hitnim situacijama. Galileo je prva globalna infrastruktura za satelitsku navigaciju i pozicioniranje infrastrukture posebno projektirane u civilne svrhe u Europi i svijetu, koja se može koristiti i u drugim područjima kao što je upravljanje u hitnim situacijama, uključujući aktivnosti ranog upozoravanja. Relevantne usluge infrastrukture Galileo uključivat će uslugu u hitnim situacijama, koja emitiranjem signala upozorava na prirodne katastrofe ili druge hitne situacije u određenim područjima. S obzirom na njezin potencijal za spašavanje života i olakšavanje koordinacije hitnih mjera, države članice trebalo bi poticati da se koriste tom uslugom. Ako se odluče njome koristiti, za validaciju sustava trebale bi utvrditi nacionalna tijela nadležna za uporabu te hitne službe i priopćiti ih Komisiji. |
Amandman 15
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 9.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(9a) Mehanizam Unije i sustav rescEU trebalo bi razvijati na način koji Uniji omogućuje da učinkovito odgovori na širok raspon hitnih situacija. Klimatske promjene dovode do povećanja učestalosti, intenziteta i složenosti prirodnih katastrofa u Uniji i u svijetu, zbog čega je potreban visok stupanj solidarnosti među državama. Svake godine brojne države članice poharaju šumski požari koji unište tisuće hektara šuma i odnesu brojne živote. Takva je situacija bila posebice očigledna tijekom sezone šumskih požara 2017. u Portugalu, što je dovelo do prijedloga Komisije o sustavu rescEU iz studenoga 2017. Sposobnost prevencije i odgovora država članica, uključujući onih koje su najviše pogođene šumskim požarima, često nije dovoljna. Stoga je ključno da se ojača sprečavanje katastrofa, pripravnost i odgovor na njih, te da Mehanizam Unije raspolaže dostatnim kapacitetima, među ostalim i tijekom prijelaznog razdoblja sustava rescEU, za djelovanje u slučaju šumskih požara i drugih prirodnih katastrofa. |
Amandman 16
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 9.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(9b) Tijekom pandemije bolesti COVID-19, nadovezujući se na postojeće odredbe Odluke br. 1313/2013/EU, Komisija je u svrhu pripravnosti i odgovora na ozbiljnu prekograničnu prijetnju zdravlju u sustav rescEU uključila stvaranje zaliha medicinske opreme, koje obuhvaća medicinske protumjere kao što su oprema za intenzivnu njegu, osobna zaštitna oprema, laboratorijske zalihe, cjepiva i terapije. Iz tih je zaliha osobna zaštitna oprema isporučena državama članicama i državama kandidatkinjama. Međutim, budući da samo države članice mogu kupiti, unajmiti ili zakupiti kapacitete sustava rescEU, prošlo je više od mjesec dana između donošenja provedbenog akta za uspostavu prethodno spomenutih zaliha i prvog raspoređivanja medicinske opreme i zaliha u pitanju. |
Amandman 17
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 10.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(10) Kako bi imala operativne kapacitete za brz odgovor na hitne situacije velikih razmjera ili na događaj male vjerojatnosti i velikog utjecaja kao što je pandemija bolesti COVID-19, Unija bi trebala imati mogućnost kupovati, unajmljivati, zakupljivati ili ugovarati kapacitete sustava rescEU kako bi mogla pomoći državama članicama koje se ne mogu nositi s hitnim situacijama velikih razmjera, u skladu s pomoćnom nadležnošću u području civilne zaštite i s posebnim naglaskom na ranjive osobe. Ti bi kapaciteti trebali biti unaprijed razmješteni u logističke centre u Uniji ili, iz strateških razloga, kroz pouzdane mreže centara kao što su UN-ovi depoi za humanitarni odgovor. |
(10) Kako bi imala operativne kapacitete za brz i učinkovit odgovor na hitne situacije velikih razmjera ili na događaje male vjerojatnosti i velikog utjecaja kao što je pandemija bolesti COVID-19, Unija bi trebala imati mogućnost samostalno kupovati, unajmljivati, zakupljivati ili ugovarati kapacitete sustava rescEU kako bi mogla pomoći državama članicama koje se ne mogu nositi s hitnim situacijama velikih razmjera, kao i prekograničnim hitnim situacijama, u skladu s pomoćnom nadležnošću u području civilne zaštite. Ti bi kapaciteti trebali biti unaprijed razmješteni u logističke centre u Uniji. Kada je to potrebno, pri utvrđivanju i raspodjeli kapaciteta namijenjenih za odgovor na hitne medicinske situacije te njihovom upravljanju, trebalo bi se savjetovati s EMA-om i ECDC-om. |
Amandman 18
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 10.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(10a) Pri izvršavanju aktivnosti Mehanizma Unije posebnu bi pozornost trebalo posvetiti zaštiti ranjivih osoba. Povrh toga, te kako bi se spriječilo rodno uvjetovano nasilje, uključujući nasilje u obitelji u kriznim vremenima, Komisija bi zajedno s državama članicama trebala razviti smjernice na temelju najboljih praksi za potporu žrtvama rodno uvjetovanog nasilja u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. |
Amandman 19
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 10.b (nova)
|
|
Nacrt zakonodavne rezolucije |
Izmjena |
|
(10b) Na temelju načela solidarnosti i univerzalnog zdravstvenog osiguranja s kvalitetnim zdravstvenim uslugama i središnje uloge Unije u ubrzavanju napretka u globalnim zdravstvenim izazovima, Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu trebalo bi se, na način kojim se postižu sinergija i komplementarnost s drugim relevantnim programima Unije, a posebno s programom „EU za zdravlje” (EU4Health), stvoriti bolje kapacitete za prevenciju, pripravnost i odgovor u pogledu hitnih medicinskih situacija. |
Amandman 20
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 11.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(11) Kapaciteti sustava rescEU koje su države članice kupile, unajmile, zakupile ili na bilo koji drugi način ugovorile mogli bi se koristiti u nacionalne svrhe, ali samo ako se ne koriste ili nisu potrebni za odgovor u okviru Mehanizma Unije. |
(11) Kapacitete sustava rescEU koje su države članice ili Komisija kupile, unajmile, zakupile ili na bilo koji drugi način ugovorile mogle bi u nacionalne svrhe koristiti one države članice koje su domaćini tih kapaciteta, ali samo ako se ne koriste ili nisu potrebni za odgovor u okviru Mehanizma Unije te uz davanje prednosti rješavanju prekograničnih hitnih situacija. |
Amandman 21
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 12.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(12) Uniji je, prema potrebi, u interesu odgovoriti na hitne situacije u trećim zemljama. Iako su prvenstveno uspostavljeni za uporabu kao sigurnosna mreža u Uniji, u propisno opravdanim slučajevima i uzimajući u obzir humanitarna načela, kapaciteti sustava rescEU mogli bi se rasporediti izvan Unije. |
(12) Uniji je, prema potrebi, u interesu odgovoriti na hitne situacije u trećim zemljama. Iako su prvenstveno uspostavljeni za uporabu kao sigurnosna mreža u Uniji, u propisno opravdanim slučajevima, uz savjetovanje s humanitarnim akterima prije intervencija, i uzimajući u obzir humanitarna načela, kapaciteti sustava rescEU mogli bi se rasporediti izvan Unije. |
Amandman 22
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 13.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(13) Kako bi se državama članicama pružila pomoć, Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu trebala bi biti dodatno ojačana sufinanciranjem operativnih troškova kapaciteta za koje su preuzete obveze kada su raspoređeni izvan Unije. |
(13) Kako bi se države članice poduprlo u pružanju pomoći i državama izvan Unije, Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu trebala bi biti dodatno ojačana sufinanciranjem operativnih troškova kapaciteta za koje su preuzete obveze na istoj razini, bez obzira na to jesu li raspoređeni unutar ili izvan Unije. |
Amandman 23
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 14.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(14a) Kako bi se ojačala suradnja u gašenju šumskih požara iz zraka i u odgovoru na druge katastrofe, administrativne postupke trebalo bi pojednostavniti kada je to moguće kako bi se osigurala brza intervencija. |
Amandman 24
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 16.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(16) S obzirom na to da raspoređivanje kapaciteta sustava rescEU za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije stvara značajnu dodanu vrijednost Unije jer osigurava učinkovit i brz odgovor ljudima u hitnim situacijama, potrebno je uvesti dodatne obveze u pogledu vidljivosti kako bi se istaknula uloga Unije. |
(16) S obzirom na to da raspoređivanje kapaciteta sustava rescEU za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije stvara značajnu dodanu vrijednost Unije jer osigurava učinkovit i brz odgovor ljudima u hitnim situacijama, potrebno je uvesti dodatne obveze u pogledu vidljivosti kako bi se građanima Unije i medijima pružile informacije te kako bi se istaknula uloga Unije. Nacionalna tijela trebala bi od Komisije dobiti komunikacijske smjernice za svaku pojedinu intervenciju kako bi se osiguralo da je javnost adekvatno informirana o ulozi Unije. |
Amandman 25
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 17.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(17) Kako bi se povećala fleksibilnost i postiglo optimalno izvršenje proračuna, kao metodu izvršenja proračuna treba uključiti neizravno upravljanje. |
(17) Kako bi se povećala fleksibilnost i postiglo optimalno izvršenje proračuna, ovom bi se odlukom trebala predvidjeti primjena neizravnog upravljanja kao načina izvršenja proračuna kada je to opravdano prirodom i sadržajem dotičnog djelovanja. |
Obrazloženje
Izravno upravljanje Komisije, uključujući delegacije Unije, trebalo bi imati prednost kad god je to moguće. Neizravnim upravljanjem trebalo bi se koristiti samo kada se može jasno utvrditi da je to učinkovitiji i djelotvorniji način izvršenja proračuna za dotičnu vrstu djelovanja.
Amandman 26
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 17.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17a) U skladu s člankom 155. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća 1a („Financijska uredba”) subjekti navedeni u članku 62. stavku 1. točki (c) te Uredbe i članku 25. stavku 2. ove Odluke trebali bi svake godine ispunjavati svoje obveze izvješćivanja. Zahtjevi u pogledu izvješćivanja za te subjekte utvrđeni su u sporazumu o provjeri iz članka 130. stavka 3. Financijske uredbe. |
|
____________________ |
|
1a Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.). |
Obrazloženje
Budući da je neizravno upravljanje novi način izvršenja proračuna u okviru UCPM-a, važno je podsjetiti na obveze izvješćivanja subjekata koji djeluju u okviru neizravnog upravljanja u skladu s člankom 155. Financijske uredbe.
Amandman 27
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 18.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(18) Kako bi se promicala predvidljivost i dugoročna učinkovitost, prilikom provedbe Odluke br. 1313/2013/EU Komisija bi trebala donijeti godišnje ili višegodišnje programe rada s navedenim planiranim dodjelama sredstava. To bi trebalo pomoći Uniji da s više fleksibilnosti izvrši proračun i na taj način poboljša mjere sprečavanja i pripravnosti. |
Briše se. |
Amandman 28
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 18.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(18a) Delegiranim aktima potrebno je definirati ojačane nadležnosti vodećih agencija Unije za upravljanje kapacitetima sustava rescEU, provedbu postupka nabave i davanje preporuka o konkretnim količinama i proizvodima koje treba smjestiti u geografski raspršene logističke centre. |
Amandman 29
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 18.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(18b) Uspostavom, upravljanjem i distribucijom strateških rezervi Unije i zaliha kapaciteta namijenjenih za odgovor na hitne medicinske situacije u okviru programa „EU za zdravlje” trebale bi se nadopuniti rezerve sustava rescEU. |
Amandman 30
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 22.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(22a) Mehanizam Unije trebao bi također omogućiti dodatne, dobrovoljne doprinose država članica. |
Amandman 31
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 23.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(23) Iako su mjere prevencije i pripravnosti ključne za jačanje otpornosti Unije u slučaju prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, pojava, vrijeme i razmjer katastrofa po svojoj su prirodi nepredvidljivi. Kao što je vidljivo iz nedavne krize uzrokovane bolešću COVID-19, financijska sredstva koja su zatražena kako bi se osigurao odgovarajući odgovor mogu se znatno razlikovati ovisno o godini i trebala bi se odmah staviti na raspolaganje. Pomiriti načelo predvidljivosti s potrebom da se brzo reagira na nove potrebe stoga znači prilagoditi financijsko izvršenje programa. Stoga je primjereno, uz članak 12. stavak 4. Financijske uredbe, odobriti prijenos neiskorištenih odobrenih sredstava, ograničenih na sljedeću godinu i isključivo namijenjenih za djelovanja u području odgovora. |
(23) Iako su mjere prevencije i pripravnosti ključne za jačanje otpornosti Unije u slučaju prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, pojava, vrijeme i razmjer katastrofa po svojoj su prirodi nepredvidljivi. Kao što je vidljivo iz nedavne krize uzrokovane bolešću COVID-19, financijska sredstva koja su zatražena kako bi se osigurao odgovarajući odgovor mogu se znatno razlikovati ovisno o godini i trebala bi se odmah staviti na raspolaganje. Pomiriti načelo predvidljivosti s potrebom da se brzo reagira na nove potrebe stoga znači prilagoditi financijsko izvršenje programa. Stoga je primjereno, uz članak 12. stavak 4. Financijske uredbe, odobriti prijenos neiskorištenih odobrenih sredstava, ograničenih na sljedeću godinu i namijenjenih za djelovanja u području sprečavanja, pripravnosti i odgovora. |
Amandman 32
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 25.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(25) Prilog I. Odluci br. 1313/2013/EU ne pruža dovoljno fleksibilnosti Uniji da pravilno prilagodi ulaganja u prevenciju, pripravnost i odgovor i stoga se briše. Potrebno je unaprijed odrediti razine ulaganja koje će se dodijeliti različitim fazama ciklusa upravljanja rizikom od katastrofa. Taj manjak fleksibilnosti onemogućuje Uniji da reagira na nepredvidivu prirodu katastrofa. |
Briše se. |
Amandman 33
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 25.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(25a) Kako bi kapaciteti sustava rescEU bili funkcionalni i kako bi se Mehanizmom Unije učinkovito odgovorilo na potrebe građana Unije, tijekom pandemije bolesti COVID-19 dodatna odobrena sredstva stavljena su na raspolaganje za financiranje djelovanjâ u okviru Mehanizma Unije. Važno je Uniji omogućiti potrebnu fleksibilnost kako bi mogla učinkovito reagirati na nepredvidljivost katastrofa, a istodobno zadržati određenu predvidljivost u ostvarivanju ciljeva utvrđenih u ovoj Odluci. U ostvarivanju tih ciljeva važno je postići potrebnu ravnotežu. Kako bi se ažurirali postoci utvrđeni u Prilogu I., u skladu s prioritetima reformiranog Mehanizma Unije, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji. |
Amandman 34
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka -1. (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 1. – stavak 2.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-1) U članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: |
2. Zaštita koja se osigurava Mehanizmom Unije ponajprije obuhvaća zaštitu stanovništva, ali također i okoliša i imovine, uključujući kulturnu baštinu, od svih vrsta prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, uključujući posljedice terorističkog djelovanja, tehnoloških, radioloških ili ekoloških katastrofa, zagađenja mora i hitnih zdravstvenih situacija, do kojih dolazi unutar ili izvan Unije. U slučaju posljedica terorističkog djelovanja ili radioloških katastrofa, Mehanizam Unije može obuhvaćati samo djelovanja u području pripravnosti i odgovora. |
Zaštita koja se osigurava Mehanizmom Unije ponajprije obuhvaća zaštitu stanovništva, ali također i okoliša i imovine, uključujući kulturnu baštinu, od svih vrsta prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, uključujući posljedice terorističkog djelovanja, tehnoloških, radioloških ili ekoloških katastrofa, zagađenja mora, hidrogeološke nestabilnosti i hitnih zdravstvenih situacija, do kojih dolazi unutar ili izvan Unije. U slučaju posljedica terorističkog djelovanja ili radioloških katastrofa, Mehanizam Unije može obuhvaćati samo djelovanja u području pripravnosti i odgovora.” |
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013D1313-20190321&qid=1594118872421
Amandman 35
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka -1.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 1. – stavak 3.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-1a) U članku 1. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: |
3. Mehanizmom Unije promiče se solidarnost između država članica putem praktične suradnje i koordinacije, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost država članica da na svojem državnom području od katastrofa zaštite stanovništvo, okoliš i imovinu, uključujući kulturnu baštinu, te da svojim sustavima upravljanja katastrofama osiguraju dostatne kapacitete kako bi im se omogućilo da na primjeren i dosljedan način odgovore na katastrofe vrste i razmjera koji se razumno mogu očekivati i za koje se moguće pripremiti. |
‘3. Mehanizmom Unije promiče se solidarnost između država članica putem praktične suradnje i koordinacije, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost država članica da na svojem državnom području od katastrofa zaštite stanovništvo, okoliš, tlo i imovinu, uključujući kulturnu baštinu, te da svojim sustavima upravljanja katastrofama osiguraju dostatne kapacitete kako bi im se omogućilo da na primjeren i dosljedan način spriječe katastrofe vrste i razmjera koji se razumno mogu očekivati i za koje se moguće pripremiti te da na njih odgovore. |
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013D1313-20190321&qid=1594118872421
Amandman 36
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka -1.b (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 3. – stavak 1. − točka c
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-1b) U članku 3. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim: |
(c) olakšavanje brzog i učinkovitog odgovora u slučaju katastrofa ili neposredne opasnosti od katastrofa, među ostalim poduzimanjem mjera za ublažavanje neposrednih posljedica katastrofa; |
‘(c) olakšavanje brzog i učinkovitog odgovora u slučaju katastrofa i neposredne opasnosti od katastrofa, među ostalim uklanjanjem eventualnih administrativnih prepreka.” |
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013D1313-20190321&qid=1594118872421
Amandman 37
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 1.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 4. – stavak 1. − točka 4.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(1a) u članku 4. umeće se sljedeća točka: |
|
„4.a „Ciljevi Unije u pogledu otpornosti” znači ciljevi utvrđeni radi potpore djelovanjima u području prevencije i pripravnosti u svrhu poboljšanja sposobnosti Unije i njezinih država članica da se nose s posljedicama katastrofe koja uzrokuje ili je sposobna uzrokovati prekogranične učinke, radi osiguravanja zajedničke osnove u pogledu očuvanja ključnih društvenih funkcija usprkos učincima takve katastrofe, te radi osiguravanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta u takvom kontekstu;” |
Amandman 38
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.b (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 5. – stavak 1. − točka c
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(1b) U članku 5. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim: |
(c) uspostaviti i redovno ažurirati međusektorski pregled i prikaz rizika od prirodnih katastrofa i rizika od katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem s kojima se Unija može suočiti, upotrebljavajući koherentni pristup kroz različita područja politika koje mogu riješiti ili utjecati na prevenciju katastrofa i propisno uzimajući u obzir moguće utjecaje klimatskih promjena; |
„(c) uspostaviti i redovno ažurirati međusektorski pregled i prikaz rizika od prirodnih katastrofa i rizika od katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, uključujući katastrofe koje uzrokuju ili mogu uzrokovati prekogranične učinke, s kojima se Unija može suočiti, upotrebljavajući koherentni pristup kroz različita područja politika koje mogu riješiti ili utjecati na prevenciju katastrofa i propisno uzimajući u obzir moguće utjecaje klimatskih promjena;” |
Amandman 39
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 1.c (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 5. – stavak 1. − točka h
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(1c) U članku 5. stavku 1. točka (h) zamjenjuje se sljedećim: |
(h) promicati uporabu različitih fondova Unije koji mogu podupirati održivu prevenciju katastrofa te poticati države članice i regije da iskoriste te mogućnosti financiranja; |
‘(h) promicati uporabu fondova Unije koji mogu podupirati održivu prevenciju katastrofa, uključujući sprečavanje katastrofa uzrokovanih hidrogeološkom nestabilnosti, te poticati države članice i regije da iskoriste te mogućnosti financiranja;” |
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013D1313-20190321&qid=1594118872421
Amandman 40
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka -a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 6. – stavak 1. − točka c
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-a) u stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim: |
(c) dodatno razvijati i usavršavati planiranje upravljanjem rizicima od katastrofa na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini; |
“(c) dodatno razvijati i usavršavati planiranje upravljanjem rizicima od katastrofa na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini, uključujući u pogledu prekogranične suradnje, uzimajući u obzir ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe iz članka 6. stavka 5. i rizike povezane s katastrofama koje uzrokuju ili mogu uzrokovati prekogranične učinke;” |
Amandman 41
Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka -aa (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 6. – stavak 1. − točka d
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-aa) u stavku 1. točka (d) zamjenjuje se sljedećim: |
(d) Komisiji podnositi sažetak relevantnih elemenata procjena iz točaka (a) i (b), s naglaskom na ključnim rizicima. Za ključne rizike s prekograničnim učincima, kao i, prema potrebi, rizike male vjerojatnosti, ali visokog učinka, države članice opisuju prioritetne mjere prevencije i pripravnosti. Sažetak se dostavlja Komisiji do 31. prosinca 2020. i svake tri godine nakon toga te kad god dođe do važnih promjena; |
„(d) Komisiji podnositi sažetak relevantnih elemenata procjena iz točaka (a) i (b), s naglaskom na ključnim rizicima. Za ključne rizike s prekograničnim učincima i rizike povezane s katastrofama koje uzrokuju ili mogu uzrokovati prekogranične učinke, kao i, prema potrebi, rizike male vjerojatnosti, ali visokog učinka, države članice opisuju prioritetne mjere prevencije i pripravnosti. Sažetak se dostavlja Komisiji do 31. prosinca 2020. i svake tri godine nakon toga te kad god dođe do važnih promjena;” |
Amandman 42
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka b
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 6. – stavak 1. − točka f
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(f) poboljšati prikupljanje podataka o gubicima nastalima u katastrofama na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini kako bi se osigurala izrada scenarija na temelju dokaza, kako je navedeno u članku 10. stavku 1.”; |
(f) poboljšati prikupljanje podataka o gubicima nastalima u katastrofama na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini kako bi se osigurala izrada scenarija na temelju dokaza, kako je navedeno u članku 10. stavku 1., posebno kada je riječ o utvrđivanju nedostataka u kapacitetima za prekogranični odgovor na katastrofe. |
Amandman 43
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka c
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 6. – stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
5. Komisija utvrđuje ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe kako bi poduprla mjere za prevenciju i pripravnost. Ciljevi otpornosti na katastrofe jamče zajedničku osnovu za održavanje kritičnih društvenih funkcija u slučaju kaskadnih učinaka katastrofe velikog utjecaja i za osiguravanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Ciljevi se temelje na scenarijima usmjerenima na budućnost, uključujući utjecaje klimatskih promjena na rizik od katastrofa, podatke o prošlim događajima i međusektorsku analizu učinka, s posebnim naglaskom na ranjive osobe. |
5. Komisija do ... [18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove izmjene odluke], donosi delegirane akte u skladu s člankom 30. kako bi dopunila ovu Odluku utvrđivanjem ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe radi podupiranja mjera za prevenciju i pripravnost. Ciljevi otpornosti na katastrofe jamče zajedničku osnovu za održavanje kritičnih društvenih funkcija u slučaju kaskadnih učinaka katastrofe velikog utjecaja i za osiguravanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Ti ciljevi se temelje na scenarijima usmjerenima na budućnost, uključujući utjecaje klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti na rizik od katastrofa, podatke o prošlim događajima i međusektorsku analizu učinka i analizu dugoročnog društvenog učinka na zahvaćenim područjima, s posebnim naglaskom na ranjive osobe. Pri izradi ciljeva otpornosti na katastrofe Komisija se posebno usredotočuje na katastrofe koje se u regijama država članica ponavljaju te predlaže da nacionalna tijela poduzmu konkretne mjere, uključujući one koje će se provesti sredstvima Unije, kako bi se ojačala otpornost na krize. |
Komisija je ovlaštena donositi, ako je potrebno, delegirane akte u skladu s člankom 30. radi određivanja ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe.”; |
|
Amandman 44
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 3.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 7. – stavak 1. − podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Zadaća ERCC-a je ponajprije da u stvarnom vremenu koordinira, nadzire i podupire odgovor na hitne situacije na razini Unije. ERCC djeluje u bliskoj suradnji s nacionalnim kriznim sustavima, tijelima civilne zaštite i nadležnim tijelima Unije. |
Zadaća ERCC-a je ponajprije da u stvarnom vremenu koordinira, nadzire i podupire odgovor na hitne situacije na razini Unije. ERCC djeluje u bliskoj suradnji s nacionalnim kriznim sustavima, tijelima civilne zaštite, skupinama dobrovoljaca na razini zajednice i nadležnim tijelima Unije. |
Amandman 45
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 8. – točka c – alineja 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
- razvoja transnacionalnih sustava za otkrivanje i upozoravanje koji su od interesa Unije, |
- razvoja transnacionalnih sustava za otkrivanje i rano upozoravanje koji su od interesa Unije kako bi se ublažili neposredni učinci katastrofa ili pandemija na ljudske živote, |
Amandman 46
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 8. – točka c – alineja 3.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
- pružanja pomoći u vidu tehničke obuke lokalnim zajednicama radi jačanja njihovih kapaciteta kada je riječ o njihovoj prvoj autonomnoj reakciji na krizu; |
Amandman 47
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 5.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 9. – stavak 10.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(5a) u članku 9. dodaje se sljedeći stavak: |
|
„10.a Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da su osobe koje prve interveniraju adekvatno opremljene i spremne odgovoriti na bilo kakvu katastrofu iz članka 1.” |
Amandman 48
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 6.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 10. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Komisija i države članice radit će zajedno na poboljšanju planiranja međusektorske otpornosti na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem koje će vjerojatno imati prekogranični učinak, uključujući štetne učinke klimatskih promjena. Planiranje otpornosti uključuje izradu scenarija na razini Unije za prevenciju katastrofa i odgovor na njih na temelju procjena rizika iz članka 6. stavka 1. točke (a) i pregleda rizika iz članka 5. stavka 1. točke (c), planiranje upravljanja rizikom od katastrofa iz članka 6. stavka 1. točke (c), podatke o gubicima nastalima u katastrofama iz članka 6. stavka 1. točke (f), mapiranje sredstava i izradu planova za uporabu kapaciteta za odgovor, uzimajući u obzir ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe iz članka 6. stavka 5. |
1. Komisija i države članice radit će zajedno na poboljšanju planiranja međusektorske otpornosti na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem koje će vjerojatno imati prekogranični učinak, uključujući štetne učinke klimatskih promjena i sve učestalijih prekograničnih požara. Planiranje otpornosti uključuje izradu scenarija na razini Unije za prevenciju katastrofa i odgovor na njih na temelju procjena rizika iz članka 6. stavka 1. točke (a) i pregleda rizika iz članka 5. stavka 1. točke (c), planiranje upravljanja rizikom od katastrofa iz članka 6. stavka 1. točke (c), podatke o gubicima nastalima u katastrofama iz članka 6. stavka 1. točke (f), mapiranje sredstava i izradu planova za uporabu kapaciteta za odgovor, uzimajući u obzir ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe iz članka 6. stavka 5. |
Amandman 49
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 6.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 10. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Komisija i države članice utvrđuju i promiču sinergije između pomoći civilne zaštite i humanitarne pomoći koju pružaju Unija i države članice tijekom planiranja operacija odgovora na humanitarne krize izvan Unije u okviru otpornosti na katastrofe. |
2. Komisija i države članice utvrđuju i promiču sinergije između pomoći civilne zaštite i humanitarne pomoći koju pružaju Unija i države članice tijekom planiranja operacija odgovora na humanitarne krize izvan Unije u okviru otpornosti na katastrofe, uz savjetovanje s humanitarnim akterima, uključujući lokalne aktere i lokalna tijela kada je to moguće. |
Amandman 50
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 7.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 11. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Na temelju utvrđenih rizika, ciljeva u pogledu otpornosti iz članka 6. stavka 5., izrade scenarija iz članka 10. stavka 1. i sveukupnih kapaciteta i nedostataka, Komisija provedbenim aktima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2. utvrđuje vrste i broj ključnih kapaciteta za odgovor koji su potrebni za Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu („ciljevi kapaciteta”). |
2. Na temelju utvrđenih rizika, sveukupnih kapaciteta, nedostataka i svih postojećih ciljeva Unije u pogledu otpornosti iz članka 6. stavka 5. i svake postojeće izrade scenarija iz članka 10. stavka 1., Komisija provedbenim aktima definira vrste i utvrđuje broj ključnih kapaciteta za odgovor koji su potrebni za Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu („ciljevi kapaciteta”). Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2. |
Amandman 51
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 8. – podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Komisija provedbenim aktima donesenima u skladu s ispitnim postupkom iz članka 33. stavka 2. utvrđuje kapacitete od kojih se sastoji sustav rescEU, na temelju ciljeva otpornosti iz članka 6. stavka 5., izrade scenarija iz članka 10. stavka 1., uzimajući u obzir utvrđene i nove rizike te sveukupne kapacitete i nedostatke na razini Unije, posebno u područjima gašenja šumskih požara iz zraka, kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih incidenata te hitne medicinske pomoći. |
2. Komisija u okviru logističkih centara uspostavlja europske rezerve medicinskih protumjera i opreme koje bi uključivale medicinske protumjere za odgovor na događaje male vjerojatnosti i velikog utjecaja. Komisija provedbenim aktima utvrđuje kapacitete od kojih se sastoji sustav rescEU, među ostalim na temelju svih postojećih ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe iz članka 6. stavka 5. i svake postojeće izrade scenarija iz članka 10. stavka 1., uzimajući u obzir utvrđene i nove rizike te sveukupne kapacitete i nedostatke na razini Unije, posebno u područjima gašenja šumskih požara iz zraka, operacija spašavanja u slučaju potresa i poplava, kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih incidenata te hitne medicinske pomoći. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2. Komisija redovito ažurira informacije o broju i klasifikaciji kapaciteta sustava rescEU i te informacije izravno stavlja na raspolaganje drugim institucijama Unije. |
Amandman 52
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 8. – podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 2. − podstavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Komisija osigurava postizanje učinkovite koordinacije i sinergija s drugim programima i fondovima Unije, a posebno s programom „EU za zdravlje”1a i relevantnim akterima Unije i međunarodnim akterima, u pogledu kapaciteta namijenjenih odgovaranju na hitne medicinske situacije, kao što su strateške zalihe, zdravstveni timovi za hitne slučajeve i bilo koji drugi relevantni kapaciteti. |
|
_______________________ |
|
1a Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa djelovanja Unije u području zdravlja za razdoblje 2021.–2027. i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 282/2014 (program „EU za zdravlje”), COM(2020) 405 final |
Amandman 53
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 8. – podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 3. − podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Komisija ili države članice kupuju, unajmljuju, zakupljuju kapacitete sustava rescEU i/ili ih na drugi način ugovaraju. Komisija može kupovati, unajmljivati, zakupljivati ili na drugi način ugovarati kapacitete sustava rescEU za skladištenje i distribuciju zaliha ili pružati usluge državama članicama putem postupaka nabave u skladu s financijskim pravilima Unije. Kada države članice kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore kapacitete sustava rescEU, Komisija može dodijeliti izravne potpore državama članicama bez poziva na podnošenje prijedloga. |
Komisija ili države članice kupuju, unajmljuju, zakupljuju kapacitete sustava rescEU i/ili ih na drugi način ugovaraju. Komisija može kupovati, unajmljivati, zakupljivati ili na drugi način ugovarati kapacitete sustava rescEU za skladištenje i distribuciju visokokvalitetnih zaliha ili pružati usluge državama članicama putem postupaka nabave u skladu s financijskim pravilima Unije. Kada Komisija kupi kapacitete sustava rescEU, ona zadržava vlasništvo nad tim kapacitetima čak i kada se oni raspodijele državama članicama. Kada Komisija unajmi, zakupi ili na drugi način ugovori kapacitete sustava rescEU, ona zadržava potpunu kontrolu nad tim kapacitetima. Kada Komisija kupi kapacitete namijenjene jednokratnoj uporabi, ona može prenijeti vlasništvo nad tim kapacitetima na državu članicu koja je uputila zahtjev. Kada države članice kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore kapacitete sustava rescEU, Komisija može dodijeliti izravne potpore državama članicama bez poziva na podnošenje prijedloga. |
Obrazloženje
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 jasno je pokazala važnost provjere kvalitete svih medicinskih potrepština i opreme, posebno kada se nabavljaju izvan Unije.
Amandman 54
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 8. – podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 3. − podstavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Domaćini kapaciteta sustava rescEU su države članice koje kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore te kapacitete. Kako bi se povećala otpornost Unije, kapaciteti sustava rescEU koje Komisija kupuje, unajmljuje, zakupljuje ili na drugi način ugovara trebaju biti unaprijed strateški razmješteni unutar Unije. U savjetovanju s državama članicama, kapaciteti sustava rescEU koje Komisija kupuje, unajmljuje, zakupljuje ili na drugi način ugovara mogli bi se nalaziti i u trećim zemljama u pouzdanim mrežama kojima upravljaju relevantne međunarodne organizacije. |
Domaćini kapaciteta sustava rescEU su države članice koje kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore te kapacitete. Kako bi se povećala otpornost Unije, kapaciteti sustava rescEU koje Komisija kupuje, unajmljuje, zakupljuje ili na drugi način ugovara trebaju biti unaprijed strateški razmješteni unutar Unije. |
Amandman 55
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 8. – podtočka aa (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 5.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(aa) stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: |
5. Država članica koja rescEU kapacitete ima u vlasništvu ili takve kapacitete unajmljuje ili zakupljuje osigurava registraciju tih kapaciteta u CECIS-u, kao i raspoloživost i mogućnost raspoređivanja tih kapaciteta za operacije Mehanizma Unije. |
‘5. Komisija ili država članica koja rescEU kapacitete ima u vlasništvu ili takve kapacitete unajmljuje, zakupljuje ili na drugi način ugovara osigurava registraciju tih kapaciteta u CECIS-u, kao i raspoloživost i mogućnost raspoređivanja tih kapaciteta za operacije Mehanizma Unije. |
rescEU kapaciteti mogu se upotrebljavati za nacionalne potrebe, kako je navedeno u članku 23. stavku 4.a, samo ako se ne upotrebljavaju odnosno nisu potrebni za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije. |
rescEU kapaciteti mogu se upotrebljavati za nacionalne potrebe, kako je navedeno u članku 23. stavku 4.a, samo ako se ne upotrebljavaju odnosno nisu potrebni za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije. |
rescEU kapaciteti upotrebljavaju se u skladu s provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 32. stavkom 1. točkom (g) te operativnim ugovorima između Komisije i države članice koja te kapacitete ima u vlasništvu ili takve kapacitete unajmljuje ili zakupljuje, a kojima se dodatno utvrđuju uvjeti raspoređivanja rescEU kapaciteta, uključujući osoblje koje u tome sudjeluje. |
rescEU kapaciteti upotrebljavaju se u skladu s provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 32. stavkom 1. točkom (g) te operativnim ugovorima između Komisije i države članice koja te kapacitete ima u vlasništvu ili takve kapacitete unajmljuje ili zakupljuje, a kojima se dodatno utvrđuju uvjeti raspoređivanja rescEU kapaciteta, uključujući osoblje koje u tome sudjeluje. |
|
Uvjetima određenima u operativnim ugovorima osigurava se i upotreba rescEU kapaciteta u skladu s ovom Odlukom, posebno sa zahtjevom da se osigura dostupnost rescEU kapaciteta kako je navedeno u stavku 6. ovog članka i s općim ciljevima navedenima u članku 1. Tim se uvjetima određuju i mjere koje treba poduzeti u slučajevima nesukladnosti kako bi se osigurala odgovarajuća upotreba sredstava Unije.” |
(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013D1313-20190321&qid=1594134200012&from=HR)
Amandman 56
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 8. – podtočka b
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 10. − podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
kapaciteti sustava rescEU mogu se rasporediti izvan Unije u skladu sa stavcima od 6. do 9. ovog članka. |
kapaciteti sustava rescEU mogu se rasporediti izvan Unije u skladu sa stavcima od 6. do 9. ovog članka. Komisija uvodi posebne odredbe kako bi se zajamčila odgovornost i pravilna upotreba kapaciteta sustava rescEU u trećim zemljama, uključujući osiguravanje pristupa za službenike EU-a koji provode nadzor. Vidljivost Mehanizma Unije u trećim zemljama osigurava se u skladu s člankom 20.a stavcima 1. i 2. ove Odluke. |
Amandman 57
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 8.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 13. – stavak 1. – podstavak 2. – točka fa (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(8a) U članku 13. stavku 1. drugom podstavku dodaje se sljedeća točka: |
|
„(fa) stvaranje mogućnosti za primjenu posebnog stručnog znanja u odgovorima na katastrofe, koje se može primijeniti u slučaju katastrofa koje utječu na kulturnu baštinu.” |
Amandman 58
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 9.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 15. – stavak 3. − točka b
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(b) prikuplja i analizira potvrđene informacije o situaciji, u vezi s pogođenom državom članicom u cilju stvaranja zajedničke svijesti o stanju i prosljeđuje ih državama članicama; |
(b) prikuplja i analizira potvrđene informacije o situaciji, u vezi s pogođenom državom članicom u cilju stvaranja zajedničke svijesti o situaciji i odgovoru na situaciju i prosljeđuje ih izravno državama članicama; |
Amandman 59
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 9.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 16. – stavak 2.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(9a) U članku 16. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: |
2. Intervencije na temelju ovog članka mogu se provesti ili kao autonomna intervencija pružanja pomoći ili kao doprinos intervenciji koju vodi neka međunarodna organizacija. Koordinacija Unije u potpunosti je integrirana u cjelokupni sustav koordinacije koji osigurava Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) te se njome poštuje njegova vodeća uloga. U slučaju katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem ili složenih hitnih situacija Komisija osigurava usklađenost s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći i poštovanje humanitarnih načela. |
“2. Intervencije na temelju ovog članka mogu se provesti ili kao autonomna intervencija pružanja pomoći ili kao doprinos intervenciji koju vodi neka međunarodna organizacija. Koordinacija Unije u potpunosti je integrirana u cjelokupni sustav koordinacije koji osigurava Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) te se njome poštuje njegova vodeća uloga. U slučaju katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem ili složenih hitnih situacija Komisija se, kad god je to moguće, savjetuje s humanitarnim akterima, uključujući lokalne aktere, i osigurava usklađenost s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći i poštovanje humanitarnih načela.“ |
Amandman 60
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 10.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 17. – stavak 1. − točka a
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(a) na zahtjev za stručnost u području prevencije, u skladu s člankom 5. stavkom 2.; |
(a) na zahtjev za stručnost u području prevencije, u skladu s člankom 5. stavkom 2., posebno u slučaju pandemije; |
Amandman 61
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 10.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 17. – stavak 1. − točka b
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(b) na zahtjev za stručnost u području pripravnosti, u skladu s člankom 13. stavkom 3.; |
(b) na zahtjev za stručnost u području pripravnosti, u skladu s člankom 13. stavkom 3., posebno u slučaju pandemije; |
Amandman 62
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 11.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 18. – stavak 1. − točka aa (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(aa) izradom kartografskih materijala za brzo raspoređivanje i mobilizaciju sredstava, imajući osobito na umu posebnosti prekograničnih regija u pogledu prekograničnih rizika kao što su požari; |
Amandman 63
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka ba (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 3. − podstavak 1.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(ba) u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: |
Alokacija financijskih sredstava iz stavka 1. također može obuhvaćati troškove koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, nadzora, revizije i evaluacije, potrebne za upravljanje Mehanizmom Unije i ostvarivanje njegovih ciljeva. |
„Alokacija financijskih sredstava iz stavaka 1. i 1.a ovog članka te članka 19.a također može obuhvaćati troškove koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, nadzora, revizije i evaluacije, potrebne za upravljanje Mehanizmom Unije i ostvarivanje njegovih ciljeva.” |
(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013D1313-20190321&qid=1594118872421)
Amandman 64
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka bb (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 3.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(bb) umeće se sljedeći stavak: |
|
„3.a Financijska omotnica iz stavaka 1. i 1.a ovog članka te iz članka 19.a dodjeljuje se za pokrivanje djelovanjâ u području prevencije, pripravnosti i odgovora na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.” |
(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013D1313-20190321&qid=1594118872421)
Amandman 65
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka c
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(c) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: |
Briše se. |
„4. Financijska omotnica iz stavaka 1. i 1.a dodjeljuje se za pokrivanje djelovanja u području prevencije, pripravnosti i odgovora na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.”; |
|
Amandman 66
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka ca (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 4.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(ca) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: |
4. Financijska omotnica iz stavka 1 dodjeljuje se, tijekom razdoblja 2014. - 2020., u skladu s postocima i načelima utvrđenima u Prilogu I. |
„4. Financijska omotnica iz stavka 1. dodjeljuje se, tijekom razdoblja 2014. - 2020., u skladu s postocima utvrđenima u Prilogu 1. točki 1. i načelima utvrđenima u točki 3. tog priloga.” |
(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013D1313-20190321&qid=159411887242113)
Amandman 67
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka cb (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 4.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(cb) umeće se sljedeći stavak: |
|
„4.a Financijska omotnica iz stavka 1.a ovog članka te iz članka 19.a dodjeljuje se, tijekom razdoblja 2021. - 2027., u skladu s postocima utvrđenima u Prilogu 1. točki 2. i načelima utvrđenima u točki 3. tog priloga.”; |
Amandman 68
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka d
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavci 5. i 6.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(d) stavci 5. i 6. brišu se; |
Briše se. |
Amandman 69
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka da (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 5.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(da) stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: |
5. Komisija preispituje raspodjelu navedenu u Prilogu I. s obzirom na ishod privremene evaluacije iz članka 34. stavka 2. točke (a). Prema potrebi i s obzirom na rezultate te evaluacije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30., kako bi se svaki pojedini iznos iz Priloga I. prilagodio za više od 8 postotnih bodova i do 16 postotnih bodova. Ti delegirani akti donose se do 30. lipnja 2017. |
„5. Komisija preispituje raspodjelu utvrđenu u Prilogu I. s obzirom na ishod evaluacije iz članka 34. stavka 3. Prema potrebi i s obzirom na neočekivane događaje koji utječu na izvršenje proračuna ili s obzirom na uspostavu rescEU kapaciteta, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30. radi izmjene Priloga I. kako bi se svaki pojedini iznos u točkama 1. i 2. Priloga I. prilagodio za više od 10 postotnih bodova.”; |
(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013D1313-20190321&qid=1594118872421)
Amandman 70
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka db (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 6.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(db) stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: |
6. Ako, u slučaju nužnog preispitivanja proračunskih sredstava koja su na raspolaganju za djelovanja u području odgovora, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte radi prilagodbe svakog pojedinog iznosa iz Priloga I. za više od 8 postotnih bodova i do 16 postotnih bodova, unutar raspoloživih proračunskih alokacija i u skladu s postupkom predviđenim u članku 31. |
„6. Ako, u slučaju nužnog preispitivanja proračunskih sredstava koja su na raspolaganju za djelovanja u području odgovora, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30. radi izmjene Priloga I. i prilagodbe svakog pojedinog iznosa u Prilogu I. točkama 1. i 2. za više od 10 postotnih bodova, unutar raspoloživih proračunskih alokacija i u skladu s postupkom predviđenim u članku 31.” |
(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013D1313-20190321&qid=1594118872421)
Amandman 71
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka dc (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 6.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(dc) U članku 19. dodaje se sljedeći stavak: |
|
„6.a Europski parlament i Vijeće odobravaju dostupna godišnja odobrena sredstva ne dovodeći u pitanje odredbe Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. …/... kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. - 2027. i Međuinstitucionalnog sporazuma od ... 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju .” |
Amandman 72
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 13.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19.a – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Mjere iz članka 2. Uredbe [o europskom instrumentu za oporavak] provode se u skladu s ovom Odlukom putem iznosa navedenih u točki iv. članka 3. stavka 2. točke (a) te uredbe, podložno odredbama njezina članka 4. stavaka 4. i 8. |
Mjere iz članka 2. Uredbe [o europskom instrumentu za oporavak] provode se u skladu s ovom Odlukom u iznosu od 2 187 620 000 EUR u tekućim cijenama kako je navedeno u točki iv. članka 3. stavka 2. točke (a) te uredbe, podložno odredbama njezina članka 4. stavaka 4. i 8. |
Obrazloženje
Radi jasnoće i transparentnosti poželjno je u pravnoj osnovi UCPM-a navesti točan iznos koji se treba osigurati za UCPM u okviru instrumenta za oporavak.
Amandman 73
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 14.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 20.a – stavak 1. − podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Za svaku pomoć ili financiranje koji su predviđeni ovom Odlukom osigurava se odgovarajuća vidljivost. Države članice posebno osiguravaju da priopćenja za javnost o aktivnostima koje se financiraju u okviru Mehanizma Unije: |
Za svaku pomoć ili financiranje koji su predviđeni ovom Odlukom osigurava se odgovarajuća vidljivost u skladu s posebnim smjernicama koje je Komisija izdala za konkretne intervencije. Države članice posebno osiguravaju da priopćenja za javnost o aktivnostima koje se financiraju u okviru Mehanizma Unije: |
Amandman 74
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 14.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 20.a – stavak 1. − podstavak 2.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Kada se kapaciteti sustava rescEU upotrebljavaju u nacionalne svrhe, kako je navedeno u članku 12. stavku 5., države članice, na isti način kako je navedeno u prvom podstavku ovog stavka, priznaju porijeklo tih kapaciteta i jamče vidljivost financijskih sredstava Unije upotrijebljenih za kupnju tih kapaciteta. |
Amandman 75
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka aa (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 21. – stavak 1. − točka h
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(aa) U članku 21. stavku 1. točka (h) zamjenjuje se sljedećim: |
(h) podrška djelovanjima u području pripravnosti opisanima u članku 13.; |
„(h) podrška djelovanjima u području pripravnosti opisanima u članku 13., posebno kroz jačanje postojećih mreža osposobljavanja, sinergija među njima i poticanje stvaranja novih mreža s naglaskom na inovativna rješenja i nove rizike i izazove;” |
(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013D1313-20190321&qid=1594134200012&from=HR)
Amandman 76
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka b
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 21. – stavak 3. − podstavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Financijska pomoć iz ovog stavka može se provesti u okviru višegodišnjih programa rada. Proračunske obveze u pogledu djelovanja koja se provode dulje od godine dana mogu se raščlaniti na godišnje obroke. |
Briše se. |
Amandman 77
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 18.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 25. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Komisija provodi financijsku potporu Unije u skladu s Financijskom uredbom u okviru izravnog upravljanja ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe. |
2. Komisija provodi financijsku potporu Unije izravnim upravljanjem u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 ili neizravnim upravljanjem s tijelima iz članka 62. stavka 1. točke (c) te uredbe. Pri odabiru načina provedbe financijske potpore, prednost se daje izravnom upravljanju. Ako je to opravdano prirodom i sadržajem dotičnog djelovanja, Komisija može koristiti neizravno upravljanje. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 30. radi dopune ove Odluke utvrđivanjem djelovanja koja se provode u okviru Mehanizma Unije, a koja se mogu provoditi neizravnim upravljanjem. |
Obrazloženje
Izravno upravljanje Komisije, uključujući delegacije Unije, trebalo bi imati prednost kad god je to moguće. Neizravnim upravljanjem trebalo bi se koristiti samo kada se može jasno utvrditi da je to učinkovitiji i djelotvorniji način izvršenja proračuna za dotičnu vrstu djelovanja.
Amandman 78
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 18.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 25. – stavak 4. − podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Komisija za provedbu ove Odluke provedbenim aktima donosi godišnje ili višegodišnje programe rada. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2. Godišnjim ili višegodišnjim programima rada utvrđuju se postavljeni ciljevi, očekivani rezultati, način provedbe i njihov ukupan iznos. Oni sadržavaju i opis djelovanja koja će se financirati, naznaku iznosa dodijeljenog svakom djelovanju i indikativne rokove provedbe. Kad je riječ o financijskoj potpori iz članka 28. stavka 2., godišnji ili višegodišnji programi rada opisuju djelovanja predviđena za zemlje navedene u tim programima. |
Komisija za provedbu ove Odluke provedbenim aktima donosi godišnje programe rada. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2. Godišnjim programima rada utvrđuju se postavljeni ciljevi, očekivani rezultati, način provedbe i njihov ukupan iznos. Oni sadržavaju i opis djelovanja koja će se financirati, naznaku iznosa dodijeljenog svakom djelovanju i indikativne rokove provedbe. Kad je riječ o financijskoj potpori iz članka 28. stavka 2., godišnji programi rada opisuju djelovanja predviđena za zemlje navedene u tim programima. |
Amandman 79
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 18.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 25. – stavak 4. − podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Međutim, godišnji ili višegodišnji program rada ne zahtijeva se za djelovanja obuhvaćena odgovorom na katastrofe utvrđenom u poglavlju IV., koja se ne mogu unaprijed predvidjeti. |
Međutim, godišnji program rada ne zahtijeva se za djelovanja obuhvaćena odgovorom na katastrofe utvrđenom u poglavlju IV., koja se ne mogu unaprijed predvidjeti. |
Amandman 80
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 18.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 25. – stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
5. Osim članka 12. stavka 4. Financijske uredbe, odobrena sredstva za preuzete obveze i odobrena sredstva za plaćanje koja nisu iskorištena do kraja financijske godine za koju su unesena u godišnji proračun automatski se prenose te se mogu preuzeti i isplatiti do 31. prosinca sljedeće godine. Prenesena odobrena sredstva koriste se isključivo za djelovanja u području odgovora. U sljedećoj financijskoj godini najprije se moraju potrošiti prenesena odobrena sredstva.”; |
5. Osim članka 12. stavka 4. Financijske uredbe, odobrena sredstva za preuzete obveze i odobrena sredstva za plaćanje koja nisu iskorištena do kraja financijske godine za koju su unesena u godišnji proračun automatski se prenose te se mogu preuzeti i isplatiti do 31. prosinca sljedeće godine. Prenesena odobrena sredstva koriste se za djelovanja u području prevencije, pripravnosti i odgovora. U sljedećoj financijskoj godini najprije se moraju potrošiti prenesena odobrena sredstva. |
Amandman 81
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 20. – podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 30. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 5. i iz članka 21. stavka 3. drugog podstavka dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2027. |
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 5., članka 19. stavka 5. i 6., članka 21. stavka 3. drugog podstavka i članka 25. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2027. |
Amandman 82
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 20. – podtočka aa (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 30. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(aa) stavak 3. briše se. |
Amandman 83
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 20. – podtočka b
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 30. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
4. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 5. i članka 21. stavka 3. drugog podstavka. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Opoziv ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. |
4. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 5., članka 19. stavaka 5. i 6., članka 21. stavka 3. drugog podstavka i članka 25. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Opoziv ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. |
Amandman 84
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 20. – podtočka c
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 30. – stavak 7.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
7. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 5. ili članka 21. stavka 3. drugog podstavka stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne ulože nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. |
7. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 5., članka 19. stavaka 5. i 6., članka 21. stavka 3. drugog podstavka ili članka 25. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne ulože nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. |
Amandman 85
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 22.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 34. – stavak 2. − podstavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(22a) U članku 34. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak: |
|
Komisija do ... [24 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove izmjene odluke] ocjenjuje funkcioniranje Mehanizma Unije, kao i koordinaciju i sinergije postignute s programom „EU za zdravlje” i drugim zakonodavstvom Unije o zdravlju, s ciljem predstavljanja zakonodavnog prijedloga koji bi uključivao uspostavljanje posebnog europskog mehanizma za odgovor u području zdravlja.” |
(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013D1313-20190321&qid=1594118872421)
Amandman 86
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 23.
Odluka br. 1313/2013/EU
Prilog I.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(23) Prilog I. briše se; |
Briše se. |
Amandman 87
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 23.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Prilog I.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(23a) Prilog I. mijenja se kako slijedi: |
Prilog I. |
„Prilog I. |
|
Postoci i načela za alokaciju financijske omotnice za provedbu Mehanizma Unije iz članka 19. stavaka 1. i 1.a i članka 19.a |
Postoci za alokaciju financijske omotnice za provedbu Mehanizma Unije iz članka 19. stavka 1. |
1. Postoci za alokaciju financijske omotnice za provedbu Mehanizma Unije iz članka 19. stavka 1. za razdoblje od 2014. do 2020. |
Prevencija 20 % +/- 8 postotnih bodova |
Prevencija 10 % +/- 10 postotnih bodova |
Pripravnost: 50 % +/- 8 postotnih bodova |
Pripravnost: 65 % +/- 10 postotnih bodova |
Odgovor: 30 % +/- 8 postotnih bodova |
Odgovor: 25 % +/- 10 postotnih bodova |
|
2. Postoci za alokaciju financijske omotnice za provedbu Mehanizma Unije iz članka 19. stavka 1.a i članka 19.a za razdoblje od 2021. do 2027. |
|
Prevencija 8 % +/- 10 postotnih bodova |
|
Pripravnost: 80 % +/- 10 postotnih bodova |
|
Odgovor: 12 % +/- 10 postotnih bodova |
Načela |
3. Načela |
Pri provedbi ove Odluke Komisija daje prednost djelovanjima za koja se ovom Odlukom određuje rok unutar razdoblja koje prethodi isteku tog roka, s ciljem poštovanja predmetnog roka. |
Pri provedbi ove Odluke Komisija daje prednost djelovanjima za koja se ovom Odlukom određuje rok unutar razdoblja koje prethodi isteku tog roka, s ciljem poštovanja predmetnog roka.” |
(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013D1313-20190321&qid=1594118872421)
OBRAZLOŽENJE
Od njegove uspostave 2013., Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu pomaže se državama članicama da se nose sa sve češćim prirodnim katastrofama. Nakon smrtonosnih šumskih požara u Portugalu 2017. bilo je jasno da je potrebna dodatna razina solidarnosti na razini Unije kako bi se Mehanizmom Unije moglo odgovoriti na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.
U skladu s odredbama novog pravnog okvira iz ožujka 2019. uspostavljen je rescEU – paneuropska rezerva aviona i helikoptera za gašenje požara, specijalizirane medicinske opreme i strateških medicinskih zaliha te drugih resursa. Ti su kapaciteti dodatak nacionalnim resursima. Europska Komisija financira između 80 % i 90 % ukupnih troškova kupnje i održavanja, a u određenim slučajevima pokriva i do 100 % iznosa.
Iako je sustav rescEU uspostavljen prije tek nešto više od godinu dana, već je dokazao svoju vrijednost. Tijekom ljeta 2019. u Grčku su odaslani prvi kapaciteti sustava rescEU; dva talijanska i jedan španjolski zrakoplov za gašenje požara.
Nekoliko mjeseci kasnije, sredinom ožujka 2020., tijekom pandemije bolesti COVID-19, u sustav rescEU uključeno je stvaranje zaliha medicinske opreme, koje obuhvaća medicinske protumjere kao što su oprema za intenzivnu njegu, osobna zaštitna oprema, laboratorijske zalihe, cjepiva ili terapije, u svrhu pripravnosti i odgovora na ozbiljnu prekograničnu prijetnju zdravlju. Zahvaljujući tim zalihama, osobna zaštitna oprema isporučena je trima državama članicama i dvjema zemljama kandidatkinjama koje su zatražile aktivaciju Mehanizma Unije. Osim toga, zahvaljujući financiranju i koordinaciji u okviru Mehanizma Unije, više od 75 000 europskih građana vratilo se u svoje domove.
Mehanizam Unije bio je jedan od rijetkih instrumenata solidarnosti u razdoblju nedavne medicinske krize. Ipak, ta je kriza ukazala na potrebu za bržom i učinkovitijom solidarnošću. Unatoč uspostavi sustava rescEU, Mehanizam Unije i dalje se oslanja na voljnost i spremnost država članica na pomoć jer one su te koje su odgovorne za nabavu kapaciteta. Kako se pokazalo posljednjih mjeseci, taj sustav međusobne europske solidarnosti obično zakaže kada sve države članice ili većinu njih istodobno pogodi ista izvanredna situacija. Budući da se oslanja na djelovanje država članica, Unija nije u mogućnosti pravodobno nadoknaditi te kritične nedostatke potrebnim resursima. Od donošenja potrebnog provedbenog akta za uključivanje stvaranja zaliha medicinske opreme kao kapaciteta sustava rescEU do prvog raspoređivanja u državama članicama prošlo je više od mjesec dana. Kako bi se osigurao učinkovit sveobuhvatni odgovor Unije na izvanredne situacije velikih razmjera, potrebna je veća fleksibilnost i autonomija za djelovanje na razini Unije u situacijama kada preopterećene države članice ne mogu osigurati odgovarajući odgovor.
U svojoj Rezoluciji od 17. travnja 2020.[1] Europski parlament pozvao je Komisiju da „ojača sve komponente upravljanja krizama i odgovora na katastrofe te da dodatno ojača instrumente poput RescEU-a kako bi se osigurao istinski zajednički, koordiniran i učinkovit odgovor na razini EU-a; smatra da bi trebalo poboljšati europsko upravljanje, pripravnost i prevenciju kada je riječ o rizicima od katastrofa, kao i povećati zajedničke zalihe opreme, materijala i lijekova kako bi se omogućila njihova brza mobilizacija u svrhu zaštite života i izvora prihoda građana EU-a; smatra da bi trebalo ojačati Mehanizam Unije za civilnu zaštitu kako bi se olakšala zajednička repatrijacija građana EU-a.”
Izvjestitelj stoga pozdravlja ciljane promjene uvedene prijedlogom Europske komisije, kojima se odgovara na poziv Parlamenta. Također se slaže s time da moramo učiti iz pogrešaka iz prošlosti i djelovati brzo kako bismo bili spremni kada 2021. započne provedba novog višegodišnjeg financijskog okvira. Nadalje pozdravlja znatno povećanje dodijeljenog proračuna za 2 milijarde EUR, što je skoro trostruko više od ukupnog predloženog iznosa. Podsjeća kako je tijekom posljednjih pregovora na razini Europskog vijeća za Mehanizam Unije trebalo biti dodijeljeno manje od milijardu EUR za razdoblje od 2021. do 2027. Odmah nakon toga, u samom jeku krize, njegov proračun povećan je za 410 milijuna EUR za stvaranje zaliha medicinske opreme i za repatrijaciju građana EU-a.
Ovim amandmanima izvjestitelj nastoji učvrstiti zakonodavni prijedlog u pogledu pitanja prevencije i pripravnosti. Mišljenja je da, kako bi novouvedeni „ciljevi otpornosti na katastrofe” bili učinkoviti i osigurali dodatnu vrijednost, države članice moraju ih uzeti u obzir prilikom izrade planova upravljanja rizicima. Osim toga, izvjestitelj traži od Europske komisije da izradi zajednički popis rizika s prekograničnim učincima kako bi države članice bile pripravne na te iste rizike koji bi mogli utjecati na sve njih. Prema trenutačnom zakonodavnom okviru, svaka država članica sastavlja svoj popis mogućih rizika. To je razumljivo s obzirom na to da taj popis u velikoj mjeri ovisi o geografskom položaju i drugim čimbenicima koji se razlikuju od jedne države članice do druge. U isto vrijeme, postoje određeni rizici koji su zajednički svim državama članicama i mogu imati učinke koji nisu ograničeni na susjedne zemlje, već utječu na cijelu regiju. Sve države članice trebale bi biti spremne učinkovito se suočiti s tim rizicima.
U pogledu kapaciteta sustava rescEU izvjestitelj smatra da bi Europska komisija trebala moći izravno nabavljati kapacitete kako bi se Mehanizmom Unije moglo brzo i učinkovito odgovoriti na potrebe država članica kad god je to potrebno. Kako bi se osigurala pravna jasnoća, smatra da bi Komisija trebala zadržati vlasništvo nad kapacitetima koje nabavlja. Također se slaže s time da bi se kapaciteti sustava rescEU trebali rasporediti izvan Unije kako bi se pomoglo trećim zemljama diljem svijeta da odgovore na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. Kao što se pokazalo u prošlosti, Mehanizam Unije za civilnu zaštitu važan je instrument meke diplomacije EU-a diljem svijeta. Međutim, ne slaže se s prijedlogom Europske komisije u pogledu raspoređivanja tih kapaciteta unaprijed izvan područja Unije. Tijekom nedavne zdravstvene krize u više smo navrata svjedočili da su treće zemlje zaplijenile osobnu zaštitnu opremu koju su druge zemlje kupile. Vjeruje da samo unutar Unije možemo osigurati potrebne standarde sigurnosti i kvalitete.
Izvjestitelj također smatra da je važno pojasniti odnos između Mehanizma Unije za civilnu zaštitu i programa „EU za zdravlje” s obzirom na to da će oba programa biti zadužena za stvaranje zaliha medicinske opreme. Također traži od Komisije da preispita učinkovitost trenutačnog okvira i prema potrebi predstavi novi zakonodavni prijedlog za uspostavljanje specijaliziranog europskog mehanizma za odgovor u području zdravlja, kao što je Europski parlament već zatražio[2].
Izvjestitelj također predlaže da se uvede obveza za države članica da spomenu Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i sredstva EU-a koja su primile kad god koriste kapacitete EU-a za nacionalne potrebe. Budući da se stopa sufinanciranja za sve kapacitete povećala s 80 %–90 % na 100 %, važno je da se doprinos EU-a ne zaboravi ili ne zanemari.
Naposljetku, budući da je prethodno izvješće Odbor usvojio prije samo nekoliko mjeseci s velikom većinom glasova, izvjestitelj je ponovno podnio neke od prijedloga sadržanih u njemu.
Što se tiče Komisijinog brisanja Priloga I. i njegove zamjene višegodišnjim programom rada donesenim provedbenim aktom, izvjestitelj predlaže, s ciljem postizanja veće transparentnosti u pogledu upotrebe tih financijskih sredstava, ponovno uvrštavanje Priloga, u čijim se odredbama određuju postoci koji se dodjeljuju za prevenciju, pripravnost i odgovor. Međutim, imajući na umu veliku promjenu vidljivu iz prošlogodišnjeg preispitivanja i činjenicu da se projekti za prevenciju prirodnih katastrofa, kao što su poplave i šumski požari, financiraju uglavnom drugim instrumentima EU-a, predlaže se preraspodjela financijskih sredstava kako bi se znatno veći iznos odvojio za pripravnost, uključujući kupnju opreme za sustav rescEU. Tim se prijedlogom Komisiji daje i veća fleksibilnost za uvođenje potrebnih promjena tijekom sljedećih sedam godina. Potreba za fleksibilnošću na koju je ukazala nedavna zdravstvena kriza uzeta je obzir, no treba podsjetiti da se, kad god se proračun izmijeni, moraju izmijeniti i godišnji i višegodišnji programi rada. S druge strane, postoci u Prilogu daju znatno veću fleksibilnost jer ih treba izmijeniti samo ako premašuju granicu od 10 % diskrecijske ovlasti.
Osim toga, izvjestitelj je ponovno predložio da Komisija bude obvezna delegiranim aktom odrediti područja u kojima će se neizravno upravljanje koristiti kao metoda izvršenja proračuna.
Mnoge predložene promjene Komisije i izvjestitelja odražavaju stajalište Parlamenta od prije dvije godine. Izvjestitelj čvrsto vjeruje da su nedavne krize pokazale da Mehanizam Unije mora biti još ambiciozniji ako želimo da Europska unija i njezine države članice budu spremne i sposobne učinkovito se nositi s posljedicama bilo kakve buduće prirodne katastrofe ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.
MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA O PRAVNOJ OSNOVI
Europski parlament 2019-2024 |
Odbor za pravna pitanja
Predsjednik
2.9.2020
g. Pascal Canfin
Predsjednik
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
BRUXELLES
Predmet: Mišljenje o pravnoj osnovi o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (COM(2020)0220 – C9-0160/2020 – 2020/0097(COD))
Poštovani g. predsjedniče
u pismu od 13. srpnja 2020. [3], u skladu s člankom 40. stavkom 2., zatražili ste da Odbor za pravna pitanja razmotri primjerenost pravne osnove for the Commission’s proposal for a decision of the European Parliament and of the Council amending Decision No 1313/2013/EU on a Union Civil Protection Mechanism.[4]
Odbor je razmotrio gore navedeno pitanje na sjednici od 2. rujna 2020.
I - Kontekst
Prijedlog Komisije temelji se na članku 196. i članku 322. stavku 1. točki (a) UFEU-a.
Zahtjev se podnosi u vezi s amandmanom koji je podnio izvjestitelj u odboru ENVI i kojim se briše upućivanje na članak 322. stavak 1. točku (a) UFEU-a na temelju, prema pismu odbora ENVI, „tehničkih razmatranja, a posebno činjenice da se taj članak odnosi na donošenje financijskih pravila uredbama te se stoga ne čini primjenjivim na odluku”.
Prije trenutačnog prijedloga koji je donesen u lipnju 2020. Komisija je u ožujku 2019. donijela Prijedlog odluke o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu koji se temeljio samo na članku 196. UFEU-a. Odbor ENVI usvojio je izvješće o tom prijedlogu u ožujku 2020. U obrazloženju Komisija navodi da se „taj prijedlog temelji na napretku koji su dosad postigli Europski parlament i Vijeće u razmatranju Prijedloga Komisije COM(2019) 125 final i raspravama o tom prijedlogu”. U skladu s financijskim izvještajem prijedloga Komisije „ovom se odlukom mijenja postojeće djelovanje (Mehanizam Unije) i treba se razmotriti usporedno s postojećim prijedlogom kojim se također mijenja Mehanizam Unije i koji je Komisija donijela 2019.”
Kao odgovor na zabrinutost odbora ENVI u pogledu primjerenosti dodavanja članka 322. stavka 1. točke (a) UFEU-a kao pravne osnove za predloženu odluku, koja je dovedena u pitanje podnošenjem amandmana kojim se briše ovaj članak, ovom se napomenom ocjenjuje samo primjerenost članka 322. stavka 1. točke (a) UFEU-a kao pravne osnove.
II - Relevantni članak Ugovora
U glavi II. pod naslovom „Financijske odredbe”:
Članak 322. stavak 1. točka (a)
1. Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Revizorskim sudom, uredbama donose:
(a) financijska pravila kojima se pobliže određuje postupak koji treba usvojiti za utvrđivanje i izvršenje proračuna te za prikazivanje i reviziju računa;
III - Sudska praksa Suda Europske unije u pogledu odabira pravne osnove
Sud Europske unije na odabir primjerene pravne osnove tradicionalno gleda kao na pitanje od ustavnopravnog značaja kojim se jamči poštovanje načela dodjeljivanja ovlasti (članak 5. UFEU-a) i utvrđuje priroda i područje nadležnosti Unije.[5] Stoga odabir pravne osnove nije diskrecijska odluka. Prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda, izbor pravne osnove mjere Unije mora se temeljiti na objektivnim elementima podložnima sudskom nadzoru, među kojima su i cilj te sadržaj te mjere.[6] Sud također smatra da nije moguće utvrditi pravnu osnovu mjere s obzirom na pravnu osnovu koja se koristi za donošenje drugih mjera Unije koje bi u određenim slučajevima mogle imati slična obilježja.[7] Odabir neodgovarajuće pravne osnove može stoga biti opravdanje za poništenje akta o kojemu je riječ. U tom kontekstu, želja neke institucije da aktivnije sudjeluje u donošenju određene mjere, okolnosti u kojima je mjera donesena i aktivnosti provedene u drugim aspektima u okviru djelovanja obuhvaćenog određenom mjerom nisu relevantni za utvrđivanje odgovarajuće pravne osnove.[8]
U načelu bi trebalo odabrati samo jednu primjerenu pravnu osnovu. Ako se ispitivanjem mjere pokaže da ona ima dvostruku svrhu ili dvostruku komponentu od kojih je jednu moguće odrediti kao glavnu ili prevladavajuću, dok je druga samo sporedna, mjera se mora temeljiti na jednoj pravnoj osnovi, to jest onoj koja je potrebna za glavnu ili prevladavajuću svrhu ili komponentu.[9] Iznimno, ako mjera ima nekoliko usporednih svrha ili komponenata koje su neodvojivo povezane, s time da nijedna nije sporedna i neizravna u odnosu na drugu, ona se mora temeljiti na različitim odgovarajućim pravnim osnovama.[10] Međutim, to bi bilo moguće samo ako postupci utvrđeni za odgovarajuće pravne osnove nisu međusobno nespojivi i ako se njima ne potkopava pravo Europskog parlamenta.[11] Nadalje, odabrana mjera mora biti u skladu s propisanom vrstom zakonodavnog akta kada je to navedeno u Ugovoru.
IV - Primjerenost članka 322. stavka 1. točke (a) UFEU-a kao pravne osnove
Člankom 322. stavkom 1. točkom (a) UFEU-a, koji se upotrebljava kao pravna osnova, nameće se posebna vrsta zakonodavnog akta, bez diskrecijskog prava koje je u tom pogledu prepušteno zakonodavcu EU-a. Prije nego što se ocijeni može li članak 322. stavak 1. točka (a) UFEU-a, s obzirom na cilj i sadržaj prijedloga, biti primjerena pravna osnova, treba istaknuti da se člankom 322. stavkom 1. točkom (a) predviđa redovni zakonodavni postupak i zahtijeva da se akt donese kao uredba. U ovom je slučaju vrsta predloženog akta odluka, kao što je slučaj sa zakonodavnim aktom koji se prijedlogom namjerava izmijeniti. Stoga, iz formalnih razloga, vrsta predloženog akta nije u skladu s člankom 322. stavkom 1. točkom (a).
U tom smislu nije potrebno dalje ocjenjivati je li, s obzirom na cilj i sadržaj prijedloga, članak 322. stavak 1. točka (a) primjerena pravna osnova i može li se zajedno s člankom 196. UFEU-a koristiti kao dvostruka pravna osnova.
V - Zaključak i preporuka
Ne dovodeći u pitanje bilo kakvu procjenu toga temelji li se predložena mjera, u pogledu njezina cilja i sadržaja, ispravno samo na članku 196. ili bi se trebala temeljiti na dvije ili više pravnih osnova, čini se dovoljno navesti da se, s obzirom na odabranu vrstu prijedloga akta o izmjeni (odluka), članak 322. stavak 1. točka (a) UFEU-a formalno ne čini primjerenom pravnom osnovom za prijedlog odluke o izmjeni Odluke o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu jer se njime predviđa donošenje uredbe, a predmetni akt o izmjeni je odluka.
Odbor za pravna pitanja na svojoj je sjednici održanoj 2. rujna 2020. u skladu s time jednoglasno odlučio[12] da Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane preporuči da iz pravne osnove predložene odluke ukloni članak 322. stavak 1. točku (a) UFEU-a.
S poštovanjem,
Adrián Vázquez Lázara
PISMO ODBORA ZA RAZVOJ
g. Pascal Canfin
Predsjednik
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
BRUXELLES
Predmet: Mišljenje o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (COM(2020)0220 – C9-0160/2020 – 2020/0097(COD))
Poštovani g. predsjedniče
u okviru navedenog predmeta, Odbor za razvoj bio je zadužen za podnošenje mišljenja Vašem odboru. Na svojoj sjednici od 29. lipnja 2020. koordinatori odbora odlučili su mišljenje podnijeti u obliku pisma.
Odbor za razvoj predmetno je pitanje razmotrio na sjednici od 15. srpnja 2020. Za vrijeme te iste sjednice[13], Odbor je odlučio pozvati Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uvrsti niže navedene amandmane.
S poštovanjem,
Tomas Tobé
AMANDMANI
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(1a) Budući da klimatske promjene vode do povećanja učestalosti, intenziteta i složenosti prirodnih katastrofa diljem svijeta i da su zemlje u razvoju, posebno najslabije razvijene zemlje i male otočne države u razvoju, izrazito ranjive, s jedne strane zbog svoje ograničene sposobnosti prilagodbe i ublažavanja posljedica klimatskih promjena kao i pružanja odgovora na katastrofe povezane s klimom te s druge strane zbog svoje geografske izloženosti poplavama, sušama i šumskim požarima; |
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 2.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(2a) Šumski požari ugrožavaju živote, sredstva za život i biološku raznolikost, uzrokuju oslobađanje velikih količina emisija ugljika i smanjuju mogućnost planeta da apsorbira ugljik, što dodatno povećava klimatske promjene. Posebnu zabrinutost bude situacije u kojima se primarne šume ili radioaktivno zagađena područja uništavaju požarom. Povećanje broja katastrofa povezanih s klimom, uključujući šumske požare, zahtijeva jačanje operacija Mehanizma Unije za civilnu zaštitu izvan Unije, uključujući aktivnosti usmjerene na prevenciju i pripravnost na katastrofe; |
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
3.a Kako bi se maksimalno povećala transparentnost i odgovornost prema građanima Unije, Komisija bi trebala donijeti smjernice o tome kako mjeriti udio potrošnje u okviru mehanizma Unije za civilnu zaštitu koji bi se trebao smatrati službenom razvojnom pomoći (ODA); |
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 12.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(12) Uniji je, prema potrebi, u interesu odgovoriti na hitne situacije u trećim zemljama. Iako su prvenstveno uspostavljeni za uporabu kao sigurnosna mreža u Uniji, u propisno opravdanim slučajevima i uzimajući u obzir humanitarna načela, kapaciteti sustava rescEU mogli bi se rasporediti izvan Unije. |
(12) Uniji je, prema potrebi, u interesu odgovoriti na hitne situacije u trećim zemljama. Iako su prvenstveno uspostavljeni za uporabu kao sigurnosna mreža u Uniji, u propisno opravdanim slučajevima, uz savjetovanje s humanitarnim akterima prije intervencija, i uzimajući u obzir humanitarna načela, kapaciteti sustava rescEU mogli bi se rasporediti izvan Unije. |
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 10. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Komisija i države članice utvrđuju i promiču sinergije između pomoći civilne zaštite i humanitarne pomoći koju pružaju Unija i države članice tijekom planiranja operacija odgovora na humanitarne krize izvan Unije u okviru otpornosti na katastrofe. |
2. Komisija i države članice utvrđuju i promiču sinergije između pomoći civilne zaštite i humanitarne pomoći koju pružaju Unija i države članice tijekom planiranja operacija odgovora na humanitarne krize izvan Unije u okviru otpornosti na katastrofe, uz savjetovanje s humanitarnim akterima, uključujući lokalne aktere i lokalna tijela kada je to moguće. |
|
|
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. – točka 9.a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 16. – stavak 2.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(9a) U članku 16. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: |
2. Intervencije na temelju ovog članka mogu se provesti ili kao autonomna intervencija pružanja pomoći ili kao doprinos intervenciji koju vodi neka međunarodna organizacija. Koordinacija Unije u potpunosti je integrirana u cjelokupni sustav koordinacije koji osigurava Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) te se njome poštuje njegova vodeća uloga. U slučaju katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem ili složenih hitnih situacija Komisija osigurava usklađenost s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći i poštovanje humanitarnih načela. |
2. Intervencije na temelju ovog članka mogu se provesti ili kao autonomna intervencija pružanja pomoći ili kao doprinos intervenciji koju vodi neka međunarodna organizacija. Koordinacija Unije u potpunosti je integrirana u cjelokupni sustav koordinacije koji osigurava Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) te se njome poštuje njegova vodeća uloga. U slučaju katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem ili složenih hitnih situacija Komisija se, kada je to moguće prije intervencije savjetuje s humanitarnim akterima, uključujući lokalne aktere, i osigurava usklađenost s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći (*) i poštovanje humanitarnih načela. |
Europski parlament 2019-2024 |
Odbor za proračune
2020/0097(COD)
1.9.2020
MIŠLJENJE
Odbora za proračune
upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu
(COM(2020)0220 – C9-0160/2020 – 2020/0097(COD))
Izvjestitelj za mišljenje: Niclas Herbst
KRATKO OBRAZLOŽENJE
Izvjestitelj pozdravlja prijedlog ciljane revizije postojećeg zakonodavstva o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (UCPM) u cilju osiguravanja bolje pripravnosti Unije i država članica za buduće krize. Izvjestitelj podsjeća da je UCPM jedan od najopipljivijih izraza solidarnosti EU-a kao njezine temeljne vrijednosti. Međutim, trenutačna kriza uzrokovana bolešću COVID-19 jasno je razotkrila ograničenja trenutačnog ustroja pri čemu u okvira Mehanizma nije moguće u potpunosti odgovoriti na većinu zahtjeva za pomoć koje su uputile države članice, države sudionice i treće zemlje. Izvjestitelj je stoga uvjeren da se na razini Unije trebamo bolje pripremiti za rizike prekogranične prirode i katastrofe velikih razmjera koje bi mogle istodobno utjecati na nekoliko država članica, uz visoki učinak i značajnu mogućnost poremećaja.
Izvjestitelj stoga čvrsto vjeruje da je potrebna ambiciozna financijska omotnica koja bi odgovarala razini ambicioznosti nedavno izmijenjenog UCMP-a, a posebno uspostavi sustava „rescEU”, namjenske rezerve kapaciteta za odgovor uz upravljanje i nadzor na razini Unije. Pozdravlja prijedlog Komisije da se za razdoblje 2021. – 2027. iz novog instrumenta EU-a za oporavak povuče 1 268 282 000 EUR iz naslova 5. „Otpornost, sigurnost i obrana” i 2 187 620 000 EUR (u tekućim cijenama) kako bi se ta sredstva mobilizirala kao vanjski namjenski prihod putem osnaživanja predviđenog novom Odlukom o vlastitim sredstvima. Prijedlog uključuje i zapošljavanje 134 dodatna člana osoblja, od čega njih 30 u okviru ove Odluke.
Izvjestitelj smatra da su predložena omotnica, kojom bi se gotovo utrostručio prvotni prijedlog iz svibnja 2018., te razine zapošljavanja osoblja razmjerne svrsi i opsegu te ciljane revizije. Pretpostavlja da je, s obzirom na neuspjeh postojećeg Mehanizma u odgovoru na potrebe država članica u pogledu pomoći te dodatnih sredstava mobiliziranih za stvaranje zaliha medicinske opreme i repatrijacijske letove tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19, čak i Vijeću postalo jasno da smanjenje financiranja u okviru UCPM-a u sljedećem VFO-u nije realističan scenarij. Potrebno je napomenuti da će i optimalno udruživanje resursa i stvaranje ekonomija razmjera pametnim ulaganjima na razini Unije dovesti do značajnih ušteda za nacionalne proračune država članica.
Izvjestitelj pozdravlja nekoliko prijedloga o pojednostavljenju i povećanju fleksibilnosti proračuna, kao što je dodavanje neizravnog načina upravljanja i automatskog prijenosa neiskorištenih odobrenih sredstava za djelovanja u području odgovora u godinu N+1. Međutim, ne slaže se s brisanjem raspodjele rashoda po stupovima iz Priloga I. jer je ona važna kako bi suzakonodavci pratili relativnu raspodjelu rashoda u području prevencije, pripravnosti i odgovora. Dovoljna fleksibilnost zajamčena je mogućnošću izmjene Priloga putem delegiranog akta.
Izvjestitelj pozdravlja mogućnost da se ERCC i države članice koriste svemirskom infrastrukturom Unije kao što su Copernicus, Galileo, informiranost o stanju u svemiru i GOVSATCOM, koji pružaju važne alate na razini Unije za odgovor na unutarnje i vanjske hitne situacije. Trebalo bi u potpunosti iskoristiti sinergije među različitim alatima, a države članice trebalo bi aktivno poticati da se koriste tom uslugom.
Izvjestitelj želi istaknuti važnost osiguravanja primjerene geografske pokrivenosti pri razmještanju kapaciteta unaprijed u logističke centre unutar Unije kako bi države članice mogle jednako učinkovito i brzo ostvariti koristi od upotrebe tih sredstava.
Izvjestitelj ističe važnost provjere kvalitete medicinskih potrepština i opreme koji se nabavljaju u okviru Mehanizma. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 jasno je pokazala potrebu za time, posebno u slučaju nabave od proizvođača izvan Unije.
Izvjestitelj naglašava i potrebu za primjerenom zaštitom financijskih interesa Unije, posebno s obzirom na predviđenu primjenu neizravnog načina upravljanja. Želi naglasiti važnost uloge koju Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) treba imati u tom pogledu.
Naposljetku, izvjestitelj pozdravlja poboljšane odredbe o vidljivosti pomoći EU-a u okviru članka 20.a UCPM-a i želi istaknuti potrebu za proaktivnim priopćenjima za javnost država članica o aktivnostima koje se financiraju u okviru Mehanizma Unije.
AMANDMANI
Odbor za proračune poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:
Amandman 1
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(2) Mehanizmom Unije promiče se solidarnost među državama članicama u skladu s člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji uz istodobno uvažavanje primarne odgovornosti država članica za prevenciju, pripravnost i odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. |
(2) Mehanizmom Unije, koji uključuje i rescEU, promiče se solidarnost među državama članicama u skladu s člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji jačanjem postojećih kapaciteta država članica te osiguravanjem djelotvorne pripravnosti i odgovora u slučajevima kada su kapaciteti država članica nedovoljni, uz istodobno uvažavanje primarne odgovornosti država članica za prevenciju, pripravnost i odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. |
Amandman 2
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(3) Nezabilježena pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da je učinkovitost Unije u upravljanju krizom ograničena područjem primjene njezina okvira upravljanja, ali i stupnjem pripravnosti Unije u slučaju katastrofa koje pogađaju većinu država članica. |
(3) Nezabilježena pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da je učinkovitost Unije u upravljanju krizom ograničena područjem primjene njezina okvira upravljanja, ali i stupnjem pripravnosti Unije u slučaju katastrofa koje pogađaju većinu država članica. Nadalje, jasno je da Unija i države članice nisu dovoljno pripremljene za ekstremnije i složenije katastrofe s dalekosežnim i dugoročnim globalnim posljedicama, kao što je pandemija velikih razmjera. Stoga je ključno da djelovanja država članica u području civilne zaštite budu bolje koordinirana i da se sustav rescEU ojača. |
Amandman 3
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(3a) S obzirom na iskustvo u pogledu izbijanja bolesti COVID-19 i uzimajući u obzir potrebu za poboljšanjem sposobnosti odgovora Unije u području zdravlja i civilne zaštite, rescEU bi trebalo znatno ojačati kako bi se poboljšalo njegovo djelovanje u svakom od triju stupova Mehanizma Unije: prevenciji, pripravnosti i odgovoru. |
Amandman 4
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(5) U svrhu bolje pripreme za suočavanje s takvim događajima u budućnosti, potrebno je hitno poduzeti mjere za jačanje mehanizma Unije. |
(5) U svrhu bolje pripreme za suočavanje s takvim događajima u budućnosti, potrebno je hitno poduzeti mjere za jačanje mehanizma Unije. Jačanjem Mehanizma Unije trebalo bi se dopuniti politike i fondove Unije, ali to ne bi smjelo biti zamjena za uključivanje načela otpornosti na katastrofe u te politike i fondove. |
Amandman 5
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(6) Kako bi se poboljšalo planiranje prevencije i pripravnosti, Unija bi se i dalje trebala zalagati za ulaganja u sprečavanje katastrofa u svim sektorima te za sveobuhvatne pristupe upravljanju rizicima kojima se podupiru prevencija i pripravnost, uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti, pristup temeljen na ekosustavu i vjerojatne učinke klimatskih promjena, u bliskoj suradnji s relevantnim znanstvenim zajednicama i ključnim gospodarskim subjektima. U tu svrhu međusektorski pristupi i pristupi koji uključuju više opasnosti trebaju se staviti u prvi plan i temeljiti se na ciljevima otpornosti na razini Unije koji će biti obuhvaćeni osnovnom definicijom kapaciteta i pripravnosti. Komisija treba surađivati s državama članicama pri definiranju ciljeva otpornosti na razini Unije. |
(6) Kako bi se poboljšalo planiranje prevencije i pripravnosti, Unija bi trebala pojačati ulaganja u sprečavanje katastrofa u svim sektorima te za sveobuhvatne pristupe upravljanju rizicima kojima se podupiru prevencija i pripravnost, uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti, pristup temeljen na ekosustavu i vjerojatne učinke klimatskih promjena, u bliskoj suradnji s relevantnim znanstvenim zajednicama, ključnim gospodarskim subjektima te regionalnim i lokalnim tijelima koja su ključni akteri u ciklusu upravljanja katastrofama, kao i s trećim sektorom i volonterskim organizacijama koje djeluju u ovom području. U tu svrhu međusektorski pristupi i pristupi koji uključuju više opasnosti trebaju se staviti u prvi plan i temeljiti se na ciljevima otpornosti na razini Unije koji će biti obuhvaćeni osnovnom definicijom kapaciteta i pripravnosti. Komisija treba surađivati s državama članicama i Europskim parlamentom pri definiranju ciljeva otpornosti na razini Unije te uzeti u obzir sve operativne planove za odgovor na hitne situacije koji već postoje na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. |
Amandman 6
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(6a) Kako bi se osigurala učinkovitost sprečavanja katastrofa, testovi otpornosti na stres i postupak certificiranja kapaciteta za odgovor trebali bi se smatrati ključnim elementima. Potrebne su redovite procjene rizika na regionalnoj i lokalnoj razini kako bi nacionalna tijela prema potrebi mogla poduzeti mjere za jačanje otpornosti, među ostalim korištenjem postojećih fondova Unije. Takve procjene rizika trebale bi biti usmjerene na obilježja koja su specifična za svaku regiju, kao što su seizmička aktivnost, česte poplave ili šumski požari. Te bi procjene trebale uključivati i razinu prekogranične suradnje kako bi Mehanizam Unije raspolagao detaljnim informacijama o lokalno dostupnim kapacitetima, kako bi intervencija mogla biti bolje usmjerena. |
Amandman 7
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(6b) Prilikom definiranja ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe u cilju podupiranja mjera prevencije i pripreme treba predvidjeti preciznu procjenu i razmatranje dugoročnih socijalnih posljedica u prvoj fazi nakon krizne situacije kojima se bave tijela nadležna za civilnu zaštitu, uz poseban naglasak na najranjivijim osobama. |
Amandman 8
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 9.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(9) Mehanizam Unije trebao bi se koristiti svemirskom infrastrukturom Unije kao što su Europski program za promatranje Zemlje (Copernicus), Galileo, informiranost o stanju u svemiru i GOVSATCOM, koji pružaju važne alate na razini Unije za odgovor na unutarnje i vanjske hitne situacije. Sustavi upravljanja u hitnim situacijama programa Copernicus pružaju potporu ERCC-u u različitim fazama hitnih situacija, od ranog upozoravanja i prevencije do katastrofe i oporavka. GOVSATCOM mora pružati mogućnost sigurne satelitske komunikacije koja je posebno prilagođena potrebama vladinih korisnika u upravljanju hitnim situacijama. Galileo je prva globalna infrastruktura za satelitsku navigaciju i pozicioniranje infrastrukture posebno projektirane u civilne svrhe u Europi i svijetu, koja se može koristiti i u drugim područjima kao što je upravljanje u hitnim situacijama, uključujući aktivnosti ranog upozoravanja. Relevantne usluge infrastrukture Galileo uključivat će uslugu u hitnim situacijama, koja emitiranjem signala upozorava na prirodne katastrofe ili druge hitne situacije u određenim područjima. Države članice trebale bi biti u mogućnosti koristiti se tom uslugom. Ako se odluče njome koristiti, za validaciju sustava trebale bi utvrditi nacionalna tijela nadležna za uporabu te hitne službe i priopćiti ih Komisiji. |
(9) Mehanizam Unije trebao bi se koristiti svemirskom infrastrukturom Unije kao što su Europski program za promatranje Zemlje (Copernicus), Galileo, informiranost o stanju u svemiru i GOVSATCOM, koji pružaju važne alate na razini Unije za odgovor na unutarnje i vanjske hitne situacije. Sustavi upravljanja u hitnim situacijama programa Copernicus pružaju potporu ERCC-u u različitim fazama hitnih situacija, od ranog upozoravanja i prevencije do katastrofe i oporavka. GOVSATCOM mora pružati mogućnost sigurne satelitske komunikacije koja je posebno prilagođena potrebama vladinih korisnika u upravljanju hitnim situacijama. Galileo je prva globalna infrastruktura za satelitsku navigaciju i pozicioniranje infrastrukture posebno projektirane u civilne svrhe u Europi i svijetu, koja se može koristiti i u drugim područjima kao što je upravljanje u hitnim situacijama, uključujući aktivnosti ranog upozoravanja. Relevantne usluge infrastrukture Galileo uključivat će uslugu u hitnim situacijama, koja emitiranjem signala upozorava na prirodne katastrofe ili druge hitne situacije u određenim područjima. S obzirom na njezin potencijal za spašavanje života i olakšavanje koordinacije hitnih mjera, države članice trebalo bi poticati da se koriste tom uslugom. Ako se odluče njome koristiti, za validaciju sustava trebale bi utvrditi nacionalna tijela nadležna za uporabu te hitne službe i priopćiti ih Komisiji. |
Amandman 9
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 9.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(9a) Mehanizam Unije i rescEU potrebno je razviti kako bi se učinkovito odgovorilo na brojne hitne situacije, veliki broj kojih je uzrokovan klimatskim promjenama. Posljednjih se godina povećala učestalost i intenzitet prirodnih katastrofa unutar i izvan Unije, među ostalim i u područjima u kojima se ranije nisu događale. Stoga je od ključne važnosti da Mehanizam Unije sadrži dostatne kapacitete za odgovor na sve veći broj prirodnih katastrofa poput šumskih požara i poplava. |
Amandman 10
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 10.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(10) Kako bi imala operativne kapacitete za brz odgovor na hitne situacije velikih razmjera ili na događaj male vjerojatnosti i velikog utjecaja kao što je pandemija bolesti COVID-19, Unija bi trebala imati mogućnost kupovati, unajmljivati, zakupljivati ili ugovarati kapacitete sustava rescEU kako bi mogla pomoći državama članicama koje se ne mogu nositi s hitnim situacijama velikih razmjera, u skladu s pomoćnom nadležnošću u području civilne zaštite i s posebnim naglaskom na ranjive osobe. Ti bi kapaciteti trebali biti unaprijed razmješteni u logističke centre u Uniji ili, iz strateških razloga, kroz pouzdane mreže centara kao što su UN-ovi depoi za humanitarni odgovor. |
(10) Kako bi imala operativne kapacitete za brz odgovor na hitne situacije velikih razmjera ili na događaj male vjerojatnosti i velikog utjecaja kao što je pandemija bolesti COVID-19, Unija bi trebala imati mogućnost kupovati, unajmljivati, zakupljivati ili ugovarati kapacitete sustava rescEU kako bi mogla pomoći državama članicama koje se ne mogu nositi s hitnim situacijama velikih razmjera, u skladu s pomoćnom nadležnošću u području civilne zaštite i s posebnim naglaskom na ranjive osobe. Ti bi kapaciteti trebali biti unaprijed razmješteni u logističke centre u Uniji ili, iz strateških i odgovarajuće obrazloženih razloga, kroz pouzdane mreže centara kao što su UN-ovi depoi za humanitarni odgovor. rescEU bi trebao povećati sinergije među nacionalnim logističkim centrima kako bi se pospješio djelotvoran operativni odgovor, ojačali regionalni kapaciteti i pridonijelo dugoročnom cilju jamčenja maksimalne fleksibilnosti i sposobnosti reagiranja na različite vrste katastrofa, i nakon aktualne pandemije. Na temelju bliske suradnje s državama članicama, Mehanizam Unije trebao bi se iskoristiti za prikupljanje informacija o nacionalnim kapacitetima dostupnima u državama članicama u kojima se nalaze centri te za procjenu pripremljenosti nacionalnih kriznih sustava i tijela civilne zaštite kako bi se na temelju prikupljenih podataka mogle izdati konkretne preporuke za poboljšanja po pojedinim državama članicama. |
Amandman 11
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 10.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(10a) S obzirom na opće prihvaćenu vrijednost solidarnosti, Unija ima središnju ulogu u ubrzavanju napretka prema postizanju cilja pravednog i univerzalnog pružanja kvalitetnih zdravstvenih usluga kao temelja politika Unije u području civilne zaštite. |
Amandman 12
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 16.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(16) S obzirom na to da raspoređivanje kapaciteta sustava rescEU za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije stvara značajnu dodanu vrijednost Unije jer osigurava učinkovit i brz odgovor ljudima u hitnim situacijama, potrebno je uvesti dodatne obveze u pogledu vidljivosti kako bi se istaknula uloga Unije. |
(16) S obzirom na to da raspoređivanje kapaciteta sustava rescEU za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije stvara značajnu dodanu vrijednost Unije jer osigurava učinkovit i brz odgovor ljudima u hitnim situacijama, potrebno je uvesti dodatne obveze u pogledu vidljivosti kako bi se građanima Unije i medijima pružile informacije te kako bi se istaknula uloga Unije. Nacionalna tijela trebala bi od Komisije dobiti komunikacijske smjernice za svaku pojedinu intervenciju kako bi se osiguralo da je javnost adekvatno informirana o ulozi Unije. |
Amandman 13
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 17.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(17) Kako bi se povećala fleksibilnost i postiglo optimalno izvršenje proračuna, kao metodu izvršenja proračuna treba uključiti neizravno upravljanje. |
(17) Kako bi se povećala fleksibilnost i postiglo optimalno izvršenje proračuna, ovom bi se odlukom trebala predvidjeti primjena neizravnog upravljanja kao metoda izvršenja proračuna samo ako je to opravdano prirodom i sadržajem dotičnog djelovanja. |
Obrazloženje
Izravno upravljanje Komisije, uključujući delegacije Unije, trebalo bi imati prednost kad god je to moguće. Neizravnim upravljanjem trebalo bi se koristiti samo kada se može jasno utvrditi da je to učinkovitiji i djelotvorniji način izvršenja proračuna za dotičnu vrstu djelovanja.
Amandman 14
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 17.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17a) U skladu s člankom 155. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća1a („Financijska uredba”) subjekti navedeni u članku 62. stavku 1. točki (c) te Uredbe i članku 25. stavku 2. ove Odluke trebali bi svake godine ispunjavati svoje obveze izvješćivanja. Zahtjevi u pogledu izvješćivanja za te subjekte utvrđeni su u sporazumu o provjeri iz članka 130. stavka 3. Financijske uredbe. |
|
____________________ |
|
1a Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.). |
Obrazloženje
Budući da je neizravno upravljanje novi način izvršenja proračuna u okviru UCPM-a, važno je podsjetiti na obveze izvješćivanja subjekata koji djeluju u okviru neizravnog upravljanja u skladu s člankom 155. Financijske uredbe.
Amandman 15
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 18.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(18) Kako bi se promicala predvidljivost i dugoročna učinkovitost, prilikom provedbe Odluke br. 1313/2013/EU Komisija bi trebala donijeti godišnje ili višegodišnje programe rada s navedenim planiranim dodjelama sredstava. To bi trebalo pomoći Uniji da s više fleksibilnosti izvrši proračun i na taj način poboljša mjere sprečavanja i pripravnosti. |
(18) Kako bi se promicala predvidljivost i dugoročna učinkovitost, prilikom provedbe Odluke br. 1313/2013/EU Komisija bi, uz savjetovanje s relevantnim dionicima i institucijama, trebala donijeti godišnje ili višegodišnje programe rada s navedenim planiranim dodjelama sredstava. To bi trebalo pomoći Uniji da s više fleksibilnosti izvrši proračun i na taj način poboljša mjere sprečavanja i pripravnosti. |
Amandman 16
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 18.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(18a) Uspostava dodatnih strateških rezervi Unije i zaliha proizvoda relevantnih za krizu u okviru programa EU4Health i upravljanje njima trebali bi biti komplementarni s rezervama za reakciju sustava rescEU. |
Amandman 17
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 22.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(22a) Mehanizam Unije trebao bi također omogućiti dodatne, dobrovoljne doprinose država članica. |
Amandman 18
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 23.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(23) Iako su mjere prevencije i pripravnosti ključne za jačanje otpornosti Unije u slučaju prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, pojava, vrijeme i razmjer katastrofa po svojoj su prirodi nepredvidljivi. Kao što je vidljivo iz nedavne krize uzrokovane bolešću COVID-19, financijska sredstva koja su zatražena kako bi se osigurao odgovarajući odgovor mogu se znatno razlikovati ovisno o godini i trebala bi se odmah staviti na raspolaganje. Pomiriti načelo predvidljivosti s potrebom da se brzo reagira na nove potrebe stoga znači prilagoditi financijsko izvršenje programa. Stoga je primjereno, uz članak 12. stavak 4. Financijske uredbe, odobriti prijenos neiskorištenih odobrenih sredstava, ograničenih na sljedeću godinu i isključivo namijenjenih za djelovanja u području odgovora. |
(23) Iako su mjere prevencije i pripravnosti ključne za jačanje otpornosti Unije u slučaju prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, pojava, vrijeme i razmjer katastrofa po svojoj su prirodi nepredvidljivi. Kao što je vidljivo iz nedavne krize uzrokovane bolešću COVID-19, financijska sredstva koja su zatražena kako bi se osigurao odgovarajući odgovor mogu se znatno razlikovati ovisno o godini i trebala bi se odmah staviti na raspolaganje. Pomiriti načelo predvidljivosti s potrebom da se brzo reagira na nove potrebe stoga znači prilagoditi financijsko izvršenje programa. Stoga je primjereno, uz članak 12. stavak 4. Financijske uredbe, odobriti prijenos neiskorištenih odobrenih sredstava, ograničenih na sljedeću godinu i namijenjenih za djelovanja u području sprečavanja, pripravnosti i odgovora. |
Amandman 19
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 25.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(25) Prilog I. Odluci br. 1313/2013/EU ne pruža dovoljno fleksibilnosti Uniji da pravilno prilagodi ulaganja u prevenciju, pripravnost i odgovor i stoga se briše. Potrebno je unaprijed odrediti razine ulaganja koje će se dodijeliti različitim fazama ciklusa upravljanja rizikom od katastrofa. Taj manjak fleksibilnosti onemogućuje Uniji da reagira na nepredvidivu prirodu katastrofa. |
Briše se. |
Obrazloženje
Suzakonodavci bi trebali pratiti relativnu raspodjelu financiranja po stupovima (prevencija, pripravnost i odgovor). Dovoljna fleksibilnost zajamčena je mogućnošću izmjene Priloga putem delegiranog akta.
Amandman 20
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 1.a (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 4. – stavak 1. − točka 4.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(1a) u članku 4. umeće se sljedeća točka: |
|
4a. „ciljevi Unije u pogledu otpornosti na katastrofe” znači ciljevi kojima se uspostavljaju mjere prevencije i pripravnosti kako bi se osigurao kapacitet Unije i njezinih država članica za odgovor na katastrofe, istodobno osiguravajući pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta u situaciji u kojoj katastrofa ili kriza može imati negativne prekogranične učinke; |
Amandman 21
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 2. − podtočka c
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 6. – stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
5. Komisija utvrđuje ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe kako bi poduprla mjere za prevenciju i pripravnost. Ciljevi otpornosti na katastrofe jamče zajedničku osnovu za održavanje kritičnih društvenih funkcija u slučaju kaskadnih učinaka katastrofe velikog utjecaja i za osiguravanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Ciljevi se temelje na scenarijima usmjerenima na budućnost, uključujući utjecaje klimatskih promjena na rizik od katastrofa, podatke o prošlim događajima i međusektorsku analizu učinka, s posebnim naglaskom na ranjive osobe. |
5. Komisija utvrđuje ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe kako bi poduprla mjere za prevenciju i pripravnost. Ciljevi otpornosti na katastrofe jamče zajedničku osnovu za održavanje kritičnih društvenih funkcija u slučaju kaskadnih učinaka katastrofe velikog utjecaja i za osiguravanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Ti ciljevi se temelje na scenarijima usmjerenima na budućnost, uključujući utjecaje klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti na rizik od katastrofa, podatke o prošlim događajima i međusektorsku analizu učinka i analizu dugoročnog društvenog učinka na zahvaćenim područjima, s posebnim naglaskom na ranjive osobe. Pri izradi ciljeva otpornosti na katastrofe Komisija se posebno usredotočuje na katastrofe koje se u regijama država članica ponavljaju te predlaže da nacionalna tijela poduzmu konkretne mjere, uključujući one koje će se provesti sredstvima EU-a, kako bi se ojačala otpornost na krize. |
Amandman 22
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 3.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 7. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Zadaća ERCC-a je ponajprije da u stvarnom vremenu koordinira, nadzire i podupire odgovor na hitne situacije na razini Unije. ERCC djeluje u bliskoj suradnji s nacionalnim kriznim sustavima, tijelima civilne zaštite i nadležnim tijelima Unije. |
Zadaća ERCC-a je ponajprije da u stvarnom vremenu koordinira, nadzire i podupire odgovor na hitne situacije na razini Unije. ERCC djeluje u bliskoj suradnji s nacionalnim kriznim sustavima, tijelima civilne zaštite, skupinama dobrovoljaca na razini zajednice i nadležnim tijelima Unije. |
Amandman 23
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 4. − podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 8. – točka c. − alineja 3.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
- pružanja pružanje pomoći u vidu tehničke obuke lokalnim zajednicama radi jačanja njihovih kapaciteta kada je riječ o njihovoj prvoj autonomnoj reakciji na krizu; |
Amandman 24
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 8. − podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Komisija provedbenim aktima donesenima u skladu s ispitnim postupkom iz članka 33. stavka 2. utvrđuje kapacitete od kojih se sastoji sustav rescEU, na temelju ciljeva otpornosti iz članka 6. stavka 5., izrade scenarija iz članka 10. stavka 1., uzimajući u obzir utvrđene i nove rizike te sveukupne kapacitete i nedostatke na razini Unije, posebno u područjima gašenja šumskih požara iz zraka, kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih incidenata te hitne medicinske pomoći. |
2. Komisija provedbenim aktima donesenima u skladu s ispitnim postupkom iz članka 33. stavka 2. utvrđuje kapacitete od kojih se sastoji sustav rescEU, na temelju ciljeva otpornosti iz članka 6. stavka 5., izrade scenarija iz članka 10. stavka 1., uzimajući u obzir utvrđene i nove rizike te sveukupne kapacitete i nedostatke na razini Unije, posebno u područjima gašenja šumskih požara iz zraka, seizmičkih, kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih incidenata te hitne medicinske pomoći. Komisija redovito ažurira informacije o broju i klasifikaciji kapaciteta sustava rescEU i te informacije izravno stavlja na raspolaganje drugim institucijama Unije. |
Amandman 25
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 8. − podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 2. − podstavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
U pogledu kapaciteta za rješavanje hitnih zdravstvenih situacija, kao što su strateško stvaranje zaliha i hitni medicinski timovi, Komisija osigurava koordinaciju i ostvarenje sinergija s drugim relevantnim programima Unije, posebno s programom EU4Health, s ciljem pružanja dosljednog odgovora i izbjegavanja udvostručavanja aktivnosti, čime bi se mogle ostvariti financijske uštede. |
Amandman 26
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 8. − podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 3. − podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Komisija ili države članice kupuju, unajmljuju, zakupljuju kapacitete sustava rescEU i/ili ih na drugi način ugovaraju. Komisija može kupovati, unajmljivati, zakupljivati ili na drugi način ugovarati kapacitete sustava rescEU za skladištenje i distribuciju zaliha ili pružati usluge državama članicama putem postupaka nabave u skladu s financijskim pravilima Unije. Kada države članice kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore kapacitete sustava rescEU, Komisija može dodijeliti izravne potpore državama članicama bez poziva na podnošenje prijedloga. |
Komisija ili države članice kupuju, unajmljuju, zakupljuju kapacitete sustava rescEU i/ili ih na drugi način ugovaraju. Komisija može kupovati, unajmljivati, zakupljivati ili na drugi način ugovarati kapacitete sustava rescEU za skladištenje i distribuciju visokokvalitetnih zaliha ili pružati usluge državama članicama putem postupaka nabave u skladu s financijskim pravilima Unije. Kada države članice kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore kapacitete sustava rescEU, Komisija može dodijeliti izravne potpore državama članicama bez poziva na podnošenje prijedloga. |
Obrazloženje
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 jasno je pokazala važnost provjere kvalitete svih medicinskih potrepština i opreme, posebno kada se nabavljaju izvan Unije.
Amandman 27
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 8. − podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 3. − podstavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Domaćini kapaciteta sustava rescEU su države članice koje kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore te kapacitete. Kako bi se povećala otpornost Unije, kapaciteti sustava rescEU koje Komisija kupuje, unajmljuje, zakupljuje ili na drugi način ugovara trebaju biti unaprijed strateški razmješteni unutar Unije. U savjetovanju s državama članicama, kapaciteti sustava rescEU koje Komisija kupuje, unajmljuje, zakupljuje ili na drugi način ugovara mogli bi se nalaziti i u trećim zemljama u pouzdanim mrežama kojima upravljaju relevantne međunarodne organizacije.”; |
Domaćini kapaciteta sustava rescEU su države članice koje kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore te kapacitete. Kako bi se povećala otpornost Unije, kapaciteti sustava rescEU koje Komisija kupuje, unajmljuje, zakupljuje ili na drugi način ugovara trebaju biti unaprijed strateški razmješteni unutar Unije. U savjetovanju s državama članicama i Europskim parlamentom, kapaciteti sustava rescEU koje Komisija kupuje, unajmljuje, zakupljuje ili na drugi način ugovara mogli bi se nalaziti i u trećim zemljama u pouzdanim mrežama kojima upravljaju relevantne međunarodne organizacije. |
Amandman 28
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 8. − podtočka b
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 12. – stavak 10. − podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
„kapaciteti sustava rescEU mogu se rasporediti izvan Unije u skladu sa stavcima od 6. do 9. ovog članka.”; |
„kapaciteti sustava rescEU mogu se rasporediti izvan Unije u skladu sa stavcima od 6. do 9. ovog članka.”; Komisija uvodi posebne odredbe kako bi se zajamčila odgovornost i pravilna upotreba kapaciteta sustava rescEU u trećim zemljama, uključujući osiguravanje pristupa za službenike EU-a koji provode nadzor. Vidljivost Mehanizma Unije u trećim zemljama osigurava se u skladu s člankom 20.a stavcima 1. i 2. ove Odluke. |
Amandman 29
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 12. − podtočka d
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavci 5. i 6.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(d) stavci 5. i 6. brišu se. |
(d) stavci 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim: |
|
5. Komisija preispituje raspodjelu navedenu u Prilogu I. s obzirom na ishod evaluacije iz članka 34. stavka 3. Prema potrebi i s obzirom na neočekivane događaje koji utječu na izvršenje proračuna ili s obzirom na uspostavu kapaciteta sustava rescEU, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 30. radi izmjene Priloga I. kako bi se svaki pojedini iznos u Prilogu I. prilagodio za više od 10 postotnih bodova. Nadalje, Komisiju se potiče da za svaki prijedlog izmjene Priloga I. organizira procjene učinka te savjetovanja s relevantnim dionicima. |
|
6. Ako, u slučaju nužnog preispitivanja proračunskih sredstava koja su na raspolaganju za aktivnosti u području odgovora, to zahtijeva krajnja hitnost, Komisija je u skladu s člankom 30. ovlaštena donositi delegirane akte radi izmjene Priloga I. i prilagodbe svakog pojedinog iznosa u Prilogu I. za više od 10 postotnih bodova, unutar raspoloživih proračunskih sredstava i u skladu s postupkom predviđenim u članku 31. |
Amandman 30
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 12. − podtočka da (nova)
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19. – stavak 6.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(da) U članku 19. dodaje se sljedeći stavak 6.a: |
|
(6a) Europski parlament i Vijeće odobravaju dostupna godišnja odobrena sredstva ne dovodeći u pitanje odredbe Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. …/... kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. - 2027. i Međuinstitucionalnog sporazuma od ... 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju. |
Amandman 31
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 13.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 19.a – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Mjere iz članka 2. Uredbe [o europskom instrumentu za oporavak] provode se u skladu s ovom Odlukom putem iznosa navedenih u točki iv. članka 3. stavka 2. točke (a) te uredbe, podložno odredbama njezina članka 4. stavaka 4. i 8. |
Mjere iz članka 2. Uredbe [o europskom instrumentu za oporavak] provode se u skladu s ovom Odlukom u iznosu od 2 187 620 000 EUR u tekućim cijenama kako je navedeno u točki iv. članka 3. stavka 2. točke (a) te uredbe, podložno odredbama njezina članka 4. stavaka 4. i 8. |
Obrazloženje
Radi jasnoće i transparentnosti poželjno je u pravnoj osnovi UCPM-a navesti točan iznos koji se treba osigurati za UCPM u okviru instrumenta za oporavak.
Amandman 32
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 14.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 20.a – stavak 1. − podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Za svaku pomoć ili financiranje koji su predviđeni ovom Odlukom osigurava se odgovarajuća vidljivost. Države članice posebno osiguravaju da priopćenja za javnost o aktivnostima koje se financiraju u okviru Mehanizma Unije: |
Za svaku pomoć ili financiranje koji su predviđeni ovom Odlukom osigurava se odgovarajuća vidljivost u skladu s posebnim smjernicama koje je Komisija izdala za konkretne intervencije. Države članice posebno osiguravaju da priopćenja za javnost o aktivnostima koje se financiraju u okviru Mehanizma Unije: |
Amandman 33
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 18.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 25. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Komisija provodi financijsku potporu Unije u skladu s Financijskom uredbom u okviru izravnog upravljanja ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe. |
2. Komisija provodi financijsku potporu Unije izravnim upravljanjem u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 ili neizravnim upravljanjem s tijelima iz članka 62. stavka 1. točke (c) te uredbe. Pri odabiru načina provedbe financijske potpore, prednost se daje izravnom upravljanju. Ako je to opravdano prirodom i sadržajem dotičnog djelovanja, Komisija može koristiti neizravno upravljanje. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 30. radi dopune ove Odluke utvrđivanjem djelovanja koja se provode u okviru Mehanizma Unije, a koja se mogu provoditi neizravnim upravljanjem. |
Obrazloženje
Izravno upravljanje Komisije, uključujući delegacije Unije, trebalo bi imati prednost kad god je to moguće. Neizravnim upravljanjem trebalo bi se koristiti samo kada se može jasno utvrditi da je to učinkovitiji i djelotvorniji način izvršenja proračuna za dotičnu vrstu djelovanja.
Amandman 34
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 18.
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 25. – stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
5. Osim članka 12. stavka 4. Financijske uredbe, odobrena sredstva za preuzete obveze i odobrena sredstva za plaćanje koja nisu iskorištena do kraja financijske godine za koju su unesena u godišnji proračun automatski se prenose te se mogu preuzeti i isplatiti do 31. prosinca sljedeće godine. Prenesena odobrena sredstva koriste se isključivo za djelovanja u području odgovora. U sljedećoj financijskoj godini najprije se moraju potrošiti prenesena odobrena sredstva.”; |
5. Osim članka 12. stavka 4. Financijske uredbe, odobrena sredstva za preuzete obveze i odobrena sredstva za plaćanje koja nisu iskorištena do kraja financijske godine za koju su unesena u godišnji proračun automatski se prenose te se mogu preuzeti i isplatiti do 31. prosinca sljedeće godine. Prenesena odobrena sredstva koriste se za djelovanja u području prevencije, pripravnosti i odgovora. U sljedećoj financijskoj godini najprije se moraju potrošiti prenesena odobrena sredstva.”; |
Amandman 35
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 20. − podtočka a
Odluka br. 1313/2013/EU
Članak 30. – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 5. i iz članka 21. stavka 3. drugog podstavka dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2027.”; |
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 5., članka 19. stavka 5. i 6., članka 21. stavka 3. drugog podstavka i članka 25. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2027. |
Amandman 36
Prijedlog odluke
Članak 1. – stavak 1. − točka 23.
Odluka br. 1313/2013/EU
Prilog I.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(23) Prilog I. briše se; |
Briše se. |
Obrazloženje
Suzakonodavci bi trebali pratiti relativnu raspodjelu financiranja po stupovima (prevencija, pripravnost i odgovor). Dovoljna fleksibilnost zajamčena je mogućnošću izmjene Priloga putem delegiranog akta.
POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Naslov |
Izmjena Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu |
|||
Referentni dokumenti |
COM(2020)0220 – C9-0160/2020 – 2020/0097(COD) |
|||
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ENVI 17.6.2020 |
|
|
|
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
BUDG 17.6.2020 |
|||
Izvjestitelj(ica) za mišljenje Datum imenovanja |
Niclas Herbst 19.6.2020 |
|||
Razmatranje u odboru |
13.7.2020 |
|
|
|
Datum usvajanja |
1.9.2020 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
38 1 1 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Rasmus Andresen, Clotilde Armand, Robert Biedroń, Anna Bonfrisco, Olivier Chastel, Lefteris Christoforou, David Cormand, Paolo De Castro, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Alexandra Geese, Valentino Grant, Elisabetta Gualmini, Francisco Guerreiro, Valérie Hayer, Eero Heinäluoma, Niclas Herbst, Monika Hohlmeier, Petros Kokkalis, Mislav Kolakušić, Moritz Körner, Joachim Kuhs, Zbigniew Kuźmiuk, Hélène Laporte, Pierre Larrouturou, Janusz Lewandowski, Margarida Marques, Siegfried Mureşan, Victor Negrescu, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Dimitrios Papadimoulis, Karlo Ressler, Bogdan Rzońca, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds, Nils Ušakovs, Johan Van Overtveldt, Rainer Wieland, Angelika Winzig |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Petros Kokkalis |
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
38 |
+ |
PPE |
Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Niclas Herbst, Monika Hohlmeier, Janusz Lewandowski, Siegfried Mureşan, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Karlo Ressler, Rainer Wieland, Angelika Winzig |
S&D |
Robert Biedroń, Paolo De Castro, Eider Gardiazabal Rubial, Elisabetta Gualmini, Eero Heinäluoma, Pierre Larrouturou, Margarida Marques, Victor Negrescu, Nils Ušakovs |
Klub zastupnika Renew |
Clotilde Armand, Olivier Chastel, Valérie Hayer, Moritz Körner, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds |
ID |
Anna Bonfrisco, Valentino Grant, Hélène Laporte |
Verts/ALE |
Rasmus Andresen, David Cormand, Alexandra Geese, Francisco Guerreiro |
ECR |
Zbigniew Kuźmiuk, Bogdan Rzońca, Johan Van Overtveldt |
GUE/NGL |
Petros Kokkalis, Dimitrios Papadimoulis |
1 |
- |
ID |
Joachim Kuhs |
1 |
0 |
NI |
Mislav Kolakušić |
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
Naslov |
Izmjena Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu |
|||
Referentni dokumenti |
COM(2020)0220 – C9-0160/2020 – 2020/0097(COD) |
|||
Datum podnošenja EP-u |
2.6.2020 |
|
|
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ENVI 17.6.2020 |
|
|
|
Odbori koji daju mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
AFET 17.6.2020 |
DEVE 17.6.2020 |
BUDG 17.6.2020 |
REGI 17.6.2020 |
Odbori koji nisu dali mišljenje Datum odluke |
AFET 7.7.2020 |
REGI 5.6.2020 |
|
|
Pridruženi odbori Datum objave na plenarnoj sjednici |
DEVE 23.7.2020 |
|
|
|
Izvjestitelji Datum imenovanja |
Nikos Androulakis 2.6.2020 |
|
|
|
Osporavanje pravne osnove Datum mišljenja odbora JURI |
JURI 2.9.2020 |
|
|
|
Razmatranje u odboru |
2.7.2020 |
2.9.2020 |
|
|
Datum usvajanja |
3.9.2020 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
72 6 1 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Nikos Androulakis, Bartosz Arłukowicz, Margrete Auken, Simona Baldassarre, Marek Paweł Balt, Traian Băsescu, Aurelia Beigneux, Monika Beňová, Sergio Berlato, Alexander Bernhuber, Malin Björk, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Pascal Canfin, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Nathalie Colin-Oesterlé, Miriam Dalli, Esther de Lange, Christian Doleschal, Marco Dreosto, Bas Eickhout, Eleonora Evi, Agnès Evren, Fredrick Federley, Pietro Fiocchi, Catherine Griset, Jytte Guteland, Teuvo Hakkarainen, Anja Hazekamp, Martin Hojsík, Pär Holmgren, Jan Huitema, Yannick Jadot, Adam Jarubas, Petros Kokkalis, Athanasios Konstantinou, Ewa Kopacz, Joanna Kopcińska, Ryszard Antoni Legutko, Peter Liese, Sylvia Limmer, Javi López, César Luena, Fulvio Martusciello, Liudas Mažylis, Joëlle Mélin, Tilly Metz, Silvia Modig, Dolors Montserrat, Alessandra Moretti, Dan-Ștefan Motreanu, Ville Niinistö, Ljudmila Novak, Grace O’Sullivan, Jutta Paulus, Stanislav Polčák, Jessica Polfjärd, Luisa Regimenti, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Sándor Rónai, Rob Rooken, Silvia Sardone, Christine Schneider, Günther Sidl, Linea Søgaard-Lidell, Nils Torvalds, Edina Tóth, Véronique Trillet-Lenoir, Petar Vitanov, Alexandr Vondra, Mick Wallace, Pernille Weiss, Michal Wiezik, Tiemo Wölken, Anna Zalewska |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Billy Kelleher, Susana Solís Pérez |
|||
Datum podnošenja |
7.9.2020 |
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
72 |
+ |
|
PPE |
|
|
S&D |
Nikos Androulakis, Marek Paweł Balt, Monika Beňová, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Miriam Dalli, Jytte Guteland, César Luena, Javi López, Alessandra Moretti, Sándor Rónai, Günther Sidl, Petar Vitanov, Tiemo Wölken |
|
Renew |
Pascal Canfin, Fredrick Federley, Martin Hojsík, Jan Huitema, Billy Kelleher, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Susana Solís Pérez, Linea Søgaard-Lidell, Nils Torvalds, Véronique Trillet-Lenoir |
|
ID |
Simona Baldassarre, Marco Dreosto, Luisa Regimenti, Silvia Sardone |
|
Verts/ALE |
Margrete Auken, Bas Eickhout, Pär Holmgren, Yannick Jadot, Tilly Metz, Ville Niinistö, Grace O'Sullivan, Jutta Paulus |
|
ECR |
Sergio Berlato, Pietro Fiocchi, Joanna Kopcińska, Ryszard Antoni Legutko, Alexandr Vondra, Anna Zalewska |
|
GUE/NGL |
Anja Hazekamp, Petros Kokkalis, Silvia Modig, Mick Wallace |
|
NI |
Eleonora Evi, Athanasios Konstantinou |
6 |
- |
ID |
Aurelia Beigneux, Catherine Griset, Teuvo Hakkarainen, Sylvia Limmer, Joëlle Mélin |
ECR |
Rob Rooken |
1 |
0 |
GUE/NGL |
Malin Björk |
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
- [1] RC-B9-0143/2020, o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica, https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/RC-9-2020-0143_HR.pdf
- [2] kao gore
- [3] D 307296
- [4] Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (COM(2020)0220 – C9 0160/2020 – 2020/0097(COD)).
- [5] Mišljenje 2/00, ECLI:EU:C:2001:664, točka 5.
- [6] Vidi predmet C-411/06 Komisija protiv Parlamenta i Vijeća, 8. rujna 2009., EU:C:2009:518, točka 45.
- [7] Vidi predmet 131/86, Ujedinjena Kraljevina protiv Vijeća, [1988] ECR 905, točka 29., i predmet C-91/05, Komisija protiv Vijeća [2008] ECR I-0000, točka 106.
- [8] Presuda u predmetu Komisija protiv Vijeća, C-269/97, ECLI:EU:C:2000:183, točka 44.
- [9] Presuda u predmetu Komisija protiv Vijeća, C-137/12, EU:C:2013:675, točka 53.; C-411/06 EU:C:2009:518, točka 46. i navedena sudska praksa; Parlament protiv Vijeća, C 490/10, EU:C:2012:525, točka 45.; Parlament protiv Vijeća, C 155/07, EU:C:2008:605, točka 34.
- [10] Predmet C-211/01, Komisija protiv Vijeća, ECLI:EU:C:2003:452, točka 40.; Predmet C-178/03, Komisija protiv Europskog parlamenta i Vijeća, ECLI:EU:C:2006:4, točke 43.-56.
- [11] Predmet C-300/89, Komisija protiv Vijeća („titanov dioksid”), ECLI:EU:C:1991:244, točke 17.-25.; Predmet C-268/94, Portugal protiv Vijeća, ECLI:EU:C:1996:461.
- [12] Na konačnom glasovanju bili su prisutni: Adrián Vázquez Lázara (predsjednik), Ibán García Del Blanco (potpredsjednik), Raffaele Stancanelli (potpredsjednik), Patrick Breyer, Geoffroy Didier, Angel Dzhambazki, Jean-Paul Garraud, Esteban González Pons, Mislav Kolakušić, Gilles Lebreton, Emmanuel Maurel, Karen Melchior, Emil Radev, Franco Roberti, Marcos Ros Sempere, Stéphane Séjourné, Axel Voss, Lara Wolters, Tiemo Wölken, Javier Zarzalejos.
- [13] Na konačnom glasovanju prisutni su bili: Tomas Tobé (predsjednik i izvjestitelj za mišljenje), Pierrette Herzberger-Fofana (prva potpredsjednica), Chrysoula Zacharopoulou (treća potpredsjednica), Erik Marquardt (četvrti potpredsjednik). Anna-Michelle Asimakopoulou, Hildegard Bentele, Dominique Bilde, Udo Bullmann, Catherine Chabaud, Antoni Comín i Oliveres, Ryszard Czarnecki, Gianna Gancia, Charles Goerens, Mónica Silvana González, György Hölvényi, Rasa Juknevičienė, Beata Kempa, Ádám Kósa, Pierfrancesco Majorino, Janina Ochojska, Jan-Christoph Oetjen, Michèle Rivasi, Marc Tarabella, Patrizia Toia, Miguel Urbán Crespo, Bernhard Zimniok.