Postupak : 2019/2157(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0154/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0154/2020

Rasprave :

PV 06/10/2020 - 7
CRE 06/10/2020 - 7

Glasovanja :

PV 07/10/2020 - 2
PV 08/10/2020 - 2

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0257

<Date>{11/09/2020}11.9.2020.</Date>
<NoDocSe>A9-0154/2020</NoDocSe>
PDF 329kWORD 110k

<TitreType>IZVJEŠĆE</TitreType>

<Titre>o europskoj strategiji za šume – daljnji koraci</Titre>

<DocRef>(2019/2157(INI))</DocRef>


<Commission>{AGRI}Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj</Commission>

Izvjestitelj: <Depute>Petri Sarvamaa</Depute>

Izvjestiteljica za mišljenje (*):
Jessica Polfjärd, Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o europskoj strategiji za šume – daljnji koraci

(2019/2157(INI))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640), Komunikaciju Komisije od 20. svibnja o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. (COM(2020)0380) te njezine rezolucije od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu[1] i od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka (COP15) Konvencije o biološkoj raznolikosti[2],

 uzimajući u obzir Deklaraciju iz New Yorka o šumama, koju je Unija ratificirala 23. lipnja 2014.,

 uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 7. prosinca 2018. pod naslovom „Napredak u provedbi strategije EU-a za šume – ‚Nova strategija za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama’” (COM(2018)0811),

 uzimajući u obzir njezinu Rezoluciju od 28. travnja 2015. o „Novoj strategiji EU-a za šume i sektor koji se temelji na šumama”[3],

 uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 23. srpnja 2019. pod nazivom „Pojačavanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma” (COM(2019)0352),

 uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 15. travnja 2019. o napretku u provedbi strategije EU-a za šume i o novom strateškom okviru za šume (08609/2019),

 uzimajući u obzir Uredbu br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i naknadne provedbene uredbe s ažuriranim popisom invazivnih vrsta, uključujući vrste drveća[4],

 uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 30. listopada 2019. o izvješću Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 7. prosinca 2018. pod naslovom „Napredak u provedbi strategije EU-a za šume – ‚Nova strategija za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama’”,

 uzimajući u obzir izvješće o globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava koje je objavila Međuvladina znanstvenopolitička platforma o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IBPES) od 31. svibnja 2019.,

 uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš naslovljeno „Europski okoliš ‒ stanje i izgledi 2020.: Znanje za prijelaz na održivu Europu”, objavljeno 4. prosinca 2019.,

 uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 10. i 11. travnja 2019. o provedbi strategije EU-a za šume,

 uzimajući u obzir reviziju na sredini razdoblja strategije za bioraznolikost do 2020.,

 uzimajući u obzir ažuriranu strategiju EU-a za biogospodarstvo,

 uzimajući u obzir klimatsku strategiju do 2050.,

 uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 29. studenog 2019. o ažuriranoj strategiji EU-a za biogospodarstvo[5],

 uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. studenoga 2018. naslovljenu „Čist planet za sve: europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo” (COM(2018)0773),

 uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 16. svibnja 2018. o preispitivanju strategije EU-a za šume sredinom provedbenog razdoblja[6],

 uzimajući u obzir strategiju Europa 2020., uključujući inicijative Unija inovacija i Resursno učinkovita Europa,

 uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

 uzimajući u mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A9-0154/2020),

 uzimajući u obzir odgovornosti koje države članice EU-a imaju na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCC) i Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije (UNCCD),

A. budući da će bez klimatskih koristi i drugih usluga ekosustava koje pružaju šume i sektor koji se temelji na šumama biti nemoguće ispoštovati interne i međunarodne obveze EU-a prema, primjerice, europskom zelenom planu, ciljevima održivog razvoja UN-a, Protokolu iz Kyota, Pariškom sporazumu i stvaranju društva s nultom stopom emisija;

B. budući da se u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije ne spominje zajednička politika EU-a za šume i da odgovornost za šume snose države članice; budući da, međutim, EU već određeno vrijeme svojim politikama i smjernicama, uključujući članak 4. UFEU-a u pogledu energetike, okoliša i poljoprivrede, doprinosi održivom gospodarenju šumama i odlukama država članica o šumama;

C. budući da su šume i cijeli vrijednosni lanac koji se temelji na šumama ključni za daljnji razvoj kružnog biogospodarstva jer osiguravaju radna mjesta i gospodarsko blagostanje u ruralnim i urbanim područjima, pružaju usluge ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe na njih, nude zdravstvenu korist, štite bioraznolikost i mogućnosti planinskih, otočnih i ruralnih regija te suzbijaju dezertifikaciju;

D. budući da su adekvatno financirano visokokvalitetno istraživanje, inovacije, prikupljanje informacija, održavanje i razvoj baza podataka, razmjena najboljih praksi i znanja od ključne važnosti za budućnost multifunkcionalnih šuma EU-a i za cijeli vrijednosni lanac koji se temelji na šumama, u svjetlu sve većih zahtjeva koji se pred njih postavljaju i potrebe da se riješe brojne prilike i prevladaju izazovi s kojima se društvo suočava;

E. budući da su šume naša prirodna baština, koju moramo čuvati i o kojoj se moramo brinuti; budući da je pravilno gospodarenje tom baštinom presudno za njezinu dobrobit te da je ona nositelj biološke raznolikosti, ali i ekonomskog, turističkog i društvenog bogatstva;

F. budući da je Fond za ruralni razvoj, u okviru ZPP-a, pružio alate i resurse za potporu sektoru šumarstva te bi trebao nastaviti s time i u okviru ZPP-a nakon 2020., uz snažan naglasak na održivom gospodarenju šumama;

G. budući da u EU-u postoji 16 milijuna privatnih vlasnika šuma, koji posjeduju oko 60 % šuma EU-a; budući da je prosječna veličina šuma u privatnom vlasništvu 13 ha, dok otprilike dvije trećine privatnih vlasnika šuma posjeduje manje od 3 ha šume;

H. budući da su šume kojima se upravlja na održiv način od iznimne važnosti za osiguravanje radnih mjesta u ruralnim područjima te da pružaju koristi u pogledu zdravlja ljudi i istodobno daju ključan doprinos okolišu i bioraznolikosti;

I. budući da su mjere u šumama za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih međusobno povezane jer se različiti aspekti moraju uravnotežiti i postići sinergije među njima, posebno u okviru strategija i planova država članica za prilagodbu;

J. budući da se europske šume razlikuju te da je njihova različita stanja potrebno rješavati na različite načine, no uvijek u smislu poboljšanja njihove gospodarske, društvene i okolišne funkcije;

K. budući da najudaljenije regije sadrže vrlo bogate rezervoare biološke raznolikosti te je njihovo očuvanje od ključne važnosti;

L. budući da gubitak biološke raznolikosti u šumama ima znatne ekološke, gospodarske i socijalne posljedice;

M. budući da kvaliteta tla ima ključnu ulogu u pružanju usluga ekosustava kao što su filtriranje i skladištenje vode, a time i zaštita od poplava i suše, sekvestracija CO2, bioraznolikost i rast biomase; budući da je poboljšanje kvalitete tla, primjerice u nekim regijama pretvaranjem crnogoričnih šuma u trajne listopadne šume, ekonomski zahtjevan proces koji traje desetljećima;

N. budući da ključnu ulogu održivog gospodarenja šumama treba promicati u europskom društvu, koje je sve manje povezano sa šumama i šumarstvom, i pritom naglašavati višestruke koristi koje šume pružaju u gospodarskom, socijalnom i ekološkom, kao i kulturnom i povijesnom smislu;

O. budući da šume imaju i druga korisna prirodna svojstva, osim što se u njima sekvestrira ugljik i osim što povoljno utječu na klimu, atmosferu, očuvanje biološke raznolikosti, riječne režime i vodne putove te štite tlo od erozije koju uzrokuju voda i vjetar;

P. budući da se gotovo 23 % europskih šuma nalazi na područjima mreže Natura 2000, a udio u nekim državama članicama prelazi 50 %, te da šume čine gotovo polovinu prirodnih staništa u područjima mreže Natura 2000;

Q. budući da šume mogu biti izvori primarnih šumskih proizvoda kao što je drvo, i osiguravati vrijedne sekundarne proizvode kao što su gljive, tartufi, začinsko bilje, med i bobičasto voće, koji su vrlo važni za gospodarsku djelatnost u nekim regijama Unije;

R. budući da europske šume imaju važnu ulogu u poboljšanju kvalitete okoliša, razvoju gospodarstva, zadovoljavanju potreba država članica za drvnim proizvodima i ostvarivanju većeg blagostanja stanovništva;

S. budući da je agrošumarstvo, definirano kao sustavi korištenja zemljišta u kojima se stabla uzgajaju zajedno s poljoprivredom na istoj zemljišnoj jedinici, niz sustava upravljanja zemljištem kojima se povećava ukupna produktivnost, stvara više biomase, održavaju i obnavljaju tla te pruža niz vrijednih usluga ekosustava;

T. budući da su zbog multifunkcionalnosti šuma, činjenice da je za njihov nastanak potrebno mnogo vremena te važnosti osiguravanja velike raznolikosti vrsta, njihovo održivo korištenje, očuvanje i umnožavanje šumskih resursa bitna europska zadaća;

U. budući da i društveno i okolišno odgovoran lov ima važnu ulogu u šumama i polušumskim regijama kontroliranjem broja divljači ili širenja povezanih bolesti, kao što je afrička svinjska kuga;

V. budući da šume imaju ključnu ulogu u borbi protiv erozije tla i dezertifikacije kopnenih masa; budući da studije pokazuju da stabla u parkovima i gradskim okruženjima imaju pozitivan učinak u pogledu održavanja nižih temperatura u usporedbi s područjima bez drveća;

W. budući da u aktualnom programskom razdoblju (2014. – 2020.) postoje mjere u okviru ZPP-a usmjerene na pomaganje gospodarskim subjektima u izgradnji kapaciteta povezanih s gospodarenjem šumama;

X. budući da su neke šumske regije u velikoj mjeri napale štetočine i kukci kao što su ksilofagni kukac i razne gljive; budući da su prirodne populacije šuma kestena masovno napale gljivice Cryphonectria parasitica, koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju opstanku tih populacija, ali i dugoročno ugrožavaju povezane ljudske aktivnosti, kao što su proizvodnja i skupljanje kestena;

Y. budući da su dostupni podaci o šumama na razini EU-a nepotpuni i različite kvalitete, čime se otežava mogućnost koordinacije na razini EU-a u pogledu gospodarenja šumama;

Z. budući da se nezakonita sječa događa i u EU-u;

Prošlost – pregled nedavnih uspjeha i izazova u provedbi

1. pozdravlja objavu izvješća Komisije pod naslovom „Napredak u provedbi strategije EU-a za šume – ‚Nova strategija za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama’” (COM(2018)0811);

2. pozdravlja mjere koje su poduzele države članice i Komisija kako bi ispunile ciljeve strategije EU-a za šume i uključenost Stalnog odbora za šumarstvo, Skupine za građanski dijalog o šumarstvu i plutu, Stručne skupine za šumske požare, Stručne skupine za industrije koje se temelje na šumama i pitanja povezana sa sektorom te relevantnih dionika u provedbi višegodišnjeg plana za šume (VPP za šume);

3. uviđa da se u izvješću Komisije iz 2018. o napretku u provedbi trenutačne strategije EU-a za šume navodi je strategija bila korisna kao alat za koordinaciju i da je, općenito, provedba osam prioritetnih i jednog dodatnog područja strategije protekla uz razmjerno malo prepreka, s izuzetkom glavnih izazova koje treba riješiti putem politike o biološkoj raznolikosti i aktualnih izazova u području „Kakve šume imamo i kako se one mijenjaju?”, posebno u pogledu javne percepcije i informiranja o sektoru šumarstva, i „Jačanje koordinacije i komunikacije”, posebno u pogledu politika povezanih sa šumama;

4. naglašava činjenicu da je definicija održivog gospodarenja šumama dogovorena na međunarodnoj razini u okviru paneuropskog procesa FOREST EUROPE; napominje da je ta definicija uvrštena u nacionalno zakonodavstvo i u dobrovoljne sustave, kao što je certificiranje šuma, koji su uspostavljeni u državama članicama;

5. ističe da je promicanje održivog gospodarenja šumama u EU-u, kao dio strategije EU-a za šume i mjera ruralnog razvoja provedenih u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), općenito pozitivno utjecalo na šume i uvjete šuma i na prihode u ruralnim područjima, te na bioraznolikost šuma u EU-u te povećalo klimatske koristi koje nudi sektor koji se temelji na šumama; napominje, međutim, da još uvijek postoji potreba za uravnoteženim jačanjem održivog gospodarenja šumama kako bi se osiguralo da se poboljša ekološko stanje šuma, da se poboljša zdravlje i otpornost ekosustava i kako bi se osiguralo da se šume mogu bolje prilagoditi promjenama klimatskih uvjeta i kako bi se ublažili rizici i učinci prirodnih nepogoda te sačuvale mogućnosti gospodarenja šumama za sadašnje i buduće naraštaje, primjerice na takav način da se ispunjavaju ciljevi vlasnika šuma te malih i srednjih poduzeća te kako bi se poboljšala kvaliteta postojećih šuma i šumskih područja; smatra da bi strategija EU-a za šume trebala uključivati odgovarajuće instrumente u tom pogledu; ističe obvezu država članica da budu primjer održivog gospodarenja šumama; zagovara da bi modeli gospodarenja šumama trebali uključivati i kriterij ekološke, društvene i ekonomske održivosti, što znači da gospodarenje i korištenje šuma i šumskih zemljišta moraju biti usmjereni na biološku raznolikost, produktivnost, sposobnost obnove, vitalnost i potencijal da sada i ubuduće, ostvaraju relevantne okolišne, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i ne narušavaju druge ekosustave; ističe da su priznavanje i zaštita vlasničkih prava ključni za postizanje dugoročne predanosti održivom gospodarenju šumama; primjećuje da su zaštita i održivo gospodarenje našim šumama ključni dio naše opće dobrobiti jer se njima jamče aktivnosti od javnog interesa u područjima rekreacije i zdravlja te obrazovanja te prepoznaje da održivo gospodarenje šumama promiče zaštitu europske bioraznolikosti šuma; poziva na zaštitu primarnih šuma s očuvanom strukturom, bogatstvom vrsta i adekvatnim područjem na kojem se te šume još nalaze; napominje da na razini EU-a ne postoji definicija prašuma i poziva Komisiju da uvede definiciju, koja će se pripremiti u Stalnom odboru za šumarstvo, u postupku izrade buduće strategija EU-a o šumama; naglašava da postoje različiti pogledi na sposobnost apsorpcije CO2 različitih vrsta šuma te stoga vjeruje da bi se novom strategijom EU-a za šume trebalo promicati održivo gospodarenje šumama; žali zbog neodrživih praksi i nezakonite sječe u takvim područjima u nekim državama članicama unatoč Uredbi EU-a o drvu te nadalje poziva države članice da čine više kako bi se to zaustavilo i da po potrebi poboljšaju ili ojačaju svoje nacionalno zakonodavstvo; potiče Komisiju i države članice da poduzmu hitne mjere u vezi s tim pitanjima pomnim nadzorom i primjenom postojećih zakona EU-a te poziva Komisiju da brzo pokrene postupke zbog povrede prava kada se dogodi kršenje, kao i da nadgleda postupke nezakonite sječe kroz sva nadležna tijela; poziva Komisiju da bez odlaganja dovrši provjeru ispravnosti pravila EU-a protiv nezakonite sječe;

6. zaključuje da su razlike među državama članicama i razlike među regijama unutar država članica bile važan čimbenik pri razmatranju mjera na razini EU-a;

7. izražava duboku zabrinutost da je u dijelovima Unije nedovoljna provedba postojećeg zakonodavstva EU-a i navodna korupcija dovela do nezakonite sječe i neodrživih šumarskih aktivnosti; poziva Komisiju i države članice da se bore protiv korupcije i da u potpunosti provedu postojeće zakonodavstvo;

Sadašnjost – trenutačno stanje šuma u EU-u

8. naglašava da su šume EU-a, zajedno s njezinim prekomorskim teritorijima i najudaljenijim regijama, multifunkcionalne i da im je svojstvena velika raznolikost, u aspektima kao što su obrasci vlasništva, veličina, struktura, bioraznolikost, otpornost i izazovi; ističe da šume, posebice miješane šume, društvu nude širok niz usluga ekosustava, uključujući staništa za vrste, sekvestraciju ugljika, sirovine, bolju kvalitetu zraka, čistu vodu, obnovu podzemnih voda, kontrolu erozije te zaštitu od suša, poplava i lavina te osiguravaju sastojke za lijekove, a ujedno su važne za kulturu i rekreaciju; budući da se čini da usluge ekosustava više nisu u potpunosti zaštićene jer vlasnici šuma više ne mogu ponovno ulagati u šume zbog teške gospodarske situacije uzrokovane klimatskim promjenama i ostalim čimbenicima koji tome pridonose; napominje da je prema najnovijim procjenama utvrđeno da je samo 26 % šumskih vrsta i 15 % šumskih staništa pokazalo povoljno stanje očuvanosti; poziva države članice da osiguraju očuvanje ekoloških sustava te da prema potrebi izrade i poboljšaju smjernice o nedrvnim šumskim proizvodima;

9. prima na znanje napredak postignut u vrednovanju usluga ekosustava u okviru inicijative kartografskog prikazivanja stanja ekosustava i njihovih usluga (MAES); međutim, naglašava da se trenutačno ne isplaćuju primjerene naknade za pružanje usluga ekosustava kao što su sekvestracija CO2, promicanje biološke raznolikosti ili poboljšanje kvalitete tla te da šumari usmjereni na preobrazbu svojih šuma u skladu s tim praksama trenutačno vjerojatno gospodare svojim šumama uz gubitke unatoč tome što pružaju znatne usluge ekosustava; poziva Komisiju i države članice da istraže mogućnosti odgovarajućeg poticanja usluga u području klime i biološke raznolikosti te ostalih usluga ekosustava i isplate naknada za njih kako bi se dopustila gospodarski održiva prenamjena šuma;

10. napominje da su se tijekom proteklih desetljeća šumski resursi EU-a povećavali u smislu šumskog pokrova i obujma, i da trenutačno šume i druga šumska područja pokrivaju otprilike 43 % površine EU-a, dosežući najmanje 182 milijuna hektara i obuhvaćajući 5 % ukupne površine svjetskih šuma zahvaljujući pošumljavanju i prirodnoj obnovi; napominje da polovinu mreže Natura 2000 čine šumska područja (odnosno 37,5 milijuna hektara) i da se 23 % svih šuma u Europi nalazi na lokacijama Natura 2000, dok je u nekim državama članicama više od pola teritorija pokriveno šumama i ovise o šumarstvu; ističe važnost poboljšanja znanja o području Natura 2000 i njegovim učincima na biološku raznolikost, gospodarenje šumama i drugu uporabu zemljišta u EU-u; napominje da je 60 % šuma EU-a u privatnom vlasništvu uz veliki udio malih šumskih gospodarstava (manje od 3 ha), a 40 % je u javnom vlasništvu; ističe da je više od 60 % produktivnih šuma u EU-u i više od 20 % diljem svijeta certificirano u skladu s dobrovoljnim normama za održivo gospodarenje šumama; također napominje da je udio oblog drva koje potječe od certificiranih šuma i koje obrađuju drvne industrije na svjetskoj razini veći od 20 % i da je taj udio čak 50 % u EU-u; ističe da je u tom sektoru izravno zaposleno barem 500 000 osoba[7], a neizravno o njemu ovisi 2,6 milijuna radnih mjesta u EU-u[8] i da održavanje te razine zaposlenosti i dugoročne konkurentnosti sektora iziskuje stalne napore za privlačenje kvalificirane i osposobljene radne snage u taj sektor te za osiguravanje da radnici imaju odgovarajući pristup socijalnoj i medicinskoj skrbi; napominje da ti poslovi dugoročno ovise o otpornim i dobro upravljanim šumskim ekosustavima; naglašava ključnu ulogu koju vlasnici šuma imaju u provedbi održivog gospodarenja šumama i važnu ulogu koju šume imaju u otvaranju zelenih radnih mjesta i u rastu u ruralnim područjima; osim toga, ističe da vlasnici i upravitelji šuma u EU-u imaju dugu tradiciju i dugogodišnje iskustvo gospodarenja višenamjenskim šumama; poziva Komisiju da u novoj strategiji EU-a za šume uzme u obzir potrebu za podupiranjem vlasnika šuma, uključujući pritom i financijsku potporu; smatra da bi ta potpora trebala biti uvjetovana održivim gospodarenjem šumama, kako bi se osiguralo kontinuirano ulaganje u moderne tehnologije te u mjere zaštite okoliša i klime koje jačaju višenamjensku ulogu šuma, s posebnim financijskim instrumentom za upravljanje područjima mreže Natura 2000 i stvaranjem pristojnih radnih uvjeta; vjeruje da bi ta financijska potpora trebala biti rezultat snažne kombinacije financijskih instrumenata, nacionalnog financiranja i financiranja privatnog sektora; ističe da je važno suzbiti ruralni egzodus i smatra da je ključno ulagati u ekosustave; pozdravlja pošumljavanje i ponovno pošumljavanje kao prikladne alate za poboljšanje šumskog pokrova, posebno na napuštenoj zemlji koja nije pogodna za proizvodnju hrane, u blizini gradskih i prigradskih područja te prema potrebi i u planinskim područjima; potiče na financijski potpomognute mjere za korištenje posječenog drva u skladu s održivim ponovnim rastom šume i povećanje šumskog pokrova i ostalih šumskih zemljišta gdje je to relevantno, osobito u onim državama članicama u kojima je razina šumskog pokrova niska, potičući u drugim državama članicama očuvanje šumskog pokrova u područjima s istaknutim ekološkim funkcijama; napominje da se u šumama nalazi značajan dio europske kopnene biološke raznolikosti;

11. primjećuje da šumska područja u Uniji rastu, među ostalim i zbog pošumljavanja, te da šume kojima se gospodari vežu ugljik bolje od šuma kojima se ne gospodari, ali i smanjuju emisije i probleme prouzročene pogoršanjem stanja šuma; napominje da održivo gospodarenje komercijalnim šumama ima najbolji mogući utjecaj na klimu te da bi za to trebalo nagraditi zemlje koje dobro upravljaju svojim šumama;

12. prepoznaje da se dugoročnim javnim i privatnim ulaganjem u ojačano održivo gospodarenje šumama koje je jednako usmjereno na socijalne, okolišne i gospodarske koristi šuma te adekvatnim mehanizmima financiranja i kompenzacije može doprinijeti osiguranju otpornosti šuma i njihove sposobnosti prilagodbe i pomoći šumarskom sektoru da ostane gospodarski održiv i prihvatljiv za okoliš, ali može i doprinijeti postizanju brojnih ciljeva EU-a, kao što su uspješna provedba europskog zelenog plana i prijelaz na kružno biogospodarstvo i promicanje bioraznolikosti; ističe potrebu i za drugim mehanizmima financiranja EU-a, kao što su financijski instrumenti ili potpora Europske investicijske banke, koji bi bili lako dostupni, dobro usklađeni i relevantni, u poticanju ulaganja u projekte u području šumarstva, kojima je cilj održivo gospodarenje šumama te sprječavanje šumskih požara i njihovo ublažavanje, te strukturni fondovi i sredstva iz programa Obzor, Erasmus+ i LIFE, koji bi mogli poslužiti kao ključna potpora ulaganjima i uslugama kojima se podupire skladištenje i sekvestracija ugljika u okviru održivog gospodarenja šumama i uz puno poštovanje odredbi europskog zelenog plana;

13. uviđa ključne koristi za klimu koje pružaju šume i sektor koji se temelji na šumama; ponavlja da je potrebno poticati okolišne, gospodarske i socijalne aspekte šuma i gospodarenja šumama na uravnotežen način, uz istovremeno jačanje općih koristi za klimu koje pružaju šume i vrijednosni lanac koji se temelji na šumama, a to su, konkretno, sekvestracija CO2 i skladištenje ugljika u drvnim proizvodima te zamjena materijala; naglašava potrebu za održavanjem, dodatnim promicanjem i ako je moguće povećanjem sekvestracije CO2 u šumama na razinu kojom se omogućuje održivo gospodarenje svim funkcijama šume, skladištenja ugljika in situ, među ostalim u agrošumama, mrtvom drvu i šumskom tlu te u proizvodima na bazi drva aktivnim, održivim gospodarenjem šumama; napominje da se u šumama apsorbira više od 10 % emisija stakleničkih plinova u EU-u; ističe da treba promicati uporabu drva kao održivog građevnog materijala jer nam omogućava da napredujemo u tranziciji prema održivijem gospodarstvu; potiče Komisiju da istraži različite mehanizme koji se temelje na tržištu kako bi se poticala zamjena fosilnih goriva obnovljivim sirovinama čijom se upotrebom ostvaruje klimatska korist; ističe ključnu ulogu materijala na bazi drva kao zamjene za alternativna rješenja koja se temelje na fosilnim gorivima te za alternativna rješenja s većim ekološkim otiskom u sektorima kao što su građevinska industrija, tekstilna industrija, kemijska industrija i industrija ambalaže te potrebu da se u potpunosti uzmu u obzir koristi koje bi ta promjena u uporabi materijala imala na klimu i okoliš; osim toga, naglašava još nedovoljno iskorištene prednosti zamjene proizvoda za jednokratnu upotrebu, osobito plastike, održivim proizvodima na bazi drva; naglašava da bi se i kružna upotreba proizvoda na bazi drva trebala povećati kako bi se poboljšala upotreba naših održivih resursa, poduprla učinkovita upotreba resursa, smanjila količina otpada i produljio životni ciklus ugljika s ciljem uvođenja održivog i lokalnog kružnog biogospodarstva;

14. pozdravlja, u pogledu zamjene sirovina i energije fosilnog podrijetla, kontinuirani rad u promicanju najučinkovitije upotrebe drva slijedeći načelo kaskadnog korištenja; poziva Komisiju i države članice da nastave s provedbom kriterija održivosti za biomasu na temelju preinačene Direktive o obnovljivoj energiji i da optimalno iskoriste učinak zamjene na način da se zamijene materijali i energije fosilnog podrijetla s visokim razinama CO2; napominje, međutim, da je važno izbjeći nepotrebne poremećaje na tržištu za sirovine na bazi drva kada je riječ o programima potpore bioenergiji; skreće pozornost na činjenicu da se predvidivi porast potražnje za drvom i biomasom mora popratiti održivim gospodarenjem šumama; u tom pogledu ističe da je potrebno povećati financijska sredstva za istraživanje o zamjeni fosilnih goriva i materijala povezanih s fosilnim gorivima; napominje da se ostaci na kraju vrijednosnog lanca drva mogu povoljno iskoristiti kao biomasa koja će zamijeniti toplinu dobivenu iz fosilnih goriva, ali da bi se drvo, ako je to moguće, trebalo čuvati za upotrebu s dužim životnim vijekom kako bi se povećala globalna pohrana ugljikova dioksida;

15. ističe pozitivne učinke zaštitnih šumskih pojaseva na zaštitu poljoprivrednih zemljišta i na povećanje poljoprivredne proizvodnje; snažno se zalaže za metode kojima se poljoprivrednici potiču na razvoj zaštitnih šumskih pojaseva;

16. ističe ključnu ulogu drveća i grmlja koje cvate u prirodnim ekosustavima za sektor pčelarstva te za pomaganje pri prirodnom procesu oprašivanja te za jačanje konsolidacije i zaštite zemljišta čije se stanje pogoršalo ili je neobrađeno; poziva da se to drveće i grmlje uvrsti u programe potpore EU-a, uzimajući u obzir regionalne značajke;

17. žali zbog činjenice što je, unatoč tomu što se šumama u EU-u upravlja u skladu sa zajednički dogovorenim načelom održivog gospodarenja šumama i što se tijekom proteklih nekoliko desetljeća šumski pokrov u EU-u povećava, razvijen drugačiji pristup održivom gospodarenju šumama u kontekstu nedavno dogovorene Uredbe 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga[9];

18. naglašava važnost otpornih i zdravih šumskih ekosustava, uključujući floru i faunu, kako bi se održalo i poboljšalo pružanje brojnih usluga ekosustava koje nude šume, kao što su bioraznolikost, čist zrak, voda, zdravo tlo te drvne i nedrvne sirovine; ističe da dobrovoljni alati i zakonodavstvo na snazi, kao što je Direktiva EU-a o pticama i Direktiva EU-a o staništima, utječu na odluke o upravljanju zemljištem te se moraju poštovati i provesti na odgovarajući način;

19. napominje da su poljoprivrednici i vlasnici šuma ključni akteri u ruralnim područjima; pozdravlja činjenicu da je u Programu ruralnog razvoja u okviru ZPP-a za razdoblje 2014. – 2020. prepoznata uloga šumarstva, agrošumarstva i industrija koje se temelje na šumama, kao i poboljšanja uvedena Skupnom uredbom; potiče nastojanje da ona bude prepoznata i u ZPP-u za razdoblje 2021. – 2027. i u provedbi europskog zelenog plana;

20. ističe prikladnost i održivost pristupa koji se sastoji od dva koraka za provjeravanje održivosti šumske biomase, kako je dogovoreno u preinačenoj Direktivi o obnovljivoj energiji; napominje da bi to trebalo postići nastavkom prekinutog razvoja kriterija održivosti specifičnih za nekrajnju upotrebu kojima se bavi Stalni odbor za šumarstvo i Komisija;

21. prepoznaje ulogu šuma kada je riječ o osiguravanju rekreativnih vrijednosti i aktivnosti povezanih sa šumama, kao što je berba nedrvnih šumskih proizvoda, npr. gljiva i bobičastog voća; prima na znanje mogućnosti poboljšanja uklanjanja biomase u pogledu prevencije šumskih požara putem ispaše, ali napominje i da ispaša divljih životinja ima negativan utjecaj na sadnice i stoga ukazuje na potrebu održivog gospodarenja životinjama koje pasu;

Budućnost – ključna uloga strategije EU-a za šume nakon 2020. i europskog zelenog plana u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma i Programa UN-a za održivi razvoj do 2030.

22. pozdravlja nedavnu objavu europskog zelenog plana Komisije i sa zanimanjem iščekuje predstojeću strategiju EU-a za šume za razdoblje nakon 2020., koja bi trebala biti usklađena s europskim zelenim planom i strategijom EU-a o bioraznolikosti; nadalje smatra da je pojačavanje kružnog biogospodarstva ključni pristup postizanju društva s niskim udjelom ugljika u provedbi zelenog plana; ističe važnost dodatnog jačanja potencijala šuma kako bi se postigli ciljevi europskog zelenog plana i razvoja biogospodarstva, istodobno jamčeći druge usluge ekosustava, uključujući biološku raznolikost;

23. pozdravlja program rada Komisije za 2020., a posebno priznanje doprinosa nove strategije EU-a za šume 26. sjednici Konferencije stranaka (COP26) Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama; u tom pogledu ističe da u budućnosti šume ne bi trebalo smatrati jedinom vrstom ponora CO2 jer bi to smanjilo poticaj za druge sektore da maksimalno smanje svoje emisije; nadalje ističe potrebu za konkretnim i učinkovitim mjerama u okviru strategija i planova za klimatsku prilagodbu, uvođenjem sinergija između mjera ublažavanja i mjera prilagodbe što će biti ključno u ublažavanju štetnih učinaka klimatskih promjena na nepogode kao što su šumski požari i njihovi negativni učinci na ruralno gospodarstvo, bioraznolikost i pružanje usluga ekosustava; ističe da su potrebna veća sredstva i razvoj sustava upravljanja požarima utemeljen na znanosti kako bi se uhvatilo u koštac s učincima klimatskih promjena na šume; napominje da kako bi se očuvala bioraznolikost i funkcionalnost šuma, zajedno s potrebom ublažavanja klimatskih promjena i boljom prilagodbom na njih, te kao što je prepoznato u Uredbi o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF), mrtvo drvo u šumi predstavlja mikrostaništa o kojima ovisi niz vrsta;

24. ponavlja da šume i sektor koji se temelji na šumama znatno doprinose razvoju lokalnih, kružnih biogospodarstava u EU-u; naglašava ključnu ulogu šuma, sektora koji se temelji na šumama i biogospodarstva u postizanju ciljeva europskog zelenog plana i klimatske neutralnosti do 2050.; ističe da je biogospodarstvo 2015. bilo tržište čija se vrijednost procjenjuje na više od 2,3 bilijuna EUR te koje je proizvelo 20 milijuna radnih mjesta i predstavljalo 8,2 % ukupnog broja zaposlenih u Uniji; napominje da će se svakim eurom uloženim u istraživanje i inovacije na području biogospodarstva u okviru programa Obzor 2020. stvoriti oko 10 EUR dodane vrijednosti; ističe da postizanje ciljeva EU-a u pogledu okoliša, klime i bioraznolokosti neće nikad biti moguće bez šuma koje su multifunkcionalne, zdrave i kojima se održivo upravlja uz dugoročnu perspektivu, zajedno s industrijama koje se temelje na šumama; ističe da je u nekim okolnostima između zaštite klime i zaštite biološke raznolikosti u sektoru biogospodarstva i posebno u šumarstvu, koji igraju središnju ulogu u prijelazu na klimatski neutralno gospodarstvo, potrebno pronalaziti kompromise; izražava zabrinutost da se ti kompromisi nisu dovoljno razmatrali u nedavnim raspravama u pogledu donošenja politike; ističe potrebu da se razvije dosljedan pristup kojim će se pomiriti pristupi zaštite biološke raznolikosti i zaštite klime kao dio uspješnog sektora koji se temelji na šumama i biogospodarstva; naglašava da je važno razviti i osigurati tržišno utemeljeno biogospodarstvo u EU-u, npr. poticanjem inovacija i razvoja novih bioproizvoda uz lanac opskrbe u okviru kojeg se na učinkovit način iskorištavaju materijali od biomase; smatra da bi EU trebao poticati korištenje drva, proizvoda od iskorištenog drva ili šumske biomase kako bi se poticala održiva proizvodnja i zapošljavanje; poziva Komisiju i države članice da potiču vraćanje materijala biološkog podrijetla, uključujući drvni otpad, u lanac vrijednosti tako što će poticati ekološki dizajn, dodatno poticati recikliranje i promicati upotrebu sekundarnih drvnih sirovina za proizvode prije njihovog eventualnog spaljivanja na kraju svojeg životnog vijeka;

25. ističe potrebu za punom i istinskom političkom potporom šumarskom sektoru i u tom kontekstu naglašava da je za razdoblje nakon 2020. potrebna ambiciozna, neovisna i samostalna strategija EU-a za šume usporedno s drugim relevantnim sektorskim strategijama; napominje da, s obzirom na to da agrošumarstvo može imati karakteristike i poljoprivrede i šumarstva, strategija EU-a za šume treba biti usklađena sa strategijom „od polja do stola”; poziva na izradu nove strategije EU-a za šume koja će se temeljiti na holističkom pristupu održivom gospodarenju šumama, pri čemu će se uzeti u obzir svi gospodarski, socijalni i okolišni aspekti vrijednosnog lanca koji se temelji na šumama te zajamčiti kontinuitet multifunkcionalne i multidimenzionalne uloge šuma; ističe da treba razviti strategiju EU-a za šume koja je koordinirana, uravnotežena, koherentna i bolje integrirana u relevantno zakonodavstvo EU-a povezano sa šumama, sektorom koji se temelji na šumama, uključujući osobe koje izravno ili neizravno rade i žive u šumi i sektoru šumarstva, i brojnim uslugama koje pružaju, s obzirom na sve veći broj nacionalnih politika i politika EU-a koje izravno ili neizravno utječu na šume i njihovo gospodarenje u EU-u;

26. poziva Komisiju da učini sve što je u njezinoj moći kako bi zajamčila da se pri provedbi Fonda za regionalni razvoj posebno potiču inicijative usmjerene na zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti u šumama, promicanje sadnje mješovitih i autohtonih vrsta i poboljšanje gospodarenja šumama, da se provode projekti i ciljano usmjeravaju financijska sredstva;

27. smatra da bi strategija EU-a za šume trebala biti poveznica između nacionalnih politika u području šuma i agrošuma te ciljeva EU-a koji se odnose na šume i agrošume, pri čemu prepoznaje i potrebu za poštovanjem nacionalnih nadležnosti i potrebu za doprinosom širim ciljevima EU-a, uz dosljedno uzimanje u obzir specifičnosti šuma u privatnom i javnom vlasništvu; poziva na djelovanje kojim će se osigurati dugoročna stabilnost i predvidivost za šumarski sektor i cjelokupno biogospodarstvo;

28. ističe važnost donošenja odluka na temelju dokaza u pogledu politika EU-a koje se odnose na šume i na sektor koji se temelji na šumama i njegove vrijednosne lance; poziva na usklađenost razine ambicije svih aspekata mjera europskog zelenog plana i strategije o bioraznolikosti sa strategijom EU-a za šume nakon 2020., posebno kako bi se osiguralo da održivo gospodarenje šumama ima pozitivan učinak na društvo, uključujući povezanost i reprezentativnost šumskih ekosustava te kako bi se osigurale dugoročne i stabilne koristi za klimu i okoliš, istodobno pridonoseći postizanju ciljeva održivog razvoja; ističe da bi sve eventualne smjernice EU-a povezane s održivim gospodarenjem šumama trebalo razvijati u okviru strategije EU-a za šume nakon 2020.;

29. ističe da je potrebno uzeti u obzir poveznice između sektora koji se temelji na šumama i drugih sektora, kao što je poljoprivreda, i njihovu koordinaciju u okviru kružnog biogospodarstva, kao i važnost digitalizacije i ulaganja u obrazovanje, istraživanje i inovacije te očuvanje bioraznolikosti, što može pozitivno doprinijeti daljnjem pronalaženju rješenja za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih te stvaranje novih radnih mjesta; napominje da su šume neodvojivi dio održivog razvoja;

30. naglašava važnost koju u ruralnom društvu imaju poljoprivredno-šumarski sustavi, koje karakterizira vrlo niska gustoća i slaba ekonomska održivost, u kojima se godišnji prihodi dopunjuju drugim aktivnostima, kao što su uzgoj stoke, turizam i lov, te kojima su potrebna dostatna financijska sredstva kako bi se spriječila dezertifikacija i prekomjerno iskorištavanje;

31. ističe da se zbog klimatskih promjena i učinaka ljudskog djelovanja, prirodne nepogode kao što su požari, suše, poplave, oluje, najezde nametnika, bolesti i erozije već danas događaju te da će se sve češće i intenzivnije događati u budućnosti i uzrokovati štetu šumama u EU-u, što će u budućnosti zahtijevati upravljanje rizicima i kriznim situacijama prilagođeno svakom scenariju; naglašava, u tom kontekstu, potrebu za razvojem snažne strategije EU-a za šume nakon 2020. i mjerama za upravljanje rizicima, kao što je jačanje europske otpornosti na katastrofe i alata za rano upozoravanje, kako bi se omogućila bolja priprema i djelotvornije sprečavanje takvih događaja povećanjem otpornosti šuma i čineći ih otpornijima na klimu, na primjer jačanjem provedbe održivog i aktivnog gospodarenja šumama te istraživanjem i inovacijama, što će omogućiti optimizaciju prilagodljivosti naših šuma; podsjeća da prema podacima Europske agencije za okoliš glavni izvori pritiska na šume u EU-u obuhvaćaju širenje urbanih područja i klimatske promjene; također naglašava potrebu da se ponude bolji mehanizmi potpore te financijski resursi i instrumenti kako bi vlasnici šuma primjenjivali preventivne mjere i obnovu zahvaćenih područja, kao što je pošumljavanje degradiranog zemljišta koje nije pogodno za poljoprivredu, uz korištenje posebnim sredstvima za borbu protiv nepogoda, uključujući uz pomoć izvanrednih mjera, kao što je Fond solidarnosti Europske unije; poziva na potrebu osiguravanja usklađenosti između strategije EU-a za šume i Mehanizma Unije za civilnu zaštitu; poziva Komisiju i države članice da uspostave mehanizam hitne pomoći te vjeruje da je ključno u agrošumarsku mjeru uvrstiti potporu za šumske ispaše i potaknuti države članice na njezinu provedbu u okviru sljedećeg programa ruralnog razvoja; ističe da su potrebna veća sredstva i razvoj sustava upravljanja požarima utemeljen na znanosti te praksi donošenja informiranih odluka o rizicima, uzimajući u obzir društveno-gospodarske, klimatske i okolišne uzroke šumskih požara; poziva na uvođenje komponente odgovora na zajedničke izazove povezane s klimatskim promjenama;

32. poziva države članice na osmišljavanje inicijativa za očuvanje i po potrebi sadnju šuma visoke vrijednosti u smislu očuvanja u okviru kojih će, po potrebi, biti dostupni nužni poticajni i kompenzacijski mehanizmi i instrumenti namijenjeni vlasnicima šuma, kako bi se ostvario napredak u pogledu znanja i znanosti o šumama te očuvala prirodna staništa;

33. prepoznaju ulogu bioraznolikosti u osiguravanju zdravlja i otpornosti šumskih ekosustava; naglašava važnost područja mreže Natura 2000 koja imaju mogućnost društvu omogućiti višestruke usluge ekosustava, uključujući sirovine; napominje, međutim, da su potrebni tehnički savjeti i nova dostatna financijska sredstva za upravljanje tim područjima; naglašava da bi se gospodarski gubici uzrokovani mjerama zaštite trebali pravedno kompenzirati; ističe važnost pragmatične integracije očuvanja prirode u prakse održivog gospodarenja šumama, a da pritom ne dođe nužno do proširenja zaštićenih područja te izbjegavajući dodatna administrativna i financijska opterećenja; u tom pogledu podupire uspostavu mreža osnovanih na temelju inicijativa država članica; poziva državne ili regionalne aktere da pregovaraju o pošumljavanju šuma uz riječna korita, gdje je to potrebno, uz sudjelovanje specijaliziranih dionika, u cilju stvaranja biološki raznolikih staništa, čime će se razviti ekološke usluge kao što je apsorpcija štetnih tvari koje teku podzemnim vodama; ističe rezultate studije procjene učinka ZPP-a kojima se naznačuje gdje instrumenti i mjere ZPP-a mogu znatnije pridonijeti ciljevima biološke raznolikosti i potiče na istraživanje načina za poboljšanje postojećih alata; također potiče na daljnja istraživanja odnosa između biološke raznolikosti i otpornosti;

34. primjećuje da gotovo 25 % ukupne površine šuma u EU-u pripada mreži Natura 2000;

35. prima na znanje da su pregovori koje je vodila Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu i podupirala Organizacija za hranu i poljoprivredu propali po pitanju pravno obvezujućeg paneuropskog sporazuma o šumama, s obzirom da se Ruska Federacija povukla iz postupka pregovora; međutim i dalje se zalaže za snažne instrumente jačanja održivog gospodarenja šumama na paneuropskoj i globalnoj razini;

36. ističe da se u okviru sve većeg broja politika EU-a primjenjuju različiti pristupi rješavanja pitanja povezanih sa šumama; potiče na dovršetak tekućeg procesa uspostavljenog trenutačnom strategijom EU-a za šume u pogledu izrade pristupa održivosti koji neće biti usmjeren na krajnju potrošnju uz blisku suradnju Stalnog odbora za šumarstvo i država članica, nadovezujući se na pristup u dva koraka iz preinačene Direktive o obnovljivoj energiji; vjeruje da bi se taj pristup u dva koraka mogao primijeniti u drugim politikama čiji je cilj osigurati kriterije održivosti za šumsku biomasu i međusektorsku usklađenost politika EU-a i nagraditi postignuća povezana s ekosustavima, posebno klimatska postignuća šuma značajna za društvo; istodobno prepoznaje da šumarstvo u EU-u već funkcionira u skladu s najvišim standardima održivosti; napominje da se pristupom održivosti šumske biomase mora uzeti u obzir potreba za konkurentnošću drva u usporedbi s drugim sirovinama; ističe važnost alata razvijenih na tržištu, kao što su postojeći sustavi za certificiranje šuma, kao prikladnih sredstava za provedbu provjera održivosti šumskih resursa i potiče njihovo korištenje;

37. naglašava ključnu važnost mjera za šume i agrošumarstvo u okviru ZPP-a i drugih mjera za šumarstvo te osiguravanje poštenih i konkurentnih uvjeta na tržištu u EU-u za uspješan razvoj održivog kružnog biogospodarstva, istodobno provodeći strategiju EU-a za šume; podsjeća na potrebu za kontinuitetom te izričitim i poboljšanim mjerama za šumarstvo i agrošumarstvo u okviru ZPP-a za razdoblje 2021. – 2027.; ističe da bi daljnji rezovi u proračunu ZPP-a imali nepovoljan učinak na ulaganja u održivo gospodarenje šumama i na postizanje ciljeva EU-a u šumarskom sektoru; smatra da održivo gospodarenje šumama treba biti istaknuto u novim strateškim planovima ZPP-a; naglašava potrebu za smanjenjem administrativnih opterećenja u okviru mjera EU-a za šumarstvo i državnih potpora općenito, na primjer kako bi se potaknulo promicanje i očuvanje drvenaste vegetacije predviđeno politikama očuvanja obilježja krajobraza povezanima s plaćanjima u okviru prvog i drugog stupa te dozvoljavanjem općeg skupnog izuzeća kako bi se na brz način odgovorilo na izazove gospodarenja šumama; istodobno je zabrinut što mjere horizontalnog programa ruralnog razvoja, kao što je „Mladi poljoprivrednik” ne obuhvaćaju šumarske djelatnosti, barem u nekim državama članicama;

38. ističe koristi povezivanja ispaše i gospodarenja šumama, poglavito u pogledu smanjenja rizika od požara i smanjenih troškova održavanja šuma; smatra da su istraživanje i prijenos znanja u praksi u tom pogledu ključni; ističe vrijednost tradicionalnih ekstenzivnih poljoprivredno-šumarskih sustava i usluga ekosustava koje oni pružaju; poziva Komisiju da uskladi strategiju EU-a za šume sa strategijom „od polja do stola” kako bi se postigli ti ciljevi i da promiče specijalizirane programe osposobljavanja diljem EU-a kako bi se poljoprivrednike i poljoprivrednice osvijestilo o koristima i praksi integriranja drvenaste vegetacije i poljoprivrede; prima na znanje slabu primjenu brojnih mjera iz uredbi o ruralnom razvoju za razdoblje 2014. – 2020., osmišljenih kako bi se pružila potpora dobrovoljnoj integraciji drvenaste vegetacije u poljoprivredu; prepoznaje sposobnost agrošumarstva u poticanju cjelokupne proizvodnje biomase u specifičnim područjima i ističe da miješani ekosustavi proizvode više biomase i apsorbiraju više atmosferskog ugljika;

39. ističe da bi Unija trebala namijeniti dostatna financijska sredstva za sektor koji se temelji na šumama, sukladno novim očekivanjima od tog sektora, uključujući ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, održavanje mreža šumskih cesta, šumarsku tehnologiju, inovacije te obradu i stavljanje na tržište proizvoda šumarstva;

40. poziva države članice da usklade svoje razne strategije i planove gospodarenja šumama kako bi pravovremeno mogle započeti s ispunjavanjem i primjerenim korigiranjem ciljeva, umjesto stvaranja administrativnih mozaika, kojima se ugrožava postizanje ciljeva utvrđenih u njihovim strateškim dokumentima;

41. žali što se u prijedlogu o ZPP-u za programsko razdoblje 2021. 2027. ne spominje agrošumarstvo; smatra da je ključno da se u novoj uredbi o ZPP-u priznaju koristi agrošumarstva te da se nastavi promicati uspostava, obnavljanje i održavanje poljoprivredno-šumarskih sustava te njihovo podupiranje; poziva Komisiju da potiče države članice na uvođenje mjera za potporu agrošumarstvu u svoje strateške planove;

42. pozdravlja inicijativu koju je najavila Komisija pod naslovom „Poljoprivredna šuma ugljika”, u okviru koje se želi nagraditi poljoprivrednike koji sudjeluju u projektima smanjenja emisija CO2 ili povećanja njegova skladištenja kako bi se, u okviru novog zelenog plana, doprinijelo cilju nulte stope ugljičnog otiska predviđenog za 2050.;

43. naglašava ključnu ulogu istraživanja i inovacija na visokoj razini u jačanju doprinosa koji šume, agrošumarstvo i sektor koji se temelji na šumama daju prevladavanju izazova našeg doba; ističe važnost programa EU-a za istraživanja i inovacije nakon 2020., prepoznaje ulogu Stalnog odbora za poljoprivredna istraživanja i primjećuje da su od uvođenja strategije za šume 2013. istraživanje i tehnologija uvelike napredovali; naglašava važnost poticanja daljnjih istraživanja, između ostalog, šumskih ekosustava, biološke raznolikosti, održive zamjene fosilnih sirovina i energija, skladištenja ugljika, proizvoda na osnovi drveta i održivih praksi gospodarenja šumama; poziva na kontinuirano financiranje istraživanja tala i njihove uloge u otpornosti i prilagodbi šuma na klimatske promjene, zaštiti i unapređenju biološke raznolikosti te pružanju ostalih usluga ekosustava i učinaka zamjene, te na prikupljanje podataka o inovativnim metodama zaštite i izgradnje otpornosti šuma; sa zabrinutošću napominje da su podaci o primarnim šumama i dalje nepotpuni; naglašava da bi se intenziviranjem istraživanja i financiranja pozitivno doprinijelo ublažavanju klimatskih promjena, očuvanju šumskih ekosustava, jačanju biološke raznolikosti, održivom gospodarskom rastu i zapošljavanju, posebno u ruralnim područjima; prima na znanje preporuku Komisije da bi se snažnom kapitalizacijom inovacija duž vrijednosnog lanca pomoglo u podupiranju konkurentnosti šumarskog sektora; u tom pogledu pozdravlja novu klimatsku ambiciju EIB-a da financira projekte koji mogu ojačati prilike za šumarski sektor, koji ima važnu ulogu u zamjeni materijala i energije fosilnog podrijetla; pohvaljuje već provedena istraživanja i inovacije povezane sa šumama, posebno u okviru programa Obzor 2020. i LIFE+; pozdravlja one slučajeve u kojima rezultati doprinose razvoju održivog biogospodarstva, nastojeći postići ravnotežu među različitim aspektima održivog gospodarenja šumama i ističući multifunkcionalnu ulogu šuma; poziva Komisiju da financira i po potrebi pojača istraživanje kako bi se pronašlo rješenje za sprečavanje širenja nametnika i bolesti u šumama;

44. poziva Komisiju da uz savjetovanje s proizvođačima strojeva za šumarstvo provede inicijative s ciljem unaprjeđenja ekološkog dizajna tih strojeva, čime će se visoke razine zaštite radnika uskladiti s minimalnim utjecajem na šumsko tlo i šumske vode;

45. izražava zabrinutost zbog toga što se od 1990-ih ukupna svjetska površina šuma uvelike smanjila; ističe činjenicu da su globalno krčenje i degradacija šuma ozbiljni problemi; naglašava da bi strategija EU-a za šume trebala utjecati na globalni politički kontekst te uvrstiti vanjske ciljeve i aktivnosti EU-a u pogledu promicanja održivog gospodarenja šumama na globalnoj razini, i bilateralno i multilateralnim procesima u vezi sa šumama, stavljanjem naglaska na mjere za zaustavljanje krčenja šuma diljem svijeta, uključujući podupiranje zakonite i održive proizvodnje bez krčenja šuma i lanaca opskrbe u okviru kojih ne dolazi do kršenja ljudskih prava, te za jamčenje održivog gospodarenja šumskim resursima; ističe da je potrebno razviti političke inicijative za rješavanje pitanja izvan EU-a, s naglaskom na tropskom području, istovremeno uzimajući u obzir različite stupnjeve ambicioznosti u pogledu politike okoliša u različitim zemljama tropskog područja, i pokretačima neodrživih praksi u šumama koji dolaze izvan tog sektora; ističe da je potrebno provesti mjere sljedivosti za uvoz te potiče Komisiju i države članice da njeguju suradnju s trećim zemljama u cilju konsolidacije viših standarda održivosti; naglašava da treba poticati provedbu Uredbe EU-a o drvu i akcijskog plana FLEGT (Provedba zakona, gospodarenje i trgovina u području šuma) kako bi se omogućilo bolje sprječavanje ulaska nezakonito posječenog drva ili drva nezakonitog podrijetla, što stvara nepošteno tržišno natjecanje u europskom šumarskom sektoru i na tržištu EU-a; ponavlja potrebu za sustavima za certificiranje i za uvođenje posebnih odredbi o održivom gospodarenju šumama u trgovinske sporazume; poziva na usklađeno i sustavno tumačenje sustava dužne pažnje uspostavljenog Uredbom EU-a o drvu (EUTR);

46. naglašava važnost obrazovanja i kvalificirane, dobro obučene radne snage kada je riječ o uspješnoj provedbi održivog gospodarenja šumama u praksi; poziva Komisiju i države članice da nastave provoditi mjere te da iskorištavaju postojeće europske instrumente, kao što su Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF) i europski programi obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020), kako bi se dala potpora smjeni generacija i riješio problem nedostatka stručne radne snage u sektoru;

47. poziva na uključivanje uvoza nezakonito dobivenog drva u trgovinske sporazume i primjenu sankcija u slučaju nepridržavanja;

48. poziva države članice i drvnu industriju da daju znatne doprinose kako bi se osiguralo da se pošumljava onoliko područja koliko ih se i krči;

49. ističe da se na razini EU-a, uzimajući u obzir postojeće sustave, mora dodatno razvijati europski sustav informacija o šumama za koji će zajednički biti odgovorne sve relevantne glavne uprave Komisije koje će raditi na različitim temama koje taj europski sustav informacija o šumama obuhvaća; smatra da se s koordinacijom ovog alata treba započeti u okviru strategije EU-a za šume; naglašava važnost pružanja usporedivih, znanstveno utemeljenih i uravnoteženih informacija u stvarnom vremenu o europskim šumskim resursima, istodobno nadzirući dobro gospodarenje i očuvanje šuma i prirodnih rezervata ako je potrebno te istodobno predviđajući utjecaj prirodnih poremećaja nastalih zbog klimatskih promjena i njihovih posljedica, s okolišnim i socioekonomskim pokazateljima za razvoj bilo kakve politike EU-a povezane sa šumama; napominje da nacionalni inventari šuma predstavljaju sveobuhvatan alat za praćenje i sagledavanje stanja šuma te da daju informacije o regionalnim okolnostima; poziva EU da uspostavi mrežu za praćenje europskih šuma kako bi se na lokalnoj razini prikupljale informacije uz suradnju s programima za promatranje Zemlje Copernicus;

50. pozdravlja trend digitalizacije sektora i poziva Komisiju da razmotri provedbu mehanizma za digitalno praćenje drvne građe u svrhu prikupljanja podataka, jamčenja dosljedne transparentnosti, jednakih tržišnih uvjeta za sve dionike te suzbijanja nekonkurentnog ponašanja i namjernih bespravnih djela u trgovini drvom, unutar i izvan EU-a, korištenjem sustava provjere; nadalje smatra da bi se takvim sustavom provjere poboljšala usklađenost te ograničile i suzbile financijske prijevare, istodobno omeo tok kartelskih praksi i raspršile nezakonite logističke operacije i pokreta sječe; dodatno potiče razmjene dobrih praksi s državama članicama koje su već provele takve reforme na nacionalnoj razini;

51. naglašava da države članice imaju nadležnost i središnju ulogu u pripremi i provedbi strategije EU-a za šume za razdoblje nakon 2020.; poziva Stalni odbor za šumarstvo pri Komisiji da podrži države članice u toj zadaći; naglašava važnost razmjene informacija i istovremenog uključivanja relevantnih dionika, kao što su vlasnici i upravitelji šuma, u Skupinu za građanski dijalog o šumarstvu i plutu te održavanja njezinih redovitih sastanaka te povećanja koordinacije i sinergije sa Stalnim odborom za šumarstvo; apelira na Komisiju da barem na godišnjoj osnovi uključuje Parlament u provedbu strategije EU-a za šume; poziva na jačanje uloge Stalnog odbora za šumarstvo, kako bi se osigurala koordinacija među relevantnim dionicima i politikama na razini EU-a; osim toga, ističe da lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u jačanju održivog korištenja šuma, a posebno ruralnog gospodarstva; ističe važnost pojačane suradnje država članica u cilju ostvarivanja veće koristi u okviru nove strategije EU-a za šume; nadalje, poziva Komisiju i glavne uprave koje su nadležne za pitanja povezana sa šumama da strateški rade kako bi se osigurala dosljednost u cjelokupnom radu povezanom sa šumarstvom i kako bi se poboljšalo održivo gospodarenje šumama;

52. apelira na države članice da daju prednost održavanju visoke razine strukovnog obrazovanja u drvnoj industriji i ekološkoj gradnji te da osiguraju potrebne javne rashode i ulaganja u tom području s ciljem predviđanja budućih potreba u europskoj drvnoj industriji;

53. podsjeća na obećanje Komisije o vođenju politike nulte tolerancije u slučajevima neispunjavanja obveza; naglašava da broj trenutno otvorenih postupaka protiv država članica zbog povrede obveza svjedoči o nezamjenjivoj vrijednosti europskih šumskih ekosustava te potiče Komisiju na brzo djelovanje u cilju razrješenja tih slučajeva;

54. potiče Komisiju da u koordinaciji sa službama inspekcije rada država članica provjeri jesu li strojevi koji su stavljeni na tržište i koje koriste poduzeća u drvnoj industriji u skladu s Direktivom o strojevima 2006/42/EZ, odnosno imaju li oni sustav za skupljanje i usisavanje drvne prašine;

55. uvjeren je da se u okviru strategije EU-a za šume trebaju promicati i poduprijeti dijeljenje najboljih praksi u pogledu strukovnog osposobljavanja šumskih radnika i upravitelja, rezultata u sektoru šumarstva i poboljšane suradnje država članica u vezi s prekograničnim aktivnostima i razmjenom informacija, u cilju jamčenja rasta zdravih europskih šuma; nadalje, ističe kako je potrebna bolja komunikacija o važnosti održivog gospodarenja šumskim područjima, kao i mogućnost širenja, provedbe i koordinacije informativnih kampanja o multifunkcionalnosti šuma i brojnim gospodarskim, društvenim i ekološkim koristima koje gospodarenje šumama pruža na svim relevantnim razinama EU-a, kako bi svi građani bili svjesni bogatstva te baštine i potrebe gospodarenja, održavanja i održive upotrebe naših resursa kako bi se izbjegli svi sukobi u društvu;

56. potiče države članice da potaknu svoje dionike u području šumarstva kako bi se doprlo do šireg segmenta stanovništva kroz obrazovne alate i programe za učenike i za osobe iz drugih dobnih skupina, naglašavajući važnost šuma za aktivnosti koje provode ljudi te za očuvanje biološke raznolikosti i raznolikih ekosustava;

57. napominje da digitalizacija i održive tehnologije imaju ključnu ulogu u pružanju dodane vrijednosti u daljnjem razvoju sektora koji se temelji na šumama; poziva Komisiju i države članice da potiču na prijenos znanja i tehnologija te razmjenu najboljih praksi o, na primjer, održivom i aktivnom gospodarenju šumama;

58. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

 

 


 

OBRAZLOŽENJE

Šume, šumarstvo i cijeli sektor koji se temelji na šumama imaju važnu ulogu u pružanju održivih rješenja za brojne izazove našeg doba. Šume i druga šumska zemljišta pokrivaju barem 43 % površine EU-a, a u šumarskom sektoru izravno je zaposleno barem 500 000 europskih građana, dok neizravno o njemu ovisi 2,6 milijuna radnih mjesta. Uz to, 60 % šuma u EU-u u privatnom je vlasništvu. Nadalje, europske šume iznimno su raznolike u pogledu veličine, strukture, bioraznolikosti i pristupa gospodarenju.

Globalno političko okruženje znatno se promijenilo od prethodne strategije EU-a za šume iz 2013., a ta promjena uvelike utječe na različite politike EU-a. Bez klimatskih koristi šuma i sektora koji se temelji na šumama kao i drugih usluga ekosustava koje pružaju šume bit će nemoguće ispoštovati interne i međunarodne obveze EU-a, kao što su društvo s nultom razinom emisija, europski zeleni plan, ciljevi održivog razvoja UN-a, Protokol iz Kyota, Pariški sporazum i druge.

Također, moramo imati na umu da je politika u području šuma uglavnom u nadležnosti država članica. U UFEU-u se ne spominje politika u području šuma na razini EU-a, no EU već dugo svojim politikama doprinosi provedbi održivog gospodarenja šumama i odlukama država članica o šumama. Sve veći broj nacionalnih politika i politika EU-a izravno ili neizravno utječe na šume i njihovo gospodarenje u EU-u. To stvara složeno i fragmentirano političko okruženje EU-a za šume i njihovo gospodarenje, koje bi trebalo biti dosljednije i bolje koordinirano te doprinositi svim stupovima održivosti.

Stoga nam je potrebna snažna, holistička i neovisna strategija EU-a za šume za razdoblje nakon 2020. Njome bi se trebao uvesti holistički pristup održivom gospodarenju šumama, koji se na uravnotežen način temelji na gospodarskoj i socijalnoj održivosti te održivosti okoliša i kojim se osigurava kontinuitet multifunkcionalne uloge šuma. Strategija EU-a za šume trebala bi biti sastavni i samostalan dio predstojećeg europskog zelenog plana, i ne bi smjela biti podređena nekoj drugoj sektorskoj strategiji.

Nova strategija EU-a za šume trebala bi sadržavati instrumente kojima se potiče njezina uloga učinkovitog alata za koordinaciju raznih politika EU-a povezanih sa šumama i njihovu provedbu, i to na način kojim se uzima u obzir čitav vrijednosni lanac koji se temelji na šumama. Trebala bi uspostaviti dosljednost i sinergiju s drugim sektorima koji utječu na sektor šuma. Strategija EU-a za šume također bi trebala biti poveznica između sektorskih politika EU-a u području šuma i nacionalnih politika država članica u tom području te bi trebala osigurati uključenost stručnog znanja iz sektora koji se temelji na šumama u ranoj fazi razrade politika, što bi dovelo do koherentnih i dosljednih politika povezanih sa šumama. Povrh toga, EU bi trebao aktivno utjecati na globalno okruženje u pogledu politika, poduzimajući mjere za zaustavljanje globalnog krčenja šuma i potičući ne samo pošumljavanje i ponovno pošumljavanje, već i održivo gospodarenje šumskim resursima.

Nadalje, šume, sektor koji se temelji na šumama i biogospodarstvo imaju ključnu ulogu u postizanju ciljeva europskog zelenog plana, a time i ciljeva EU-a u području klime, energije i okoliša. Ti se ciljevi neće moći postići bez multifunkcionalnih, zdravih šuma i održivog gospodarenja šumama uz održive industrije. Važno je spriječiti masovno iseljavanje iz ruralnih područja i privući industrije da ulažu u Europu i grade poslovne ekosustave koji na održiv način koriste raspoložive lokalne resurse i nude radna mjesta lokalnom stanovništvu. U tom pogledu, strategija EU-a za šume trebala bi imati ključnu ulogu i u osiguravanju dostupnosti sirovina za industriju.

Smanjenje ovisnosti o sirovinama i energiji dobivenim iz fosilnih izvora dovelo bi do povećanja mogućnosti, posebno u ruralnim područjima. Šume ne bi trebalo smatrati samo ponorima CO2 i time smanjivati doprinos drugih sektora smanjenju njihovih emisija. Treba naglasiti važnost napuštanja načina života koji se temelji na fosilnim izvorima.

Ublažavanje klimatskih promjena treba istaknuti kao jednu od važnih usluga koju nude šume i šumarski sektor. Povrh toga, prilagodba klimatskim promjenama sve je važnija kako bi se osigurale odgovarajuće preventivne mjere protiv prirodnih nepogoda. Treba se boriti protiv epidemija potkornjaka, suša i šumskih požara te ih sprečavati.

Okolišne, gospodarske i socijalne aspekte šuma i gospodarenja šumama treba poticati na uravnotežen način, uz istovremeno jačanje ključnih općih koristi za klimu koje pružaju šume i vrijednosni lanac koji se temelji na šumama, a to su, konkretno, sekvestracija CO2, skladištenje ugljika u proizvodima na bazi drva i zamjena sirovina i energije fosilnog podrijetla. U pogledu takve zamjene sirovina i energije potrebno je uložiti više napora u istraživanje.

Šume i sektor koji se temelji na šumama znatno doprinose lokalnim, kružnim biogospodarstvima u EU-u. Biogospodarstvo je 2010. bilo tržište čija se vrijednost procjenjuje na više od 2 bilijuna EUR te koje je proizvelo 20 milijuna radnih mjesta i predstavljalo 9 % ukupnog broja zaposlenih u Uniji. Prihvaćanje kružnog biogospodarstva mora se promicati snažnim politikama istraživanja i inovacija. Svakim eurom uloženim u istraživanje i inovacije na području biogospodarstva u okviru programa Obzor 2020. stvorit će se oko 10 EUR dodane vrijednosti.

Trebalo bi naglasiti važnost otpornih i zdravih šumskih ekosustava, uključujući floru i faunu, kako bi se održalo i poboljšalo pružanje brojnih usluga ekosustava koje nude šume, kao što su bioraznolikost, čist zrak, voda, zdrava tla, drvne i nedrvne sirovine.

Uz to, područja mreže Natura 2000 društvu pružaju brojne usluge ekosustava, uključujući sirovine. Međutim, za gospodarenje tim područjima potrebna su dostatna financijska sredstva.

Nadalje, pošumljavanje i ponovno pošumljavanje prikladni su alati za poboljšanje šumskog pokrova u EU-u, posebno u napuštenim područjima, blizu gradova i prigradskih regija te u planinskim područjima. Moramo naglasiti važnost zaštitnih funkcija šuma kao i aktivnog i održivog gospodarenja šumama u tim područjima u cilju poboljšanja zdravlja i otpornosti ekosustava te prilagodbe sastava vrsta regionalnim i klimatskim uvjetima.

Treba istaknuti ključnu važnost zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), financiranja šumarskih mjera i okvirnih istraživačkih programa za osiguravanje egzistencije i razvoj biogospodarstva u ruralnim područjima. Poljoprivrednici i vlasnici šuma ključni su akteri u ruralnim područjima. Povrh toga, iznimno je važna i uloga šumarstva, agrošumarstva i industrija koje se temelje na šumama u okviru programa ruralnog razvoja ZPP-a za razdoblje 2014. 2020. Moramo nastojati da se ona prepozna i u ZPP-u za razdoblje 2021. 2027. kao i u provedbi europskog zelenog plana.

Adekvatno financirano visokokvalitetno istraživanje, inovacije, prikupljanje informacija, održavanje i razvoj baza podataka, razmjena najboljih praksi i znanja od ključne su važnosti za budućnost multifunkcionalnih šuma EU-a i za cijeli vrijednosni lanac koji se temelji na šumama, u svjetlu sve većih zahtjeva koji se pred njih postavljaju i potreba da se iskoriste brojne prilike i prevladaju izazovi s kojima se društvo suočava.

Šume osiguravaju, primjerice, rekreativnu vrijednost i aktivnosti povezane sa šumama, kao što je berba nedrvnih šumskih proizvoda, npr. gljiva i jagodičastog voća. Trebali bismo istaknuti mogućnosti poboljšanja uklanjanja biomase kao prevencije šumskih požara i poboljšanja bioraznolikosti putem ispaše, ali i napomenuti da bi ispaša divljih životinja mogla negativno utjecati na preživljavanje sadnica.

Europsko društvo sve se više udaljava od šuma i šumarstva te bi stoga trebalo promicati važnost održivog gospodarenja šumama. Uzimajući u obzir ključnu ulogu održivog gospodarenja šumama u ostvarivanju višestrukih koristi koje šume pružaju društvu, postoji snažna potreba za informiranjem javnosti o gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj, kao i kulturnoj i povijesnoj ulozi šuma i njihova gospodarenja kao dijela naše prirodne baštine.

Komisija bi kroz svoj Stalni odbor za šumarstvo središnju ulogu pri pripremi i provedbi strategije EU-a za šume za razdoblje nakon 2020. trebala dati državama članicama, te istodobno uključiti i relevantne dionike u okviru Skupine za građanski dijalog o šumarstvu i plutu. Komisija bi također trebala svake godine uključiti Parlament u provedbu strategije EU-a za šume.

Da zaključimo, potrebna nam je ambiciozna i snažna strategija EU-a za šume za razdoblje nakon 2020. kako bi se osigurao koordiniran i holistički pristup šumama, sektoru koji se temelji na šumama i brojnim uslugama koje oni pružaju. Šume i sektor koji se temelji na šumama imaju potencijal za pružanje sve većeg doprinosa klimi, okolišu, ljudima i kružnom biogospodarstvu, zahvaljujući naprednim digitalnim rješenjima i održivim tehnologijama kojima raspolažu. Potrebna su nam dugoročna ulaganja u održivo gospodarenje šumama kako bi se osigurala ne samo gospodarska održivost šuma, već i kako bi se ostvario znatan doprinos postizanju brojnih ciljeva EU-a, uključujući europski zeleni plan i prelazak na kružno biogospodarstvo. U okviru strategije EU-a za šume u obzir treba uzeti potrebu za privlačenjem ulaganja povezanih sa šumama u Europi i za jačanjem veza s drugim sektorima. Nadalje, treba istaknuti ključnu ulogu i potencijal materijala na bazi drva u sektorima kao što su građevinarstvo, tekstilna industrija, kemijska industrija i industrija ambalaže. Uz to, kada je riječ o politikama EU-a povezanim sa šumama potrebno je donositi odluke na temelju dokaza.

 

 


 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (23.6.2020)

<CommissionInt>upućeno Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj</CommissionInt>


<Titre>o europskoj strategiji za šume – daljnji koraci</Titre>

<DocRef>(2019/2157(INI))</DocRef>

Izvjestiteljica za mišljenje: <Depute>Jessica Polfjärd</Depute>

 

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

 uzimajući u obzir izvješće o pojačanju djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma, o kojem se upravo raspravlja u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane;

A. budući da su između 1990. i 2015. šume i ostala pošumljena zemljišta u Europskoj uniji znatno narasla uslijed ciljanih programa i prirodnog rasta te pokrivaju 43% teritorija EU-a, što odgovara 182 milijuna hektara, i čine 5% ukupne svjetske šume; budući da šumske površine čine polovicu mreže Natura 2000; budući da su neke države članice, u kojima više od polovice teritorija prekrivaju šume, ovisne o šumarstvu; budući da je 60% šuma u EU-u u privatnom vlasništvu, većinom malih vlasnika s manje od 3 hektara šume; budući da se u šumama nalazi značajan dio europske kopnene biološke raznolikosti;

B. budući da se EU obvezala na ciljeve iz Aichija u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti, kao što je cilj 7. kojim se zahtijeva da se do 2020. područjima u okviru poljoprivrede, akvakulture i šumarstva upravlja na održiv način, stoga osiguravajući očuvanje biološke raznolikosti, ali EU nije u poziciji da ostvari te ciljeve;

C. budući da su šume kružni ekosustavi koji se temelje na potpunom recikliranju tvari i nutrijenata koji se u njima nalaze; budući da se svaki oblik aktivnog gospodarenja temelji na iskorištavanju resursa iz tih ekosustava, što neizbježno i negativno utječe na njegovo funkcioniranje, strukturu i biološku raznolikost;

D. budući da su mnogi aspekti koji se odnose na šume i šumarstvo uređeni zakonodavstvom EU-a, poput Direktive o pticama i staništima, zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF), Direktive o obnovljivoj energiji i Uredbe o drvu;

E. budući da, prema izvješću Europske agencije za okoliš pod naslovom „Europski okoliš – stanje i izgledi za 2020.”, dugoročni trendovi koji se odnose na populacije ptica, uključujući rasprostranjene šumske ptice, pokazuju da je Europa doživjela golemo smanjenje biološke raznolikosti, a kao jedan od uzroka smatra se intenzivno gospodarenje šumama[10]; budući da se prema istom izvješću Europa suočava s ekološkim izazovima nezabilježenih razmjera i hitnosti; budući da je tijekom sljedećih 10 godina potrebno hitno djelovati kako bi se zaustavila zabrinjavajuća stopa gubitka biološke raznolikosti, sve veće posljedice klimatskih promjena i prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa;

F. budući da velika stabla i netaknute, starije šume predstavljaju ključna staništa koje mlađe šume kojima se gospodari ne pružaju te da predstavljaju značajne zalihe ugljika koje se u slučaju sječe neće moći zamijeniti najmanje 100 – 150 godina; budući da stare šume i dalje uklanjaju i skladište ugljik iz atmosfere, uključujući i kroz šumsko tlo; budući da su primarne šume u EU-u gotovo nestale;

G. budući da se u izvješću Komisije iz 2018. o napretku u provedbi trenutačne strategije EU-a za šume navodi da provedba politike EU-a o biološkoj raznolikosti i dalje predstavlja velik izazov te da „izvješća o očuvanju šumskih staništa i vrsta do sada ne ukazuju na poboljšanja”; budući da su za razdoblje od 2007. do 2012. države članice izvijestile da je samo 26 % šumskih vrsta i 15 % šumskih staništa od europskog interesa, kako su navedena u Direktivi o staništima, u „povoljnom stanju očuvanosti”; budući da se kvaliteta šuma u EU-u već dugo smanjuje; budući da nezakonita sječa stabala još uvijek nije riješena u nekim državama članicama;

H. budući da je u skladu s člankom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU-a) okoliš u podijeljenoj nadležnosti Unije i njezinih država članica; budući da je člankom 191. UFEU-a predviđeno da politika EU-a u području okoliša treba težiti, između ostalog, visokoj razini zaštite; budući da je Sud presudio da su šume dio prirodne baštine EU-a te su stoga obuhvaćene člankom 191.[11];

I. budući da je Parlament 28. studenoga 2019. proglasio klimatsku i okolišnu krizu;

J. budući da su šume neodvojivi dio održivog razvoja; budući da je za rješavanje problema gubitka biološke raznolikosti i klimatskih kriza ključno da se šume zaštite i obnove te da se njima upravlja na način kojim se maksimalno povećava njihov kapacitet za skladištenje ugljika i zaštitu biološke raznolikosti; budući da netaknuti ekosustavi imaju veću sposobnost prevladavanja okolišnih stresora, uključujući promjene klime, nego degradirani ekosustavi jer im njihova inherentna svojstva omogućuju da maksimalno iskoriste svoju sposobnost prilagodbe; budući da velika stabla i netaknute, starije šume predstavljaju ključna staništa koje mlađe šume kojima se gospodari ne pružaju te da predstavljaju značajne zalihe ugljikovog dioksida (CO2); budući da su međusobno povezana šumska staništa i šumski pojasevi ključni za osiguranje opstanka ugrožene flore i faune;

K. budući da šume i šumska područja imaju višenamjensku ulogu jer su kružni ekosustavi, utemeljeni na potpunom recikliranju tvari i nutrijenata, te su ključni za reguliranje vodnog ciklusa, uključujući zadržavanje vode radi sprečavanja poplava, apsorpciju ugljikovog dioksida, skladištenja ugljika, kopnenu biološku raznolikost i pružanje mogućnosti za rekreaciju i dobrobit u blizini prirode, kao i doprinos gospodarskom rastu i zapošljavanju u ruralnim i urbanim područjima, gdje je šumarski sektor EU-a važan stup u kojem je zaposleno više od 3 milijuna ljudi; budući da ti poslovi dugoročno ovise o otpornim šumskim ekosustavima;

L. budući da se EU obvezala na postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja, uključujući cilj 15., a to je zaštita, obnova i promicanje održivog korištenja kopnenih ekosustava, održivo gospodarenje šumama, borba protiv dezertifikacije, zaustavljanje degradacije tla i poništavanje njezinih učinaka i zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti;

M. budući da šume uspješno doprinose teritorijalnoj ravnoteži, gospodarskom rastu i zapošljavanju u ruralnim i urbanim područjima te da pomažu u održavanju konkurentnosti šumarskog sektora; budući da je uravnotežen pristup svim funkcijama šumarstva ključan za osiguravanje dosljednosti između politika povezanih sa šumama; budući da je važno istaknuti da vlasnici i upravitelji šuma kontinuirano ulažu napore kako bi osigurali održivi razvoj šuma, te da je važno dodatno ojačati njihov potencijal za postizanje ciljeva europskog zelenog plana i razvoj biogospodarstva, istovremeno jamčeći usluge ekosustava i biološku raznolikost; budući da vlasnici i upravitelji šuma u EU-u imaju dugu tradiciju i dugogodišnje iskustvo gospodarenja višenamjenskim šumama; budući da je, međutim, zbog trenutnih izazova potrebno dobro poznavanje šumske ekologije, uključujući i rješavanje prirodnih poremećaja;

N. budući da globalna potražnja za autentičnom divljom prirodom raste i da je znatno porasla javna potpora za strogu zaštitu šumskih ekosustava;

O. budući da je genetska raznolikost u šumama ključna za prilagodbu promjenjivim okolišnim uvjetima, kao što su klimatske promjene, i za obnovu biološke raznolikosti;

P. budući da je u posebnom izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (IPCC) o korištenju zemljišta utvrđeno da je komercijalno šumarstvo pridonijelo povećanju neto emisija stakleničkih plinova, gubitku prirodnih ekosustava i smanjenju biološke raznolikosti;

Q. budući da europske šume imaju golemu vrijednost kad je riječ o ublažavanju klimatskih promjena jer šumski ekosustavi apsorbiraju i skladište oko 10 % emisija stakleničkih plinova u Europi, a postoji potencijal da se taj kapacitet poveća; budući da šume također osiguravaju i obnovljivu sirovinu povoljnu za klimu koja djeluje kao zamjena za energetski intenzivne materijale i fosilna goriva; budući da, međutim, treba prepoznati i koristiti načelo „kaskadnosti” kao koristan način poboljšanja učinkovitosti resursa u novoj strategiji za šume; budući da šume u tlu skladište i apsorbiraju oko 2,5 puta više ugljikovog dioksida nego u biomasi drveća; te budući da šume narušene požarima i sječom izgube i do 26,6 % tla; stoga ističe važnost složenih šumskih ekosustava i zrelih šuma;

R. budući da je „samostalni razvoj šuma” praksa kojom se šumama dozvoljava da narastu do najvećeg mogućeg ekološkog kapaciteta za skladištenje ugljika i ostvare puni potencijal biološke raznolikosti;

S. budući da je za očuvanje punog opsega šumske biološke raznolikosti i funkcionalnosti te poštivanje potrebe za ublažavanjem i prilagođavanjem klimatskim promjenama, Uredbom LULUCF prepoznato je da je udjel ugljika od mrtvog drva u šumi jednakovrijedan dugovječnim drvenim proizvodima, budući da njegov ugljik ne podliježe trenutačnoj oksidaciji i osigurava ključna mikrostaništa o kojima ovise brojne vrste, uključujući i zaštićene, od presudne je važnosti zaštititi udio šumskih površina od bilo kojeg oblika aktivne ljudske intervencije; budući da su se javile nove mogućnosti za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, među ostalim samostalni razvoj šuma[12] i prirodno šumarstvo;

T. budući da se, prema Izvješću IPBES-a o globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava iz 2019., prirodna raznolikost globalno smanjuje i to stopom koja je nezabilježena u ljudskoj povijesti, a jednom milijunu životinjskih i biljnih vrsta prijeti izumiranje;

U. budući da je ZPP glavni izvor sredstava EU-a za gospodarenje šumama;

V. budući da su plantažne šume često monokulture s manje biološke raznolikosti od prirodnih i poluprirodnih šuma te su manje otporne na klimatske promjene, što dovodi do većeg otpuštanja ugljika zbog prirodnih nepogoda;

W. budući da različiti načini sječe imaju različit utjecaj na kapacitete skladištenja ugljikova dioksida u šumama, kvalitetu tla i stanje očuvanosti; budući da je potpuno krčenje velikih površina najštetnija metoda jer se njome uklanja velik dio organskih tvari i korijenja iz tla, uzrokuje ispuštanje ugljika uskladištenog u tlu (što je oko dva i pol puta više od ugljika pohranjenog u biomasi drveća) i znatno šteti složenoj strukturi šume i njezinim ovisnim ekosustavima;

X. budući da subvencije za bioenergiju dovode do pogoršanja omjera upotrebe drva kao materijala i za energiju, a istovremeno dolazi i do umjetnog povećanja opskrbe biomasom[13], čime se smanjuje sposobnost šuma da sekvestriraju ugljik;

Y. budući da subvencije za razne obnovljive izvore energije pomažu bržem pokretanju sektora; budući da se solarni i vjetroenergetski sektori i s njima povezane tehnologije mogu održati bez subvencija nakon početnog rasta; budući da, međutim, to ne vrijedi za bioenergiju, a to je sektor koji funkcionira jedino zahvaljujući subvencijama;

Z. budući da su dostupni podaci o šumama na razini EU-a nepotpuni i neujednačene kvalitete, što otežava koordinaciju između EU-a i država članica kada je riječ o gospodarenju šumama i njihovu očuvanju;

AA. budući da je krčenje šuma jedan od čimbenika koji su stvorili „idealne” uvjete za širenje bolesti s divljih vrsta na ljude[14];

AB. budući da je odgovornost EU-a osigurati da naši obrasci potrošnje i uvoz iz trećih zemalja ne doprinose krčenju ili degradaciji šuma ni preobrazbi ili degradaciji drugih prirodnih ekosustava u drugim dijelovima svijeta;

1. Pozdravlja odluku Komisije da uvede novu strategiju za šume; ističe da strategija za šume mora biti u skladu s načelom supsidijarnosti; naglašava potrebu da se strategijom za šume prepoznaju nadležnosti EU-a u području zaštite okoliša, uključujući šume; podsjeća da u skladu s člankom 191. UFEU-a politika EU-a u području okoliša mora doprinositi, među ostalim, očuvanju, zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša te razboritom i racionalnom korištenju prirodnih resursa; podsjeća da se nekoliko zakonodavnih akata EU-a odnosi na šume i gospodarenje šumama; Naglašava, u tom pogledu, potrebu za cjelovitom i dosljednom strategijom za šume kojom se jača multifunkcionalna uloga šuma i šumarskog sektora u EU-u i kojom se promiču dalekosežne društvene, gospodarske i ekološke koristi šuma, uz puno poštovanje klimatskih i okolišnih ciljeva EU-a; naglašava potrebu za jasnim davanjem prioriteta, pri čemu klima i zaštita biološke raznolikosti trebaju biti središnji i međusobno povezani ciljevi u novoj strategiji EU-a za šume; naglašava hitnu potrebu za sprečavanjem prirodnih poremećaja i gospodarenjem njima; ističe da bi strategija za šume trebala biti usklađena s europskim zelenim planom i strategijom za biološku raznolikost do 2030.;

2. Napominje da, prema Europskoj agenciji za okoliš, gradske šume također daju nimalo nevažan doprinos borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica za zdravlje te skreće pozornost na njihovu posebno ključnu ulogu koju imaju za stanovnike gradova kao mjesto za rekreaciju i prirodno okruženje; naglašava da bi, osim šuma u ruralnim područjima, trebalo procijeniti i gradska šumska područja, međudjelovanje šuma i drveća s gradskim i prigradskim područjima, kao i razumijevanje njihove uloge za te zajednice, posebno u pogledu trajnih suša;

3. Naglašava potrebu za cjelovitom i dosljednom strategijom za šume kojom se jača multifunkcionalna uloga šuma i njihova održivost kao i šumarskog sektora u EU-u i kojom se promiču dalekosežne okolišne, društvene, gospodarske i kulturne koristi šuma; s tim u vezi naglašava da je potrebno hitno poduzeti radnje kako bi se spriječilo i upravljalo prirodnim izazovima i postojećim pritiscima s kojima se suočavaju šume i riješilo krčenje šuma;

4. Naglašava da bi nova strategija za šume trebala služiti kao središnji instrument politike u EU-u za učinkovitu koordinaciju politika i inicijativa povezanih sa šumama kao dio europskog zelenog plana; poziva Komisiju i države članice da razmotre uvođenje ciljeva šumskih površina s ciljem održivog povećanja trenutnih razina uz istovremeno podržavanje ciljeva do 2030. na zaštićenim područjima, uključujući šume, te obnove u skladu sa strategijom EU-a za biološku raznolikost i pozivima[15] Parlamenta za suzbijanje krčenja šuma i poboljšanje kvalitete postojećih šuma i šumskih područja; smatra da bi strategija za šume trebala uključivati odgovarajuće instrumente za postizanje tih ciljeva;

5. Naglašava da šume čine gotovo polovicu ukupne površine područja mreže Natura 2000 (tj. 37,5 milijuna hektara) i da je 23% svih šuma u Europi unutar tih područja za koja su šume od presudnog značaja[16]; u tom kontekstu, naglašava hitnu potrebu da se ispoštuje obećanje Komisije o primjeni pristupa nulte tolerancije prema nepoštivanju zakonodavstva u području zaštite okoliša i posebno dati prednost učinkovitoj primjeni zakonodavstva EU-a o prirodi, uključujući odgovarajuće planove gospodarenja za područja mreže Natura 2000, i procijeni jesu li osigurana dovoljna sredstva za zaštitu šuma u područjima u okviru mreže Natura 2000, uključujući provođenje postupaka za kršenje zakona; u tom pogledu ističe pet važnih izazova u vezi s primjenom područja Natura 2000 na šume, a to su:

(1) ravnoteža između očuvanja biološke raznolikosti i drvne proizvodnje,

(2) integracija očuvanja šuma i zahtjeva lokalnih dionika,

(3) klimatske promjene,

(4) manjak financiranja, i

(5) razilaženja s ostalim sektorskim politikama;

 

 stoga od Europske komisije i država članica traži:

(1) bolju komunikaciju i transparentnost,

(2) veći naglasak na konzervacijskoj znanosti u razvoju strategija gospodarenja i u odgovoru na klimatske promjene,

(3) jačanje građanskog sudjelovanja u izradi i provedbi politika,

(4) učinkovitu strategiju financiranja,

(5) integriranu europsku politiku korištenja zemljišta i očuvanja, i

(6) poboljšanje saznanja o primjeni područja Natura 2000 u šumama i njegovim učincima na biološku raznolikost, gospodarenje šumama i drugu uporabu zemljišta u EU-u;

6. Napominje da očuvanje naših šuma i njihovo održivo gospodarenje značajno doprinose našoj dobrobiti i da ne bi smjeli podlijegati pravu tržišnog natjecanja; podsjeća da šume pružaju usluge od javnog interesa koje se tiču odmora i zdravlja te obrazovanja;

7. Primjećuje da je, s obzirom na višenamjensku ulogu šuma, potrebno promicati sve aspekte: zaštitnu funkciju šuma kao staništa brojnih životinjskih i biljnih vrsta, praktičnu funkciju šuma kao izvora drva i drugih proizvoda i zaštitnu funkciju šuma za floru i faunu; naglašava da se ekološke, gospodarske i društvene funkcije šuma moraju zajedno razmatrati;

8. Smatra od iznimne važnosti da se pojednostavi pristup potporama EU-a namijenjenih šumama, te da se smanji prekomjerna birokracija, imajući u vidu poteškoće na koje nailaze mali i srednji zemljoposjednici, pa čak i određeni dio javnih tijela;

9. Naglašava da postoje različiti pogledi na sposobnost apsorpcije ugljikovog dioksida različitih vrsta šuma i da znanstvena istraživanja pokazuju da otporne, zdrave i biološki raznolike šume apsorbiraju više ugljikovog dioksida od šuma koje se prekomjerno sječe; stoga odlučno ističe da bi se novom strategijom za šume trebalo promicati održivo gospodarenje šumama; podsjeća da su se EU i njegove države članice obvezali primjenjivati definicije i načela održivog gospodarenja šumama[17]; ipak primjećuje da Komisija razvija definiciju održivog gospodarenja šumama na razini EU-a koja bi se trebala temeljiti na najvišim standardima održivosti uz zaštitu biološke raznolikosti i vrijednih ponora ugljika kao središnjih elemenata; ističe ukupne klimatske koristi koje proizlaze iz šuma i vrijednosnog lanca koji se temelji na šumama, a to su poboljšana sekvestracija ugljikovog dioksida, skladištenje ugljika i održiva zamjena sirovina i energije fosilnog podrijetla; prepoznaje da održivo gospodarenje šumama mora osigurati zaštitu biološke raznolikosti europskih šuma; napominje da zaštita šuma i proizvodnja ne moraju nužno biti u suprotnosti, već da bi se u nekim slučajevima mogle podudarati i imati pozitivan ishod u pogledu zaštite klime;

10. Ističe da je u nekim okolnostima između zaštite klime i zaštite biološke raznolikosti u sektoru biogospodarstva i posebno u šumarstvu, koji igraju središnju ulogu u prijelazu na klimatski neutralno gospodarstvo, potrebno pronalaziti kompromise; izražava zabrinutost da se ti kompromisi nisu dovoljno razmatrali u nedavnim raspravama u pogledu donošenja politike; poziva sve dionike da razviju dosljedan pristup kojim će se pomiriti pristupi zaštite biološke raznolikosti i zaštite klime kao dio uspješnog sektora koji se temelji na šumama i biogospodarstva;

11. Napominje da, iako su šume koje su najbolje očuvane, one iz kojih se ne uzimaju nikakvi resursi, rijetke, potrebno im je posvetiti pozornost koju zaslužuju jer one doprinose znanju, zdravlju i ekoturizmu koje ne smijemo uskratiti budućim generacijama; naglašava da bi Natura 2000, kao europska ekološka mreža za očuvanje staništa, trebala imati ključnu ulogu u europskoj strategiji za šume; smatra da bi mreža Natura 2000 trebala biti ključna za jamčenje zaštite i očuvanja šuma;

12. Naglašava važnost i ključnu ulogu šumarstva i drvnog klastera za očuvanje klime; naglašava da šumarstvo i šumarske usluge te sektor naknadne prerade potiču znatnu gospodarsku aktivnost, posebno u ruralnim regijama u strukturno nepovoljnom položaju, s obzirom na to da stvaraju potražnju za dodatnom robom i uslugama iz drugih sektora;

13. Naglašava potrebu da države članice dijele dobre prakse u pogledu gospodarenja šumama i planiranja; također skreće pozornost na važnost donošenja europskih smjernica, povezanih s prethodno utvrđenim ciljevima u europskom zelenom planu, u svrhu pružanja državama članicama smjernica za gospodarenje šumama te njihovo održavanje i planiranje;

14. Naglašava da bi zaštita i samostalni razvoj šuma, kao i ponovno pošumljavanje i pošumljavanje vrstama drveća koje odgovaraju određenoj lokaciji i okolišu trebali biti u središtu buduće strategije EU-a za šume; napominje da su prakse prirodnog gospodarenja najbolje za postizanje tih ciljeva;

15. Naglašava da su istraživanja[18] utvrdila da prašume i dalje prikupljaju ugljik, suprotno stajalištu da su one ugljično neutralne ili čak izvori ugljikovog dioksida;

16. Ističe da nikakav učinak zamjene šumskih proizvoda ne može nadomjestiti gubitak starih i primarnih šuma, koje su prepoznate kao nezamjenjive[19] te bi se trebale zaštititi pravnim i poticajnim instrumentima koji su usmjereni na njihovu kompleksnost, povezanost i reprezentativnost[20];

17. Poziva na strogu zaštitu primarnih šuma i prašuma u EU-u u okviru strategije EU-a za šume;

18. Podsjeća da je oko 60 % šuma u EU-u u privatnom vlasništvu i da otprilike dvije trećine privatnih vlasnika šuma posjeduje manje od 3 hektara šume; naglašava da se to u svim mjerama mora na odgovarajući način uzeti u obzir te da one stoga moraju biti osmišljene tako da budu dostupne malim vlasnicima šuma i da ih oni mogu praktično provoditi; podsjeća da je Komisija utvrdila da su administrativno opterećenje i struktura vlasništva nad šumama ograničavajući čimbenici za prihvaćanje određenih mjera[21];

19. Ponavlja činjenicu da očuvanje visokougljičnih ekosustava, uključujući šume, predstavlja mogućnost odgovora s neposrednim utjecajem na klimatske promjene, za razliku od pošumljavanja, ponovnog pošumljavanja i obnove za čiju provedbu je potrebno više vremena[22]; poziva na to da se u okviru mjera politike EU-a vodi tim načelom;

20. Naglašava da kontinuirani pad biološke raznolikosti ima negativne posljedice za pružanje mnogih usluga ekosustava u posljednjih nekoliko desetljeća; napominje da je do tih padova došlo djelomično zbog intenzivnih poljoprivrednih i šumarskih praksi; naglašava da stalni pad reguliranja usluga može imati štetne posljedice na kvalitetu života[23];

21. Prepoznaje da klimatske promjene mijenjaju sposobnost rasta šuma te povećavaju učestalost i ozbiljnost suša, poplava i požara kao i da potiču širenje novih štetočina i bolesti koje pogađaju šume; naglašava da netaknuti ekosustavi imaju veću sposobnost prevladavanja okolišnih stresora, uključujući promjene klime, nego degradirani ekosustavi jer im njihova inherentna svojstva omogućuju da maksimalno iskoriste svoju sposobnost prilagodbe;

22. Poziva države članice da se pobrinu za to da za šume površine veće od 10 hektara postoje planovi gospodarenja šumama koji uključuju skladištenje ugljika i biološku raznolikost i koji su, prema potrebi, usklađeni s ciljevima mreže Natura 2000;

23. Podsjeća na pismo koje je potpisalo više od 700 znanstvenika u kojem se poziva na znanstveno utemeljenu reviziju Direktive o obnovljivoj energiji, posebno u cilju isključivanja određenih vrsta drvne biomase iz uračunavanja u kvotu za ispunjavanje cilja i uklanjanje njihove prihvatljivosti za primanje potpore;

24. Ističe da plantažne šume za intenzivnu bioenergiju velikih razmjera, uključujući monokulture, a posebno one kojima se zamjenjuju prirodne šume i samoopskrbna poljoprivredna zemljišta, negativno utječu na biološku raznolikost;

25. Naglašava ulogu koju šume mogu imati u procesu zamjene fosilnih materijala proizvodima dobivenima od bioloških sirovina; smatra da bi nova strategija za šume trebala odražavati važnost uloge europskih šuma i kružnog održivog biogospodarstva EU-a u ostvarenja klimatske neutralnosti do 2050. te da bi trebalo predvidjeti mjere s tim ciljem; naglašava da bi se tim mjerama trebao u potpunosti iskoristiti potencijal učinaka zamjene; naglašava, međutim, da bi se mjerama u novoj strategiji za šume koje se odnose na biogospodarstvo i upotrebu drvne biomase trebala uzeti u obzir njihova ključna uloga u skladištenju ugljika, zaštiti biološke raznolikosti i pružanju drugih usluga ekosustava te učinci na očuvanje šumskih ekosustava i sekvestraciju ugljikovog dioksida na učinkovit način;

26. Napominje da se u izvješću o napretku u provedbi strategije EU-a za šume navodi da provedba politike EU-a o biološkoj raznolikosti, unatoč dosad poduzetim mjerama, i dalje predstavlja velik izazov[24] te da izvješća o očuvanju šumskih staništa i vrsta ukazuju na tek neznatna poboljšanja; poziva Komisiju da u novu strategiju za šume kao ključnu sastavnicu uključi zaštitu i obnovu šumskih ekosustava i biološke raznolikosti;

27. Sa zabrinutošću primjećuje da je povoljno stanje očuvanosti 2015. utvrđeno za 15 % šumskih staništa i 26 % šumskih vrsta[25]; podsjeća na cilj 3.b strategije EU-a o biološkoj raznolikosti kojim se želi ostvariti mjerljivo poboljšanje stanja očuvanosti vrsta i staništa koji ovise o šumarstvu ili na koje šumarstvo utječe te mjerljivo poboljšanje pružanja povezanih usluga ekosustava; žali zbog činjenice da, prema reviziji na sredini razdoblja provedbe strategije o biološkoj raznolikosti, nije ostvaren znatan napredak u ostvarenju tog cilja[26];

28. Naglašava potrebu za smanjenjem potrošnje općenito u EU-u, ali i potrošnje drva i proizvoda od drva promicanjem gospodarstva koje je u većoj mjeri kružno i davanjem prednosti najučinkovitijoj upotrebi drva, čime se dugoročno omogućuje vezivanje ugljika i smanjuje stvaranje otpada;

29. Smatra da bi se strategijom EU-a za šume trebalo promicati zaustavljanje trenda pri kojemu se autohtone vrste zanemaruju u korist egzotičnih vrsta koje brzo rastu kao što je na primjer eukaliptus;

30. Naglašava važnost strukovnog osposobljavanja i programa prekvalifikacije za stručnjake u šumarstvu u području korištenja novih tehnologija i prilagodbe na promjene koje su u tijeku, uključujući stvaranje komunikacijske platforme za razmjenu dobrih praksi, te smatra da je u taj proces važno uključiti vlasnike šuma i upravitelje šuma te ih potaknuti da slijede prakse održivog očuvanja šuma i promicanja biološke raznolikosti;

31. Poziva na to da se novom strategijom za šume doprinese naporima da se osigura da prakse gospodarenja šumama ne uključuju fragmentiranje šumskih ekosustava na manje dijelove, s posebnim naglaskom na primarnim šumama, s obzirom na to da mnoge vrste, uključujući veće sisavce, ovise o međupovezanim, netaknutim šumskim staništima za preživljavanje; poziva na to da se u strategiji za šume prednost da ponovnom povezivanju fragmentiranih šuma tako da se obnove šumski koridori na način koji je adekvatan za lokalne uvjete i biološku raznolikost;

32. Smatra da su podaci o šumskim resursima i stanju šuma ključni kako bi se osiguralo da se odlukama koje se donose u vezi sa šumama postižu najveće socioekonomske i ekološke koristi na svim razinama;

33. Naglašava osobitu važnost karpatske regije i napominje da bi pristupanje EU-a Karpatskoj konvenciji pomoglo pružanju potpore toj regiji koja ima nezamjenjiva prirodna bogatstva u kontinentalnoj Europi;

34. Sa zabrinutošću napominje da prema prikupljenim podacima[27] 48 % ukupne uporabe drvne biomase na razini EU-a odlazi na proizvodnju energije; ponavlja da bi uporaba posječenog drva, osim prirodne sekvestracije ugljika i zaštite biološke raznolikosti in situ, trebala biti usmjerena na upotrebu materijala, u svrhu ostvarenja sukladnosti s ciljevima u pogledu biološke raznolikosti i klime;

35. Ističe vrijednost i potencijal novouspostavljenih i tradicionalnih ekstenzivnih poljoprivredno-šumarskih sustava za poljoprivrednu proizvodnju, diversifikaciju, uključujući u svrhu biogospodarstva, sekvestracije ugljika, sprečavanja dezertifikacije i potencijala za smanjenje pritiska na šumske ekosustave; žali zbog toga što su pravila nastala uslijed reformi ZPP-a sustavno dovela do degradacije poljoprivredno-šumarskih sustava te su u mnogim slučajevima ometala njihovu obnovu, regeneraciju i pomlađivanje; sa zabrinutošću primjećuje veliko odumiranje sredozemnog agrošumarskog sustava velike prirodne vrijednosti te hitno poziva na promjene pravila kako bi se olakšala regeneracija i obnova postojećih agrošumarskih sustava, kao i uspostava novih;

36. Primjećuje da su od uvođenja strategije za šume 2013. istraživanje i tehnologija uvelike napredovali; naglašava važnost poticanja daljnjih istraživanja, između ostalog, šumskih ekosustava, biološke raznolikosti, održive zamjene fosilnih sirovina i energija, skladištenja ugljika, proizvoda na osnovi drveta i održivih praksi gospodarenja šumama, u šumarstvu i proizvodima koji se temelje na biološkoj osnovi; smatra da bi se sredstva EU-a predviđena za istraživanje trebala dodatno usmjeravati na ta područja; poziva Komisiju i države članice da isto tako financiraju istraživanja i nastave prikupljati podatke o inovativnim metodama zaštite i izgradnje otpornosti šuma, kao što je uvođenje otpornih vrsta; naglašava da bi se intenziviranjem istraživanja i financiranja pozitivno doprinijelo ublažavanju klimatskih promjena, očuvanju šumskih ekosustava, jačanju biološke raznolikosti, održivom gospodarskom rastu i zapošljavanju, posebno u ruralnim područjima;

37. Poziva na uvođenje koordiniranog elektroničkog sustava za praćenje i sljedivost drvne sirovine te na podupiranje razvoja automatiziranih alata za analizu i praćenje kretanja drvne sirovine u svim fazama njezine transformacije i integracije, s povezanim vladinim i komercijalnim vođenjem evidencije, izvješćivanjem, izdavanjem dozvola i sustavima registracije sporazuma;

38. Naglašava da lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u osiguravanju dugoročne održivosti šuma jer bi mogle sudjelovati u regionalnim planovima održivog razvoja, razvoju šumskih proizvoda koji dugoročno apsorbiraju ugljik i promicanju poduzetničkog duha malih i srednjih poduzeća u šumarskom sektoru;

39. Poziva na kontinuirano financiranje istraživanja tala i njihove uloge u otpornosti i prilagodbi šuma na klimatske promjene, zaštiti i unapređenju biološke raznolikosti te pružanju ostalih usluga ekosustava;

40. Smatra da je nužno sačuvati endemske genetske resurse i odabrati elemente postojećeg genetskog nasljeđa koji su najbolje prilagođeni uvjetima rasta koji se očekuju u budućnosti;

41. Poziva Komisiju i države članice da uspostave gospodarske i političke instrumente koji će većem broju šuma omogućiti da rastu do ostvarenja svojeg ekološkog potencijala i da apsorbiraju ugljikov dioksid;

42. naglašava važnost znanstvenih dokaza kada je riječ o politikama Europske unije u sektoru šuma;

43. predlaže da se ažuriraju pravila o izvješćivanju i obračunu za LULUCF kako bi se potaknuo odabir neinterveniranja u obračunskoj kategoriji šumskog zemljišta kojim se upravlja u područjima prašuma, na primjer isključivanjem dotičnih uklanjanja iz ograničenja utvrđenih uredbom;

44. ističe važnost drugih aktivnosti povezanih sa šumama, kao što su berba nedrvnih šumskih proizvoda, npr. gljiva i bobičastog voća, ili ispaša i pčelarstvo;

45. smatra da bi strogo zaštićena područja u sustavu gospodarenja bez intervencija trebala biti dio strategije EU-a za šume i strategija lokalnog razvoja koje se temelje na održivom prirodnom turizmu i pružanju neproizvodnih usluga ekosustava;

46. Poziva Komisiju da poštuje načelo nečinjenja štete utvrđeno u Komunikaciji o zelenom planu (COM(2019)0640) i da revidira sve relevantno zakonodavstvo kako bi se u obzir uzele najnovije znanstvene spoznaje u pogledu šumskih ekosustava, različitih spremnika ugljika i njihove stvarne vrijednosti za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, uključujući ključnu ulogu njihove biološke raznolikosti u toj prilagodbi;

47. Podsjeća da treba zaštititi šume od sve većih prijetnji i uravnotežiti njihovu proizvodnu i zaštitnu funkciju, vodeći računa o predviđanju suša, požara, nevremena i štetočina koji zbog klimatskih promjena sve češće prouzrokuju veliku štetu šumama;

48. Izražava zabrinutost zbog zdravlja i otpornosti šuma u mnogim dijelovima Europe; ističe da bi se u novoj strategiji za šume trebalo uzeti u obzir da je raznolika šuma, koja odražava sastav karakterističan za dotičnu regiju, općenito otpornija od šuma sa samo jednom vrstom stabala; naglašava potrebu za jačanjem i potpunim iskorištavanjem mehanizama EU-a za rješavanje prekograničnih pritisaka na šume; podsjeća da su prema podacima EEA-e[28] glavni izvori pritiska na šume u EU-u povećano korištenje zemljišta, širenje urbanih područja i klimatske promjene; naglašava da su ti ekosustavi sve skloniji prirodnim nepogodama kao što su oluje, požari, suše, invazivne vrste, nametnici, najezde kukaca i bolesti, što sve povećava osjetljivost na klimatske promjene; poziva Komisiju da stvori uvjete za uspostavu platforme za razmjenu najboljih praksi za borbu protiv tog problema;

49. Ističe da onečišćenje zraka znatno utječe ne samo na zdravlje ljudi, već i na okoliš; poziva Komisiju da u svojem predstojećem akcijskom planu za nultu stopu onečišćenja analizira utjecaj onečišćenja zraka na šume i biološku raznolikost šuma;

50. Pozdravlja pokretanje europskog sustava informiranja o šumama (FISE) u veljači 2020., kojim se pruža europska podatkovna infrastruktura za šume; poziva države članice da se u potpunosti angažiraju u razmjeni podataka i radu na uspostavi usklađenog podatkovnog okvira o stanju šuma u Europi; traži da se rad FISE-a pravodobno dovrši za svih pet prioritetnih tema: osnovne podatke o šumama, biogospodarstvo, prirodu i biološku raznolikost, ublažavanje klimatskih promjena te zdravlje i otpornost šuma;

51. Naglašava da bi jedan od ciljeva strategije EU-a za šume trebalo biti značajno povećanje udjela šumskih vrsta i staništa u povoljnom stanju očuvanosti; poziva da se u tu svrhu u strategiju uvedu ambiciozne mjere;

52. Prepoznaje da bi se u strategiji EU-a za šume trebalo uzeti u obzir veliku gospodarsku, društvenu i kulturnu vrijednost šuma; ističe da različite gospodarske aktivnosti povezane sa šumama mogu imati razne negativne učinke na šumske ekosustave; naglašava da bi novom strategijom EU-a za šume trebalo poticati samo one vrste gospodarskih aktivnosti koje poštuju održive granice šumskih ekosustava;

53. Snažno potiče ograničavanje metode potpunog krčenja i zalaže se za povećanje primjene kontinuiranog rasta; uviđa da se potpunim krčenjem šume u atmosferu oslobađa većina preostalih zaliha ugljika iz tla na tom području; naglašava potrebu za promicanjem alternativnih i manje invazivnih metoda sječe drva;

54. Pozdravlja činjenicu da će, kao što je najavljeno u europskom zelenom planu, glavni ciljevi nove strategije za šume biti učinkovito pošumljavanje, očuvanje i obnova šuma; ističe da potencijal šumskih ekosustava za hvatanje ugljika raste sa sazrijevanjem šumskog ekosustava te da prirodne šume pružaju važne koristi; naglašava da bi se prednost trebala dati zaštiti i obnovi postojećih šuma, posebno prašuma;

55. Naglašava potrebu da EU učini više kako bi zaustavila prakse potpunog krčenja i nezakonite sječe; primjećuje da se unatoč Uredbi EU-a o drvu nezakonita sječa i dalje odvija u nekim državama članicama; potiče Komisiju i države članice da poduzmu hitne mjere u vezi s tim pitanjima pomnim nadzorom i primjenom postojećih zakona EU-a te poziva Komisiju da brzo pokrene postupke zbog povrede prava kada se dogodi kršenje, kao i da nadgleda postupke nezakonite sječe kroz tijela poput Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF); poziva Komisiju da bez odlaganja dovrši provjeru ispravnosti pravila EU-a protiv nezakonite sječe;

56. Podsjeća da se većinom šuma u EU-u upravlja[29], što uključuje većinu prašuma; naglašava da je potrebna strategija EU-a o šumama s dugoročnim planiranjem kako bi se poboljšao udio prašuma; poziva Komisiju da predloži dugoročnu strategiju EU-a za šume u svrhu unapređenja udjela prašuma;

57. Poziva Komisiju da razmotri mogućnost izrade zakonodavnog okvira za program certificiranja na razini EU-a za lokalno proizvedeno drvo, koji bi se temeljio na najvišim standardima održivosti;

58. Ističe da postoji prostor za poboljšanje korištenja fondova za ruralni razvoj u državama članicama, posebno za programe povezane s poboljšanjem biološke raznolikosti šuma; poziva države članice da iskoriste dostupne mjere potpore za očuvanje šuma i biološke raznolikosti; također naglašava da je važno osigurati dostatna sredstva za provedbu nove strategije EU-a za šume;

59. Poziva Komisiju da ponovno pokrene pregovore o međunarodnoj pravno obvezujućoj konvenciji o šumama, koja bi pridonijela gospodarenju šumama te njihovoj zaštiti i održivom razvoju te da omogući njihove višestruke i komplementarne funkcije i upotrebe, uključujući mjere s ciljem ponovnog pošumljavanja, pošumljavanja i očuvanja šuma, istodobno uzimajući u obzir socijalne, gospodarske, ekološke, kulturne i duhovne potrebe sadašnjih i budućih naraštaja, priznajući presudnu ulogu svih vrsta šuma u održavanju ekoloških procesa i ravnoteže i podržavajući identitet, kulturu i prava autohtonih naroda, njihovih zajednica te drugih zajednica i stanovnika šume;

60. Izražava zabrinutost zbog gubitka biološke raznolikosti EU-u, koji između ostalog treba zaustaviti uz pomoć strategije EU-a za šume; podsjeća da je gubitak biološke raznolikosti unutarnji problem EU-a; napominje da bi se strategijom trebalo zaštititi posljednje fragmente zrelih šuma u EU-u zbog njihove važnosti kao rezervata biološke raznolikosti te radi povećanja otpornosti šuma; naglašava da bi se strategijom trebala promicati silvikultura koja ne utječe na tlo i krajolik;

61. Napominje da, usprkos uspostavi Europskog sustava informiranja o šumama, dostupni podaci o šumama u EU-u, a posebno o njihovom ekološkom stanju, nepotpuni su, teško ih je objediniti i nisu temeljeni na daljinskom istraživanju; poziva na znatna ulaganja iz Komisije i države članica u daljnji razvoj Europskog sustava informiranja o šumama i na provedbu paneuropskog programa daljinskog istraživanja;

62. Napominje da je uspostava jedinstvenog sustava informiranja o šumama EU-a dugotrajan poduhvat, koji do sada nije u potpunosti postignut; naglašava da je za rješavanje postojećih nedostataka podataka potrebno pronaći sinergije između vlasti i relevantnih organizacija, i to prekoračenjem ograničenja vezanih uz projekte - to uključuje dostupnost podataka, usklađene metodologije i potporu financijskim sredstvima i kapacitetima resursa;

63. Naglašava da bi se novom strategijom za šume trebalo, kako na razini EU-a tako i na razini država članica, potaknuti rast kružnog biogospodarstva i prepoznati da su lanci vrijednosti koji se temelje na šumama ključni za postizanje tog rasta; smatra da se njome također trebalo potaknuti širenje kružnog biogospodarstva daljnjom integracijom između vrijednosnih lanaca koji se temelje na šumama i drugih sektora i vrijednosnih lanaca koje treba dekarbonizirati;

64. Napominje da 90 % financijskih sredstava Europske unije za šume dolazi iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR); zabrinut je zbog predviđenih rezova u proračunu EPFRR-a; poziva donositelje odluka da, ako je to moguće, izbjegavaju rezove u potpori šumarskom sektoru kako bi se ispunili ciljevi europskog zelenog plana;

65. Poziva Komisiju da u novu strategiju EU-a za šume uključi ciljeve zaštite i obnove šumskih ekosustava, posebno primarnih europskih šuma, kako bi se, osim ostalih ciljeva, povećala međunarodna vjerodostojnost Unije u tom području te istovremeno preporučuje da se državama članicama pruži podrška u zaštiti primarnih europskih šuma;

66. Ističe ulogu šuma u povećanju otpornosti na negativne učinke klimatskih promjena; ističe potrebu za konkretnim i učinkovitim mjerama u okviru strategija i planova za klimatsku prilagodbu uvođenjem sinergija između mjera ublažavanja i mjera prilagodbe;

67. Poziva Komisiju da se u okviru strategije za šume EU-a pozabavi pitanjem razvoja gradskih šuma; u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da su se mnogi gradovi u Europi pridružili programu Svjetski gradovi drveća pod okriljem Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO); poziva Komisiju da među europskim gradovima promiče suradnju i razmjenu najboljih praksi u vezi s poticanjem gradskog šumarstva;

68. Izražava duboku zabrinutost zbog toga što se postojeće zakonodavstvo EU-a povezano sa šumarstvom u nekim dijelovima EU-a ne provodi; poziva Komisiju i države članice da u potpunosti provedu postojeće zakonodavstvo i ojačaju provedbu održivog i aktivnog gospodarenja šumama;

69. Napominje da se provedba prilagođenih planova gospodarenja šumama odvija na razini država članica te da iziskuje pojačanu suradnju između tijela nadležnih za šume i zaštitu okoliša, nevladinih organizacija, lokalnih zajednica i vlasnika šuma;

70. Poziva države članice da osiguraju da nacionalni strateški planovi u okviru ZPP-a potiču upravitelje šuma na održivo očuvanje i uzgajanje šuma te gospodarenje šumama;

71. Skreće pozornost na potrebu za osmišljavanjem i provedbom planova za borbu protiv invazivnih vrsta s namjenskim ljudskim, tehničkim i financijskim resursima;

72. Poziva da se u trgovinskim sporazumima u pogledu uvoza drvne sirovine uzme u obzir načelo održivosti i da se u slučaju kršenja primjenjuju kazne;

73. Napominje da su šume različite starosti i s raznolikim vrstama kojima se upravlja po kriteriju biološke raznolikosti otpornije na klimatske utjecaje kao što su požari, suše i vremenski uvjeti neuobičajeni za godišnje doba, te su stoga važno ulaganje za budućnost, ne samo za zajednice i prirodu, već i za šumska gospodarstva; ustraje u tome da su monokulture manje otporne na nametnike i bolesti, kao i na suše, vjetar, oluje i požare te da ih se stoga ne bi trebalo podupirati sredstvima EU-a;

74. Naglašava da se novom strategijom za šume može postići željeni politički učinak samo ako se obuhvate svi lanci vrijednosti koji se temelje na šumama; napominje da lanci vrijednosti koji se temelje na šumama već sada imaju ključnu ulogu za europsko gospodarstvo i da će biti neizostavni za izradu strategije zelenog rasta u okviru europskog zelenog plana; ističe da se novom strategijom za šume moraju podupirati konkurentni i održivi vrijednosni lanci EU-a utemeljeni na šumama na nacionalnoj i globalnoj razini;

75. Ističe terapeutsku funkciju šuma, koje imaju izravne pozitivne učinke na ljudsko zdravlje i kvalitetu života ljudi; naglašava da šume također doprinose društveno-gospodarskom razvoju europskih ruralnih područja, što uključuje raspodjelu prihoda najrjeđe naseljenim područjima EU-a zahvaljujući ekoturizmu, jednoj od najpopularnijih ponuda turističke industrije;

76. Ponavlja svoj poziv[30] na provođenje dosljednih politika u području šuma, kojima se djeluje protiv gubitka biološke raznolikosti i utjecaja klimatskih promjena te kojima se povećavaju prirodni ponori u EU-a uz istodobnu zaštitu, očuvanje i povećanje biološke raznolikosti;

77. Poziva Komisiju da u novoj strategiji EU-a za šume uzme u obzir potrebu za podupiranjem vlasnika šuma, uključujući pritom i financijsku potporu; zagovara da ta potpora bude uvjetovana održivim gospodarenjem šumama; napominje da bi, kako bi se osiguralo kontinuirano ulaganje u moderne tehnologije, u mjere zaštite okoliša i klime koje jačaju višenamjensku ulogu šuma, s posebnim financijskim instrumentom za gospodarenje područjima mreže Natura 2000 i stvaranjem pristojnih radnih uvjeta, ta financijska potpora trebala biti rezultat snažne kombinacije financijskih instrumenata, nacionalnog financiranja i financiranja privatnog sektora; poziva Komisiju da uspostavi i financira europski program za pošumljavanje i ponovno pošumljavanje koji se koristi informacijama iz globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS-a), čija bi zadaća bila povećanje šumskih područja, rješavanje problema degradacije zemljišta, poboljšanje kvalitete zraka u urbanim područjima i osiguravanje da šume zadrže svoj sastav prirodnih vrsta;;

78. Žali zbog toga što se trenutna upotreba planova gospodarenja šumama u državama članicama značajno razlikuje; stoga poziva Komisiju da pojača upotrebu planova gospodarenja šumama, uključujući stvaranjem zajedničkih smjernica za njihovo uspostavljanje i provedbu; poziva države članice da pojačaju upotrebu planova gospodarenja šumama i pažljivo prate njihovu provedbu poštujući načela proporcionalnosti i supsidijarnosti; naglašava da je potrebna platforma kako bi se pronašla rješenja za brojne izazove povezane sa šumama i gospodarenjem šumama na razini EU-a; zagovara da modeli gospodarenja šumama moraju uključivati i kriterij ekološke, društvene i ekonomske održivosti, što znači da gospodarenje i korištenje šuma i šumskih zemljišta moraju biti usmjereni na biološku raznolikost, produktivnost, sposobnost obnove, vitalnost i potencijal da sada i ubuduće, ostvaraju relevantne okolišne, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i ne narušavaju druge ekosustave[31]; traži od Komisije da izradi jedinstvenu i dovoljno detaljnu definiciju prirodnog šumarstva, oslanjajući se na postojeća iskustva integriranja aspekata biološke raznolikosti u gospodarenje šumama;

79. Naglašava da su šumski požari opetovana pojava te ujedno uzrok i posljedica klimatskih promjena; napominje da se oluje, štetočine i šumski požari mogu umanjiti poboljšanim i aktivnijim gospodarenjem šumama, kao i šumarskim tehnikama, uključujući ispašu i poljoprivredno-šumarske prakse koje bi se trebale podržati u okviru ZPP-a;

80. Ističe potrebu za učinkovitim očuvanjem i strogom zaštitom primarnih šuma i prašuma, uzimajući u obzir njihove jedinstvene osobine; napominje da na razini EU-a ne postoji definicija prašuma i poziva Komisiju da uvede tu definiciju u buduću strategiju EU-a o šumama, uzimajući u obzir različite osobine šuma i potrebu za učinkovitim očuvanjem, posebno primarnih šuma i prašuma; sa zabrinutošću napominje da su podaci o primarnim šumama i dalje nepotpuni, ali prema dostupnim informacijama samo 46 % mapiranih primarnih šuma u Europi ima najviši status zaštite, 24 % ima status nacionalnih parkova, a 11 % je nezaštićeno[32]; poziva Komisiju da bez odgode predloži sveobuhvatnu definiciju primarnih šuma i da radi na poboljšanju prikupljanja podataka o primarnim šumama;

81. Ističe važnost boraca za zaštitu okoliša u zajedničkim naporima za zaštitu i obnovu šuma u EU-u; poziva na pristup nulte tolerancije prema napadima ili uznemiravanju koji su usmjereni protiv njih;

82. Zagovara potrebu zajedničkog pristupa Europske unije za sprečavanje katastrofa s odgovarajućim financijskim sredstvima iz proračuna, na čiju se realizaciju već dugo čeka;

83. Smatra da obrazovanje igra ključnu ulogu u održivom gospodarenju šumama kada je riječ o budućnosti te poziva Europsku komisiju i države članice da promiču obrazovanje usmjereno na šume i unutar EU-a i u trećim zemljama, uključujući pritom i stipendiranje i programe akademskih razmjena;

84. Podsjeća da je dao potporu europskom pravnom okviru utemeljenom na obveznoj dužnoj pažnji kako bi se uredio pristup tržištu EU-a samo u korist proizvoda i robe koji ne doprinose krčenju ili degradaciji šuma ni pretvorbi ili degradaciji drugih prirodnih ekosustava; smatra da bi se takav okvir trebao primjenjivati na sve gospodarske aktere, uključujući financijske aktere, i na višim i na nižim dijelovima opskrbnog lanca, te da bi se njime također trebalo zajamčiti eliminiranje povezanih kršenja ljudskih prava; poziva na Komisiju da bez odgađanja donese taj prijedlog;

85. Poziva Komisiju da odgovori na zadrške stručnjaka na tom polju u pogledu Direktive o energiji iz obnovljivih izvora, posebice pitanje uključivanja svih vrsta biomase u obnovljive izvore energije, između ostalog, u kontekstu visoke razine uvoza drvenih paleta u EU-u i potencijalnih rizika koji taj uvoz predstavlja za šume u trećim zemljama, kao i da nastavi promicati druge održive oblike o energije iz obnovljivih izvora;

86. Naglašava da programi sadnje stabala moraju biti dodatak obnovi prirodnih šuma jer krivo drvo na krivom mjestu može pojačati šumske požare i zapravo dovesti do ispuštanja više ugljikova dioksida u atmosferu; napominje da se programima obnove šuma mora povećati njihov potencijal sekvestracije ugljika kako bi se ispunile klimatske obveze na globalnoj razini;

87. Smatra da bi sustav za praćenje napada štetočina u EU-u mogao biti potreban za cjelovit uvid u stanje šuma i njihov utjecaj na biološku raznolikost šuma, s obzirom na očekivane utjecaje klimatskih promjena na rasprostranjenost štetnih organizama;

88. Smatra da treba hitno spriječiti da se preko međunarodne trgovine uvode nove štetočine i bolesti te njihovi prijenosnici;

89. Smatra da, uzimajući u obzir zakonodavstvo o invazivnim stranim vrstama i njihove moguće posljedice na šume, Komisija bi trebala predložiti nove komplementarne financijske instrumente za pomoć pogođenim područjima u borbi protiv invazivnih vrsta, a naročito perzistentnih vrsta ili novih egzotičnih vrsta;

90. Smatra da bi trebalo posvetiti više pozornosti problemu bolesti drveća, naročito kada je riječ o „odumiranju hrastovih stabala”, kojih je sve manje u svijetu zbog štetočina, bolesti i klimatskih promjena; skreće pozornost na „odumiranje stabala hrasta plutnjaka” zbog čega plantaže te vrste drveća u Portugalu, Francuskoj i Španjolskoj propadaju, uključujući područja posebne zaštite i rezervate biosfere; smatra da je Komisija u strategiju trebala uključiti učinkovite mjere i posebne resurse za borbu protiv bolesti drveća.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

22.6.2020.

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

55

13

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nikos Androulakis, Bartosz Arłukowicz, Margrete Auken, Simona Baldassarre, Marek Paweł Balt, Traian Băsescu, Aurelia Beigneux, Sergio Berlato, Alexander Bernhuber, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Pascal Canfin, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Nathalie Colin-Oesterlé, Miriam Dalli, Esther de Lange, Christian Doleschal, Marco Dreosto, Bas Eickhout, Agnès Evren, Pietro Fiocchi, Catherine Griset, Jytte Guteland, Teuvo Hakkarainen, Anja Hazekamp, Martin Hojsík, Pär Holmgren, Jan Huitema, Adam Jarubas, Petros Kokkalis, Ewa Kopacz, Peter Liese, Sylvia Limmer, Javi López, César Luena, Fulvio Martusciello, Liudas Mažylis, Joëlle Mélin, Tilly Metz, Silvia Modig, Dolors Montserrat, Alessandra Moretti, Dan-Ștefan Motreanu, Ville Niinistö, Ljudmila Novak, Grace O’Sullivan, Jutta Paulus, Jessica Polfjärd, Luisa Regimenti, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Sándor Rónai, Rob Rooken, Silvia Sardone, Christine Schneider, Linea Søgaard-Lidell, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds, Edina Tóth, Véronique Trillet-Lenoir, Petar Vitanov, Alexandr Vondra, Mick Wallace, Pernille Weiss, Michal Wiezik, Tiemo Wölken, Anna Zalewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Margarita de la Pisa Carrión, João Ferreira, Billy Kelleher, Ulrike Müller, Piernicola Pedicini, Christel Schaldemose, Andrey Slabakov

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

55

+

GUE/NGL

Silvia Modig

NI

Piernicola Pedicini

EPP

Bartosz Arłukowicz, Traian Băsescu, Alexander Bernhuber, Nathalie Colin-Oesterlé, Christian Doleschal, Agnès Evren, Adam Jarubas, Ewa Kopacz, Esther De Lange, Peter Liese, Fulvio Martusciello, Liudas Mažylis, Dolors Montserrat, Dan-Ștefan Motreanu, Ljudmila Novak, Jessica Polfjärd, Christine Schneider, Edina Tóth, Pernille Weiss, Michal Wiezik

RENEW

Pascal Canfin, Martin Hojsík, Jan Huitema, Billy Kelleher, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Linea Sogaard-Lidell, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds, Véronique Trillet-Lenoir

S&D

Nikos Androulakis, Marek Balt, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Miriam Dalli, Jytte Guteland, Javi López, César Luena, Alessandra Moretti, Sándor Rónai, Christel Schaldemose, Petar Vitanov, Tiemo Wölken

ZELENI/ESS

Margrete Auken, Bas Eickhout, Pär Holmgren,Tilly Metz, Ville Niinistö, Grace O'sullivan, Jutta Paulus

 

13

-

ECR

Sergio Berlato, Pietro Fiocchi, Rob Rooken. Andrey Slabakov, Alexandr Vondra, Anna Zalewska

ID

Simona Baldassarre, Marco Dreosto, Teuvo Hakkarainen, Sylvia Limmer, Luisa Regimenti, Silvia Sardone

GUE

Mick Wallace

 

8

0

ECR

Margarita De La Pisa Carrión

GUE

João Ferreira, Anja Hazekamp, Petros Kokkalis

ID

Aurelia Beigneux, Catherine Griset, Joëlle Mélin

RENEW

Ulrike Müller

Značenje simbola:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržan


 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU (3.6.2020)

<CommissionInt>upućeno Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj</CommissionInt>


<Titre>o europskoj strategiji za šume – daljnji koraci</Titre>

<DocRef>(2019/2157(INI))</DocRef>

Izvjestitelj: <Depute>Mauri Pekkarinen</Depute>

 

 

 


PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja odluku Komisije da pripremi novu strategiju EU-a za šume; vjeruje da će europska strategija za šume biti važan element u postizanju europskog zelenog plana; naglašava da ne postoji posebna pravna osnova za zajedničku strategiju EU-a za šume jer je politika u području šuma primarno u nadležnosti država članica; prepoznaje da mnogo politika EU-a utječe na šume i na sektor koji se temelji na šumama te iziskuje dosljednost i snažniju međusektorsku koordiniranost kroz strategiju EU-a za šume; napominje da je dosljedno i stabilno regulatorno okruženje preduvjet za poticanje inovacija i ulaganje u sektor koji se temelji na šumama;

2. napominje da europski zeleni plan kao nova strategija rasta za EU iziskuje ulaganje kako bi se u potpunosti podržalo čisto i kružno gospodarstvo; naglašava ključnu ulogu održivog aktivnog gospodarenja šumama u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. i u kružnom biogospodarstvu Unije; posebno napominje da šume kojima se upravlja imaju velik kapacitet za hvatanje ugljikova dioksida, kao i da proizvodi koji se temelje na šumama imaju potencijal da zamijene fosilna goriva i materijale; u tom kontekstu smatra da bi se strategijom trebale podupirati inovacije kroz cijeli vrijednosni lanac, među ostalim i poticanjem razmjene najboljih praksi i osiguravanjem konkurentnog regulatornog okruženja; ističe važnu ulogu koje šume i održivo gospodarenje šumama imaju u cijelom vrijednosnom lancu šumarstva i biogospodarstva, posebno u pogledu pružanja održivih sirovina tom sektoru i otvaranju radnih mjesta u Uniji; ističe da bi trebalo osigurati dostupnost sirovina dobivenih na održiv način i poticati je kroz potporni i koherentni politički okvir za sve uključene sektore;

3. ističe da se nova strategije za šume treba temeljiti na tri stupa održivosti: okolišnoj, gospodarskoj i socijalnoj održivosti; ističe potrebu za holističkom i dosljednom strategijom za šume koja će poboljšati i iskoristiti multifunkcionalnu ulogu šuma i sektora koji se temelji na šumama u EU-u;

4. napominje da su, u slučaju šuma kojima se upravlja, šume kojima se upravlja na održiv način vodeći računa o zaštiti bioraznolikosti i o raznolikosti vrsta stoga otpornije na klimatske utjecaje kao što su požari, suše i vremenski uvjeti neuobičajeni za godišnje doba, te su stoga važno ulaganje za budućnost, ne samo za zajednice i prirodu, već i za šumska gospodarstva;

5. naglašava da, prema znanstvenim istraživanjima, šume kojima se održivo upravlja imaju veći kapacitet apsorpcije CO2 od šuma kojima se ne upravlja; stoga apelira na to da se novom strategijom za šume promiče održivo gospodarenje šumama, među ostalim od strane MSP-ova;

6. uviđa da održivo i aktivno gospodarenje šumama omogućuju i vode uglavnom MSP-ovi;

7. naglašava da se posebna pažnja također treba posvetiti otvaranju radnih mjesta u industriji koje se temelje na šumama, kao i novim instrumentima koji se predviđaju za ubrzanje ekonomskog oporavka u stanju pandemije poput ovog kojeg je uzrokovala bolest COVID-19;

Industrije koje se temelje na šumama

8. napominje da se europski šumski resursi povećavaju uslijed prirodnog rasta kao i pošumljavanja; ističe da su, prema podacima industrije, prošireni vrijednosni lanci industrija koje se temelje na šumama, od šumarstva do industrije papira, doprinijeli otvaranju gotovo 4 milijuna radnih mjesta, stvorivši oko 8 % od ukupne dodane vrijednosti EU-a koja potječe iz proizvođačke industrije; u tom kontekstu, uviđa pozitivan doprinos šumarske industrije za gospodarstvo, društvo i okoliš te smatra da bi strategijom za šume trebalo poticati daljnje ulaganje u inovacije i tehnološki napredak;

9. napominje da europske industrije koje se temelje na šumama pomažu u dekarbonizaciji Europe zamjenjivanjem sirovina i proizvoda s visokim razinama CO2 i fosilne energije održivim obnovljivim alternativama koje se temelje na šumama, kao što su proizvodi s biološkom osnovom, na primjer građevinski materijal, nove inovativne kemikalije, plastika, tekstil i ambalažni materijal, kao i biomasa iz održive proizvodnje, bioplin i biogorivo, i tako doprinose postizanju ciljeva Pariškog sporazuma i europskog zelenog plana;

10. poziva na provedbu strategije EU-a za biogospodarstvo; potiče na održivu upotrebu drva kao ekološki prihvatljive sirovine; naglašava da su dugotrajni proizvodi na bazi drva i drvna gradnja učinkovit način za veće skladištenje ugljika i stvaranje učinka zamjene u pogledu stakleničkih plinova; naglašava važnost dostupnosti sirovina na bazi drva za industriju koja se temelji na šumama i potrebu privlačenja ulaganja u šume u EU-u; naglašava potrebu davanja prednosti učinkovitoj uporabi drva;

11. ističe da materijali na bazi drva moraju imati ključnu ulogu kao zamjena za alternativna rješenja koja se temelje na fosilnim gorivima u sektorima kao što su građevinska industrija, tekstilna industrija, kemijska industrija i industrija ambalaže; naglašava da se pri davanju prioriteta alternativama na bazi drva mora uzeti u obzir cijeli životni ciklus proizvoda i njihova ekološka učinkovitost; ističe da postoji stalna potreba za kontinuiranom potporom istraživanjima i inovacijama povezanima sa šumama u cijelom vrijednosnom lancu koji se temelji na šumama, što obuhvaća i proizvode na bazi drva koji se koriste kao zamjenski materijal za fosilne ili ugljično intenzivne materijale;

12. poziva države članice da utvrde klimatski prihvatljiva rješenja za izgradnju i obnovu; poziva na širu potporu primjene drva u građevinskoj industriji; poziva Komisiju da u svoje planove obnove predviđene za kraj godine uvrsti preporuke u tom pogledu;

13. prepoznaje, međutim, da izazovi mogu proizići iz sve veće potražnje za drvom za materijale, obnovljivom energijom i biogospodarstvom te poziva Komisiju da u budućoj strategiji na adekvatan način pristupi tim izazovima i pomogne postizanju klimatske neutralnosti do 2050.;

14. ističe da sektoru koji se temelji na šumama prvenstveno treba stabilan okvir dugoročne politike, a ne mjere kratkoročne potpore;

15. poziva EU da potakne i osigura da se materijali biološkog podrijetla, uključujući drvni otpad, vrate u lanac vrijednosti tako što će poticati ekološki dizajn i promicati upotrebu sekundarnih sirovina, uključujući drvo, za proizvode prije njihovog eventualnog spaljivanja na kraju životnog vijeka;

16. poziva Komisiju i države članice da uvedu politike za promicanje održivih proizvoda s biološkom osnovom koji se mogu reciklirati i da podrže proizvode s biološkom osnovom koji se mogu reciklirati putem javnih nabava i potporom ulaganju;

17. ističe da učinak zamjene koji imaju proizvodi koji se temelje na šumama ne može nadomjestiti gubitak prašuma, koje su prepoznate kao nezamjenjive te bi se trebale zaštititi pravnim instrumentima i poticajima;

18. smatra da treba dati prednost učinkovitijoj uporabi drveta u odnosu na veću uporabu s dodanom vrijednošću u svakom europskom industrijskom sektoru;

Energetska politika

19. poziva države članice da se pobrinu za pravovremenu i adekvatnu provedbu revidirane Direktive o obnovljivoj energiji (RED II)[33], koja je donesena u prosincu 2018. i kojom se propisuju strogi kriteriji održivosti za obnovljive izvore energije; napominje da su, kako bi se osigurala održiva proizvodnja biomase, u revidiranoj Direktivi o obnovljivoj energiji utvrđeni su kriteriji održivosti koji se moraju biti ispuniti kako bi se postigla usklađenost s ciljem EU-a u pogledu obnovljive energije i kako bi se ostvarila korist od programa potpore; naglašava da su usklađeni kriteriji na razini EU-a koji su nedavno dogovoreni ključni za neometano funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta i izbjegavanje narušavanja tržišnog natjecanja;

20. podsjeća da se revidiranom Direktivom o obnovljivoj energiji utvrđuje da bi operateri trebali primjenjivati pristup koji se temelji na riziku kako bi se rizik od upotrebe neodržive šumske biomase za proizvodnju bioenergije sveo na najmanju moguću mjeru;

Istraživanje i inovacije

21. naglašava ključnu ulogu istraživanja i inovacija u jačanju doprinosa koji šume i sektor koji se temelji na šumama daju prevladavanju izazova našeg doba; smatra da istraživanje u području šumarstva i industriji koja se temelji na šumama ima potencijal za ostvarivanje pozitivnih rezultata u smislu ublažavanja klimatskih promjena, rasta održivih poduzeća, zapošljavanja, održavanja dugoročne zaštite zdravlja šuma i biološke raznolikosti šuma te ga stoga treba poticati; poziva na odgovarajuća sredstva za Obzor Europa i na jačanje i poticanje novih i postojećih veza između istraživanja, industrije, šumarstva, agrošumarstva i društva na svim razinama uz pomoć konkretnih instrumenata kao što su europska partnerstva (na primjer Circular Bio-based Europe i Build4People);

22. naglašava da je potrebno uzeti u obzir poveznice između sektora koji se temelji na šumama i drugih sektora kao i važnost digitalizacije i ulaganja u istraživanje i inovacije radi stvaranja industrijske simbioze;

23. naglašava važnost poticanja daljnjeg istraživanja u industriji koja se temelji na šumama, posebno ističući ulogu malih i srednjih poduzeća u doprinosu održivim istraživanjima i inovacijama koji se temelje na šumama;

24. naglašava važnost obrazovanja i kvalificirane, dobro obučene radne snage u sektoru koji se temelji na šumama za uspješnu provedbu održivog gospodarenja šumama u praksi; poziva Komisiju i države članice da stoga nastave provoditi i jačati postojeće europske instrumente u tom pogledu;

Podaci – uporaba satelitskih usluga

25. poziva EU da uspostavi mrežu za praćenje europskih šuma kako bi se na lokalnoj razini prikupljale informacije (ponovno pošumljavanje, temperature, parazitske bolesti, prirodne katastrofe) uz suradnju s programima za promatranje Zemlje Copernicus, kojima se mogu izraditi pouzdane prognoze u stvarnom vremenu radi boljeg održivog gospodarenja šumama; poziva Komisiju i države članice da poboljšaju točnost podataka o šumama kako bi se omogućila izravna i usporediva razmjena informacija među državama članicama;

26. poziva na uspostavu i provedbu sustava za satelitsko praćenje kako bi se omogućilo detaljno praćenje šuma u cijeloj Europskoj uniji, s ciljem poboljšanih upozorenja o vremenskim uvjetima i izvješća o utjecaju te kako bi se doprinijelo nacionalnoj evidenciji šuma; ipak naglašava da to ne bi trebalo predstavljati prevelik administrativni teret za uključena poduzeća, jer su to većinom MSP-ovi;

27. ističe da šume u EU-u imaju vrlo različite osobine i da su zbog toga potrebni različiti pristupi gospodarenju; izražava zabrinutost zbog stanja u pogledu zdravlja i otpornosti u kojem se nalaze šume u mnogim dijelovima Europe zbog klimatskih promjena i pojave nametnika i bolesti šuma; naglašava potrebu za jačanjem i potpunim iskorištavanjem mehanizama EU-a za praćenje, pružanje informacija i rješavanje pritisaka na šumske resurse u pogledu širenja invazivnih stranih vrsta, nametnika i bolesti; u tom kontekstu poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti onim područjima koja su najugroženija klimatskim promjenama, uključujući mediteransku regiju.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

28.5.2020.

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

48

20

10

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

François Alfonsi, Nicola Beer, François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Michael Bloss, Manuel Bompard, Paolo Borchia, Marc Botenga, Markus Buchheit, Klaus Buchner, Martin Buschmann, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Carlo Calenda, Andrea Caroppo, Maria da Graça Carvalho, Ignazio Corrao, Josianne Cutajar, Nicola Danti, Pilar del Castillo Vera, Martina Dlabajová, Christian Ehler, Valter Flego, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Claudia Gamon, Jens Geier, Nicolás González Casares, Bart Groothuis, Christophe Grudler, András Gyürk, Henrike Hahn, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Ivars Ijabs, Romana Jerković, Eva Kaili, Seán Kelly, Izabela-Helena Kloc, Łukasz Kohut, Zdzisław Krasnodębski, Andrius Kubilius, Miapetra Kumpula-Natri, Thierry Mariani, Marisa Matias, Eva Maydell, Georg Mayer, Joëlle Mélin, Iskra Mihaylova, Dan Nica, Angelika Niebler, Ville Niinistö, Aldo Patriciello, Mauri Pekkarinen, Mikuláš Peksa, Tsvetelina Penkova, Morten Petersen, Markus Pieper, Clara Ponsatí Obiols, Sira Rego, Jérôme Rivière, Robert Roos, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Jessica Stegrud, Beata Szydło, Grzegorz Tobiszowski, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Marie Toussaint, Isabella Tovaglieri, Henna Virkkunen, Pernille Weiss, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jutta Paulus, Edina Tóth

 

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

48

+

EPP

François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria Da Graça Carvalho, Pilar Del Castillo Vera, Christian Ehler, András Gyürk, Seán Kelly, Andrius Kubilius, Eva Maydell, Angelika Niebler, Aldo Patriciello, Markus Pieper, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Edina Tóth, Henna Virkkunen, Pernille Weiss

Revidirati

Nicola Beer, Nicola Danti, Martina Dlabajová, Valter Flego, Claudia Gamon, Bart Groothuis, Christophe Grudler, Ivars Ijabs, Iskra Mihaylova, Mauri Pekkarinen, Morten Petersen

S&D

Carlo Calenda, Josianne Cutajar, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Jens Geier, Nicolás González Casares, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Romana Jerković, Eva Kaili, Łukasz Kohut, Miapetra Kumpula-Natri, Dan Nica, Tsvetelina Penkova, Patrizia Toia, Carlos Zorrinho

 

20

-

ECR

Robert Roos

GUE/NGL

Manuel Bompard, Marc Botenga, Marisa Matias, Sira Rego

ID

Markus Buchheit, Thierry Mariani, Georg Mayer, Joëlle Mélin, Jérôme Rivière

NI

Martin Buschmann, Ignazio Corrao

Verts/ALE

François Alfonsi, Michael Bloss, Klaus Buchner, Henrike Hahn, Ville Niinistö, Jutta Paulus, Mikuláš Peksa, Marie Toussaint

 

10

0

ECR

Izabela-Helena Kloc, Zdzisław Krasnodębski, Jessica Stegrud, Beata Szydło, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský

ID

Paolo Borchia, Andrea Caroppo, Isabella Tovaglieri

NI

Clara Ponsatí Obiols

 

Značenje simbola:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržan

 

 

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

7.9.2020.

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

36

8

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mazaly Aguilar, Clara Aguilera, Atidzhe Alieva-Veli, Álvaro Amaro, Eric Andrieu, Attila Ara-Kovács, Carmen Avram, Adrian-Dragoş Benea, Mara Bizzotto, Daniel Buda, Asger Christensen, Angelo Ciocca, Ivan David, Paolo De Castro, Jérémy Decerle, Salvatore De Meo, Herbert Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Cristian Ghinea, Dino Giarrusso, Martin Häusling, Martin Hlaváček, Krzysztof Jurgiel, Jarosław Kalinowski, Elsi Katainen, Gilles Lebreton, Norbert Lins, Chris MacManus, Marlene Mortler, Ulrike Müller, Maria Noichl, Juozas Olekas, Pina Picierno, Maxette Pirbakas, Bronis Ropė, Bert-Jan Ruissen, Anne Sander, Petri Sarvamaa, Simone Schmiedtbauer, Annie Schreijer-Pierik, Veronika Vrecionová, Juan Ignacio Zoido Álvarez

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Manuel Bompard, Anna Deparnay-Grunenberg, Tilly Metz, Christine Schneider, Marc Tarabella, Thomas Waitz

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

36

+

PPE

Álvaro Amaro, Daniel Buda, Salvatore De Meo, Herbert Dorfmann, Jarosław Kalinowski, Norbert Lins, Marlene Mortler, Anne Sander, Petri Sarvamaa, Simone Schmiedtbauer, Christine Schneider, Annie Schreijer‑Pierik, Juan Ignacio Zoido Álvarez

S&D

Clara Aguilera, Eric Andrieu, Attila Ara‑Kovács, Carmen Avram, Adrian‑Dragoş Benea, Paolo De Castro, Maria Noichl, Juozas Olekas, Pina Picierno, Marc Tarabella

RENEW

Atidzhe Alieva‑Veli, Asger Christensen, Jérémy Decerle, Cristian Ghinea, Martin Hlaváček, Elsi Katainen, Ulrike Müller

ECR

Mazaly Aguilar, Krzysztof Jurgiel, Bert‑Jan Ruissen, Veronika Vrecionová

EUL/NGL

Chris MacManus

NI

Dino Giarrusso

 

9

-

ID

Mara Bizzotto, Angelo Ciocca, Gilles Lebreton, Maxette Pirbakas

ZELENI/ESS

Anna Deparnay‑Grunenberg, Martin Häusling, Tilly Metz, Bronis Ropė, Thomas Waitz

 

3

0

ID

Ivan David

EUL.NGL

Manuel Bompard, Luke Ming Flanagan

 

Značenje simbola:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržan

 

 

[1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.

[2] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0015.

[3] SL C 346, 21.9.2016., str. 17.

[4] SL L 317, 4.11.2014., str. 35.

[5] https://ec.europa.eu/knowledge4policy/publication/council-conclusions-updated-eu-bioeconomy-strategy-29-november-2019_en

[6] SL C 361, 5.10.2018., str. 5.

[7] Baza podataka Eurostata o šumarstvu, dostupna na poveznici: https://ec.europa.eu/eurostat/web/forestry/data/database

[8] Informativni članak Europskog parlamenta iz svibnja 2019. o Europskoj uniji i šumama.

[9] SL L 198, 22.6.2020., str. 13.

[10] Izvješće Europske agencije za okoliš „Europski okoliš – stanje i izgledi, 2020.” str. 83.

[11] Presuda Suda (peto vijeće) od 25. veljače 1999. u pridruženim slučajevima C-164/97 i C-165/97, Europski parlament protiv Vijeća Europske unije, ECLI:EU:C:1999:99, stavak 16.

 

[12] „Samostalni razvoj šuma: netaknuti rast postojećih šuma do ostvarenja njihova ekološkog potencijala”, kao u William R. Moomaw, „2019.: Netaknute šume u Sjedinjenim Državama: Samostalni razvoj šuma ublažava klimatske promjene i služi općem dobru” u Frontiers in Forests and Global Change.

[13] Izvješće za 2018. Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije pod naslovom „Proizvodnja, opskrba i upotreba biomase u Europskoj uniji”: „Uistinu ciljevi za energiju iz obnovljivih izvora koje je postavio EU doveli su do porasta potrošnje drvne biomase. Procjene potrošnje drva za energiju: 42 % (2005.), 43 % (2010.), trenutačno 48 %, s tim da se potrošnja za energiju vjerojatno ne prijavljuje u potpunosti.

[14] IPBES-ov članak gostujućeg stručnjaka pod naslovom „Poticajne mjere vezane za COVID-19 moraju spasiti živote, zaštititi sredstva za život i štititi prirodu kako bi se smanjio rizik od budućih pandemija” autora profesora Josefa Settelea, Sandre Díaz i Eduarda Brondizia te dr. Petera Daszaka, 27. travnja 2020.

[15] Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka (COP15) Konvencije o biološkoj raznolikosti, usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0015.

[16] Europska agencija za okoliš, „Europski šumski ekosustavi – stanje i trendovi”, 2016.

[17] Rezolucija iz Helsinkija H1 iz 1993. Forest Europe

[18] S. Luyssaert et al., 2008.: „Prašume kao globalni ponori ugljika”. U časopisu Nature.

[19] Komunikacija Komisije od 23. srpnja 2019. pod naslovom „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma” (COM(2019)0352).

[20] Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka (COP15) Konvencije o biološkoj raznolikosti, usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0015), citat iz stavka 52.

[21] Izvješće Komisije od 7. prosinca 2018. pod naslovom „Napredak u provedbi strategije EU-a za šume – ‚Nova strategija za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama’” (COM(2018)0811), str. 3.

[22] Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), 2019.: „Izvješće o klimatskim promjenama i zemljištu za tvorce politika”.

[23] Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) (2018.): Sažetak za tvorce politika iz regionalnog izvješća o procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava za Europu i Središnju Aziju Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava. M. Fischer, M. Rounsevell, A. Torre-Marin Rando, A. Mader, A. Church, M. Elbakidze, V. Elias, T. Hahn. P.A. Harrison, J. Hauck, B. Martín-López, I. Ring, C. Sandström, I. Sousa Pinto, P. Visconti, N.E. Zimmermann i M. Christie (ured.). Tajništvo IPBES-a, Bonn, Njemačka.

[24] Izvješće Komisije od 7. prosinca 2018. pod naslovom „Napredak u provedbi strategije EU-a za šume – ‚Nova strategija za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama’” (COM(2018)0811), str. 3.

[25] Izvještaj Europske agencije za okoliš od 27. studenog 2019. godine, „Dinamika šuma u Europi i njihove ekološke posljedice”. Posljednji put izmijenjeno 10. prosinca 2019.

[26] Izvješće Komisije od 2. listopada 2015. pod naslovom „Revizija strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. na sredini razdoblja provedbe” (COM(2015)0478).

[27] Zajednički istraživački centar Europske komisije, 2018.: „Proizvodnja, opskrba i upotreba biomase u Europskoj uniji”.

[28] Europska agencija za okoliš, „Dinamika šuma u Europi i njihove ekološke posljedice”, 27. studenog 2018.

[29] Naudts, K., Chen, Y., et al., „Europsko gospodarenje šumama nije ublažilo klimatsko zagrijavanje”. U Science, 5. veljače 2016.: svezak 351, broj 6273, str. 597-600.

[30] Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka (COP15) Konvencije o biološkoj raznolikosti, usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0015.

[31] Rezolucija H1, Opće smjernice za održivo gospodarenje šumama u Europi, Druge ministarske konferencije za zaštitu šuma koja se održala u Helsinkiju od 16. do 17. lipnja 1993.

[32] Sabatini, F.M., Burrascano, S., et al., „Gdje su posljednje primarne šume u Europi?”. U Diversity and Distributions, prvi put objavljeno 24. svibnja 2018.: svezak 24, broj 10, listopad 2018., str. 1426-1439, slika 3.

[33] Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

Posljednje ažuriranje: 28. rujna 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti