Postupak : 2020/2072(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0170/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0170/2020

Rasprave :

PV 05/10/2020 - 15
CRE 05/10/2020 - 15

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0251

<Date>{29/09/2020}29.9.2020</Date>
<NoDocSe>A9-0170/2020</NoDocSe>
PDF 279kWORD 86k

<TitreType>IZVJEŠĆE</TitreType>

<Titre> o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava </Titre>

<DocRef>(2020/2072(INL))</DocRef>


<Commission>{LIBE}Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove</Commission>

Izvjestitelj: <Depute>Michal Šimečka</Depute>

(Inicijativa – članak 46. Poslovnika)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 PRILOG PRIJEDLOGU REZOLUCIJE:
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA
 MIŠLJENJE ODBORA ZA USTAVNA PITANJA
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava

(2020/2072(INL))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir članak 295. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

 uzimajući u obzir osobito članak 2., članak 3. stavak 1., članak 3. stavak 3. drugi podstavak, članak 4. stavak 3. i članke 5., 6., 7. i 11. Ugovora o Europskoj uniji,

 uzimajući u obzir članke Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) koji se odnose na poštovanje, promicanje i zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u Uniji, uključujući njegove članke 70., 258., 259., 260., 263. i 265.,

 uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji i Protokol br. 2. o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, priložene UEU-u i UFEU-u,

 uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

 uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije,

 uzimajući u obzir kriterije iz Kopenhagena i skup pravila Unije (pravnu stečevinu) koja država kandidatkinja mora ispuniti ako želi pristupiti Uniji,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

 uzimajući u obzir instrumente Ujedinjenih naroda o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, preporuke i izvješća upućene u okviru univerzalnog periodičnog pregleda Ujedinjenih naroda, sudsku praksu ugovornih tijela UN-a te posebne postupke Vijeća UN-a za ljudska prava,

 uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava od 8. ožujka 1999.,

 uzimajući u obzir preporuke i izvješća Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, visokog povjerenika za nacionalne manjine, predstavnika za slobodu medija i drugih tijela Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS),

 uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Europsku socijalnu povelju, sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava i Europskog odbora za socijalna prava, konvencije, preporuke, rezolucije i izvješća Parlamentarne skupštine, Odbora ministara, povjerenika za ljudska prava, Europske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije, Upravnog odbora za borbu protiv diskriminacije, promicanje različitosti i uključivosti, Venecijanske komisije i drugih tijela Vijeća Europe,

 uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju između Vijeća Europe i Europske unije od 23. svibnja 2007.,

 uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije,

 uzimajući u obzir sporazum o osnivanju Skupine država protiv korupcije,

 uzimajući u obzir Kontrolni popis vladavine prava koji je Venecijanska komisija usvojila na svojoj 106. plenarnoj sjednici održanoj 18. ožujka 2016.,

 uzimajući u obzir instrumentarij Vijeća Europe za države članice naslovljen: „Poštovanje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava u okviru javnozdravstvene krize izazvane bolešću COVID-19” od 7. travnja 2020.,

 uzimajući u obzir godišnje izvješće partnerskih organizacija Platforme Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara za 2020.,

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. srpnja 2019. naslovljenu „Jačanje vladavine prava u Uniji – Nacrt za djelovanje” (COM(2019)0343),

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. siječnja 2020. u kojoj je sadržan Program rada Komisije za 2020. (COM(2020)0037) i komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2020. o prilagođenom Programu rada Komisije za 2020. (COM(2020)0440),

 uzimajući u obzir Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.,

 uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 19. lipnja 2019. naslovljeno "Daljnje jačanje vladavine prava u Uniji. Trenutačno stanje i mogući sljedeći koraci", u kojem se predlaže uspostava godišnjeg foruma o temeljnim pravima i vladavini prava,

 uzimajući u obzir izvješće Skupine za temeljna prava i vladavinu prava Europskog gospodarskog i socijalnog odbora iz lipnja 2020. pod nazivom „Razvoj u nacionalnim okvirima sa stajališta civilnog društva, 2018.–2019.”,

 uzimajući u obzir izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava pod nazivom „Izazovi s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva u području ljudskih prava u EU-u”, objavljeno 17. siječnja 2018. i druga izvješća i podatke te agencije,

 uzimajući u obzir izvješće Europskog instituta za ravnopravnost spolova naslovljeno „Peking + 25: peta revizija provedbe Pekinške platforme za djelovanje u državama članicama EU-a” objavljeno 5. ožujka 2020.,

 uzimajući u obzir zaključke Vijeća i država članica sa sastanka u Vijeću održanog 16. prosinca 2014. o jamčenju poštovanja vladavine prava,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava[1],

 uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 19. travnja 2018. o potrebi za uspostavom instrumenta europskih vrijednosti za podršku organizacijama civilnog društva koje promiču temeljne vrijednosti u Europskoj uniji na lokalnoj i nacionalnoj razini[2],

 uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Prava i vrijednosti[3],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2018. o potrebi za sveobuhvatnim mehanizmom EU-a za zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava[4],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2019. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji 2017. godine[5],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. veljače 2019. o nazadovanju u području prava žena i rodne ravnopravnosti u EU-u[6],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. ožujka 2019. o stanju u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije u Europskoj uniji, posebno na Malti i u Slovačkoj[7],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. prosinca 2019. o javnoj diskriminaciji i govoru mržnje protiv pripadnika zajednice LGBTI, uključujući „zone bez LGBTI-ja”[8],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2018. godinu i politici Europske unije u tom području[9],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2020. o saslušanjima u tijeku u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a u pogledu Poljske i Mađarske[10],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica[11],

 uzimajući u obzir zajedničke preporuke organizacija civilnog društva pod naslovom: „Od nacrta do provedbe: očuvanje slobode i pluralizma medija s pomoću europskog mehanizma vladavine prava” iz travnja 2020.,

 uzimajući u obzir izvješće Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava naslovljeno „Vladavina prava u Europskoj uniji” od 11. svibnja 2020.,

 uzimajući u obzir podnesak Radne skupine za unutarnju politiku EU-a o ljudskim pravima pri Mreži za ljudska prava i demokraciju od 4. svibnja 2020. Europskoj komisiji u okviru savjetovanja s dionicima o izvješću o vladavini prava,

 uzimajući u obzir svoju procjenu europske dodane vrijednosti priloženu zakonodavnom izvješću o vlastitoj inicijativi o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava iz listopada 2016.,

 uzimajući u obzir svoju preliminarnu procjenu europske dodane vrijednosti mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava iz travnja 2020.,

 uzimajući u obzir članke 46., 54. i 148. Poslovnika,

 uzimajući u obzir mišljenja Odbora za pravna pitanja te Odbora za ustavna pitanja ,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0170/2020),

A. budući da se Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, kako je utvrđeno u članku 2. UEU-a; budući da su te vrijednosti zajedničke državama članicama te da su se sve države članice svojevoljno obvezale da će ih poštovati; budući da se vrijednosti demokracije, vladavine prava i temeljnih prava međusobno podupiru;

B. budući da je Unija u svojim kriterijima za pristupanje propisala da zemlja kandidatkinja za članstvo u Uniji mora postići stabilnost svojih institucija i tako zajamčiti demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina; ipak ističe da Unija ne raspolaže učinkovitim alatima za primjenu tih kriterija nakon što zemlja postane dio Unije;

C. budući da je u prethodnom desetljeću u više država članica došlo do besramnih napada na vrijednosti Unije; budući da se Parlament opetovano uključuje u rješavanje tih zabrinjavajućih pitanja u svojim rezolucijama još od 2011., uključujući aktiviranjem postupka iz članka 7. UEU-a 2018.; budući da od 2016. Parlament poziva na sveobuhvatan i preventivan nadzor u tom području, utemeljen na dokazima, s pomoću mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava;

D. budući da se prava ranjivih skupina kao što su žene, osobe s invaliditetom, Romi, LGBTI osobe i starije osobe u nekim državama članicama i dalje ne poštuju u potpunosti i da te osobe nisu u potpunosti zaštićene od mržnje i diskriminacije, čime se krše vrijednosti Unije predviđene u članku 2. UEU-a i pravo na nediskriminaciju predviđeno u članku 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (Povelja); budući da su hitne mjere poduzete kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 uzrokovale dodatna ograničenja temeljnih prava i oslabila demokratske provjere i ravnotežu;

E. budući da oko 10 % građana Unije čine pripadnici nacionalnih manjina; budući da je poštovanje prava manjina sastavni dio vrijednosti Unije navedenih u članku 2. UEU-a; budući da manjine doprinose kulturnoj i jezičnoj raznolikosti Unije; budući da trenutno ne postoji pravni okvir Unije kojim se jamče i nadziru prava manjina;

F. budući da povrede vrijednosti iz članka 2. UEU-a bez odgovarajućih odgovora i posljedica na razini Unije oslabljuju koheziju europskog projekta te narušavaju prava svih građana Unije kao i uzajamno povjerenje među državama članicama;

G. budući da je korupcija ozbiljna prijetnja demokraciji, vladavini prava i pravednom postupanju prema svim građanima;

H. budući da su neovisno novinarstvo i pristup pluralističkim informacijama ključni stupovi demokracije; budući da bi se rješavanju zabrinjavajućeg stanja u području slobode medija i pluralizma u Uniji nije pristupilo s dovoljno odlučnosti; budući da je civilno društvo ključno za napredak svake demokracije; budući da smanjenje prostora za djelovanje civilnog društva pridonosi kršenjima demokracije, vladavine prava i temeljnih prava; budući da institucije Unije trebaju održavati otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama i civilnim društvom na svim razinama;

I. budući da su neovisnost, kvaliteta i učinkovitost nacionalnih pravosudnih sustava ključni za postizanje učinkovite pravde; budući da dostupnost pravne pomoći i razina sudskih pristojbi mogu imati velik utjecaj na pristup pravosuđu; budući da Povelja ima istu pravnu snagu kao Ugovori; budući da, u skladu s vodstvom Suda Europske unije pravosudna tijela država članica Povelju primjenjuju samo pri provedbi pravnih akata Unije, za poticanje zajedničke pravne i pravosudne kulture te kulture vladavine prava važno je da se prava sadržana u Povelji uvijek uzimaju u obzir;

J. budući da se Komisija priprema za objavu svog godišnjeg izvješća o vladavini prava, nakon čega će predstaviti i strategiju za provedbu Povelje o temeljnim pravima i Europski akcijski plan za demokraciju;

K. budući da bi uredba o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, nakon što bude donesena, postala neophodan alat za zaštitu vladavine prava u Uniji;

L. budući da svaki mehanizam praćenja mora usko uključivati dionike aktivne u zaštiti i promicanju demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, uključujući civilno društvo, tijela Vijeća Europe i Ujedinjenih naroda, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Agencija Europske unije za temeljna prava, nacionalne institucije za ljudska prava, relevantna tijela i udruženja stručnjaka koja podupiru pravosuđe u neovisnom izvršavanju pravde; budući da je zato potrebno odgovarajuće financiranje civilnog društva na europskoj razini, posebno s pomoću programa Pravosuđe i programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti;

M. budući da je potrebno ojačati i uskladiti postojeće mehanizme i razviti učinkoviti mehanizam kojim će se osigurati da se načela i vrijednosti utvrđeni u Ugovorima poštuju u cijeloj Uniji;

N. budući da Parlament, Komisija i Vijeće („tri institucije”) dijele političku odgovornost za očuvanje vrijednosti Unije u granicama ovlasti koje su im dodijeljene Ugovorima; budući da bi se međuinstitucijskim sporazumom na temelju članka 295. UFEU-a osigurali mehanizmi potrebni za olakšavanje suradnje triju institucija u tom pogledu; budući da, u skladu s člankom 295. UFEU-a, svaka od tri institucije može predložiti takav sporazum;

1. naglašava da Unija treba što prije osmisliti čvrst, sveobuhvatan i pozitivan program za učinkovitu zaštitu i jačanje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava za sve svoje građane; ustraje u tome da Unija mora zadržati mjesto predvodnika slobode i pravde u Europi i svijetu;

2. upozorava da je Unija suočena s dosad neviđenom i rastućom krizom svojih temeljnih vrijednosti, što ugrožava njezin dugoročni opstanak kao demokratski mirovni projekt; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog porasta i ukorjenjivanja autokratskih i neliberalnih tendencija, čemu su dodatno doprinijele pandemija bolesti COVID-19 i gospodarska recesija, kao i zbog korupcije, dezinformiranja te zarobljavanja države (engl. state capture) u nekim državama članicama; ističe opasnost tog trenda za koheziju pravnog poretka Unije, zaštitu temeljnih prava svih njezinih građana, funkcioniranje njezina jedinstvenog tržišta, učinkovitost njezinih zajedničkih politika i njezinu međunarodnu vjerodostojnost;

3. podsjeća da je Unija i dalje strukturno loše opremljena za borbu protiv kršenja i nazadovanja u pogledu demokracije, temeljnih prava i vladavine prava u državama članicama; izražava žaljenje zbog toga što Vijeće nije uspjelo ostvariti značajan napredak u provedbi vrijednosti Unije u tekućim postupcima u okviru članka 7. UEU-a; primjećuje da neučinkovita primjena članka 7. UEU-a od strane Vijeća zapravo omogućuje kontinuirano odstupanje od vrijednosti predviđenih člankom 2. UEU-a; sa zabrinutošću primjećuje da Unija u tom području nema jedinstven instrumentarij te pozivana ujednačavanje instrumenata te na njihovu ispravnu provedbu ;

4. pozdravlja rad Komisije na godišnjem izvješću o vladavini prava; pozdravlja činjenicu da su u godišnju ocjenu uključeni korupcija i sloboda medija; napominje, međutim, da njime nisu obuhvaćena područja demokracije i temeljnih prava; izražava posebno žaljenje zbog činjenice da sloboda udruživanja i smanjenje prostora za djelovanje civilnog društva nisu dio godišnje procjene; naglašava sa zabrinutošću da se prava ranjivih skupina, uključujući žene, osobe s invaliditetom, Rome, LGBTI osobe te starije osobe i dalje u nekim državama članicama ne poštuju u potpunosti  i da te skupine nisu u potpunosti zaštićene od mržnje i diskriminacije, čime se krše vrijednosti Unije predviđene u članku 2. UEU-a; podsjeća na činjenicu da je Parlament u više navrata pozvao na uspostavu mehanizma za praćenje kojim bi se obuhvatilo cijelo područje primjene članka 2. UEU-a; ponavlja da je potrebno uspostaviti objektivni mehanizam praćenja koji se temelji na dokazima i uključen je u pravni akt kojim bi se tri institucije obvezalo na transparentan i reguliran postupak s jasno definiranim odgovornostima kako bi zaštita i promicanje vrijednosti Unije postali trajni i vidljivi dio programa Unije;

5. predlaže uspostavu mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava („Mehanizam”), na temelju prijedloga Parlamenta iz 2016. i godišnjeg izvješća Komisije o vladavini prava, koji bi bio uređen međuinstitucijskim sporazumom između tri institucije i koji bi se sastojao od godišnjeg ciklusa praćenja vrijednosti Unije kojim bi se obuhvatili svi aspekti iz članka 2. UEU-a i koji bi se jednako, objektivno i pravedno primjenjivao na sve države članice, istodobno poštujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

6. ističe da godišnji ciklus praćenja mora sadržavati jasne preporuke za pojedinačne zemlje, s rokovima i ciljevima za provedbu, koje je potrebno pratiti u sljedećim godišnjim ili hitnim izvješćima; naglašava da neprovođenje preporuka mora biti povezano s konkretnim mjerama Unije, uključujući postupke iz članka 7. UEU-a, postupke zbog povrede prava i proračunsku uvjetovanost nakon što stupe na snagu; ističe da preporuke ne bi trebale biti usmjerene samo na rješavanje kršenja, već bi se njima trebalo promicati politike kojima se građanima omogućuje da se koriste tim pravima i vrijednostima;

7. ističe da bi Mehanizam trebao konsolidirati i zamijeniti postojeće instrumente kako bi se izbjeglo dupliciranje, posebno godišnje izvješće o vladavini prava, okvir Komisije za vladavinu prava, godišnje izvješće Komisije o primjeni Povelje, dijalog Vijeća o vladavini prava te Mehanizam suradnje i provjere, uz istodobno povećanje komplementarnosti i usklađenosti s drugim dostupnim instrumentima, uključujući postupke u skladu s člankom 7. UEU-a, postupke zbog povrede prava, proračunsku uvjetovanost, nakon što stupe na snagu; smatra da u svojim procjenama sve tri institucije trebaju iskoristiti zaključke godišnjeg ciklusa praćenja u svrhu aktiviranja članka 7. UEU-a i Uredbe (EU) 2020/xxxx Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama[12]; ističe da se moraju poštovati uloge i ovlasti triju institucija;

8. naglašava da je neovisnost pravosuđa sastavni dio sudskih odluka i zahtjev koji proizlazi iz načela djelotvorne pravne zaštite iz članka 19. UEU-a; zabrinut je zbog toga što su se nedavni napadi na vladavinu prava uglavnom sastojali od pokušaja ugrožavanja neovisnosti pravosuđa i ističe da je svaki nacionalni sud također i europski sud; potiče Komisiju da upotrijebi sve instrumente koji su joj na raspolaganju protiv pokušaja vlada država članica da ugroze neovisnost nacionalnih sudova te da pravovremeno obavijesti Parlament o svakoj takvoj situaciji;

9. podsjeća da je pristupanje Unije Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda pravna obveza u skladu s člankom 6. stavkom 2. UEU-a; ponavlja da je potrebno brzo zaključiti pristupni proces kako bi se zajamčio dosljedan okvir za zaštitu ljudskih prava diljem Europe i dodatno ojačala zaštita temeljnih prava i sloboda u Uniji; stoga poziva Komisiju da uloži dodatne napore za ispunjavanje Ugovorâ i zaključivanje pristupnog postupka bez nepotrebne odgode;

10. podsjeća na nezamjenjivu ulogu civilnog društva, nacionalnih institucija za ljudska prava, tijela za jednakost i drugih relevantnih aktera u svim fazama godišnjeg ciklusa praćenja, od pružanja informacija do olakšavanja provedbe i nadzora; naglašava potrebu da se borcima za ljudska prava i akterima koji podnose izvješća pruži zaštita i na nacionalnoj razini i na razini Unije, uključujući, prema potrebi, od zlouporabe sudskih postupaka, zajedno s odgovarajućim financiranjem na svim razinama; u tom pogledu poziva na stvaranje statuta za europska prekogranična udruženja i neprofitne organizacije nakon temeljite procjene učinka; ističe doprinos zviždača zaštiti vladavine prava i borbi protiv korupcije; poziva Komisiju da pomno prati prenošenje i primjenu Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije[13]; ističe da se akreditacijski status nacionalnih institucija za ljudska prava i prostor za djelovanje civilnog društva mogu i sami po sebi koristiti kao pokazatelji u svrhu procjene; potiče nacionalne parlamente da održavaju javne rasprave i donose stajališta o ishodu ciklusa praćenja; ističe da je osposobljavanje pravosudnih stručnjaka ključno za pravilnu provedbu i primjenu prava Unije, a time i za jačanje zajedničke pravne kulture diljem Unije; smatra da se predstojeća europska strategija za osposobljavanje u području pravosuđa mora dodatno usredotočiti na promicanje vladavine prava i neovisnosti pravosuđa te uključiti osposobljavanje o vještinama i pitanjima koja nisu pravne prirode kako bi suci bili spremniji oduprijeti se neprimjerenom pritisku; potiče Komisiju i države članice da nastave promicati i olakšavati dijalog između sudova i pravnih stručnjaka poticanjem redovite razmjene informacija i najboljih praksi kako bi se ojačalo i unaprijedilo područje pravosuđa Unije koje se temelji na demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima; naglašava potrebu da se u predstojećem višegodišnjem financijskom okviru osiguraju odgovarajuća sredstva za sektorske programe „Pravosuđe” i „Građani, jednakost, prava i vrijednosti” jer se tim programima nastoji zaštititi i promicati područje pravde u Unije utemeljeno na vladavini prava, kao i podržati civilno društvo;

11. ukazuje na komplementarnost koja bi trebala postojati između Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u, kojim se omogućuje pregled usporedbe među pravosudnim sustavima država članica, i Mehanizma; primjećuje da prema Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. i dalje postoje znatne razlike među državama članicama u pogledu broja neriješenih predmeta te da se broj zaostataka u nekim državama članicama povećao, da neke države članice ne nude osposobljavanje o vještinama IKT-a u cilju prilagodbe digitalizaciji i olakšavanja pristupa pravosuđu, da je u nekima pravna pomoć tijekom godina postala manje dostupna te da rodna ravnopravnost još nije osigurana u pravosudnim sustavima u većini država članica;

12. ponovno potvrđuje ulogu Parlamenta, u skladu s člankom 7. UEU-a, u praćenju usklađenosti s vrijednostima Unije; ponavlja poziv Parlamentu da bude prisutan na saslušanjima u skladu s člankom 7. kada sam pokreće postupak te da predstavi Vijeću svoj obrazloženi prijedlog, poštujući ovlasti svake od triju institucija i načelo lojalne suradnje; poziva Vijeće da blisko i redovito surađuje s Parlamentom te da radi na transparentan način; smatra da će Mehanizam, utemeljen na međuinstitucijskom sporazumu, pružiti potreban okvir za bolju koordinaciju;

13. smatra da bi povećanje sposobnosti Unije da promiče i brani svoju ustavnu srž dugoročno moglo zahtijevati izmjenu Ugovora; sa zanimanjem iščekuje razmatranje i zaključke Konferencije o budućnosti Europe u tom pogledu; ističe da bi djelotvornost postupka iz članka 7. UEU-a trebalo pojačati revidiranjem potrebne većine za djelovanje i osnaživanjem mehanizma sankcija; poziva Konferenciju o budućnosti Europe da razmotri davanje veće uloge Sudu Europske unije u pogledu zaštite temeljnih vrijednosti Unije; poziva na reviziju Uredbe Vijeća (EZ) br. 168/2007 od 15. veljače 2007. o osnivanju Agencije Europske unije za temeljna prava[14], nakon temeljite procjene učinka, s ciljem jačanja i proširenja njezina mandata kako bi obuhvatio sve vrijednosti iz članka 2. UEU-a;

14. čvrsto vjeruje da je rješavanje krize nastale u pogledu vrijednosti Unije, među ostalim s pomoću predloženog Mehanizma, preduvjet za ponovnu uspostavu uzajamnog povjerenja među državama članicama, čime bi se Uniji u cijelosti omogućilo da održi i unaprijedi sve zajedničke politike;

15. izražava žaljenje zbog činjenice da je Europsko vijeće u svojim zaključcima od 21. srpnja 2020. oslabilo mehanizam proračunske uvjetovanosti koji je predložila Komisija; ponavlja svoj poziv da se osigura da se sustavne povrede vrijednosti navedenih u članku 2. UEU-a proglase nesukladnima s Unijinim financiranjem; ističe potrebu za primjenom obrnute kvalificirane većine radi zaštite proračuna Unije, bez čega je ugrožena učinkovitost novog mehanizma proračunske uvjetovanosti; zahtijeva da se primjena proračunske uvjetovanosti poprati mjerama usmjerenima na ublažavanje svih mogućih učinaka na pojedinačne korisnike financijskih sredstava Unije, uključujući organizacije civilnog društva; naglašava da se mehanizam proračunske uvjetovanosti ne može zamijeniti samo predloženim godišnjim ciklusom praćenja; potiče Europsko vijeće da postupi u skladu sa svojim obećanjem iz Deklaracije iz Sibiua od 9. svibnja 2019. o zaštiti demokracije i vladavine prava;

16. poziva Komisiju i Vijeće da bez odgode započnu pregovore s Parlamentom o međuinstitucijskom sporazumu u skladu s člankom 295. UFEU-a; smatra da prijedlog iznesen u Prilogu predstavlja odgovarajuću osnovu za takve pregovore;

17. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i popratni prijedlog proslijedi Komisiji i Vijeću.

 


PRILOG PRIJEDLOGU REZOLUCIJE:

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma o osnaživanju vrijednosti Unije

EUROPSKI PARLAMENT, VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 295.,

budući da:

(1) Prema članku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina („vrijednosti Unije”).

(2) U skladu s člankom 49. UEU-a, poštovanje i predanost promicanju vrijednosti Unije temeljni je uvjet za članstvo u Uniji. U skladu s člankom 7. UEU-a, činjenica da država članica ozbiljno i kontinuirano krši vrijednosti Unije može dovesti do suspenzije prava glasa predstavnika vlade te države članice u Vijeću. Poštovanje vrijednosti Unije temelj je visoke razine povjerenja i uzajamnog povjerenja među državama članicama.

(3) Europski parlament, Vijeće i Komisija („tri institucije”) uviđaju važnost poštovanja vrijednosti Unije. Poštovanje vrijednosti Unije nužno je za dobro funkcioniranje Unije i ostvarivanje njezinih ciljeva, kako su utvrđeni u članku 3. UEU-a. Tri institucije predano rade na održavanju uzajamne lojalne suradnje s ciljem promicanja i osiguravanja poštovanja vrijednosti Unije.

(4) Tri institucije svjesne su da je potrebno pojednostavniti uporabu i povećati učinkovitost postojećih alata osmišljenih za poticanje usklađenosti s vrijednostima Unije. Stoga bi trebalo uspostaviti sveobuhvatan međuinstitucijski mehanizam utemeljen na dokazima kako bi se poboljšala koordinacija između triju institucija i konsolidirale prethodno poduzete inicijative. U skladu sa zaključcima Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 6. i 7. lipnja 2013. takav bi mehanizam trebao djelovati na transparentan način, na temelju objektivno prikupljenih, uspoređenih i analiziranih dokaza te na temelju jednakog postupanja prema svim državama članicama.

(5) Tri institucije slažu se da je godišnji ciklus praćenja vrijednosti Unije potreban kako bi se osnažilo promicanje i poštovanje vrijednosti Unije. Godišnji ciklus praćenja trebao bi biti sveobuhvatan, objektivan, nepristran, utemeljen na dokazima te se jednako i pravedno primjenjivati na sve države članice. Glavni cilj godišnjeg ciklusa praćenja trebala bi biti prevencija povrede vrijednosti Unije kao i neusklađenosti s njima te naglašavanje pozitivnih razvoja i razmjene najboljih praksi, pri čemu bi se pružila zajednička osnova za druge postupke triju institucija. Tri institucije također su suglasne da će ovaj Međuinstitucijski sporazum upotrebljavati za integraciju postojećih instrumenata i inicijativa koji se odnose na promicanje i poštovanje vrijednosti Unije, posebno godišnjeg izvješća o vladavini prava, godišnjeg dijaloga Vijeća o vladavini prava i okvira Komisije za vladavinu prava, kako bi se izbjeglo dupliciranje rada i povećala ukupna učinkovitost.

(6) Godišnji ciklus praćenja trebao bi se sastojati od pripremne faze, objave godišnjeg izvješća o praćenju usklađenosti s vrijednostima Unije, uključujući relevantne preporuke za pojedinu zemlju, te od daljnjih mjera, uključujući provedbu preporuka. Godišnji ciklus praćenja trebao bi se provoditi u duhu transparentnosti i otvorenosti te uključivati građane i civilno društvo te bi ga se trebalo zaštititi od dezinformacija.

(7) Tri institucije dijele stajalište da bi se odluke Komisije 2006/928/EZ[15] i 2006/929/EZ[16] trebale zamijeniti godišnjim ciklusom praćenja kojim bi se, među ostalim, trebalo ostvariti ciljeve tih odluka. Ovim Međuinstitucijskim sporazumom ne dovodi se u pitanje Akt o pristupanju iz 2005., a posebno njegovi članci 37. i 38.

(8) Godišnji ciklus praćenja trebao bi biti komplementaran i usklađen s drugim instrumentima koji se odnose na promicanje i jačanje vrijednosti Unije. Konkretno, tri institucije obvezuju se da će zaključke godišnjih izvješća o praćenju koristiti u svojoj procjeni toga postoji li očita opasnost da država članica ozbiljno prekrši vrijednosti Unije i u utvrđivanju toga krši li država članica ozbiljno i kontinuirano vrijednosti Unije u kontekstu članka 7. UEU-a. Slično tomu, Komisija se obvezala da će uzeti u obzir zaključke godišnjih izvješća o praćenju kao dio svoje procjene treba li pokrenuti postupak zbog povrede ili postoje li opći nedostaci u pogledu vladavine prava u državama članicama, u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2020/xxxx Europskog parlamenta i Vijeća[17]. Tri institucije slažu se da bi se godišnjim izvješćima o praćenju trebalo općenito usmjeravati njihovo djelovanje u pogledu vrijednosti Unije.

(9) 2018 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ovim Međuinstitucijskim sporazumom utvrđuju se samo mjere za olakšavanje suradnje između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije te, u skladu s člankom 13. stavkom 2. UEU-a, te institucije trebaju djelovati u granicama ovlasti koje su im dodijeljene Ugovorima i u skladu s njima određenim postupcima, uvjetima i ciljevima. Ovim Međuinstitucijskim sporazumom ne dovodi se u pitanje nadležnost Suda Europske unije u pogledu autentičnog tumačenja prava Unije.

SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:

I. CILJEVI

1. Tri institucije suglasne su da će koordinirano i zajednički promicati i jačati poštovanje temeljnih vrijednosti Unije, u skladu s člankom 2. UEU-a.

II. GODIŠNJI CIKLUS PRAĆENJA

2. Tri institucije suglasne su da će uz iskrenu i uzajamnu suradnju organizirati godišnji ciklus praćenja vrijednosti Unije kojim bi se obuhvatila pitanja i najbolje prakse u svim područjima koja obuhvaćaju vrijednosti Unije. Godišnji ciklus praćenja sastoji se od pripremne faze, objave godišnjeg izvješća o praćenju vrijednosti Unije („godišnje izvješće”), uključujući preporuke, te od daljnjih mjera.

3. Tri institucije suglasne su oko osnivanja stalne Međuinstitucijske radne skupine za vrijednosti Unije („radna skupina”). Radna skupina omogućuje usklađivanje i suradnju među trima institucijama u okviru godišnjeg ciklusa praćenja. Radna skupina redovito obavješćuje javnost o svom radu.

4. Panel neovisnih stručnjaka savjetuje radnu skupinu i tri institucije. U suradnji s Agencijom Europske unije za temeljna prava, panel neovisnih stručnjaka nepristrano utvrđuje glavna pozitivna i negativna kretanja u svakoj državi članici te doprinosi razvoju metodologije za godišnje izvješće. Tri institucije mogu se savjetovati s panelom u bilo kojoj fazi godišnjeg ciklusa praćenja.

Pripremna faza

5. Komisija svake godine organizira ciljano savjetovanje s dionicima kako bi prikupila informacije za godišnje izvješće. Savjetovanje s dionicima provodi se u prvom tromjesečju svake godine. Savjetovanje je transparentno i temelji se na jasnoj i strogoj metodologiji koju je usvojila radna skupina. U svakom slučaju u metodologiju su na odgovarajući način uključene referentne vrijednosti kao što su one iz prilogâ odlukama Komisije 2006/928/EZ i 2006/929/EZ.

6. Savjetovanje s dionicima omogućuje organizacijama civilnog društva, nacionalnim institucijama za ljudska prava i tijelima za jednakost, strukovnim udrugama i mrežama, tijelima Vijeća Europe i drugih međunarodnih organizacija, institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije te državama članicama, uključujući nacionalne parlamente i lokalna tijela, da doprinesu godišnjem izvješću. Komisija informacije dobivene od dionika uključuje u godišnje izvješće. Komisija objavljuje doprinose savjetovanju na svojoj internetskoj stranici prije objave godišnjeg izvješća.

7. Komisija se pri pripremi godišnjeg izvješća oslanja na sve informacije na temelju metodologije koju je dogovorila radna skupina. U tom su pogledu posebno važna izvješća i podaci Agencije Europske unije za temeljna prava i drugih tijela, ureda i agencija Unije, Vijeća Europe, uključujući Venecijansku komisiju i Skupinu država protiv korupcije, te drugih međunarodnih organizacija koje izrađuju relevantne studije i procjene. Ako se godišnje izvješće kako ga je sastavila Komisija razlikuje od nalaza panela neovisnih stručnjaka, Europski parlament i Vijeće mogu zatražiti od Komisije da radnoj skupini objasni svoje razloge.

8. Imenovani predstavnici bilo koje od triju institucija, nakon usklađivanja unutar radne skupine, imaju mogućnost provesti posjete državama članicama u svrhu utvrđivanja činjenica radi dobivanja dodatnih informacija i pojašnjenja o stanju vrijednosti Unije u dotičnim državama članicama. Komisija uključuje zaključke tih posjeta u godišnje izvješće.

9. Komisija redovito obavješćuje radnu skupinu o napretku postignutom tijekom pripremne faze.

Godišnje izvješće i preporuke

10. Komisija sastavlja godišnje izvješće na temelju informacija prikupljenih tijekom pripremne faze. Godišnje izvješće trebalo bi obuhvatiti i pozitivne i negativne trendove u vezi s vrijednostima Unije u državama članicama. Godišnje izvješće nepristrano je, temelji se na objektivno prikupljenim dokazima te se njime poštuje jednakost postupanja prema svim državama članicama. Razina detaljnosti izvješća trebala bi odražavati ozbiljnost situacije. Godišnje izvješće uključuje odjeljak o postupcima zbog povrede u vezi s vrijednostima Unije.

11. Godišnje izvješće sadrži preporuke koje se odnose na svaku pojedinačnu državu članicu u cilju osnaživanja zaštite i promicanja vrijednosti Unije. U preporukama se navode konkretni ciljevi i vremenski okviri za provedbu te se uzimaju u obzir sva pitanja izražena u obrazloženim prijedlozima donesenima na temelju članka 7. stavka 1. UEU-a. U preporukama se uzima u obzir raznolikost političkih i pravnih sustava država članica. Provedba preporuka ocjenjuje se u sljedećim godišnjim izvješćima ili hitnim izvješćima, prema potrebi.

12. Godišnje izvješće s preporukama objavljuje se svake godine u rujnu. Datum objave usklađuju tri institucije u radnoj skupini. Prije njegove objave, Komisija podnosi nacrt godišnjeg izvješća radnoj skupini.

Daljnje mjere

13. Europski parlament i Vijeće najkasnije dva mjeseca od datuma objave raspravljaju o sadržaju godišnjeg izvješća. Te su rasprave javno dostupne. Parlament i Vijeće usvajaju stajališta o godišnjem izvješću donošenjem rezolucija i zaključaka. Europski parlament i Vijeće poduzimaju daljnje mjere u okviru kojih ocjenjuju i razmatraju u kojoj su mjeri države članice provele prethodne preporuke, uključujući provedbu relevantnih presuda Suda Europske unije. Tri institucije upotrebljavaju svoje pojedinačne ovlasti iz Ugovorâ kako bi doprinijele učinkovitoj provedbi daljnjih mjera. Tri institucije nastoje pravodobno promicati raspravu o godišnjem izvješću u državama članicama, posebno u nacionalnim parlamentima.

14. Na temelju zaključaka godišnjeg izvješća Komisija na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća stupa u dijalog s jednom ili više država članica, uključujući relevantna tijela, kako bi olakšala provedbu preporuka. Komisija redovito izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku dijaloga. Komisija u bilo kojem trenutku, uključujući na zahtjev dotične države članice, može pružiti tehničku pomoć državama članicama ponudom različitih aktivnosti. Europski parlament u suradnji s nacionalnim parlamentima organizira međuparlamentarnu raspravu o zaključcima godišnjeg izvješća.

15. Tri institucije trebale bi pri utvrđivanju prioriteta za financiranje razmotriti zaključke godišnjeg izvješća. Komisija bi trebala posebno uzeti u obzir usmjerenu potporu nacionalnim dionicima koji pridonose zaštiti i promicanju vrijednosti Unije, kao što su organizacije civilnog društva i medija, pri utvrđivanju relevantnih godišnjih programa rada za raspodjelu financijskih sredstava Unije u okviru podijeljenog i izravnog upravljanja.

16. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a i članka 5. Uredbe (EU) 2020/xxxx, kao i pravo jedne trećine država članica, Europskog parlamenta i Komisije da Vijeću podnesu obrazloženi prijedlog u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a, tri institucije suglasne su da bi se njihova djelovanja u vezi s vrijednostima Unije trebala temeljiti na godišnjim izvješćima.

17. Europski parlament i Vijeće mogu zatražiti od Komisije da osmisli dodatne smjernice i pokazatelje za rješavanje relevantnih horizontalnih pitanja koja proizlaze iz godišnjeg ciklusa praćenja.

Hitno izvješće

18. Ako se iz situacije u jednoj ili više država članica može naslutiti da su vrijednosti Unije ozbiljno ugrožene, Komisija može iznimno, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća, sastaviti hitno izvješće o situaciji. Komisija sastavlja izvješće uz savjetovanje s radnom skupinom. Komisija izrađuje hitno izvješće bez odlaganja i objavljuje ga najkasnije dva mjeseca nakon podnošenja zahtjeva Europskog parlamenta ili Vijeća. Zaključci iz hitnog izvješća uključuju se u sljedeće godišnje izvješće. U hitnom izvješću mogu se navesti preporuke za uklanjanje neposredne prijetnje vrijednostima Unije.

III. KOMPLEMENTARNOST S DRUGIM INSTRUMENTIMA

19. Tri institucije potvrđuju komplementarnu narav godišnjeg ciklusa praćenja i drugih mehanizama za zaštitu i promicanje vrijednosti Unije, posebno postupka utvrđenog u članku 7. UEU-a, postupaka zbog povrede prava i postupka iz Uredbe (EU) 2020/xxxx. Tri institucije obvezuju se da će u politikama Unije u obzir uzeti ciljeve ovog Međuinstitucijskog sporazuma.

20. Ako se godišnjim izvješćem utvrde sustavni nedostaci u odnosu na jednu ili više vrijednosti Unije, tri institucije obvezuju se da će bez odgode poduzeti odgovarajuće mjere u okviru ovlasti koje su im dodijeljene Ugovorima. Tri institucije suglasne su da zaključci godišnjeg izvješća služe kao temelj za odluku o aktiviranju postupka iz članka 7. UEU-a i pokretanju postupaka zbog povrede prava u vezi sa zaštitom vrijednosti Unije. Tri institucije, među ostalim, razmatraju mogu li se politike Unije kojima se zahtijeva visoka razina uzajamnog povjerenja održati u svjetlu sustavnih nedostataka utvrđenih u godišnjem izvješću.

21. Godišnji ciklus praćenja uspostavljen ovim Sporazumom zamjenjuje mehanizam za suradnju i provjeru napretka Rumunjske u ispunjavanju posebnih mjerila na području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije koji je uspostavljen Odlukom Komisije 2006/928/EZ te mehanizam suradnje i provjere napretka Bugarske u ispunjavanju posebnih mjerila u području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala koji je uspostavljen Odlukom Komisije 2006/929/EZ i ispunjava, među ostalim, ciljeve koji se nastoje ostvariti tim odlukama. Komisija se stoga u odgovarajućem trenutku obvezuje staviti izvan snage te odluke.

Zajednička pravila za članak 7. UEU-a

22. Tri institucije suglasne su da će zaključke godišnjih izvješća koristiti u svojoj procjeni toga postoji li očita opasnost da država članica ozbiljno prekrši vrijednosti Unije i u utvrđivanju toga krši li država članica ozbiljno i kontinuirano vrijednosti Unije u okviru članka 7. UEU-a.

23. Kako bi se povećala transparentnost i učinkovitost postupka utvrđenog u članku 7. UEU-a, tri institucije suglasne su osigurati da institucija koja podnosi prijedlog na temelju članka 7. stavka 1. UEU-a predstavlja prijedlog u Vijeću i da je u potpunosti obaviještena i uključena u sve faze postupka. Tri institucije suglasne su da će se redovito savjetovati u okviru radne skupine u pogledu postojećih i potencijalnih postupaka pokrenutih u skladu s člankom 7. UEU-a.

24. Tri institucije suglasne su oko utvrđivanja modaliteta čiji je cilj povećati učinkovitost postupka utvrđenog u članku 7. UEU-a. Takvi novi modaliteti mogu uključivati reguliran raspored saslušanja i sastanaka o trenutačnom stanju, preporuke za uklanjanje razloga za zabrinutost izraženih u obrazloženom prijedlogu i rokove za provedbu.

Zajednička pravila za proračunsku uvjetovanost

25. Tri institucije suglasne su da će zaključke godišnjeg izvješća upotrebljavati u svojoj procjeni postojanja općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2020/xxxx, kao i u svakoj drugoj relevantnoj procjeni za potrebe postojećih i budućih proračunskih instrumenata. Ako se u godišnjem izvješću utvrdi da opći nedostatak u pogledu vladavine prava u državi članici utječe ili bi mogao utjecati na načela dobrog financijskog upravljanja ili zaštite financijskih interesa Unije, Komisija šalje pisanu obavijest toj državi članici u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) 2020/xxxx.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

26. Tri institucije poduzimaju potrebne mjere radi osiguravanja sredstava i resursa potrebnih za pravilnu provedbu ovog Međuinstitucijskog sporazuma.

27. Tri institucije zajedno i redovito prate provedbu ovog Međuinstitucijskog sporazuma na političkoj razini u okviru redovnih rasprava, kao i na tehničkoj razini u okviru radne skupine.

28. Ovaj Sporazum stupa na snagu na dan potpisivanja.

 


OBRAZLOŽENJE

Nakon što je stvorena kao odgovor na dva svjetska rata i razdoblja teškog kršenja vrijednosti demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, Unija je osnovana upravo na tim vrijednostima kako je utvrđeno u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Te su vrijednosti zajedničke svim državama članicama i temelj su cjelokupnog funkcioniranja Unije.

 

Kako je utvrđeno člankom 49. UEU-a, poštovanje vrijednosti Unije temeljni je preduvjet za članstvo u Uniji; u okviru procesa pristupanja Unija ocjenjuje poštuje li država kandidatkinja vrijednosti Unije, uključujući njezinu predanost provođenju demokracije, vladavine prava i temeljnim pravima, a članstvo će joj se uskratiti ako ta predanost nije dovoljno jasna u zakonodavstvu i praksi.

 

U posljednjem desetljeću došlo je do besramnih napada na vladavinu prava, temeljna prava i druge vrijednosti Unije u nekoliko država članica. Iskustvo je nažalost pokazalo da su instrumenti dostupni Uniji, uključujući postupak utvrđen u članku 7. UEU-a, neučinkoviti i rascjepkani. Pohvalno je što je Komisija poduzela korake za izradu godišnjeg izvješća o vladavini prava, prvi put 2020., ali to izvješće ne obuhvaća nekoliko ključnih tema, posebno demokraciju i temeljna prava. Osim toga, godišnje praćenje vrijednosti iz članka 2. UEU-a trebalo bi se temeljiti na pravno obvezujućem aktu Unije, kao što je međuinstitucijski sporazum na temelju članka 295. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U nacrtu izvješća uzima se u obzir da je Unija i dalje strukturno loše opremljena za borbu protiv kršenja i nazadovanja u pogledu demokracije, temeljnih prava i vladavine prava u državama članicama. Također je žalosno što Vijeće nije uspjelo ostvariti značajan napredak u provedbi vrijednosti Unije u tekućim postupcima u okviru članka 7. UEU-a, što zapravo dovodi do stalnog odstupanja od vrijednosti predviđenih u članku 2. UEU-a.

 

Kako bi se riješio problem nedostatka sveobuhvatnog mehanizma kojim se može holistički razmotriti stanje u pogledu demokracije, vladavine prava, temeljnih prava i svih drugih vrijednosti Unije, istodobno imajući na umu potrebu da se prema svim državama članicama postupa na isti način i na temelju transparentnih i jasnih kriterija, izvjestitelj predlaže da Komisija, Vijeće i Parlament zajednički uspostave mehanizam za godišnje praćenje svih država članica u pogledu njihova pridržavanja vrijednosti Unije te da u tu svrhu sklope međuinstitucijski sporazum.

 

Cilj je predloženog međuinstitucijskog sporazuma utvrditi mehanizme kojima će se promicati i jačati poštovanje vrijednosti Unije s pomoću koordinacije i suradnje između Parlamenta, Vijeća i Komisije. To će uključivati godišnji ciklus praćenja kojim će se obuhvatiti sve vrijednosti Unije u svim državama članicama na temelju objektivnih i transparentnih kriterija i koji će rezultirati godišnjim izvješćem. Suradnja i usklađivanje odvijat će se s pomoću međuinstitucijske radne skupine kojoj će potporu pružati panel neovisnih stručnjaka. U godišnjem izvješću razmotrit će se ne samo negativna kretanja, već će se utvrditi i najbolje prakse i pozitivni koraci.

 

Imajući na umu rad koji obavljaju, među ostalim, civilno društvo, nacionalne institucije i tijela za ljudska prava Vijeća Europe i druga međunarodna tijela i tijela Unije, izvjestitelj predlaže da se jasno utvrdi kako će njihov rad utjecati na godišnje izvješće i kako će se u njega uključiti ti dionici. Nacrtom međuinstitucijskog sporazuma uzimaju se u obzir i postojeći mehanizmi i postupci za zaštitu i promicanje vrijednosti Unije, posebno postupak utvrđen člankom 7. UEU-a, postupci zbog povrede i Prijedlog uredbe o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje i osiguralo da se svi koraci protiv država članica poduzimaju na istoj osnovi, izvjestitelj predlaže da se godišnje izvješće koristi kao temelj za donošenje odluke o aktiviranju postupka iz članka 7. UEU-a i za procjenu prikladnosti drugih instrumenata, uključujući one o proračunskoj uvjetovanosti.

 

Izvješće se temelji na vrijednom doprinosu izvjestiteljâ u sjeni i na mišljenjima odbora JURI i AFCO. Očekuje se da će donošenje prijedloga rezolucije s priloženim nacrtom međuinstitucijskog sporazuma dovesti do konstruktivnih pregovora s Vijećem i Komisijom te u konačnici do snažnog mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava.


MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA (14.9.2020)

<CommissionInt>upućeno Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove</CommissionInt>


<Titre>s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava</Titre>

<DocRef>(2020/2072(INL))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje (*): <Depute>Tiemo Wölken</Depute>

(Inicijativa – članak 47. Poslovnika)

 

(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbor:

 u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da su neovisnost, kvaliteta i učinkovitost nacionalnih pravosudnih sustava ključni za postizanje učinkovite pravde u građanskim, trgovačkim i upravnim predmetima za građane i poduzeća; budući da Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u pruža bitne podatke o tim parametrima i predstavlja alat za usporedbu;

B. budući da prema članku 6. Ugovora o Europskoj uniji, Unija priznaje prava, slobode i načela određena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima (Povelja), koja ima istu pravnu vrijednost kao i Ugovori; budući da pod vodstvom Suda Europske unije pravosudna tijela država članica Povelju primjenjuju samo pri provedbi europskog zakonodavstva, međutim, za poticanje zajedničke pravne i pravosudne kulture te kulture vladavine prava važno je da se prava sadržana u Povelji uvijek uzimaju u obzir i u građanskim i upravnim postupcima;

1. smatra da bi cilj mehanizma Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava prvenstveno trebao biti sprečavanje i uklanjanje svih prijetnji vrijednostima Unije sadržanima u članku 2. UEU-a prije pojave bilo kakvog jasnog rizika povrede tih vrijednosti u državi članici i aktiviranja članka 7. UEU-a, uz poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti utvrđenih u člancima 4. i 5. UEU-a; podsjeća da nepridržavanje vrijednosti EU-a može negativno utjecati na sam europski projekt, posebno kad je riječ o temeljnim pravima građana Europske unije, čime se može smanjiti uzajamno povjerenje među državama članicama; ističe da u Uniji ne postoji pravno obvezujući mehanizam za redovno praćenje usklađenosti država članica i institucija Unije s vrijednostima Unije; smatra da bi glavna svrha svakog takvog mehanizma trebala biti sprečavanje i rješavanje svakog jasnog rizika od ozbiljnog kršenja tih vrijednosti; u tom pogledu smatra da bi se u svakom budućem prijedlogu međuinstitucijskog sporazuma o Paktu Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava naglasak trebao staviti na preventivne i korektivne elemente. ističe potrebu da se osigura potpuna objektivnost pri sastavljanju evaluacijskih parametara i kriterija u okviru Mehanizma za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava;

2. smatra da je iznimno važno da se periodično preispitivanje u okviru Mehanizma za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava temelji na neraskidivom odnosu između demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, obuhvaćajući sve aspekte navedene u članku 7. prijedloga Parlamenta o nacrtu međuinstitucijskog sporazuma o Paktu Europske unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava; poziva Komisiju kao čuvaricu Ugovora da dodatno obrazloži svoje godišnje izvješćivanje o primjeni Povelje uspostavom praćenja i dijaloga s državama članicama u okviru budućeg Mehanizma za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava kako bi se osiguralo da su nacionalne zakonodavne i pravosudne mjere i prakse u pogledu građanskog, upravnog, trgovačkog i postupovnog prava usklađene s odredbama Povelje;

3. naglašava da sva javna tijela u državama članicama moraju uvijek djelovati u granicama zakona pod nadzorom neovisnog i nepristranog pravosudnog sustava te podsjeća da je načelo pravne sigurnosti ključno kako bi se osiguralo povjerenje u pravosudne sustave i vladavinu prava; ističe da su učinkovita pravosudna zaštita od strane neovisnog i nepristranog pravosuđa, pravna sigurnost, pristup pravosuđu, zabrana proizvoljnog izvršavanja izvršne vlasti i jednakost pred zakonom neophodni temelji vladavine prava; ističe da je uvjet neovisnosti sudova od ključne važnosti za temeljno pravo na djelotvornu sudsku zaštitu i pošteno suđenje te jamčenje zaštite svih prava, i materijalnih i postupovnih, koja proizlaze iz prava Unije; naglašava da je neovisnost pravosuđa sastavni dio sudskih odluka i zahtjev koji proizlazi iz načela djelotvorne pravne zaštite iz članka 19. UEU-a; ponavlja svoj poziv da se postojeći djelomično primjenjivi instrumenti za praćenje tih pitanja, kao što je mehanizam suradnje i provjere za Rumunjsku i Bugarsku, zamijene temeljitom i usklađenom analizom primjenjivom na sve države članice;

4. zabrinut je zbog toga što su se nedavni napadi na vladavinu prava uglavnom sastojali od pokušaja ugrožavanja neovisnosti pravosuđa, čime se dovode u pitanje sami pravni, politički i gospodarski temelji funkcioniranja Europske unije; naglašava da je svaki nacionalni sud također europski sud; potiče Komisiju da upotrijebi sve instrumente koji su joj na raspolaganju protiv pokušaja nacionalnih vlada da ugroze neovisnost svojeg pravosuđa te da pravovremeno obavijesti Parlament o svakoj takvoj situaciji; ističe zaključak Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. prema kojem građani točno doživljavaju uplitanje vlade i političara kao glavni razlog nedostatka neovisnosti njihovih pravosudnih sustava; u tom kontekstu brani da načelo diobe vlasti podrazumijeva da oni koji istražuju i odlučuju o stegovnim sankcijama za suce trebaju biti imenovani na način koji nije pod političkim utjecajem te da suce koji su članovi postojećih nacionalnih sudbenih vijeća trebaju predložiti, odabrati ili izabrati njihovi kolege;

5. ističe važnost Deklaracije iz Sibiua iz svibnja 2019. u kojoj su se europski čelnici jednoglasno obvezali da će nastaviti štititi naš način života, demokraciju i vladavinu prava u Europskoj uniji; u tu svrhu poziva Komisiju, Europsko vijeće i Vijeće da daju prednost djelovanju u tom području, posebno s obzirom na krizu oko bolesti COVID-19 koja je dovela do autokratskih i neliberalnih tendencija u nekoliko država članica;

6. naglašava da je sustav zahtjeva utvrđen u kontekstu vladavine prava i utemeljen na načelu demokracije izvorno stvoren i uključen u Ugovore kako bi se poboljšalo demokratsko i učinkovito funkcioniranje institucija EU-a i time im se omogućilo obavljanje njihovih zadaća unutar jedinstvenog institucionalnog okvira;

7. naglašava da bi Europska unija trebala ispuniti svoju ulogu ispitivanja svojih institucija kako bi utvrdila je li njihovo funkcioniranje u skladu s načelom demokracije i vladavine prava;

8. ističe da je osposobljavanje pravosudnih stručnjaka ključno za pravilnu provedbu i primjenu prava Unije, a time i za jačanje zajedničke europske pravne kulture koja se temelji na načelima uzajamnog povjerenja i vladavine prava; smatra da se ta osposobljavanja moraju adekvatno financirati i da se predstojeća europska strategija za osposobljavanje u području pravosuđa mora dodatno usredotočiti na promicanje vladavine prava i neovisnosti pravosuđa i dati im više resursa te uključiti osposobljavanje o vještinama i pitanjima koja nisu pravne prirode kako bi suci bili spremniji oduprijeti se neprimjerenom pritisku; naglašava potrebu da se u predstojećem višegodišnjem financijskom okviru osiguraju odgovarajuća sredstva za sektorske programe „Pravosuđe” i „Prava i vrijednosti” jer se tim programima nastoji promicati i osigurati razvoj zajedničke europske kulture pravosudnih sustava, vladavine prava i vrijednosti EU-a. poziva Komisiju da razvije zajedničke standarde pravosudnog osposobljavanja i promiče institucijsku suradnju u području pravosudne izobrazbe u Uniji; također poziva Komisiju da dodatno ojača svoje aktivnosti podizanja razine osviještenosti o Povelji Europske unije o temeljnim pravima promicanjem i financiranjem modula osposobljavanja usmjerenih na Povelju za nacionalne suce i pravosudne djelatnike;

9. pozdravlja činjenicu da su europske mreže dosad imale ključnu ulogu u promicanju razmjene ideja i primjera dobre prakse unutar pravosudnog sustava Unije; apelira na Komisiju da utvrdi dodatne mjere za potporu tim mrežama, kao što je Europska mreža za pravosudno osposobljavanje, kako bi se mogle usredotočiti na projekte kojima se promiče vladavina prava, posebno u državama članicama koje se suočavaju s tom vrstom problema;

10. osuđuje sve oblike prisile, uznemiravanja, pritiska, zastrašivanja i/ili fizičkog ili verbalnog nasilja nad sucima i tužiteljima, osobito u njihovu privatnom životu, njihovim domovima ili u obiteljskom okružju; smatra da bi suci i odvjetnici trebali moći obavljati svoje dužnosti, a da javna tijela ili dužnosnici ne dovode u pitanje njihovu legitimnost, sposobnost ili neovisnost;

11. konstatira da među državama članicama i vrstama pravnih profesija i dalje postoje velike razlike u razini sudjelovanja u osposobljavanju; poziva Komisiju da utvrdi razloge tih razlika i riješi ih u predstojećoj europskoj strategiji za osposobljavanje u području pravosuđa te da procijeni učinak tih razlika na neovisnost, kvalitetu i učinkovitost pravosudnih sustava država članica;

12. ističe da osposobljavanja u području pravosuđa mogu poboljšati dijalog između nacionalnih sudova i Suda Europske unije, posebno primjenom zahtjeva za prethodnu odluku i međudjelovanjem načela supsidijarnosti i nadređenosti prava Unije utvrđenih člankom 5. UEU-a; podsjeća na to da prethodne odluke pojašnjavaju način na koji se pravo Europske unije treba primjenjivati; smatra da primjena tog postupka omogućuje jedinstveno tumačenje i provedbu europskog zakonodavstva; potiče Komisiju i države članice da nastave promicati i olakšavati dijalog između sudova i pravnih stručnjaka poticanjem redovite razmjene informacija i najboljih praksi kako bi se ojačalo i unaprijedilo područje pravosuđa EU-a koje se temelji na demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima; ističe potrebu za užom suradnjom među tijelima nadležnima za ustavni nadzor; poziva Komisiju da utvrdi mjere za promicanje i podupiranje projekata Konferencije europskih ustavnih sudova;

13. upućuje na zaključak Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. prema kojem i dalje postoje znatne razlike među državama članicama u pogledu broja neriješenih predmeta te da se u nekim državama članicama broj neriješenih predmeta povećao; napominje da zaštita vladavine prava ovisi o učinkovitosti pravosudnih sustava i da ne bi trebala postojati Unija s dvije brzine kad je riječ o izvršavanju pravde;

14. ukazuje na komplementarnost koja bi trebala postojati između Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u, kojim se omogućuje pregled usporedbe među pravosudnim sustavima država članica, i godišnjeg izvješća o praćenju vrijednosti Unije, kao dubinskog kvalitativnog prikaza konkretnog stanja u svakoj državi članici;

15. ističe zaključak Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. prema kojem sve države članice ne nude osposobljavanje u području informatičkih vještina usmjereno na prilagođavanje digitalizaciji i olakšavanje pristupa pravosuđu s pomoću novih tehnologija, kao i omogućavanje sucima da razviju vještine, kao što su upravljanje sudovima i pravosudna etika, te je broj sudaca koji pohađaju takvo osposobljavanje nizak u većini zemalja; u tom kontekstu poziva Komisiju da u predstojećoj europskoj strategiji za osposobljavanje u pravosuđu stavi naglasak na osposobljavanje u području IKT-a; nadalje, poziva Komisiju da promiče bržu digitalizaciju na svim razinama pravosudnih sustava država članica i korištenje umjetnom inteligencijom kao načina poboljšanja pristupa pravosuđu te da podrži standardizaciju i pojednostavnjenje alata IKT-a; poziva Komisiju da ocijeni IKT alate i druge načine koje su države članice stavile na raspolaganje sucima i građanima kako bi se ubrzali postupci i olakšao pristup pravosuđu, uključujući mogućnost praćenja sudskih postupaka preko interneta, posebno građanima s invaliditetom ili osobama koje pripadaju ranjivim skupinama, kao što su nacionalne manjine i migranti; nadalje, upućuje na zaključak Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. prema kojem prikupljanje podataka na nacionalnoj razini u svim pravosudnim područjima još uvijek nije moguće u svim državama članicama te podsjeća da je pristup podacima vrijedan i nužan alat za procjenu;

16. poziva Komisiju da osobitu pozornost posveti provedbi adekvatno financiranih programa pravne pomoći u državama članicama, kvaliteti i cjenovnoj pristupačnosti pružene pravne pomoći kao i trajanju i transparentnosti sudskih postupaka te da procijeni sve prepreke koje građanima koji nemaju sredstava trenutačno onemogućuju učinkovit pristup pravosuđu; isto tako, poziva Komisiju da razmotri mogućnost dobivanja povrata pravosudnih troškova jer i oni mogu imati odvraćajući učinak u pogledu pristupa pravosuđu; ističe zaključak Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. prema kojem je pravna pomoć tijekom godina postala manje dostupna u nekim državama članicama; naglašava da dostupnost pravne pomoći i razina sudskih pristojbi mogu imati velik utjecaj na pristup pravosuđu, kao i odvraćajući učinak na siromašne osobe;

17. konstatira da se člankom 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima priznaje pravo na dobru upravu Europske unije; primjećuje da s razvojem nadležnosti Unije građani u sve većoj mjeri dolaze u doticaj s institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, a da pritom njihova postupovna prava nisu uvijek na primjeren način zaštićena; primjećuje da su postojeća pravila i načela o dobroj upravi raštrkana i može ih se naći na više različitih izvora: ističe da je u Uniji čiji se ustroj temelji na vladavini prava potrebno osigurati da postupovna prava i obveze uvijek budu na primjeren način utvrđena i razrađena te da ih se poštuje. podsjeća na svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2016. o otvorenoj, učinkovitoj i neovisnoj upravi Europske unije; smatra da bi Unija trebala biti primjer i usvojiti zakon o upravnom postupku te u tom pogledu još jednom poziva Komisiju da podnese prijedlog uredbe o upravnom postupku za Europsku uniju;

18. poziva Komisiju da razmotri kako se postupci kolektivnog djelovanja upotrebljavaju u državama članicama te da doprinese boljoj učinkovitosti i dostupnosti njihovih pravnih sustava, posebno u pogledu učinkovitosti postupaka i troškova;

19. osuđuje sve slučajeve u kojima se sudski postupci mogu zloupotrijebiti protiv vrijednosti i prava bilo kojeg pravnog sustava koji je pozvan štititi; potiče Komisiju da uzme u obzir sve slučajeve u kojima se uvođenje sudskih postupaka i njihovi financijski troškovi za tuženika koriste u državama članicama u svrhe koje su protivne kulturi vladavine prava, kao što su, na primjer, postojanje slobodnih i pluralističkih medija i neovisnih akademika, istraživača, sindikalista, branitelja ljudskih prava i organizacija civilnog društva; osim toga poziva Komisiju da poduzme sve potrebne radnje i mjere u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene Ugovorima kako bi se stalo na kraj takvim praksama i zajamčila odgovornost onih koji omogućuju takve prakse;

20. ističe da zviždači imaju ključnu ulogu u zaštiti vladavine prava u Uniji i državama članicama; poziva Komisiju da pomno prati prenošenje i primjenu Direktive (EU) 2019/1937 Europske unije i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije[18];

21. vjeruje da je rješavanje ustaljenih rodnih razlika i promicanje raznolikosti, uključujući etničku i kulturnu raznolikost, u sastavu i strukturi pravosudnih sustava država članica nužno kako bi se poboljšala njihova kvaliteta, nepristranost, učinkovitost i neovisnost; ističe zaključak Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. prema kojem žene i dalje čine manje od pedeset posto sudaca na razini vrhovnih sudova u većini država članica.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

10.9.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

3

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Manon Aubry, Gunnar Beck, Geoffroy Didier, Angel Dzhambazki, Ibán García Del Blanco, Jean-Paul Garraud, Esteban González Pons, Mislav Kolakušić, Gilles Lebreton, Jiří Pospíšil, Franco Roberti, Marcos Ros Sempere, Liesje Schreinemacher, Stéphane Séjourné, Raffaele Stancanelli, Marie Toussaint, Adrián Vázquez Lázara, Axel Voss, Marion Walsmann, Tiemo Wölken, Lara Wolters, Javier Zarzalejos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Heidi Hautala, Ilhan Kyuchyuk, Emil Radev


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

20

+

EPP

Geoffroy Didier, Esteban González Pons, Jiří Pospíšil, Emil Radev, Axel Voss, Marion Walsmann, Javier Zarzalejos

S&D

Ibán García Del Blanco, Franco Roberti, Marcos Ros Sempere, Tiemo Wölken, Lara Wolters

RENEW

Ilhan Kyuchyuk, Liesje Schreinemacher, Stéphane Séjourné, Adrián Vázquez Lázara

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Marie Toussaint

GUE/NGL

Manon Aubry

NI

Mislav Kolakušić

 

3

-

ID

Gunnar Beck, Jean-Paul Garraud, Gilles Lebreton

 

2

0

ECR

Angel Dzhambazki, Raffaele Stancanelli

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 


MIŠLJENJE ODBORA ZA USTAVNA PITANJA (11.9.2020)

<CommissionInt>upućeno Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove</CommissionInt>


<Titre>o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava</Titre>

<DocRef>(2020/2072(INL))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje: <Depute>Włodzimierz Cimoszewicz</Depute>

(Inicijativa – članak 47. Poslovnika)

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbor:

- u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. podsjeća da se struktura EU-a u području vladavine prava, demokracije i temeljnih prava od osnivanja Europske zajednice (EZ) konstantno razvija i da je ojačana sudskom praksom Suda Europske unije i izmjenama te strukture koje su uvedene kasnijim ugovorima te da su na temelju Ugovora iz Lisabona ta zajednička načela, odnosno vladavina prava, demokracija i temeljna prava, sad postala temeljne vrijednosti Unije; čvrsto vjeruje da se taj proces mora dodatno unaprijediti;

2. podsjeća da je EU u svojim kriterijima za pristupanje utvrdio da zemlja kandidatkinja za članstvo u Uniji mora imati stabilne institucije koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina;

3. prima na znanje proturječnost da iako se prije pristupanja Uniji ocjenjuje poštuju li buduće države članice te vrijednosti EU-a, utvrđene u pristupnim kriterijima, EU nema učinkovite alate kako bi zajamčio pridržavanje tih temeljnih načela nakon što te zemlje postanu države članice;

4. naglašava da nepostojanje mehanizama praćenja, evaluacije i nadzora za temeljna pravna načela EU-a ne bi predstavljalo problem kad bi se države članice pridržavale tih načela nakon pristupanja Europskoj uniji;

5. smatra da se stanje u pogledu vladavine prava, demokracije i temeljnih prava u brojnim državama članicama znatno pogoršalo, što je vrlo žalosno; žali što se pandemija bolesti COVID-19 iskorištava za dodatno ograničavanje prava i temeljnih sloboda građana koja su utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima; naglašava da je potrebno kontinuirano pratiti sve takve mjere kako bi se one obustavile ili ukinule nakon što više ne budu nužno potrebne za očuvanje javnog zdravlja;

6. naglašava da je vladavina prava neodvojivo povezana s poštovanjem demokracije i temeljnih prava te da se stoga ta tri načela moraju zajednički pratiti;

7. naglašava da se Unija temelji na skupu zajedničkih načela demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, koja su utvrđena u članku 2. UEU-a; snažno vjeruje da je potreban mehanizam za praćenje koji potpuno obuhvaća članak 2. UEU-a i ne stvara hijerarhiju vrijednosti, već uključuje sve vrijednosti Unije, i osigurava njihovo pravilno ocjenjivanje; posebno ističe važnost promicanja i obrane vladavine prava koje je temeljna vrijednost Unije, zajednice utemeljene na pravu, i obvezu država članica da osiguraju učinkovitu sudsku zaštitu;

8. podsjeća na činjenicu da EU još ne raspolaže učinkovitim mehanizmima za praćenje, sprečavanje i zaustavljanje sustavnih prijetnji za vrijednosti EU-a u državama članicama; s tim u vezi prima na znanje Komunikaciju Komisije o daljnjem jačanju vladavine prava u Uniji i mjere koje su u toj Komunikaciji utvrđene; poziva Komisiju da bez nepotrebne odgode provede predloženi okvir vladavine prava; smatra da je potrebno razmotriti kako u budućnosti uvesti sankcije koje bi mogle biti učinkovite, odvraćajuće i razmjerne;

9. naglašava važnost osmišljavanja objektivnog mehanizma utemeljenog na dokazima kojim će se pravedno i nepristrano ocijeniti demokracija, vladavina prava i poštovanje temeljnih sloboda te priznaje da uspostava takvog mehanizma mora biti povezana s jačanjem demokratskog funkcioniranja u Uniji; žali zbog toga što su prethodni zahtjevi za dijalog s određenim vladama rezultirali samo ograničenim rješenjima;

10. podsjeća da je pristupanje Europske unije Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda pravna obveza u skladu s člankom 6. stavkom 2. UEU-a te ponavlja da je potrebno brzo zaključiti taj proces pristupanja kako bi se osigurao dosljedan okvir za zaštitu ljudskih prava diljem Europe i dodatno ojačala zaštita temeljnih prava i sloboda u EU-u; stoga poziva Komisiju da uloži dodatne napore za ispunjavanje Ugovorâ i zaključivanje pregovora bez nepotrebne odgode;

11. insistira na tome da institucije Unije trebaju međusobno održavati lojalnu suradnju u skladu s člankom 13. stavkom 2. UEU-a i da bi stoga, bez političke pristranosti, sve trebale doprinijeti obrani vrijednosti Unije u skladu s postupcima utvrđenima u Ugovorima; poziva da se takve aktivnosti urede međuinstitucijskim sporazumom i da se postojeći mehanizmi konsolidiraju uvođenjem godišnjih izvješća o stanju u svim državama članicama na temelju procjene panela neovisnih stručnjaka i utvrđivanjem preventivnih i korektivnih mjera;

12. smatra da bi se radi učinkovite provedbe budućeg Međuinstitucijskog sporazuma o osnaživanju vrijednosti Unije u skladu s člankom 295. UFEU-a trebali uspostaviti jasni postupci za koordinaciju suradnje među institucijama u tom području; napominje da bi se trebalo izbjeći nepotrebno stvaranje novih struktura ili udvostručenje te da bi integracija i uvrštenje već postojećih instrumenata trebala biti opcija kojoj se daje prednost;

13. naglašava da je potreban sustav praćenja koji će pomno pratiti stanje u svim državama članicama; poziva da se rasprava o zaključcima godišnjeg izvješća u Vijeću uvrsti i u međuparlamentarnu konferenciju koju u godišnjem ciklusu praćenja organizira Parlament;

14. insistira na tome da bi se godišnji ciklus praćenja u svim svojim fazama trebao voditi načelima transparentnosti, nepristranosti i jednakosti među državama članicama te da bi se trebao temeljiti na objektivnim dokazima, mjerljivim pokazateljima i kriterijima te biti zaštićen od svih malicioznih strategija za dezinformiranje i voditi prema učinkovitim i realističnim mjerama, kao što su postupci zbog povrede prava ili sankcije, ako je to potrebno;

15 naglašava da Vijeće Europe ima ključnu ulogu u praćenju poštovanja demokracije, temeljnih prava i vladavine prava u Europi; stoga ustraje u tome da bi se savjetovanja s Vijećem i prije svega Venecijanskom komisijom trebala održavati redovito te da bi se njihova procjena trebala uzeti u obzir u evaluacijama i preporukama novog zajedničkog mehanizma za praćenje;

16. podsjeća da, iako se u pravnom okviru EU-a vladavina prava izričito spominje kao zajednička vrijednost EU-a i njegovih država članica (članak 2. UEU-a), Ugovori EU-a ne sadrže definiciju tog pojma; ističe da je vladavina prava složen i u mnogim aspektima nejasan koncept te bi stoga za uspostavu godišnjeg ciklusa praćenja bio potreban konsenzus o načelima vladavine prava koja su zajednička svim državama članicama; smatra da je u najstrožem značenju vladavina prava sustav u kojem se zakoni primjenjuju i provode te da bi u definiciji tog koncepta Komisija trebala koristiti široku definiciju koja se temelji na načelima iz sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, kao i na konceptima i načelima iz Kontrolnog popisa vladavine prava Venecijanske komisije;

17. smatra da bi u skladu s člankom 11. UEU-a institucije u postupku izrade međuinstitucijskog sporazuma i u provedbi godišnjeg ciklusa praćenja trebale voditi otvoren dijalog s predstavnicima civilnog društva i dionicima, a njihova stajališta i doprinosi u okviru tog postupka trebali bi se objaviti i uvrstiti u godišnja izvješća; stoga bi godišnji ciklus praćenja trebao u svim svojim fazama omogućiti redovita i otvorena savjetovanja s organiziranim civilnim društvom; predlaže da druge institucije, tijela i agencije EU-a, međunarodne organizacije, pravosudne mreže i udruženja, akademska zajednica i skupine za strateško promišljanje, kao i nacionalni parlamenti država članica, prema potrebi daju svoj doprinos;

18. naglašava da je u slučaju Rumunjske i Bugarske, kad su pristupile EU-u 1. siječnja 2007., uspostavljen Mehanizam suradnje i provjere (CVM) kao prijelazna mjera za pomoć tim dvjema zemljama u ispravljanju nedostataka u području reforme pravosuđa, korupcije i organiziranog kriminala te da se 13 godina nakon njihova pristupanja mehanizam i dalje primjenjuje u obje zemlje; smatra da bi godišnji ciklus praćenja, koji bi se jednako primjenjivao na sve države članice Europske unije, trebao zamijeniti Mehanizam suradnje i provjere; smatra da bi se referentne vrijednosti koje je Europska komisija uspostavila za ocjenu napretka u sklopu Mehanizma suradnje i provjere mogle upotrijebiti u okviru godišnjeg ciklusa praćenja;

19. prepoznaje da bi se u okviru godišnjeg ciklusa praćenja državama članicama trebala pružiti mogućnost da predstave svoja stajališta u cijelosti, uz poštovanje ravnopravnosti svih država članica, ne narušavajući pritom učinkovitost postupka; naglašava važnost aktivnog i odgovornog pristupa država članica godišnjem ciklusu praćenja;

20. naglašava da je svaki mehanizam nepotpun bez pozitivnih poticaja, kao što je konkretno financiranje za potporu organizacijama civilnog društva koje rade na promicanju temeljnih prava, vladavine prava i demokratskih načela; stoga ističe da bi, kako bi se zajamčio uspjeh u obrani vrijednosti EU-a, trebalo uspostaviti odgovarajuću financijsku potporu organizacijama civilnog društva koje brane demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava na nacionalnoj i regionalnoj razini, kako je predviđeno u Prijedlogu uredbe o programu Prava i vrijednosti, te da bi trebalo pružiti opću potporu pojedincima koji prijavljuju kršenja vrijednosti EU-a; naglašava da je važno podržati potprogram Vrijednosti Unije u programu Prava i vrijednosti u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027.;

21. insistira na tome da godišnji ciklus praćenja treba potpuno integrirati u Uredbu o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama[19] povezivanjem prijenosâ proračunskih sredstava s rezultatima postupka praćenja uz zaštitu legitimnih interesa krajnjih primatelja i korisnika financijskih sredstava Unije; smatra da u Uredbu treba uključiti kriterije i pokazatelje koji su dovoljno detaljni i mjerljivi da omogućuju procjenu kršenja vladavine prava i izricanje sankcija;

22. smatra da bi pri donošenju odluka i davanju preporuka o eventualnom pokretanju postupaka zbog sustavnog kršenja Komisija trebala u obzir uzeti procjene provedene u okviru godišnjeg ciklusa praćenja; poziva Komisiju da s tim u vezi u potpunosti iskoristi svoje ovlasti;

23 nadalje, ističe da je, iako znatno kašnjenje u donošenju presuda, posebno u predmetima koji se odnose na vladavinu prava, može prouzročiti nepovratnu i ozbiljnu štetu zbog nazadovanja vladavine prava, potrebno dodatno razmotriti jačanje potencijala i uloge Suda Europske unije u zaštiti vladavine prava; smatra da bi takva opcija mogla omogućiti ubrzan postupak u svim takvim predmetima, uz sustavnu primjenu privremene pravne zaštite; poziva Komisiju da sustavno traži od Suda da odobri privremene mjere u skladu s člankom 279. UFEU-a u hitnim slučajevima koji su povezani s vrijednostima Unije, posebno ako bi nepostojanje takvih mjera moglo prouzročiti nepopravljivu štetu građanima EU-a ili pravnom poretku EU-a, te da zahtijeva izricanje novčane kazne u slučajevima nepoštovanja privremenih mjera u skladu s člankom 260. UFEU-a;

24. insistira na tome da bi Europski parlament ili Vijeće trebali moći od Komisije tražiti da, osim godišnjeg ciklusa praćenja, u određenim iznimnim slučajevima sastavi hitno izvješće o stanju, ako je to opravdano ozbiljnošću mogućih posljedica kršenja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te opsegom njihovih učinaka;

25. naglašava da Konferencija o budućnosti Europe pruža poticaj za bolje razumijevanje potrebe za zaštitom temeljnih vrijednosti Unije i rješavanjem krize u tom području te bi stoga mogla biti prilika za raspravu o uključivanju postupka za njihovu operativniju provedbu u Ugovore; naglašava da će Konferencija dati novi poticaj europskoj raspravi o jačanju europske demokracije;

26 predlaže da se učinkovitost članka 7. ojača osiguranjem nazočnosti Parlamenta u saslušanjima iz članka 7. te u slučaju budućih izmjena Ugovora, ukidanjem zahtjeva za jednoglasnost i jačanjem mehanizma sankcija;

27. traži da se Sud Europske unije ojača uvođenjem instrumenta individualne pritužbe za građane; naglašava da je potrebno uspostaviti arbitražni mehanizam za ustavna pitanja; predlaže da se o tim temama raspravlja tijekom predstojeće Konferencije o budućnosti Europe;

28. poziva na reviziju Uredbe Vijeća (EZ) br. 168/2007 od 15. veljače 2007. o Agenciji za temeljna prava s ciljem jačanja njezina mandata i sposobnosti djelovanja u obrani vrijednosti utvrđenih u članku 2. UEU-a te davanja neobvezujućih mišljenja o nacrtu zakonodavstva EU-a na vlastitu inicijativu i promicanja sustavnih savjetovanja s Agencijom.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.9.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

5

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Gabriele Bischoff, Damian Boeselager, Fabio Massimo Castaldo, Włodzimierz Cimoszewicz, Gwendoline Delbos-Corfield, Daniel Freund, Charles Goerens, Esteban González Pons, Brice Hortefeux, Laura Huhtasaari, Giuliano Pisapia, Paulo Rangel, Antonio Maria Rinaldi, Domènec Ruiz Devesa, Jacek Saryusz-Wolski, Helmut Scholz, Pedro Silva Pereira, Antonio Tajani, László Trócsányi, Mihai Tudose, Loránt Vincze, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Gilles Boyer, Jorge Buxadé Villalba, Cristian Ghinea, Maite Pagazaurtundúa, Nikolaj Villumsen

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

22

+

GUE/NGL

Helmut Scholz, Nikolaj Villumsen

NI

Fabio Massimo Castaldo

PPE

Esteban González Pons, Brice Hortefeux, Paulo Rangel, Antonio Tajani, Loránt Vincze, Rainer Wieland

RENEW

Gilles Boyer, Cristian Ghinea, Charles Goerens, Maite Pagazaurtundúa

S&D

Gabriele Bischoff, Włodzimierz Cimoszewicz, Giuliano Pisapia, Domènec Ruiz Devesa, Pedro Silva Pereira, Mihai Tudose

VERTS/ALE

Damian Boeselager, Gwendoline Delbos Corfield, Daniel Freund

 

 

5

-

ECR

Jorge Buxadé Villalba, Jacek Saryusz Wolski

ID

Gerolf Annemans, Laura Huhtasaari, Antonio Maria Rinaldi

 

 

1

0

PPE

László Trócsányi

 

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

22.9.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

51

14

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Magdalena Adamowicz, Malik Azmani, Katarina Barley, Pernando Barrena Arza, Pietro Bartolo, Nicolas Bay, Vladimír Bilčík, Vasile Blaga, Ioan-Rareş Bogdan, Patrick Breyer, Saskia Bricmont, Joachim Stanisław Brudziński, Jorge Buxadé Villalba, Damien Carême, Anna Júlia Donáth, Lena Düpont, Cornelia Ernst, Laura Ferrara, Nicolaus Fest, Jean-Paul Garraud, Maria Grapini, Sylvie Guillaume, Andrzej Halicki, Balázs Hidvéghi, Evin Incir, Sophia in ‘t Veld, Lívia Járóka, Marina Kaljurand, Fabienne Keller, Peter Kofod, Moritz Körner, Alice Kuhnke, Jeroen Lenaers, Juan Fernando López Aguilar, Nuno Melo, Roberta Metsola, Nadine Morano, Javier Moreno Sánchez, Maite Pagazaurtundúa, Nicola Procaccini, Paulo Rangel, Diana Riba i Giner, Ralf Seekatz, Michal Šimečka, Birgit Sippel, Sylwia Spurek, Tineke Strik, Ramona Strugariu, Annalisa Tardino, Tomas Tobé, Dragoş Tudorache, Milan Uhrík, Tom Vandendriessche, Bettina Vollath, Jadwiga Wiśniewska, Elena Yoncheva

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Delara Burkhardt, Gwendoline Delbos-Corfield, Kostas Papadakis, Kris Peeters, Anne-Sophie Pelletier, Rob Rooken, Paul Tang, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.

Isabel Benjumea Benjumea

 

 

 


 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

51

+

PPE

Magdalena ADAMOWICZ, Isabel BENJUMEA BENJUMEA, Vladimír BILČÍK, Vasile BLAGA, Ioan-Rareş BOGDAN, Lena DÜPONT, Andrzej HALICKI, Jeroen LENAERS, Nuno MELO, Roberta METSOLA, Nadine MORANO, Kris PEETERS, Paulo RANGEL, Ralf SEEKATZ, Tomas TOBÉ, Tomáš ZDECHOVSKÝ

S&D

Katarina BARLEY, Pietro BARTOLO, Delara BURKHARDT, Maria GRAPINI, Sylvie GUILLAUME, Evin INCIR, Marina KALJURAND, Juan Fernando LÓPEZ AGUILAR, Javier MORENO SÁNCHEZ, Birgit SIPPEL, Sylwia SPUREK, Paul TANG, Bettina VOLLATH, Elena YONCHEVA

Renew

Malik AZMANI, Anna Júlia DONÁTH, Sophia in 't VELD, Fabienne KELLER, Moritz KÖRNER, Maite PAGAZAURTUNDÚA, Michal ŠIMEČKA, Ramona STRUGARIU, Dragoş TUDORACHE

Greens/EFA

Patrick BREYER, Saskia BRICMONT, Damien CARÊME, Gwendoline DELBOS-CORFIELD, Alice KUHNKE, Diana RIBA I GINER, Tineke STRIK

GUE

Pernando BARRENA ARZA, Cornelia ERNST, Anne-Sophie PELLETIER, Sira REGO

NI

Laura FERRARA

 

14

-

PPE

Balázs HIDVÉGHI, Lívia JÁRÓKA

ID

Nicolas BAY, Nicolaus FEST, Jean-Paul GARRAUD, Annalisa TARDINO, Tom VANDENDRIESSCHE

ECR

Joachim Stanisław BRUDZIŃSKI, Jorge BUXADÉ VILLALBA, Nicola PROCACCINI, Rob ROOKEN, Jadwiga WIŚNIEWSKA

NI

Kostas PAPADAKIS, Milan UHRÍK

 

1

0

ID

Peter KOFOD

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

[1] SL C 215, 19.6.2018., str. 162.

[2] SL C 390, 18.11.2019., str. 117.

[3] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0407.

[4] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0456.

[5] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0032.

[6] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0111.

[7] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0328.

[8] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0101.

[9] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0007.

[10] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0014.

[11] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.

[12] [umjesto xxxx u tekst umetnuti konačni broj 2018/136 (COD) i ispraviti upućivanje na SL u fusnoti] SL C ..., …, str. …

[13] SL L 305, 26.11.2019., str. 17.

[14] SL L 53, 22.2. 2007., str. 1.

[15] Odluka Komisije od 13. prosinca 2006. o uspostavi mehanizma za suradnju i provjeru napretka Rumunjske u ispunjavanju posebnih mjerila na području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije (SL L 354, 14.12.2006., str. 56.).

[16] Odluka Komisije od 13. prosinca 2006. o uspostavi mehanizma suradnje i provjere napretka Bugarske u ispunjavanju posebnih mjerila u području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala (SL L 354, 14.12.2006., str. 58.).

[17] [umjesto xxxx u tekst umetnuti konačni broj 2018/136 (COD) i ispraviti upućivanje na SL u fusnoti] Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama SL C ..., ..., str. …

[18]  SL L 305, 26.11.2019., str. 17.

[19] Prijedlog Uredbe o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama COM(2018)324 final

 

Posljednje ažuriranje: 2. listopada 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti