Izvješće - A9-0176/2020Izvješće
A9-0176/2020

IZVJEŠĆE o pravima intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije

2.10.2020 - (2020/2015(INI))

Odbor za pravna pitanja
Izvjestitelj: Stéphane Séjourné

Postupak : 2020/2015(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A9-0176/2020

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o pravima intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije

(2020/2015(INI))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 4., 16., 26., 114. i 118.,

 uzimajući u obzir Bernsku konvenciju za zaštitu književnih i umjetničkih djela,

 uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva[1] od 13. travnja 2016. i smjernice Komisije o boljoj regulativi (COM(2015)0215),

 uzimajući u obzir Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), Ugovor o izvedbama i fonogramima WIPO-a i revidirani dokument za pitanja od 29. svibnja 2020. o politici intelektualnog vlasništva i umjetnoj inteligenciji,

 uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ[2],

 uzimajući u obzir Direktivu 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka[3],

 uzimajući u obzir Direktivu 2009/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o pravnoj zaštiti računalnih programa[4],

 uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i otkrivanja[5],

 uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora[6],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ[7],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1807 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenog 2018. o okviru za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji[8],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja[9],

 uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 19. veljače 2020. naslovljenu „Umjetna inteligencija – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja” (COM(2020)0065),

 uzimajući u obzir rad Stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju koju je uspostavila Komisija,

 uzimajući u obzir komunikacije Komisije „Europska strategija za podatke” (COM(2020)0066) i „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

 uzimajući u obzir Smjernice za ispitivanje Europskog ureda za patente iz studenoga 2019.,

 uzimajući u obzir radni dokument o digitalnom gospodarstvu br. 2016/05 Zajedničkog istraživačkog centra Komisije i njegova Instituta za prospektivne tehnološke studije naslovljen „Internetske platforme iz perspektive gospodarske politike”,

 uzimajući u obzir političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju za razdoblje 2019. – 2024. pod naslovom „Ambicioznija Unija: Moj plan za Europu”,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. s preporukama Komisiji o pravilima građanskog prava o robotici[10],

 uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

 uzimajući u obzir mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam i Odbora za kulturu i obrazovanje,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0176/2020),

A. budući da se pravnim okvirom Unije za intelektualno vlasništvo želi osigurati promicanje inovacija i kreativnosti te pristup znanju i informacijama;

B. budući da je člankom 118. UFEU-a utvrđeno da zakonodavac Unije uspostavlja mjere za stvaranje europskih prava intelektualnog vlasništva kako bi se osigurala ujednačena zaštita tih prava u cijeloj Uniji; budući da uvjeti na jedinstvenom tržištu pogoduju jačem gospodarskom rastu potrebnom kako bi se zajamčio prosperitet građana Unije;

C. budući da najnoviji pomaci u razvoju umjetne inteligencije i sličnih budućih tehnologija čine znatan tehnološki napredak koji otvara vrata prilikama i izazovima za građane Unije, poslovne subjekte, javne uprave, stvaraoce i obrambeni sektor;

D. budući da tehnologije umjetne inteligencije mogu otežati sljedivost prava intelektualnog vlasništva i njihovu primjenu na proizvode stvorene umjetnom inteligencijom, čime se sprečava da ljudski stvaratelji čiji se izvorni rad upotrebljava za poticanje takvih tehnologija dobiju pravednu naknadu;

E. budući da cilj da Unija postane svjetski predvodnik u području tehnologija umjetne inteligencije mora obuhvaćati napore za ponovno stjecanje i očuvanje digitalne i industrijske suverenosti Unije, osiguravanje njezine konkurentnosti i promicanje i zaštitu inovacija te mora zahtijevati strukturnu reformu industrijske politike Unije kako bi ona mogla biti na čelu tehnologija umjetne inteligencije, uz istodobno poštovanje kulturne raznolikosti; budući da globalno predvodništvo Unije u umjetnoj inteligenciji podrazumijeva djelotvoran sustav prava intelektualnog vlasništva koji je prilagođen digitalnom dobu i koji omogućuje inovatorima da na tržište uvedu nove proizvode; budući da su snažne zaštitne mjere ključne za zaštitu patentnog sustava Unije od zlouporabe, što je štetno za inovativne programere umjetne inteligencije; budući da pristup umjetnoj inteligenciji treba biti usredotočen na čovjeka i u skladu s etičkim načelima i ljudskim pravima kako bi tehnologija ostala instrument u službi ljudi i zajedničkog dobra;

F. budući da je upravo na razini Unije prikladno uređivati propise u području tehnologija umjetne inteligencije kako bi se izbjegla fragmentacija jedinstvenog tržišta te različite nacionalne odredbe i smjernice; budući da će potpuno usklađeni regulatorni okvir Unije u području umjetne inteligencije imati potencijal da postane normativni predložak na međunarodnoj razini; budući da bi nova zajednička pravila za sustave umjetne inteligencije trebala biti u obliku uredbe kako bi se uspostavili jednaki standardi u cijeloj Uniji i budući da zakonodavstvo mora biti otporno na promjene u budućnosti kako bi se osiguralo da ono ide ukorak s brzim razvojem te tehnologije te da se ono mora pratiti temeljitim procjenama učinka; budući da pravna sigurnost doprinosi razvoju tehnologije i da je povjerenje građana u nove tehnologije nužno za razvoj tog sektora jer se njime jača konkurentska prednost Unije; budući da bi regulatornim okvirom kojim se uređuje umjetna inteligencija stoga trebalo potaknuti povjerenje u sigurnost i pouzdanost umjetne inteligencije te uspostaviti ravnotežu između javne zaštite i poslovnih poticaja za ulaganja u inovacije;

G. budući da se umjetna inteligencija i srodne tehnologije temelje na računalnim modelima i algoritmima, koji se smatraju matematičkim metodama u smislu Europske patentne konvencije te se stoga kao takvi ne mogu patentirati; budući da se u skladu s člankom 52. stavkom 3. Europske patentne konvencije matematičke metode i računalni programi mogu zaštititi patentima ako se koriste kao dio sustava umjetne inteligencije koji doprinosi stvaranju dodatnog tehničkog učinka; budući da bi trebalo temeljito procijeniti učinak takve potencijalne zaštite patenata;

H. budući da se umjetna inteligencija i srodne tehnologije temelje na stvaranju i provedbi računalnih programa koji kao takvi podliježu posebnom sustavu zaštite autorskog prava, pri čemu se može zaštititi samo izražaj računalnog programa, a ne ideje, metode i načela na kojima se temelji bilo koji njegov element;

I. budući da se u području umjetne inteligencije odobrava sve veći broj patenata;

J. budući da se zbog pomaka u razvoju umjetne inteligencije i srodnih tehnologija postavljaju pitanja o zaštiti inovacija kao takvih i primjeni prava intelektualnog vlasništva na materijale, sadržaj i podatke koji se generiraju tehnologijama umjetne inteligencije i srodnim tehnologijama te koji mogu biti industrijska ili umjetnička djela i koji stvaraju razne trgovinske mogućnosti; budući da je u tom pogledu važno razlikovati između ljudskog stvaranja s pomoću umjetne inteligencije i autonomnog stvaranja umjetne inteligencije;

J. budući da tehnologije umjetne inteligencije i srodne tehnologije uvelike ovise o već postojećem sadržaju i velikoj količini podataka; budući da će povećani transparentan i otvoren pristup određenim neosobnim podacima i bazama podataka u Uniji, posebno za mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća, kao i interoperabilnost podataka, čime se ograničava učinak ovisnosti, imati ključnu ulogu u promicanju razvoja europske umjetne inteligencije i podupiranju konkurentnosti europskih trgovačkih društava na globalnoj razini; budući da se pri prikupljanju osobnih podataka moraju poštovati temeljna prava i pravila o zaštiti podataka te da je za to potrebno prilagođeno upravljanje, posebno u pogledu upravljanja podacima i transparentnosti podataka koji se upotrebljavaju pri razvoju i primjeni tehnologija umjetne inteligencije, i to tijekom cijelog životnog ciklusa sustava utemeljenog na umjetnoj inteligenciji;

1. prima na znanje bijelu knjigu Komisije naslovljenu „Umjetna inteligencija – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja” i Europsku strategiju za podatke; ističe da polazišta razrađena u tim dokumentima mogu doprinijeti oslobađanju potencijala umjetne inteligencije usredotočene na čovjeka u EU-u; napominje, međutim, da se Komisija nije dotaknula pitanja zaštite prava intelektualnog vlasništva u kontekstu razvoja tehnologija umjetne inteligencije, unatoč njihovoj presudnoj važnosti; ističe potrebu za stvaranjem jedinstvenog europskog podatkovnog prostora i smatra da će njegova upotreba imati važnu ulogu u inovacijama i kreativnosti u okviru gospodarstva Unije, što bi trebalo poticati; ističe da Unija treba imati ključnu ulogu u određivanju temeljnih načela u pogledu razvoja, uvođenja i upotrebe umjetne inteligencije, bez sprečavanja njezina napretka ili ometanja tržišnog natjecanja;

2. ističe činjenicu da će razvoj tehnologija umjetne inteligencije i s njima povezanih tehnologija u sektorima prometa i turizma dovesti do inovacija, istraživanja, mobilizacije ulaganja i znatnih gospodarskih, društvenih, javnih i sigurnosnih koristi, kao i koristi u području zaštite okoliša, te će te sektore istovremeno učiniti privlačnijima za nove generacije i stvoriti nove prilike za zapošljavanje i održivije poslovne modele, ali naglašava da to ne bi trebalo prouzročiti štetu ili negativne učinke za ljude ili društvo;

3. ističe važnost stvaranja operativnog i potpuno usklađenog zakonodavnog okvira u području tehnologija umjetne inteligencije; predlaže da taj okvir bude u obliku uredbe, a ne direktive kako bi se izbjegla rascjepkanost europskog jedinstvenog digitalnog tržišta i promicale inovacije;

4 poziva Komisiju da uzme u obzir sedam ključnih zahtjeva utvrđenih u smjernicama skupine stručnjaka na visokoj razini koje je Komisija pozdravila u svojoj komunikaciji od 8. travnja 2019.[11] te da ih na odgovarajući način provede u cjelokupnom zakonodavstvu kojim se uređuje područje umjetne inteligencije;

5. ističe da razvoj i korištenje tehnologija umjetne inteligencije te rast globalnog podatkovnog gospodarstva zahtijevaju rješavanje važnih tehničkih, društvenih, gospodarskih, etičkih i pravnih pitanja u cijelom nizu područja politika, među kojima je i pitanje prava intelektualnog vlasništva te njihova utjecaja na spomenuta područja politika; ističe da je za oslobađanje potencijala tehnologija umjetne inteligencije potrebno ukloniti nepotrebne pravne prepreke kako se ne bi ometao rast ili inovacije u podatkovnom gospodarstvu Unije koje je u razvoju; poziva na provedbu procjene učinka u pogledu zaštite prava intelektualnog vlasništva u kontekstu razvoja tehnologija umjetne inteligencije;

6. ističe ključnu važnost ujednačene zaštite prava intelektualnog vlasništva u vezi s tehnologijama umjetne inteligencije i važnost višedimenzionalne prirode te zaštite te istodobno ističe važnost osiguravanja visoke razine zaštite prava intelektualnog vlasništva, stvaranja pravne sigurnosti i izgradnje povjerenja potrebnog za poticanje ulaganja u te tehnologije te osiguravanje njihove dugoročne održivosti i upotrebe od strane potrošača; smatra da Unija ima potencijal da postane predvodnik u stvaranju tehnologija umjetne inteligencije donošenjem operativnog regulatornog okvira koji se redovito procjenjuje u svjetlu tehnološkog napretka i provedbom proaktivnih javnih politika, posebno u pogledu programa osposobljavanja, financijske potpore za istraživanja te suradnje javnog i privatnog sektora; ponavlja da je potrebno osigurati dovoljno manevarskog prostora za razvoj novih tehnologija, proizvoda i usluga; ističe da stvaranje okružja koje pogoduje kreativnosti i inovacijama poticanjem upotrebe tehnologija umjetne inteligencije ne smije ići na štetu interesa ljudskih stvaratelja niti etičkih načela Unije;

7. također smatra da Unija mora uzeti u obzir različite dimenzije umjetne inteligencije utvrđivanjem tehnološki neutralnih i dovoljno fleksibilnih definicija, kojima bi se obuhvatili budući tehnološki pomaci, kao i naknadno korištenje; smatra da je potrebno nastaviti s promišljanjem o interakcijama između umjetne inteligencije i prava intelektualnog vlasništva, i iz perspektive uredâ za intelektualno vlasništvo i iz perspektive korisnika; smatra da pitanje procjene aplikacija umjetne inteligencije stvara potrebu za određenim zahtjevima u pogledu transparentnosti i razvoja novih metoda jer se, na primjer, prilagodljivi sustavi učenja mogu ponovno kalibrirati nakon svakog unosa, zbog čega su određene ex ante objave neučinkovite;

8. ističe važnost transparentnosti i preuzimanja odgovornosti pri korištenju algoritama u okviru usluga za internetski prijenos sadržaja tako da se u većoj mjeri može zajamčiti pristup kulturnim i kreativnim sadržajima u raznim oblicima i na raznim jezicima te nepristran pristup europskim djelima;

9. smatra da je sve veća potreba za umjetnom inteligencijom i srodnim tehnologijama u okviru tehnologija za daljinsko i biometrijsko prepoznavanje, primjerice u aplikacijama za praćenje kontakata u sektorima prometa i turizma, novi način za nošenje s pandemijom bolesti COVID-19 i eventualnim budućim sanitarnim i javnozdravstvenim krizama, pri čemu se ne smije izgubiti iz vida potreba za zaštitom temeljnih prava, privatnosti i osobnih podataka;

10. preporučuje da se prednost da ocjenjivanju prema sektoru i vrsti implikacija umjetne inteligencije na prava intelektualnog vlasništva; smatra da bi se takvim pristupom trebala uzeti u obzir, primjerice, razina ljudskog djelovanja, autonomija umjetne inteligencije i važnost uloge i porijekla upotrijebljenih podataka i materijala zaštićenih autorskim pravima te moguće sudjelovanje drugih relevantnih čimbenika; podsjeća da se svakim pristupom mora uspostaviti ravnoteža između potrebe za zaštitom ulaganja sredstava i truda i potrebe za poticanjem stvaranja i razmjene; smatra da je potrebno detaljnije istraživanje za procjenu ljudskog doprinosa u pogledu algoritamskih podataka o umjetnoj inteligenciji; smatra da disruptivne tehnologije kao što je umjetna inteligencija i velikim i malim trgovačkim društvima pružaju priliku za razvoj proizvoda s vodećom ulogom na tržištu; smatra da bi sva trgovačka društva trebala uživati jednako učinkovitu i djelotvornu zaštitu u pogledu prava intelektualnog vlasništva; stoga poziva Komisiju i države članice da novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima posredstvom programa jedinstvenog tržišta i digitalno-inovacijskih centara pruže podršku kako bi se zaštitili njihovih proizvodi;

11. predlaže da se to ocjenjivanje usredotoči na utjecaj i implikacije umjetne inteligencije i s njom povezanih tehnologija u okviru sadašnjeg sustava patentnog prava, zaštite žigova i dizajna, autorskih i srodnih prava, uključujući primjenjivost pravne zaštite baza podataka i računalnih programa, zaštitu neobjavljenih znanja i poslovnih informacija („poslovne tajne”) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja; uviđa potencijal tehnologija umjetne inteligencije za bolju provedbu prava intelektualnog vlasništva, unatoč potrebi za ljudskom provjerom i revizijom, posebno kad je riječ o pravnim posljedicama; nadalje ističe da je potrebno ocijeniti treba li prilagoditi ugovorno pravo kako bi se na najbolji način zaštitili potrošači te treba li prilagoditi pravila tržišnog natjecanja kako bi se odgovorilo na tržišne nedostatke ili zlouporabu u okviru digitalnog gospodarstva, potom da je potrebno stvoriti sveobuhvatniji pravni okvir za gospodarske sektore u kojima se primjenjuje umjetna inteligencija, čime se omogućuje rast europskih trgovačkih društava i relevantnih dionika, te da je potrebno stvoriti pravnu sigurnost; naglašava da zaštita intelektualnog vlasništva uvijek mora biti usklađena s drugim temeljnim pravima i slobodama;

12. podsjeća da se matematičke metode kao takve ne mogu patentirati, osim ako se ne koriste u određenu tehničku svrhu u kontekstu tehničkih izuma koji se mogu patentirati samo ako se poštuju primjenjivi kriteriji koji se odnose na izume; podsjeća da je, ako se neki izum odnosi bilo na metodu koja uključuje tehnička sredstva bilo na tehnički uređaj, njegova svrha, promatrana u cjelini, u stvari tehničke prirode te on stoga nije isključen iz patentibilnosti; u tom pogledu ističe ulogu okvira za zaštitu patenata u poticanju izuma umjetne inteligencije i promicanju njihova širenja, kao i potrebu da se stvore prilike za europska trgovačka društva i novoosnovana poduzeća kako bi se potaknuo razvoj i primjena umjetne inteligencije u Europi; ističe da patenti bitni za normu imaju ključnu ulogu u razvoju i širenju novih tehnologija umjetne inteligencije i s njima povezanih tehnologija i u osiguravanju interoperabilnosti; poziva Komisiju da podrži uspostavu sektorskih normi i da potiče formalnu normizaciju;

13. napominje da se patentna zaštita može dodijeliti pod uvjetom da je izum nov i da njegova namjena nije očita te da sadrži inventivnu komponentu; među ostalim napominje da patentno pravo zahtijeva sveobuhvatan opis tehnologije koja je temelj izuma, što može značiti poteškoće za neke tehnologije umjetne inteligencije uzme li se u obzir složenost obrazloženja njihova principa rada; također ističe pravne probleme obrnutog inženjeringa, koji je iznimka od zaštite autorskih prava nad računalnim programima i zaštite poslovnih tajni, koji su pak od ključne važnosti za inovacije i istraživanje i koje bi trebalo uzeti u obzir u kontekstu razvoja tehnologija umjetne inteligencije; poziva Komisiju da procijeni mogućnosti za odgovarajuće testiranje proizvoda, na primjer modularno, bez stvaranja rizika za nositelje prava intelektualnog vlasništva ili za poslovne tajne zbog opsežnog otkrivanja proizvoda koji se mogu lako replicirati; ističe da bi tehnologije umjetne inteligencije trebale biti javno dostupne u obrazovne i istraživačke svrhe, kao što su učinkovitije metode učenja;

14. napominje da autonomizacija u kreativnom procesu stvaranja umjetničkog sadržaja može iznijeti na površinu pitanja povezana s vlasništvom nad pravima intelektualnog vlasništva nad tom vrstom sadržaja; u tom pogledu smatra da tehnologijama umjetne inteligencije nije poželjno dodijeliti pravnu osobnost i ističe negativan učinak takve mogućnosti na poticaje za ljudske stvaratelje;

15. ističe razliku između djela koja su stvorili ljudi s pomoću umjetne inteligencije i djela koja je stvorila umjetna inteligencija, pri čemu potonje stvara nove regulatorne izazove za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, kao što su pitanja vlasništva, izumiteljskog djelovanja i odgovarajuće naknade, kao i pitanja povezana s mogućom koncentracijom tržišta; nadalje smatra da prava intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije treba razlikovati od prava intelektualnog vlasništva koja se mogu dodijeliti za sadržaje koje je stvorila umjetna inteligencija; ističe da se, onda kad se umjetna inteligencija koristi samo kao pomoć autoru u procesu stvaranja, i dalje primjenjuje postojeći okvir za autorska prava;

16. zauzima stajalište da se tehnička djela stvorena tehnologijom umjetne inteligencije moraju zaštititi u skladu s pravnim okvirom za prava intelektualnog vlasništva kako bi se potaknula ulaganja u taj oblik stvaranja i poboljšala pravna sigurnost za građane, poslovne subjekte i, s obzirom na to da su trenutačno među glavnim korisnicima tehnologija umjetne inteligencije, izumitelje; smatra da djela koja samostalno stvaraju umjetni stvaratelji i roboti možda ne mogu biti zaštićena autorskim pravom kako bi se poštovalo načelo originalnosti, koje je povezano s fizičkom osobom, te zbog toga što se pojam „intelektualnog djela” odnosi na osobnost autora; poziva Komisiju da podrži horizontalan, tehnološki neutralan i na dokazima utemeljen pristup zajedničkim, ujednačenim odredbama o autorskim pravima primjenjivima na djela stvorena umjetnom inteligencijom u Uniji ako se smatra da bi se ta djela mogla zaštititi autorskim pravom; preporučuje da se vlasništvo nad pravima, ako postoje, dodijeli samo fizičkim ili pravnim osobama koje su zakonito stvorile djelo i samo ako je nositelj autorskog prava dao odobrenje ako se upotrebljava materijal zaštićen autorskim pravom, osim ako se primjenjuju iznimke ili ograničenja povezana s autorskim pravima; ističe važnost olakšavanja pristupa podacima i razmjene podataka, otvorenih standarda i tehnologije otvorenog koda, uz istodobno poticanje ulaganja i inovacija;

17. napominje da je upotrebom umjetne inteligencije moguće obrađivati velik broj podataka o stanju stvari u području prava intelektualnog vlasništva ili samom postojanju prava intelektualnog vlasništva; istodobno napominje da umjetna inteligencija ili s njom povezane tehnologije koje se upotrebljavaju za postupak registracije za dodjelu prava intelektualnog vlasništva i za utvrđivanje odgovornosti za povrede prava intelektualnog vlasništva ne mogu biti zamjena za ljudski pregled koji se provodi od slučaja do slučaja kako bi se zajamčila kvaliteta i pravednost odluka; primjećuje da umjetna inteligencija postupno stječe sposobnost obavljanja zadaća koje obično obavljaju ljudi te stoga ističe potrebu za uspostavom odgovarajućih zaštitnih mjera, uključujući sustave osmišljavanja s ljudskom kontrolom i procese preispitivanja, transparentnost, odgovornost i provjeru donošenja odluka u vezi s umjetnom inteligencijom;

18. napominje da, u pogledu upotrebe neosobnih podataka od strane tehnologija umjetne inteligencije, zakonito korištenje djela zaštićenih autorskim pravom te ostalih djela i s njima povezanih podataka, uključujući sadržaj koji je već postojao, visokokvalitetne skupove podataka i metapodatke, treba ocjenjivati u svjetlu postojećih pravila o ograničenjima zaštite autorskih prava i iznimkama od te zaštite, kao što je iznimka koja se odnosi na rudarenje teksta i podataka, kao što je predviđeno Direktivom o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu; poziva na dodatno pojašnjenje u pogledu zaštite podataka u okviru autorskih prava i potencijalne zaštite žigova i industrijskog dizajna za djela koja su stvorena autonomno aplikacijama umjetne inteligencije; smatra da bi trebalo promicati dobrovoljnu razmjenu neosobnih podataka između poslovnih subjekata i sektora na temelju poštenih ugovora, uključujući sporazume o licenciranju; skreće pozornost na probleme koji proizlaze iz stvaranja uvjerljivih krivotvorenih sadržaja, na temelju obmanjujućih i manipuliranih podataka ili jednostavno podataka loše kvalitete, pri čemu nije važno sadrže li takvi uvjerljivi krivotvoreni sadržaji podatke koji podliježu autorskom pravu; zabrinut je zbog mogućnosti masovnog manipuliranja građanima kako bi se destabilizirale demokracije te poziva na intenzivnije podizanje razine osviještenosti i medijske pismenosti, kao i na stavljanje na raspolaganje hitno potrebnih tehnologija umjetne inteligencije za provjeru činjenica i informacija; smatra da bi se provjerljivim evidencijama neosobnih podataka koje se upotrebljavaju tijekom životnog ciklusa tehnologija utemeljenih na umjetnoj inteligenciji u skladu s pravilima o zaštiti podataka moglo omogućiti praćenje upotrebe djela zaštićenih autorskim pravima, mogli bi se bolje zaštititi nositelji prava te bi se moglo doprinijeti zaštiti privatnosti ako se zahtjev za vođenje provjerljive evidencije proširi na podatke koji sadrže slike i/ili videozapise s biometrijskim podacima ili podatke koji iz njih proizlaze; naglašava da bi tehnologije umjetne inteligencije mogle biti korisne u kontekstu provedbe prava intelektualnog vlasništva, ali bi zahtijevale ljudsku reviziju i jamstvo da su svi sustavi donošenja odluka koji se temelje na umjetnoj inteligenciji potpuno transparentni; naglašava da se nijednim budućim režimom umjetne inteligencije ne smiju zaobići mogući zahtjevi za tehnologiju otvorenog koda u javnim natječajima niti se smije spriječiti međusobna povezivost digitalnih usluga; napominje da se sustavi umjetne inteligencije temelje na softveru i da se oslanjaju na statističke modele, koji mogu sadržavati pogreške; naglašava da proizvodi stvoreni umjetnom inteligencijom ne smiju biti diskriminatorni i da je jedan od najučinkovitijih načina smanjenja pristranosti u sustavima umjetne inteligencije jamčenje, u mjeri u kojoj je to moguće u skladu s pravom Unije, maksimalne količine neosobnih podataka za potrebe osposobljavanja i strojnog učenja; poziva Komisiju da razmisli o upotrebi podataka iz javne domene u te svrhe;

19. ističe važnost pune provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta kako bi se poboljšala dostupnost i interoperabilnost neosobnih podataka u EU-u; naglašava da se europskom podatkovnom strategijom mora osigurati ravnoteža između promicanja protoka podataka, šireg pristupa podacima, njihove upotrebe i dijeljenja s jedne strane te zaštite prava intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni s druge strane, uz poštovanje pravila o zaštiti podataka i privatnosti; s tim u vezi ističe da je potrebno ocijeniti jesu li pravila Unije o intelektualnom vlasništvu prikladan alat za zaštitu podataka, uključujući sektorske podatke potrebne za razvoj umjetne inteligencije, pri čemu treba podsjetiti da se strukturirani podaci, kao što su baze podataka, kad uživaju zaštitu intelektualnog vlasništva, obično ne smatraju podacima; smatra da se moraju dostaviti potpune informacije o korištenju podataka zaštićenih pravom intelektualnog vlasništva, prije svega u okviru odnosa između platformi i poslovnih subjekata; pozdravlja namjeru Komisije da se stvori jedinstveni europski podatkovni prostor;

20. napominje da Komisija razmatra mogućnost uvođenja zakonodavnih mjera u pogledu pitanja koja utječu na odnose među gospodarskim dionicima kako bi se iskoristili neosobni podaci te pozdravlja moguću reviziju Direktive o bazama podataka i moguće pojašnjenje primjene Direktive o zaštiti poslovnih tajni kao općeg okvira; sa zanimanjem iščekuje rezultate javnog savjetovanja koje je pokrenula Komisija o europskoj podatkovnoj strategiji;

21. naglašava da Komisija treba težiti pružanju ujednačene zaštite intelektualnog vlasništva utemeljene na inovacijama u korist europskih programera tehnologija umjetne inteligencije, jačanju međunarodne konkurentnosti europskih trgovačkih društava, među ostalim u pogledu mogućih zloporabnih taktika u sudskim sporovima, i osiguravanju najveće moguće pravne sigurnosti korisnika, ponajprije u okviru međunarodnih pregovora, osobito u pogledu tekućih rasprava o umjetnoj inteligenciji i podatkovnoj revoluciji u okviru WIPO-a; pozdravlja stajališta koja je Unija nedavno podnijela u okviru javnog savjetovanja Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo o nacrtu dokumenta WIPO-a o intelektualnom vlasništvu i umjetnoj inteligenciji; u tom pogledu podsjeća na etičku dužnost Unije da podrži razvoj diljem svijeta olakšavanjem prekogranične suradnje u području umjetne inteligencije, među ostalim uvođenjem ograničenja i iznimki za prekogranično istraživanje i rudarenje teksta i podataka, kao što je utvrđeno u Direktivi o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu;

22. potpuno je svjestan činjenice da će napredak u području umjetne inteligencije morati ići ruku pod ruku s javnim ulaganjima u infrastrukturu, osposobljavanjem za digitalne vještine te velikim poboljšanjima u području povezivosti i interoperabilnosti kako bi došlo do njegova potpunog ostvarenja; stoga ističe važnost sigurnih i održivih 5G mreža za puno uvođenje tehnologija umjetne inteligencije ali, još važnije, napore koje je potrebno uložiti u razinu njihove infrastrukture i sigurnosti u cijeloj Uniji; prima na znanje intenzivno patentiranje u području umjetne inteligencije u sektoru prometa; izražava zabrinutost zbog mogućnosti da ono dovede do brojnih sudskih postupaka koji bi naštetili cjelokupnoj industriji i koji bi također mogli utjecati na sigurnost prometa ako se bez daljnjeg odgađanja ne donese zakonodavstvo kojim će se urediti razvoj tehnologija povezanih s umjetnom inteligencijom na razini Unije;

23. podržava spremnost Komisije da pozove ključne dionike iz proizvodnog sektora (proizvođače u prometnoj proizvodnoj industriji, inovatore u području umjetne inteligencije i povezivosti, pružatelje usluga iz sektora turizma i ostale dionike u lancu vrijednosti automobilske industrije) na dogovor o uvjetima pod kojima bi bili spremni razmjenjivati svoje podatke;

24. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te parlamentima i vladama država članica.

 


 

OBRAZLOŽENJE

Umjetna inteligencija područje je znanstvenog istraživanja čiji počeci sežu od sredine 20. stoljeća. Cilj je ambiciozan: razumjeti kako funkcionira ljudski kognitivni sustav kako bi se reproducirao te kako bi se na taj način stvorili usporedivi postupci donošenja odluka. Umjetna je inteligencija u nekoliko posljednjih godina ušla u novu eru zahvaljujući kombinaciji velike računalne snage, umnažanja skupova podataka i visoko učinkovitih algoritama.

 

Ta nova dinamika pogoduje razvoju umjetne inteligencije i njezinu uvođenju u brojne sektore. Umjetna inteligencija omogućuje, na primjer, automatizaciju analize kliničkih uzoraka ili podešavanje prometnih svjetala u skladu s cestovnim prometom bez ljudske intervencije. Potencijal te tehnologije u smislu inovacija stoga je vrlo velik te je važno da Europska unija osigura operativni pravni okvir za razvoj europske umjetne inteligencije i javnih politika razmjernih predstojećim izazovima, posebno kad je riječ o osposobljavanju europskih građana i financijskoj potpori za primijenjeno i temeljno istraživanje. Taj okvir nužno mora uključivati razmatranje prava intelektualnog vlasništva kako bi se potaknula i zaštitila inovativnost i kreativnost u tom području.

 

Definicija umjetne inteligencije još je predmet rasprave, ali pitanje pravne sigurnosti vjerojatno će potaknuti potrebna ulaganja u tom području u EU-u. Stoga bi trebalo promicati određeni oblik zakonodavne fleksibilnosti kako bi se u obzir uzela višestruka stvarnost umjetne inteligencije te kako bi se moglo nositi s budućim promjenama i tehnološkim napretkom.

 

U suštini najprije treba razmotriti preispitivanje patentnog prava u odnosu na razvoj umjetne inteligencije. Patentom se štite tehnički izumi, odnosno proizvodi kojima se daje novo tehničko rješenje za zadani tehnički problem. Stoga matematičke metode i računalni programi, iako se ne mogu patentirati kao takvi, mogu biti sastavnim dijelom tehničkog izuma koji se može zaštititi patentom. Za uvođenje europske umjetne inteligencije ključno je da gospodarski dionici, a posebno europska novoosnovana poduzeća, budu svjesni te mogućnosti.

 

Broj prijava za patente koje je zaprimio Europski patentni ured za izume izravno povezane s radom umjetne inteligencije (osnovne tehnologije umjetne inteligencije) više se nego utrostručio u razdoblju od jednog desetljeća, odnosno porastao je s 396 prijava tijekom 2010. na njih 1264 tijekom 2017. Međutim, treba napomenuti da je njihov broj u nekim trećim zemljama znatno veći te da međunarodna konkurencija u tom strateškom području igra važnu ulogu.

 

Uredi za patente također se koriste umjetnom inteligencijom kako bi lakše došli do informacija o novostima u tom području. U tom je pogledu važno podsjetiti na činjenicu da je tehnologija koristan alat, ali da ne bi smjela zamijeniti čovjeka u provedbi analize koja je temelj za dodjelu prava. Kad je riječ o patentima, također treba istaknuti da složenost obrazloženja o određenim tehnologijama umjetne inteligencije može otežati postupak provjere sukladnosti tih izuma s postojećim propisima.

 

U kasnijim fazama autonomizacija određenih procesa donošenja odluka može dovesti do tehničkih ili umjetničkih djela. Evaluacija niza prava intelektualnog vlasništva u svjetlu tih promjena mora biti prioritet tog područja prava Unije kako bi se isplatom naknada autorima stvorilo okružje pogodno za razvoj kreativnosti i inovacija. Uloga ljudskog djelovanja i dalje je ključna u pogledu programiranja uređaja umjetne inteligencije, odabira ulaznih podataka i prilagodbe dobivenih rezultata. Mogućnost postojanja „snažne” umjetne inteligencije, odnosno one svjesne same sebe, ipak je i dalje, kako se čini, vrlo futurističke naravi.

 

Kad je riječ o autorskim pravima, uvjet originalnosti, koji djelu daje pečat osobnosti njegova autora, mogao bi biti prepreka u pogledu zaštite djela koja je stvorila umjetna inteligencija. Međutim, opći trend u pogledu tog uvjeta naginje njegovu objektivnom poimanju kao relativne novine, čime se omogućava razlikovanje zaštićenih djela od već stvorenih djela. Zajednički cilj stvaranja koje provodi umjetna inteligencija i „tradicionalnog” stvaranja i dalje je širenje kulturne baštine, čak i ako se čin stvaranja odvija u drugom mediju. U vrijeme kad umjetnička djela sve češće nastaju upotrebom umjetne inteligencije, uzmimo kao primjer sliku „The Next Rembrandt”[12] koja je nastala nakon digitalizacije više od 346 djela tog slikara u svrhu njihove obrade s pomoću umjetne inteligencije, čini se da bismo morali priznati da se djelo nastalo upotrebom umjetne inteligencije može smatrati umjetničkim djelom prije na temelju kreativnog rezultata nego kreativnog procesa. Također valja napomenuti da bi zbog nepostojanja zaštite djela koja je stvorila umjetna inteligencija tumači tih djela mogli ostati bez prava s obzirom na to da zaštita koja se dodjeljuje u okviru sustava srodnih prava podrazumijeva da je djelo koje se tumači već zaštićeno autorskim pravom.

 

Stoga se predlaže da se ocijeni primjerenost dodjele autorskog prava za takvo „stvaralačko djelo” fizičkoj osobi koja ga zakonito uređuje i objavljuje, pod uvjetom da se autor ili autori tehnologija u pozadini tih djela ne protive takvoj upotrebi. To bi obrazloženje bilo u skladu s europskim sustavom zaštite „radnih podataka”. Ti se podaci mogu iskorištavati kao dio podataka koji se upotrebljavaju za osposobljavanje tehnologija umjetne inteligencije koje zatim mogu stvarati sekundarna stvaralačka djela, među ostalim u komercijalne svrhe, pod uvjetom da nositelji prava nisu izričito pridržali pravo na takvu upotrebu.

 

Naposljetku, uzimajući u obzir ključnu ulogu podataka i njihova odabira u razvoju tehnologija umjetne inteligencije, postavljaju se razna pitanja koja se odnose na dostupnost tih podataka, a posebno na ovisnost o podacima, učinak ovisnosti (engl. lock-in effect), dominantan položaj određenih poduzeća te općenito na nedovoljan protok podataka. Stoga je važno sudjelovati u poticanju razmjene podataka kreiranih u Europskoj uniji kako bi se potaknule inovacije u području umjetne inteligencije. Kratkoročno, ti bi napori prije svega mogli podrazumijevati prenošenje Direktive o otvorenim podacima i promicanje sklapanja ugovora o licenciranju radi poticanja razmjene industrijskih podataka. Srednjoročno će predstojeći prijedlog Komisije o općem zakonodavnom okviru za upravljanje zajedničkim europskim podatkovnim područjima biti presudan, i to posebno za pristup osjetljivim bazama podataka kao što su one u područja zdravstva.


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA (9.7.2020)

upućeno Odboru za pravna pitanja

o pravima intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije

(2020/2015(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Adam Bielan

 

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. podsjeća na potencijal umjetne inteligencije u pružanju inovativnih usluga poduzećima, potrošačima i javnom sektoru; ističe ključnu ulogu koju tehnologije umjetne inteligencije mogu imati u digitalizaciji gospodarstva u brojnim sektorima, kao što su industrija, zdravstvena skrb, građevinski sektor i promet, što može dovesti do uspostave novih poslovnih modela; naglašava da se Unija mora aktivno uključiti u kretanja u tom području kako bi jedinstveno digitalno tržište napredovalo; ističe da će razvoj i upotreba umjetne inteligencije na unutarnjem tržištu imati koristi od pouzdanog, uravnoteženog i djelotvornog sustava prava intelektualnog vlasništva; napominje važnost razlikovanja aplikacija ili algoritama umjetne inteligencije, tehnologija i proizvoda stvorenih umjetnom inteligencijom, baza podataka i osobnih podataka za koje su potrebni različiti oblici prava;

2. smatra da disruptivne tehnologije kao što je umjetna inteligencija i velikim i malim poduzećima pružaju priliku za razvoj proizvoda s vodećom ulogom na tržištu; smatra da bi sva poduzeća ili drugi vlasnici takvih proizvoda trebali imati koristi od jednako učinkovite i djelotvorne zaštite u pogledu prava intelektualnog vlasništva; smatra da bi se time moglo potaknuti otvaranje europskih malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), što bi donijelo značajnu konkurentsku prednost u Uniji; poziva na analizu učinka zlouporabe od strane „patentnih trolova” i strateških sudskih sporova povezanih s pravom intelektualnog vlasništva koji mogu djelovati kao umjetna prepreka ulasku na tržište i zaštiti poduzeća etabliranih na tržištu; ističe važnost tehnologija umjetne inteligencije u omogućivanju transparentnijeg, učinkovitijeg i pouzdanijeg upravljanja aspektima intelektualnog vlasništva u transakcijama;

3. naglašava važnost mjera i informacijskih kanala koji MSP-ovima i start-up poduzećima pomažu da u okviru tehnologija umjetne inteligencije učinkovito upotrebljavaju zaštitu prava intelektualnog vlasništva; poziva Komisiju i države članice da start-up poduzećima i MSP-ovima posredstvom programa jedinstvenog tržišta i digitalnoinovacijskih centara pruže podršku u razvoju i zaštiti njihovih proizvoda i time omoguće potpuni razvoj njihova potencijala za rast i otvaranje novih radnih mjesta u Europi; ističe važnost nastojanja da Komisija i države članice ostvare koordinaciju s drugim važnim globalnim akterima u području prava intelektualnog vlasništva za razvoj umjetne inteligencije kako bi se stvorio globalno usklađen pristup koji bi donio korist MSP-ovima i start-up poduzećima;

4. ističe važnost zaštite prava intelektualnog vlasništva, uključujući poslovnih tajni, u svakom regulatornom okviru za umjetnu inteligenciju, osobito kad je riječ o bilo kakvim detaljnim zahtjevima za ograničen skup primjena koje se smatraju „visokorizičnima”, uz istodobno prepoznavanje potrebe za njihovim usklađivanjem s primjenom drugih ciljeva javnih politika, uključujući poštovanje temeljnih prava ili sloboda; smatra da je za osiguravanje razvoja antropocentrične, pouzdane umjetne inteligencije potrebna djelotvorna provedba zakonodavstva koje se odnosi na zviždače;

5. naglašava da je, osim zaštite prava intelektualnog vlasništva, u interesu potrošača da imaju pravnu sigurnost u pogledu dopuštene upotrebe zaštićenih djela, posebno kad je riječ o složenim algoritamskim proizvodima; poziva Komisiju da predloži mjere za sljedivost podataka, imajući na umu zakonitost prikupljanja podataka te zaštitu potrošača i temeljnih prava;

6. smatra da izazov povezan s ocjenjivanjem aplikacija temeljenih na umjetnoj inteligenciji zahtijeva razvoj novih metoda i odgovarajući administrativni kapacitet tijela za nadzor tržišta; napominje da se sustavi adaptivnog učenja mogu rekalibrirati nakon svakog unosa, što određene vrste ex ante prikaza tih sustava čini same po sebi nedjelotvornima;

7. smatra da bi certificirane aplikacije temeljene na umjetnoj inteligenciji trebale biti transparentne, moći se objasniti, koliko je to izvedivo, te poštovati etičke standarde; napominje da se taj cilj ne može ostvariti tek jednostavnim otkrivanjem algoritma ili koda, ako se uopće može ostvariti; podsjeća da su u tom postupku važni i skupovi podataka;

8. poziva Komisiju da razmotri kako ocijeniti načine kojima se omogućuje ispitivanje proizvoda, primjerice modularnim ocjenjivanjem ili upotrebom verifikacijskih alata kojima bi se omogućilo odgovarajuće ispitivanje uz poštovanje povjerljivosti radi zaštite poslovnih tajni nositelja prava intelektualnog vlasništva.

 

 

 

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

7.7.2020.

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

0

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Alex Agius Saliba, Andrus Ansip, Brando Benifei, Adam Bielan, Hynek Blaško, Biljana Borzan, Vlad-Marius Botoş, Markus Buchheit, Dita Charanzová, Deirdre Clune, David Cormand, Petra De Sutter, Carlo Fidanza, Evelyne Gebhardt, Alexandra Geese, Sandro Gozi, Maria Grapini, Svenja Hahn, Virginie Joron, Eugen Jurzyca, Arba Kokalari, Marcel Kolaja, Kateřina Konečná, Andrey Kovatchev, Jean-Lin Lacapelle, Maria-Manuel Leitão-Marques, Adriana Maldonado López, Antonius Manders, Beata Mazurek, Leszek Miller, Kris Peeters, Anne-Sophie Pelletier, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Tomislav Sokol, Ivan Štefanec, Kim Van Sparrentak, Marion Walsmann, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Marco Campomenosi, Maria da Graça Carvalho, Edina Tóth, Stéphanie Yon-Courtin

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

43

+

ECR

Adam Bielan, Carlo Fidanza, Eugen Jurzyca, Beata Mazurek

PPE

Pascal Arimont, Maria da Graça Carvalho, Deirdre Clune, Arba Kokalari, Andrey Kovatchev, Antonius Manders, Kris Peeters, Andreas Schwab, Tomislav Sokol, Ivan Štefanec, Edina Tóth, Marion Walsmann

GUE/NGL

Kateřina Konečná, Anne-Sophie Pelletier

VERTS/ALE

David Cormand, Petra De Sutter, Alexandra Geese, Marcel Kolaja, Kim Van Sparrentak,

ID

Markus Buchheit, Marco Campomenosi, Virginie Joron, Jean-Lin Lacapelle

nezavisni zastupnik

Marco Zullo

RENEW

Andrus Ansip, Vlad-Marius Botoş, Dita Charanzová, Sandro Gozi, Svenja Hahn, Stéphanie Yon-Courtin

S&D

Alex Agius Saliba, Brando Benifei, Biljana Borzan, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Maria-Manuel Leitão-Marques, Adriana Maldonado López, Leszek Miller, Christel Schaldemose

 

0

-

 

 

 

1

0

ID

Hynek Blaško

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 


 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM (14.7.2020)

upućen Odboru za pravna pitanja

o pravima intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije

(2020/2015(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Andor Deli

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

Uvod

1. pozdravlja ambicije u području umjetne inteligencije i podataka koje je Komisija potvrdila u svojim komunikacijama od 19. veljače 2020. i u svojoj Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji naslovljenoj „Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja” te u europskoj podatkovnoj strategiji; napominje, međutim, da se pitanje zaštite prava intelektualnog vlasništva u kontekstu razvoja tehnologija umjetne inteligencije i s njima povezanih tehnologija mora ozbiljnije shvatiti;

2. ističe da razvoj i uvođenje tehnologija umjetne inteligencije i s njima povezanih tehnologija zahtijevaju rješavanje tehničkih, društvenih, gospodarskih, etičkih i pravnih pitanja te međusektorskih implikacija u cijelom nizu područja politika, među kojima je i pitanje prava intelektualnog vlasništva, te pružanje rješenja i formuliranje politika na europskoj razini;

3. ističe činjenicu da će razvoj tehnologija umjetne inteligencije i s njima povezanih tehnologija u sektorima prometa i turizma dovesti do inovacija, istraživanja, mobilizacije ulaganja i znatnih gospodarskih, društvenih, javnih i sigurnosnih koristi, kao i koristi u području zaštite okoliša, te će taj sektor istovremeno učiniti privlačnijim novim generacijama i stvoriti nove prilike za zapošljavanje i održivije poslovne modele, ali ne bi trebao uzrokovati štetu ili negativne učinke za ljude ili društvo;

4. prima na znanje globalno tržišno natjecanje između poduzeća i gospodarskih regija u razvoju rješenja utemeljenih na umjetnoj inteligenciji za sektor prometa; ističe da je potrebno ojačati međunarodnu konkurentnost europskih poduzeća koja djeluju u sektoru prometa na način da EU postane pogodno okruženje za razvoj i primjenu rješenja utemeljenih na umjetnoj inteligenciji; nadalje ističe da bi umjetnu inteligenciju trebalo također uvesti u sve vrste prijevoza u gradskim i ruralnim područjima te da je stoga potreban holistički, tehnološki neutralan i fleksibilan pristup kako bi se na odgovarajući način riješili svi izazovi u sektoru prometa i mobilnosti;

5.  potvrđuje da će definiranje odgovarajućeg pravnog okvira na razini EU-a za prava intelektualnog vlasništva koja se odnose na inovacije u području umjetne inteligencije i povezanosti te za pristup podacima i njihovu sigurnost biti ključno za razvoj te za neometano, sigurno i opsežno širenje tehnologija umjetne inteligencije i s njima povezanih tehnologija u ekosustavima prometa i turizma;

6.  smatra da će se strategije za zaštitu intelektualnog vlasništva stalno razvijati usporedno s razvojem umjetne inteligencije i da će se pojaviti potreba da se uzmu u obzir pitanja kao što su prilagodba ovom promjenjivom okruženju uz fleksibilna autorska prava, zaštitu patenata, žigova i dizajna ili čak i pravila o poslovnim tajnama te da se razmotri pitanje kojim putem će se inovatorima pružiti najširi i najpouzdaniji načini za zaštitu intelektualnog vlasništva kojima se kombinira pravna sigurnost i kojima se potiču nova ulaganja u privatna poduzeća, sveučilišta, MSP-ove i klastere primjenom javno-privatne suradnje za potporu istraživanjima i razvoju;

7. poziva Komisiju da uzme u obzir sedam ključnih zahtjeva utvrđenih u smjernicama skupine stručnjaka na visokoj razini koje je Komisija pozdravila u svojoj komunikaciji od 8. travnja 2019.[13] te da ih na odgovarajući način provede u cjelokupnom zakonodavstvu kojim se uređuje područje umjetne inteligencije;

8. smatra sve veću potrebu za tehnologijama umjetne inteligencije i s njima povezanim tehnologijama u tehnologijama za daljinsko i biometrijsko prepoznavanje, primjerice aplikacijama za praćenje kontakata u sektorima prometa i turizma, novim načinom za nošenje s pandemijom bolesti COVID-19 i eventualnim budućim sanitarnim i javnozdravstvenim krizama, pri čemu se ne smije izgubiti iz vida potreba za zaštitom temeljnih prava, privatnosti i osobnih podataka;

Prava intelektualnog vlasništva i inovacije u području umjetne inteligencije

9. napominje da sadašnji fragmentirani pravni okvir kojim se uređuju prava intelektualnog vlasništva, kao i pravna nesigurnost, utječu na razvoj tehnologija umjetne inteligencije i s njima povezanih tehnologija u sektoru prometa; stoga poziva Komisiju da ocijeni prikladnost svojih pravila o intelektualnom vlasništvu za razvoj tehnologija umjetne inteligencije te da nakon temeljite analize i preispitivanja sadašnjeg zakonodavstva iznese zakonodavne prijedloge koje smatra potrebnima kako bi se zajamčilo povjerenje te pravna sigurnost i transparentnost, kako bi se izbjegla daljnja fragmentacija te kako bi se na taj način potaknula ulaganja u te tehnologije;

10. napominje da, iako umjetna inteligencija omogućuje obradu velikih količina podataka u vezi s pravima intelektualnog vlasništva, ona ne može zamijeniti provjeru koju vrši čovjek kada je riječ o dodjeli prava intelektualnog vlasništva i utvrđivanju odgovornosti u slučaju kršenja prava intelektualnog vlasništva;

11. napominje da se, u pogledu upotrebe podataka od strane umjetne inteligencije, upotreba podataka zaštićenih autorskim pravom mora ocjenjivati u svjetlu iznimaka koje se odnose na rudarenje teksta i podataka, predviđenih Direktivom o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, kao i u svjetlu svih upotreba obuhvaćenih ograničenjima i iznimkama u pogledu zaštite prava intelektualnog vlasništva;

12. poziva Komisiju da ocijeni mogućnost dobivanja patenata za softver ili algoritme te relevantnost navedenog za poduzeća, uključujući MSP-ove, kako bi se osigurala zaštita inovacija i potreba za transparentnošću koja je nužna za pouzdanu umjetnu inteligenciju, kao i dostupnost algoritama koji se upotrebljavaju u javne svrhe; ističe potrebu za zadržavanjem ravnopravnih uvjeta među tim poduzećima, kao i važnost održavanja sukladnosti s pravom o tržišnom natjecanju;

13. potpuno je svjestan činjenice da će napredak u području umjetne inteligencije morati ići ruku pod ruku s javnim ulaganjima u infrastrukturu, osposobljavanjem za digitalne vještine te velikim poboljšanjima u području povezanosti i interoperabilnosti kako bi došlo do njegovog potpunog ostvarenja; stoga naglašava važnost sigurnih i održivih 5G mreža za puno uvođenje tehnologija umjetne inteligencije ali, još važnije, napore koje je potrebno uložiti u razinu njihove infrastrukture i sigurnosti u cijeloj Uniji; prima na znanje intenzivno patentiranje u području umjetne inteligencije u sektoru prometa; izražava zabrinutost zbog mogućnosti da ono dovede do brojnih sudskih postupaka koji bi naštetili cjelokupnoj industriji i koji bi također mogli utjecati na sigurnost prometa ako se bez daljnjeg odgađanja ne donesu zakoni kojima će se urediti razvoj tehnologija povezanih s umjetnom inteligencijom na europskoj razini;

14. ističe da patenti bitni za normu imaju ključnu ulogu u razvoju i širenju novih tehnologija umjetne inteligencije i s njima povezanih tehnologija i u osiguravanju interoperabilnosti; poziva Komisiju da potiče stvaranje međusektorskih normi i formalnu normizaciju; u tom pogledu podsjeća na komunikaciju Komisije od 29. studenog 2017. o licenciranju patenata bitnih za normu, kao i na ključna načela utvrđena za transparentnost u pogledu patenata bitnih za normu, odnosno izdavanje dozvola i provođenje zakonodavstva pod poštenim, razumnim i nediskriminirajućim (FRAND) uvjetima; posebnu pozornost skreće na patente bitne za normu kojima se može poboljšati pristupačnost te sigurnost i zaštita na cesti za korisnike prometa;

Prava intelektualnog vlasništva i podaci

15. pozdravlja spremnost Komisije da osigura prikupljanje i upotrebu podataka uz potpuno poštivanje Opće uredbe o zaštiti podataka EU-a i ostalih strogih pravila o zaštiti podataka; naglašava potrebu da se nastavi sa zaštitom podataka europskih građana, ali smatra da je potrebna prava ravnoteža između pravila o zaštiti podataka i pravila o intelektualnom vlasništvu kako bi se inovatorima u području umjetne inteligencije omogućila potrebna fleksibilnost;

16. pozdravlja cilj Komisije da uspostavi jedinstveni europski podatkovni prostor ulaganjima u standarde, instrumente i infrastrukturu; posebno podržava uspostavu zajedničkog europskog prostora za podatke o mobilnosti, uzimajući u obzir postojeći europski zakonodavni okvir o zaštiti podataka;

17. poziva Komisiju da se hitno i na odgovarajući način posveti rješavanju pitanja zaštite podataka i intelektualnog vlasništva, uz poštenu i primjerenu fleksibilnost i sukladnost s načelom tehnološke neutralnosti, kao i zakonodavnim prijedlozima koji se odnose na navedeno, među ostalim razvojem inicijativa za razmjenu najboljih praksi i ulaganjem u istraživanja u tom području;

18. pozdravlja buduću uspostavu fleksibilnog zakonodavnog okvira kojim se omogućuje upravljanje zajedničkim europskim podatkovnim prostorima, kao i spremnost Komisije na poticanje razmjene podataka između poduzeća i državnih tijela te razmjene podataka među poduzećima i na ograničavanje obveznog pristupa podacima pod uvjetima FRAND na slučajeve u kojima to zahtijevaju posebne okolnosti; ističe važnost pristupa podacima koje generiraju vozila za sve dionike u području mobilnosti radi promicanja razvoja inovativnih usluga utemeljenih na podacima;

19. poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti pristupu MSP-ova i klastera podacima koji bi mogli potaknuti njihovo poslovanje, ali i tehnološkim centrima i sveučilištima, radi promicanja njihovih istraživačkih programa;

20. podržava spremnost Komisije da pozove ključne dionike iz proizvodnog sektora (proizvođače u prometnoj proizvodnoj industriji, inovatore u području umjetne inteligencije i povezanosti, pružatelje usluga iz sektora turizma i ostale dionike u lancu vrijednosti automobilske industrije) na dogovor o uvjetima pod kojima bi bili spremni razmjenjivati svoje podatke.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

14.7.2020.

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

41

2

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Magdalena Adamowicz, Andris Ameriks, José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Marco Campomenosi, Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Johan Danielsson, Andor Deli, Karima Delli, Anna Deparnay-Grunenberg, Ismail Ertug, Gheorghe Falcă, Giuseppe Ferrandino, Mario Furore, Søren Gade, Isabel García Muñoz, Jens Gieseke, Elsi Katainen, Kateřina Konečná, Elena Kountoura, Julie Lechanteux, Bogusław Liberadzki, Benoît Lutgen, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Tilly Metz, Giuseppe Milazzo, Cláudia Monteiro de Aguiar, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Philippe Olivier, Rovana Plumb, Dominique Riquet, Dorien Rookmaker, Massimiliano Salini, Barbara Thaler, István Ujhelyi, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Lucia Vuolo, Roberts Zīle, Kosma Złotowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Leila Chaibi, Angel Dzhambazki, Markus Ferber, Carlo Fidanza, Maria Grapini, Roman Haider, Alessandra Moretti

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

41

+

ECR

Angel Dzhambazki, Carlo Fidanza, Roberts Zīle, Kosma Złotowski

NI

Mario Furore, Dorien Rookmaker

EPP

Magdalena Adamowicz, Andor Deli, Gheorghe Falcă, Markus Ferber, Jens Gieseke, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Benoît Lutgen, Marian-Jean Marinescu, Giuseppe Milazzo, Cláudia Monteiro de Aguiar, Massimiliano Salini, Barbara Thaler, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

RENEW

José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Elsi Katainen, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Dominique Riquet

S&D

Andris Ameriks, Johan Danielsson, Ismail Ertug, Giuseppe Ferrandino, Isabel García Muñoz, Maria Grapini, Bogusław Liberadzki, Alessandra Moretti, Rovana Plumb, István Ujhelyi

Zeleni/EFA

Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Karima Delli, Anna Deparnay-Grunenberg, Tilly Metz

 

2

-

GUE/NGL

Leila Chaibi, Kateřina Konečná

 

6

0

GUE/NGL

Elena Kountoura

ID

Marco Campomenosi, Roman Haider, Julie Lechanteux, Philippe Olivier, Lucia Vuolo

 

Značenje simbola:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržan

 

 


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE (3.9.2020)

upućeno Odboru za pravna pitanja

o pravima intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije

(2020/2015(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Sabine Verheyen

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. podsjeća na to da bi umjetna inteligencija i s njom povezane tehnologije u širem smislu trebale biti u službi čovječanstva i da bi koristi od njih trebalo dijeliti bez diskriminacije; ističe da bi umjetna inteligencija, s obzirom na to da je riječ o zbirci tehnologija koja se razvija velikom brzinom i da stalno stječe sposobnost obavljanja sve većeg broja zadaća koje obično obavljaju ljudi, u nekim područjima dugoročno mogla čak i premašiti intelektualne sposobnosti čovjeka; stoga ističe potrebu za uvođenjem odgovarajućih zaštitnih mehanizama, uključujući, kad je to razumno, dizajnerske sustave s ljudskom kontrolom i procese preispitivanja, transparentnosti i verifikacije donošenja odluka u području umjetne inteligencije; uviđa da se autori u kulturnom i kreativnom sektoru već u velikoj mjeri koriste novim tehnologijama umjetne inteligencije pri stvaranju umjetničkih djela;

2. ističe da Unija treba imati ključnu ulogu u određivanju temeljnih načela u pogledu razvoja, uvođenja, programiranja i upotrebe umjetne inteligencije, bez sprečavanja njezina napretka ili ometanja tržišnog natjecanja, posebno u svojim propisima i kodeksima ponašanja; podsjeća da se Direktivom (EU) 2019/790 pruža pravni okvir za korištenje djelima zaštićenima autorskim pravom u procesima rudarenja teksta i podataka, koji su ključni u svim procesima povezanima s umjetnom inteligencijom; stoga ističe uvjet da se svim korištenim djelima mora pristupati zakonito, kao i zajamčeno pravo nositelja prava da se njihova djela preventivno izuzmu iz korištenja u procesu povezanom s umjetnom inteligencijom bez njihova odobrenja; također ističe potrebu za etičkim okvirom i strategijom za digitalne podatke, po potrebi popraćenima zakonodavstvom u kojem su sadržana temeljna prava i vrijednosti Unije;

3. ističe važnost upotrebe umjetne inteligencije u školama i na sveučilištima, čime će se učenicima i studentima omogućiti da usvoje nove i učinkovitije metode učenja kojima će se povećati njihova stopa uspješnosti; ističe važnost promicanja kurikuluma zasnovanih na umjetnoj inteligenciji i osmišljenih kako bi se učenicima i studentima pomoglo da steknu znanje potrebno za buduća radna mjesta; ističe da bi tehnologije umjetne inteligencije trebale biti javno dostupne u obrazovne i istraživačke svrhe;

4. ističe da je otvoren i jednak pristup umjetnoj inteligenciji diljem Unije i u državama članicama od iznimne važnosti; ističe da bi potpora Unije za inovacije i istraživanja u području umjetne inteligencije trebala biti široko dostupna diljem Unije; ističe da bi posebnu potporu trebalo pružiti razvojnim programerima i korisnicima umjetne inteligencije iz ugroženih skupina i skupina osoba s invaliditetom;

5. smatra da bi usmjeravanje i savjetovanje razvojnih programera i korisnika umjetne inteligencije u pogledu zaštite prava intelektualnog vlasništva trebalo biti široko dostupno;

6. podsjeća na to da umjetna inteligencija može obavljati aktivnosti koje su nekad obavljali isključivo ljudi, ali i da iskustvenim učenjem ili pojačanim učenjem može steći i razviti autonomna i kognitivna obilježja; ističe koncept odgovornosti u slučaju sustava umjetne inteligencije koji mogu stjecati znanja pojačanim učenjem; ističe da obučeni sustavi umjetne inteligencije mogu gotovo autonomno stvarati kulturna i kreativna djela uz samo minimalno sudjelovanje čovjeka; štoviše napominje da se sustavi umjetne inteligencije mogu razviti na nepredvidiv način stvaranjem izvornih djela nepoznatih čak i njihovim prvotnim programerima, što bi također trebalo uzeti u obzir pri uspostavi okvira za zaštitu prava iskorištavanja koja proizlaze iz takvih djela; ipak, podsjeća na to da umjetna inteligencija ne bi trebala zamijeniti ljudski stvaralački duh, već bi mu trebala biti od pomoći;

7. prima na znanje da su sustavi umjetne inteligencije utemeljeni na softveru i da se na temelju analize svojeg okružja ponašaju inteligentno; ističe da se ta analiza temelji na statističkim modelima čiji su neizbježan dio i pogreške, ponekad s kanalima za povratne informacije kojima se ponavljaju, jačaju i produljuju postojeće pristranosti, pogreške i pretpostavke; napominje da postoji potreba da se osiguraju sustavi i metode kojima se omogućuje provjera algoritama, njihovo objašnjavanje i rješavanje svih problema;

8. smatra da prava intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije treba razlikovati od prava intelektualnog vlasništva u pogledu sadržaja stvorenih umjetnom inteligencijom; ističe potrebu za uklanjanjem nepotrebnih pravnih prepreka za razvoj umjetne inteligencije kako bi se oslobodio potencijal tih tehnologija u području kulture i obrazovanja;

9. ističe potrebu za rješavanjem pitanja autorskih prava povezanih s kulturnim i kreativnim djelima stvorenima umjetnom inteligencijom; ističe da stvaranje u kojemu su autori i proizvođači djela ljudi mora biti osnova sustava prava intelektualnog vlasništva; nadalje napominje da je od presudne važnosti pitanje u kojoj se mjeri djelo stvoreno umjetnom inteligencijom može slijediti do čovjeka kao stvaratelja; skreće pozornost na potrebu da se procijeni postoji li „izvorno stvaranje” koje ne zahtijeva ljudsku intervenciju; smatra da je potrebno detaljno istraživanje kako bi se shvatilo je li automatsko dodjeljivanje autorskog prava za djela stvorena umjetnom inteligencijom vlasniku autorskog prava nad softverom, algoritmom ili programom za umjetnu inteligenciju najbolji način postupanja jer postoji potreba za tim da se autorsko pravo nad novim kreativnim djelom dodijeli čovjeku; pozdravlja poziv Komisije na dostavu ponuda za studiju o autorskim pravima i novim tehnologijama;

10. izražava zabrinutost zbog moguće praznine između prava intelektualnog vlasništva i razvoja umjetne inteligencije te zbog koje kulturni i kreativni sektor te obrazovanje mogu postati ranjivi u odnosu na djela stvorena umjetnom inteligencijom i zaštićena autorskim pravom; zabrinut je zbog mogućih povreda intelektualnog vlasništva te ističe potrebu za praćenjem svih tržišnih nedostataka ili štete koji nastanu; poziva Komisiju da podrži horizontalan, tehnološki neutralan i na dokazima utemeljen pristup zajedničkim, ujednačenim odredbama o autorskim pravima primjenjivima na djela stvorena umjetnom inteligencijom u Uniji, čime bi se povećao njihov rast te privukla ulaganja privatnog sektora u tehnološki i gospodarski razvoj sektora umjetne inteligencije i robotike;

11. prima na znanje razvoj kapaciteta umjetne inteligencije u širenju dezinformacija i njihovu stvaranju; zabrinut je da bi to moglo dovesti do brojnih kršenja zakonodavstva o intelektualnom vlasništvu te je, nadalje, iznimno zabrinut zbog mogućnosti da se masovna manipulacija građana upotrijebi za destabilizaciju demokracija; u tom kontekstu poziva na jačanje medijskog i informacijskog obrazovanja, pri čemu je potrebno uzeti u obzir činjenicu da je digitalna transformacija njegov neizostavan dio; poziva da prioritet bude razvoj računalnih programa za provjeru činjenica i informacija;

12. podsjeća da su podaci središnji element razvoja i osposobljavanja svakog sustava umjetne inteligencije; ističe da oni obuhvaćaju strukturirane podatke, kao što su baze podataka, djela zaštićena autorskim pravom i druga djela zaštićena pravom intelektualnog vlasništva koja se obično ne mogu smatrati podacima; stoga ističe da je važno osvrnuti se i na pojam upotrebe relevantne za intelektualno vlasništvo povezane s funkcioniranjem tehnologija umjetne inteligencije;

13. ističe da je najučinkovitiji način smanjenja pristranosti u sustavima umjetne inteligencije osiguravanje najveće moguće količine podataka za njihovo osposobljavanje, za što je potrebno ograničiti sve nepotrebne prepreke za rudarenje teksta i podataka te olakšati prekograničnu upotrebu;

14. ističe da se, onda kad se umjetna inteligencija koristi samo kao pomoć autoru u procesu stvaranja, na stvoreno djelo i dalje primjenjuje postojeći okvir za autorska prava, a intervencija umjetne inteligencije ne uzima se u obzir;

15. preporučuje uvođenje posebnih sigurnosnih obilježja i pravila kako bi se zaštitilo pravo na privatnost povezano s tehnologijama umjetne inteligencije; ističe da bi revizija tehnologija umjetne inteligencije u pogledu zaštite privatnosti trebala biti obvezna;

16. nadalje podsjeća da je reformom u području autorskih prava Unije uvedena iznimka u pogledu rudarenja teksta i podataka u skladu s kojom bi znanstveno istraživanje moglo imati koristi od besplatne upotrebe podataka, a u okviru te iznimke bit će dopušteno i rudarenje teksta i podataka u druge svrhe ako se ispune dodatni zahtjevi;

17. ističe da umjetna inteligencija može biti moćan alat za otkrivanje i prijavljivanje sadržaja zaštićenog autorskim pravima na internetu; također ističe potrebu za rješavanjem pitanja odgovornosti u slučaju kad sustavi umjetne inteligencije krše autorska prava i druga prava povezana s intelektualnim vlasništvom, kao i pitanja vlasništva nad podacima; međutim ističe da je potrebno uspostaviti jasnu razliku između autonomnog kršenja prava i kopiranja djela trećih strana koje je operator programa umjetne inteligencije omogućio ili ga nije spriječio; naglašava da je sljedivost nužan preduvjet za utvrđivanje odgovornosti jer ona služi kao osnova za upotrebu pravnog lijeka te omogućuje dijagnosticiranje i ispravljanje nepravilnosti;

18. ističe važnost transparentnosti i preuzimanja odgovornosti pri korištenju algoritama u okviru usluga za internetski prijenos sadržaja tako da se u većoj mjeri može zajamčiti pristup kulturnim i kreativnim sadržajima u raznim oblicima i na raznim jezicima te nepristran pristup europskim djelima;

19. podsjeća na etičku dužnost Unije da podrži razvoj diljem svijeta olakšavanjem prekogranične suradnje u području umjetne inteligencije, među ostalim uvođenjem ograničenja i iznimki za prekogranično istraživanje i rudarenje teksta i podataka, te stoga potiče na ubrzavanje međunarodnog djelovanja Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo kako bi se to postiglo;

20. uviđa da zbog tehnološkog napretka nekih država Unija ima temeljnu obvezu promicati razmjenu koristi koja se ostvaruje umjetnom inteligencijom, primjenom niza alata, uključujući ulaganje u istraživanje u svim državama članicama.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.9.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Christine Anderson, Ilana Cicurel, Gilbert Collard, Gianantonio Da Re, Laurence Farreng, Tomasz Frankowski, Romeo Franz, Hannes Heide, Irena Joveva, Petra Kammerevert, Niyazi Kizilyürek, Predrag Fred Matić, Dace Melbārde, Victor Negrescu, Peter Pollák, Marcos Ros Sempere, Andrey Slabakov, Massimiliano Smeriglio, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Salima Yenbou, Milan Zver

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Isabel Benjumea Benjumea, Christian Ehler, Ibán García Del Blanco, Bernard Guetta, Marcel Kolaja, Elżbieta Kruk, Martina Michels


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

28

+

PPE

Isabel Benjumea Benjumea, Christian Ehler, Tomasz Frankowski, Peter Pollák, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Milan Zver

S&D

Ibán García del Blanco, Hannes Heide, Petra Kammerevert, Predrag Fred Matić, Victor Negrescu, Marcos Ros Sempere, Massimiliano Smeriglio

RENEW

Ilana Cicurel, Laurence Farreng, Bernard Guetta, Irena Joveva

ID

Gilbert Collard

VERTS/ALE

Romeo Franz, Marcel Kolaja, Salima Yenbou

ECR

Elżbieta Kruk, Dace Melbārde, Andrey Slabakov

GUE/NGL

Niyazi Kizilyürek, Martina Michels

NI

Isabella Adinolfi

 

1

-

ID

Christine Anderson

 

1

0

ID

Gianantonio Da Re

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 


 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

1.10.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

3

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Manon Aubry, Gunnar Beck, Geoffroy Didier, Angel Dzhambazki, Ibán García Del Blanco, Jean-Paul Garraud, Esteban González Pons, Mislav Kolakušić, Gilles Lebreton, Karen Melchior, Jiří Pospíšil, Franco Roberti, Marcos Ros Sempere, Liesje Schreinemacher, Stéphane Séjourné, Raffaele Stancanelli, József Szájer, Marie Toussaint, Adrián Vázquez Lázara, Axel Voss, Tiemo Wölken, Javier Zarzalejos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Patrick Breyer, Evelyne Gebhardt


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

19

+

EPP

Geoffroy Didier, Esteban González Pons, Jiří Pospíšil, József Szájer, Axel Voss, Javier Zarzalejos

S&D

Ibán García Del Blanco, Evelyne Gebhardt, Franco Roberti, Marcos Ros Sempere, Tiemo Wölken

RENEW

Liesje Schreinemacher, Stéphane Séjourné, Adrián Vázquez Lázara

ID

Jean-Paul Garraud, Gilles Lebreton

ECR

Angel Dzhambazki, Raffaele Stancanelli

NI

Mislav Kolakušić

 

3

-

VERTS/ALE

Patrick Breyer, Marie Toussaint

GUE/NGL

Manon Aubry

 

2

0

RENEW

Karen Melchior

ID

Gunnar Beck

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

Posljednje ažuriranje: 19. listopada 2020.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti