IZVJEŠĆE o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu prilagodbi sekuritizacijskog okvira radi potpore gospodarskom oporavku u kontekstu pandemije bolesti COVID-19
10.11.2020 - (COM(2020)0283 – C9‑0208/2020 – 2020/0156(COD)) - ***I
Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku
Izvjestitelj: Othmar Karas
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu prilagodbi sekuritizacijskog okvira radi potpore gospodarskom oporavku u kontekstu pandemije bolesti COVID-19
(COM(2020)0283 – C9‑0208/2020 – 2020/0156(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2020)0283),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9‑0208/2020),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 23. rujna 2020.[1],
– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 29. listopada 2020.[2],
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0213/2020),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Amandman 1
AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA[*]
Na prijedlog Komisije
---------------------------------------------------------
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu prilagodbi sekuritizacijskog okvira radi potpore gospodarskom oporavku u kontekstu pandemije bolesti COVID-19
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 23. rujna 2020.[3],
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 29. listopada 2020.[4],
U skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1) pandemija bolesti COVID-19 ima teške posljedice za ljude, poduzeća, zdravstvene sustave i gospodarstva država članica. Komisija je naglasila u svojoj Komunikaciji Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju” od 27. ožujka 2020. da će likvidnost i pristup financiranju biti trajni izazov u sljedećim mjesecima. Stoga je ključno podržati oporavak od ozbiljnog gospodarskog šoka prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19 uvođenjem ciljanih izmjena postojećih financijskih propisa. Naziv je tog paketa mjera „paket za oporavak tržišta kapitala”.
(2) Kreditne institucije i investicijska društva („institucije”) imat će ključnu ulogu u doprinosu oporavku. Istodobno će vjerojatno osjećati posljedice pogoršanja gospodarske situacije. Nadležna tijela osigurala su privremeni kapital, likvidnost i operativnu pomoć institucijama kako bi one i dalje mogle ispunjavati svoju ulogu u financiranju realnog gospodarstva u otežanim okolnostima. Sukladno tome cilju Europski parlament i Vijeće već su usvojili određene ciljane izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013 i Uredbe (EU) 2019/876 kao odgovor na krizu prouzročenu bolešću COVID-19.
(3) Sekuritizacije su važna sastavnica dobrog funkcioniranja financijskih tržišta jer se njima pridonosi diversifikaciji financijskih izvora institucija i oslobađanju regulatornog kapitala koji se može prerasporediti za potporu daljnjem kreditiranju. Nadalje, u okviru sekuritizacija se institucijama i ostalim sudionicima na tržištu pružaju dodatne mogućnosti ulaganja, čime se omogućuje diversifikacija portfelja i olakšava priljev financijskih sredstava prema poduzećima i pojedincima u državama članicama i prekogranično diljem Unije.
(4) Važno je ojačati kapacitet institucija kako bi one mogle osigurati priljev financijskih sredstava potrebnih realnom gospodarstvu u borbi s posljedicama pandemije bolesti COVID-19 te istodobno osigurati odgovarajuće bonitetne zaštite za očuvanje financijske stabilnosti. Ciljane izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu sekuritizacijskog okvira trebale bi doprinijeti ostvarivanju tih ciljeva i povećati dosljednost i komplementarnost tog okvira s mjerama koje se poduzimaju na razini Unije i međunarodnoj razini zbog pandemije bolesti COVID-19.
(5) U završnim elementima okvira Basel III objavljenima 7. prosinca 2017. zahtjev minimalnog kreditnog rejtinga se u slučaju sekuritizacijskih izloženosti uvodi samo za ograničeni skup pružatelja kreditne zaštite, odnosno subjekte koji nisu državni subjekti, subjekti javnog sektora, institucije ili druge bonitetno regulirane financijske institucije. Stoga je potrebno izmijeniti članak 249. stavak 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i uskladiti ga s okvirom Basel III kako bi se povećala učinkovitost nacionalnih programa javnih jamstava u podupiranju strategije institucija za sekuritizaciju neprihodujućih izloženosti u kontekstu pandemije bolesti COVID-19. Kako bi ispunio uvjete u skladu s okvirom Basel III, neregulirani pružatelj nematerijalne kreditne zaštite mora imati 2. stupanj kreditne kvalitete na početku, a nakon toga 3. stupanj kreditne kvalitete.
(6) Postojeći bonitetni okvir Unije za sekuritizaciju temelji se na uobičajenim značajkama sekuritizacijskih transakcija, tj. prihodonosnim kreditima. U svojem mišljenju o regulatornom tretmanu sekuritizacija neprihodujućih izloženosti[5] od 23. listopada 2019. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) istaknulo je da je primjena kapitalnih zahtjeva koji proizlaze iz postojećeg bonitetnog okvira za sekuritizaciju iz Uredbe (EU) br. 575/2013 nerazmjerna u slučaju sekuritizacija neprihodujućih izloženosti jer pristup sekuritizaciji zasnovan na internim rejting-sustavima (SEC-IRBA) i standardizirani pristup sekuritizaciji (SEC-SA) nisu u skladu sa specifičnim činiteljima rizika neprihodujućih izloženosti. Stoga bi trebalo uvesti poseban tretman za sekuritizaciju neprihodujućih izloženosti, koji se temelji na mišljenju EBA-e i kojim se uzimaju u obzir europske posebnosti tržišta za sekuritizaciju neprihodujućih izloženosti i tržišta neprihodujućih izloženosti, kao i kretanja kod međunarodnih standarda za izloženost sekuritizacijama neprihodujućih izloženosti. Kako bi se omogućila odgovarajuća procjena relevantnog bazelskog standarda nakon njegove objave, trebalo bi ovlastiti Komisiju da preispita bonitetni tretman sekuritizacija neprihodujućih izloženosti.
(6.a) Budući da će tržište neprihodujućih izloženosti vrlo vjerojatno rasti i znatno se promijeniti zbog krize prouzročene bolešću COVID-19, smatra se primjerenim nastaviti pomno pratiti tržište sekuritizacije neprihodujućih izloženosti i ponovno ocijeniti okvir s obzirom na potencijalno veću količinu podataka. Stoga bi u članak 519.aa trebala biti uvrštena ovlast EBA-i za praćenje tržišta sekuritizacije neprihodujućih izloženosti i za podnošenje izvješća Europskom parlamentu i Komisiji o prikladnosti preispitivanja tretmana regulatornog kapitala kod sekuritizacija neprihodujućih izloženosti, posebno s obzirom na stanje sekuritizacijskog tržišta neprihodujućih izloženosti te općenito s obzirom na tržišta neprihodujućih izloženosti nakon pandemije krize prouzročene bolešću COVID-19.
(7) Kako je istaknuto u izvješću EBA-e o STS okviru za sintetsku sekuritizaciju od 6. svibnja 2020., potrebno je uvesti poseban okvir za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu (STS) bilančnu sekuritizaciju. S obzirom na manji rizik agencije i modeliranja STS bilančne sekuritizacije u odnosu na bilančnu sintetsku sekuritizaciju koja nije STS, trebalo bi za STS bilančne sekuritizacije uvesti kalibraciju koja je primjereno osjetljiva na rizik, kako je preporučila EBA u svojem izvješću polazeći od trenutačnog preferiranog regulatornog tretmana nadređenih tranši portfelja MSP-ova. Širim korištenjem STS bilančne sekuritizacije zahvaljujući većoj osjetljivosti na rizik u tretmanu nadređene tranše takvih sekuritizacija oslobodit će se regulatorni kapital i u konačnici dodatno povećati kapacitet institucija za kreditiranje na bonitetno prihvatljiv način. Nadalje, trebalo bi primijeniti pravilo nastavka priznavanja pravila za nepodmirene nadređene pozicije u sintetskim bilančnim sekuritizacijama na koje su institucije inicijatori primijenile postojeći članak 270. prije stupanja na snagu ove Uredbe.
(7.a) U pogledu gospodarskog oporavka od krize uzrokovane bolešću COVID-19 i radi očuvanja financijske stabilnosti, ključno je da se krajnji korisnici mogu osigurati od rizika kako bi očuvali otpornost svojih bilanci. U završnom izvješću Foruma na visokoj razini za uniju tržišta kapitala navodi se da bi pretjerano konzervativan standardizirani pristup kreditnom riziku druge ugovorne strane mogao imati štetan učinak na dostupnost i trošak osiguranja od rizika za krajnje korisnike. U tom bi pogledu Komisija do... [30. lipnja 2021.] trebala preispitati primjenu tog pristupa uzimajući u obzir posebnosti europskog bankarskog sektora i gospodarstva, međunarodne ravnopravne uvjete i sva kretanja povezana s međunarodnim standardima i forumima.
(7.b) Komisija bi u bliskoj suradnji s Europskim odborom za sistemske rizike, u okviru predstojeće provedbe okvira Basel III, trebala pripremiti izvješće do... [31. prosinca 2021.] radi odgovarajuće procjene povlaštenog regulatornog tretmana izloženosti u obliku udjela ili dionica u poduzećima za zajednička ulaganja s odnosnim portfeljem u kojem su državne obveznice država članica europodručja, čiji relativni ponder za obveznice svake države članice odgovara relativnom ponderu temeljnog kapitala svake države članice uzimajući u obzir stajalište Europskog parlamenta o Uredbi o vrijednosnim papirima osiguranima državnim obveznicama koje je usvojeno 23. ožujka 2019.
▌
(9) S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest povećanje kapaciteta institucija za kreditiranje i apsorbiranje gubitaka povezanih s pandemijom bolesti COVID-19, istovremeno i dalje osiguravajući njihovu kontinuiranu otpornost, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(10) Uredbu (EU) br. 575/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013
Uredba (EU) br. 575/2013 mijenja se kako slijedi:
(-1) u članku 242. umeće se sljedeća točka:
„(19.a) ‘sintetska preostala razlika’ znači sintetsku preostalu razliku kako je utvrđena u članku 2. točki (28.) Uredbe (EU) 2017/2402ˮ;
(-1.a) Članak 248. mijenja se kako slijedi:
(a) u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
„(da) Vrijednost izloženosti sintetske preostale razlike obuhvaća sljedeće, prema potrebi:
i. sve prihode od sekuritiziranih izloženosti koje je institucija inicijator već priznala u svojem računu dobiti i gubitka u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom i koje je institucija inicijator ugovorno odredila za transakciju kao sintetsku preostalu razliku;
ii. svaka sintetska preostala razlika koju je institucija inicijator ugovorno odredila u bilo kojem prethodnom razdoblju i koja je još uvijek dostupna za pokrivanje gubitaka;
iii. svaka sintetska preostala razlika koju je inicijator ugovorno odredio za tekuće razdoblje i koja je još uvijek raspoloživa za pokrivanje gubitaka;
iv. svaka sintetska preostala razlika koju je inicijator ugovorno odredio za buduća razdoblja.
Za potrebe prvog podstavka bilo koji iznos koji je osiguran kao kolateral ili kreditno poboljšanje u odnosu na sintetsku sekuritizaciju i koji već podliježe kapitalnom zahtjevu u skladu s odredbama iz ovog poglavlja ne uključuje se u vrijednost izloženosti.”
(b) dodaje se sljedeći stavak:
„3.a EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuje kako institucije inicijatori određuju vrijednost izloženosti iz stavka 1. točke (da).
EBA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”
(1) u članku 249. stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Odstupajući od stavka 2. ovog članka, priznati pružatelji nematerijalne kreditne zaštite navedeni u članku 201. stavku 1. točki (g) imaju kreditnu procjenu priznatog VIPKR-a koja pripada 2. ili višem stupnju kreditne kvalitete u trenutku kada je kreditna zaštita prvi put priznata te koja pripada 3. ili višem stupnju kreditne kvalitete nakon toga.;
(1.a) u članku 256. dodaje se sljedeći stavak:
„5.a Za potrebe izračuna točaka spajanja (A) i točaka razdvajanja (D) sintetske sekuritizacije, institucija koja je inicijator sekuritizacije tretira vrijednost izloženosti za sekuritizacijsku poziciju koja odgovara sintetskoj preostaloj razlici iz članka 248. točke (da) kao tranšu te prilagođava točke spajanja (A) i točke odvajanja (D) ostalih tranši koje zadržava dodavanjem spomenute vrijednosti izloženosti nepodmirenom iznosu skupa odnosnih izloženosti u sekuritizaciji. Institucijama koje nisu institucije inicijatori zabranjeno je vršiti takvu prilagodbu.”
(2) umeće se sljedeći članak:
„Članak 269.a
Tretman sekuritizacija neprihodujućih izloženosti
1. Ponder rizika za poziciju u sekuritizaciji neprihodujućih izloženosti izračunava se u skladu s člankom 254., uz primjenu donje granice od 100 %.
2. Odstupajući od stavka 1., institucije dodjeljuju sljedeće pondere rizika nadređenoj tranši kvalificirane tradicionalne sekuritizacije neprihodujuće izloženosti uz donju granicu pondera rizika od 50 % i gornju granicu pondera rizika od 100 %:
(a) ako se pristup SEC-IRBA ili pristup SEC-SA mora upotrebljavati u skladu s člankom 254., dodjeljuje se ponder rizika koji proizlazi iz članka 259. odnosno članka 261.;
(b) ako se pristup SEC-ERBA mora primjenjivati u skladu s člankom 254., dodjeljuje se ponder rizika koji proizlazi iz članka 263.
3. Institucije kojima na temelju poglavlja 3. ove glave nije dopuštena primjena vlastitih procjena LGD-a i konverzijskih faktora u odnosu na izloženosti u skupu ne smiju primjenjivati pristup SEC-IRBA za izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za poziciju u sekuritizaciji neprihodujućih izloženosti.
4. Za potrebe članka 268. stavka 1. očekivani gubici povezani s pozicijama u kvalificiranoj tradicionalnoj sekuritizaciji neprihodujućih izloženosti uključuju se po odbitku nepovratnog diskonta kupovne cijene ▌te, prema potrebi, dodatnih posebnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik.
4.a Za potrebe članka 267., ako institucija primjenjuje pristup IRB, nakon odbitka nepovratnog diskonta kupovne cijene uključuju se očekivani gubici i vrijednosti izloženosti povezani s pozicijama u kvalificiranoj tradicionalnoj sekuritizaciji neprihodujućih izloženosti.
5. Za potrebe ovog članka nepovratni diskont kupovne cijene izračunava se kao razlika između iznosa iz točke (a) i iznosa iz točke (b):
(a) nenamireni iznos odnosnih izloženosti u sekuritizaciji neprihodujućih izloženosti;
(b) ukupni iznos prodajne cijene tranši ili, ako je primjenjivo, dijelova tranši sekuritizacije neprihodujućih izloženosti prodanih trećim ulagačima i nepodmirene vrijednosti tranši ili, ako je primjenjivo, dijelova tranši te sekuritizacije koje je inicijator zadržao.
Ako je diskont strukturiran tako da se može u cijelosti ili djelomično vratiti inicijatoru, taj se popust smatra nadoknadivim i ne smatra se nepovratnim diskontom kupovne cijene za potrebe ovog članka.
5.a Za potrebe ovog članka:
(a) ‘sekuritizacija neprihodujućih izloženosti’ znači sekuritizacija kako je definirana u članku 2. točki 24. Uredbe (EU) 2017/2402;
(b) ‘prihvatljiva tradicionalna sekuritizacija neprihodujućih izloženosti’ znači tradicionalna sekuritizacija neprihodujućih izloženosti u kojoj su odnosne izloženosti prenesene na SSPN s nepovratnim diskontom kupovne cijene od najmanje 5 % na nenamirenu bilancu tih izloženosti.”;
(3) članak 270. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 270.
Nadređene pozicije u STS bilančnoj sekuritizaciji
Institucija inicijator može izračunati iznose izloženosti ponderirane rizikom u pogledu sekuritizacijske pozicije za STS bilančnu sekuritizaciju iz članka 26.a stavka 1. Uredbe (EU) 20172402 u skladu s člancima 260., 262. ili 264. ove Uredbe, ovisno o slučaju, ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta za spomenutu poziciju:
(a) sekuritizacijom su ispunjeni zahtjevi iz članka 243. stavka 2;
(b) pozicija se može smatrati nadređenom sekuritizacijskom pozicijom.”;
(ba) kreditni rizik povezan s pozicijama koje institucija inicijator nije zadržala prenosi se jamstvom ili protujamstvom kojim se ispunjavaju zahtjevi za nematerijalnu kreditnu zaštitu iz poglavlja 4. za standardizirani pristup kreditnom riziku.”;
(3.a) u članku 430. umeće se sljedeći stavak:
„1.a Za potrebe stavka 1. točke (a), kada institucije izvješćuju o kapitalnim zahtjevima za sekuritizacije, informacije o kojima obavješćuju uključuju i vrijednost izloženosti sekuritizacija neprihodujućih izloženosti na koje se primjenjuje povlašteni tretman iz članka 269.a, vrijednost izloženosti sintetskih sekuritizacija koje izdaju te raščlambu odnosne imovine tih sintetskih sekuritizacija prema kategoriji imovine.”
▌
(4.a) umeće se sljedeći članak:
„Članak 494.ba
Zadržavanje stečenih prava za sekuritizacijske pozicije
Odstupajući od članka 270., institucija inicijator može izračunati iznose izloženosti ponderirane rizikom za sekuritizacijsku poziciju u skladu s člancima 260., 262. ili 264. ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
(a) sekuritizacija je izdana prije [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].”
(b) sekuritizacijom su [dan prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] ispunjeni uvjeti iz članka 270. koji se primjenjuju na taj datum.”
(4.b) u članku 501.c uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:
„EBA, nakon savjetovanja s ESRB-om i na temelju dostupnih podataka i nalaza Komisijine stručne skupine na visokoj razini za održivo financiranje, procjenjuje bi li poseban bonitetni tretman izloženosti koje se odnose na imovinu, uključujući sekuritizacije, ili aktivnosti znatno povezane s ciljevima iz područja okoliša i/ili socijalnim ciljevima bio opravdan. EBA posebno procjenjuje:”
(4.c) U članku 519.a dodaje se sljedeća točka:
„(da) kako bi se kriteriji okolišne održivosti mogli integrirati u sekuritizacijski okvir, uključujući za izloženosti sekuritizacijama neprihodujućih izloženosti.”
(4.d) umeće se sljedeći članak:
„Članak 519.aa
Sekuritizacije neprihodujućih izloženosti
1. Do [31. prosinca 2020.] Komisija ponovno ocjenjuje bonitetni tretman sekuritizacija neprihodujućih izloženosti u skladu s člankom 269.a kako bi se uzele u obzir promjene međunarodnih standarda za izloženosti sekuritizaciji neprihodujućih izloženosti te prema potrebi podnosi zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću.
2. EBA prati primjenu članka 269.a i ocjenjuje tretman regulatornog kapitala u sekuritizacijama neprihodujućih izloženosti uzimajući posebno u obzir stanje sekuritizacijskog tržišta za neprihodujuće izloženosti te općenito uzimajući u obzir tržište neprihodujućih izloženosti, te podnosi izvješće o svojim zaključcima za Komisiju do [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].
Komisija na temelju izvješća EBA-e Europskom parlamentu i Vijeću podnosi, prema potrebi, izvješće o primjeni članka 269.a zajedno sa zakonodavnim prijedlogom do [18 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].
(4.e) umeće se sljedeći članak:
„Članak 519.ba
Poduzeća za zajedničko ulaganje s odnosnim portfeljem državnih obveznica iz europodručja
U bliskoj suradnji s Europskim odborom za sistemske rizike Komisija u okviru predstojeće provedbe okvira Basel III priprema izvješće do [31. prosinca 2021.] kako bi propisno ocijenila povlašteni regulatorni tretman izloženosti u obliku udjela ili dionica u poduzećima za zajednička ulaganja s odnosnim portfeljem koji se sastoji od državnih obveznica država članica europodručja, čiji relativni ponderi za obveznice svake države članice odgovaraju relativnom ponderu temeljnog kapitala svake države članice ESB-u uzimajući u obzir stajalište Europskog parlamenta o Uredbi o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama koje je usvojeno 23. ožujka 2019.”
Članak 2.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u ...
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
Naslov |
Izmjena Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu prilagodbi sekuritizacijskog okvira radi potpore gospodarskom oporavku u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 |
|||
Referentni dokumenti |
COM(2020)0283 – C9-0208/2020 – 2020/0156(COD) |
|||
Datum podnošenja EP-u |
27.7.2020 |
|
|
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ECON 14.9.2020 |
|
|
|
Izvjestitelji Datum imenovanja |
Othmar Karas 7.9.2020 |
|
|
|
Datum usvajanja |
10.11.2020 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
36 23 0 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Gunnar Beck, Marek Belka, Isabel Benjumea Benjumea, Stefan Berger, Gilles Boyer, Francesca Donato, Derk Jan Eppink, Engin Eroglu, Markus Ferber, Jonás Fernández, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Luis Garicano, Sven Giegold, Valentino Grant, Claude Gruffat, José Gusmão, Enikő Győri, Eero Heinäluoma, Danuta Maria Hübner, Stasys Jakeliūnas, Othmar Karas, Billy Kelleher, Ondřej Kovařík, Georgios Kyrtsos, Aurore Lalucq, Philippe Lamberts, Aušra Maldeikienė, Pedro Marques, Costas Mavrides, Jörg Meuthen, Csaba Molnár, Siegfried Mureşan, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Lefteris Nikolaou-Alavanos, Piernicola Pedicini, Lídia Pereira, Kira Marie Peter-Hansen, Sirpa Pietikäinen, Dragoș Pîslaru, Evelyn Regner, Antonio Maria Rinaldi, Alfred Sant, Ralf Seekatz, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Cristian Terheş, Irene Tinagli, Ernest Urtasun, Inese Vaidere, Johan Van Overtveldt, Stéphanie Yon-Courtin, Marco Zanni, Roberts Zīle |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Gerolf Annemans, Chris MacManus, Mick Wallace |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7. |
Dietmar Köster |
|||
Datum podnošenja |
10.11.2020 |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
36 |
+ |
PPE |
Isabel Benjumea Benjumea, Stefan Berger, Markus Ferber, Frances Fitzgerald, José Manuel García‑Margallo y Marfil, Enikő Győri, Danuta Maria Hübner, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Aušra Maldeikienė, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Lídia Pereira, Sirpa Pietikäinen, Ralf Seekatz, Inese Vaidere |
Renew |
Gilles Boyer, Engin Eroglu, Luis Garicano, Billy Kelleher, Ondřej Kovařík, Caroline Nagtegaal, Dragoș Pîslaru, Stéphanie Yon‑Courtin |
S&D |
Marek Belka, Jonás Fernández, Eero Heinäluoma, Dietmar Köster, Pedro Marques, Costas Mavrides, Csaba Molnár, Evelyn Regner, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Irene Tinagli |
23 |
- |
ECR |
Derk Jan Eppink, Cristian Terheş, Johan Van Overtveldt, Roberts Zīle |
GUE/NGL |
José Gusmão, Chris MacManus, Mick Wallace |
ID |
Gerolf Annemans, Gunnar Beck, Francesca Donato, Valentino Grant, Jörg Meuthen, Antonio Maria Rinaldi, Marco Zanni |
NI |
Lefteris Nikolaou‑Alavanos, Piernicola Pedicini |
S&D |
Aurore Lalucq |
Verts/ALE |
Sven Giegold, Claude Gruffat, Stasys Jakeliūnas, Philippe Lamberts, Kira Marie Peter‑Hansen, Ernest Urtasun |
0 |
0 |
|
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
- [1] SL C ... /Još nije objavljeno u Službenom listu.
- [2] SL C ... /Još nije objavljeno u Službenom listu.
- [*] Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označava se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.
- [3] Još nije objavljeno u Službenom listu.
- [4] Još nije objavljeno u Službenom listu.
- [5] https://eba.europa.eu/risk-analysis-and-data/npls