Postupak : 2020/0104(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0214/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0214/2020

Rasprave :

PV 09/02/2021 - 3
CRE 09/02/2021 - 3

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2021)0038

<Date>{10/11/2020}10.11.2020</Date>
<NoDocSe>A9-0214/2020</NoDocSe>
PDF 1312kWORD 463k

<TitreType>IZVJEŠĆE</TitreType>     <RefProcLect>***I</RefProcLect>

<Titre>o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost</Titre>

<DocRef>(COM(2020)0408 – C9-0150/2020 – 2020/0104(COD))</DocRef>


<Commission>{CJ16}Odbor za proračune

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku</Commission>

Izvjestitelji: <Depute>Eider Gardiazabal, Siegfried Muresan, Dragos Pîslaru

</Depute>(Postupak u zajedničkom odboru – članak 58. Poslovnika)

Izvjestitelji za mišljenje (*):

Dragoș Pîslaru, Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Pascal Canfin, Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

François-Xavier Bellamy, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Roberts Zīle, Odbor za promet i turizam

(*) Pridruženi odbori – članak 57. Poslovnika

PR_COD_1amCom

Oznake postupaka

 * Postupak savjetovanja

 *** Postupak suglasnosti

 ***I Redovni zakonodavni postupak (prvo čitanje)

 ***II Redovni zakonodavni postupak (drugo čitanje)

 ***III Redovni zakonodavni postupak (treće čitanje)

(Navedeni se postupak temelji na pravnoj osnovi predloženoj u nacrtu akta.)

Izmjene nacrta akta

Amandmani Parlamenta u obliku dvaju stupaca

Brisanja su označena podebljanim kurzivom u lijevom stupcu. Izmjene su označene podebljanim kurzivom u obama stupcima. Novi tekst označen je podebljanim kurzivom u desnom stupcu.

U prvom i drugom retku zaglavlja svakog amandmana naznačen je predmetni odlomak iz nacrta akta koji se razmatra. Ako se amandman odnosi na postojeći akt koji se želi izmijeniti nacrtom akta, zaglavlje sadrži i treći redak u kojem se navodi postojeći akt te četvrti redak u kojem se navodi odredba akta na koju se izmjena odnosi.

Amandmani Parlamenta u obliku pročišćenog teksta

Novi dijelovi teksta označuju se podebljanim kurzivom. Brisani dijelovi teksta označuju se oznakom ▌ ili su precrtani. Izmjene se naznačuju tako da se novi tekst označi podebljanim kurzivom, a da se zamijenjeni tekst izbriše ili precrta.

Iznimno, izmjene strogo tehničke prirode koje unesu nadležne službe prilikom izrade konačnog teksta ne označuju se.

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA
 MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR
 MIŠLJENJE ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ
 STAJALIŠTE U OBLIKU AMANDMANA ODBORA ZA PRAVA ŽENA I RODNU RAVNOPRAVNOST
 PISMO ODBORA ZA USTAVNA PITANJA
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost

(COM(2020)0408 – C9-0150/2020 – 2020/0104(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

 uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2020)0408),

 uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., a posebno članak 175. stavak treći Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9-0150/2020),

 članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

 uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

 uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku u skladu s člankom 58. Poslovnika,

 uzimajući u obzir mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energiju, Odbora za promet i turizam, Odbora za proračunski nadzor i Odbora za regionalni razvoj,

 uzimajući u obzir stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova,

 uzimajući u obzir pismo Odbora za ustavna pitanja,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0214/2020),

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2. traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3. nalaže svom predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

 

Izmjena  1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA[*]

na Prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 175. treći stavak,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora[1],

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija[2],

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1) U skladu s člancima 120. i 121. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu „UFEU”) države članice dužne su voditi svoje ekonomske politike tako da doprinose ostvarivanju ciljeva Unije i u kontekstu općih smjernica koje oblikuje Vijeće. Na temelju članka 148. UFEU-a države članice provode politike zapošljavanja kojima se uzimaju u obzir smjernice za zapošljavanje. Koordinacija ekonomskih politika država članica stoga je pitanje od zajedničkog interesa.

(2) Člankom 175. UFEU-a propisano je, među ostalim, da države članice koordiniraju svoje ekonomske politike tako da postignu ciljeve ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije iz članka 174.

(2a) Člankom 174. UFEU-a određuje se da Unija, radi promicanja svojeg sveukupnog skladnog razvoja, razvija i provodi aktivnosti koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije.  Nadalje, njime se određuje da je Unija posebno usmjerena na smanjenje razlika između razina razvijenosti različitih regija i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju. Među dotičnim regijama posebnu pozornost trebalo bi posvetiti ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom, otocima, najudaljenijim regijama i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otoci, pogranične i planinske regije, te njihov početni položaj i posebnosti.

(3) Na razini Unije europski semestar za koordinaciju europskih politika (dalje u tekstu „europski semestar”), uključujući načela europskog stupa socijalnih prava, ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, nacionalne klimatske energetske planove donesene u okviru upravljanja energetskom unijom i planove za pravednu tranziciju ▌okviri su za utvrđivanje prioritetnih nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Trebalo bi razmotriti i reforme koje se temelje na solidarnosti, integraciji, socijalnoj pravdi i pravednoj raspodjeli bogatstva u cilju stvaranja kvalitetnog zapošljavanja i održivog rasta, osiguravanja jednakosti i pristupa mogućnostima i socijalnoj zaštiti, zaštite ranjivih skupina i poboljšanja životnog standarda svih građana. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim reformama. Prema potrebi, te bi strategije trebalo predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi kako bi se utvrdili i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima je potrebna potpora u obliku nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije.

(3a) Kako je Komisija navela u Godišnjoj strategiji održivog rasta za 2020. i proljetnom i ljetnom paketu europskog semestra 2020., europski semestar trebao bi pridonijeti provedbi europskog zelenog plana, europskog stupa socijalnih prava i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

(4) Izbijanje bolesti COVID-19 početkom 2020. promijenila je gospodarske, socijalne i proračunske prognoze Unije i svijeta za sljedećih nekoliko godina, zbog čega je bio potreban hitan i koordiniran odgovor i na razini▌Unije i na nacionalnoj razinikako bi se sve države članice mogle suočiti s ogromnim gospodarskim i socijalnim posljedicama. Zbog bolesti COVID-19 povećali su se i izazovi povezani s demografijom, socijalnom inkluzijom i kohezijom, što je dovelo do asimetričnih posljedica za države članice. Kriza uzrokovana bolešću ▌COVID-a 19 te prethodna gospodarska i financijska kriza pokazale su da razvoj zdravih, održivih i otpornih gospodarstava te financijskih sustava i sustava socijalne sigurnostiutemeljenih na snažnim gospodarskim i socijalnim strukturama pomaže državama članicama da učinkovitije reagiraju na udare i brže se od njih oporave na pošten i uključiv način. Nedostatak otpornosti može dovesti i do negativnih učinaka prelijevanja šokova među državama članicama ili unutar Unije u cjelini, što predstavlja izazov za konvergenciju i koheziju u Uniji.  U tom se pogledu smanjenje rashoda za obrazovanje, kulturu i zdravstvenu skrb može pokazati kontraproduktivnim za postizanje brzog oporavka. Srednjoročne i dugoročne posljedice krize uzrokovane COVID-om 19 uvelike će ovisiti o tome koliko će se brzo gospodarstva i društva država članica oporaviti od krize, što ovisi o fiskalnom prostoru i mjerama koje države članice imaju na raspolaganju za poduzimanje mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica krize te o otpornosti njihovih gospodarstava i društvenih struktura. Održive reforme i ulaganja kojima će se potaknuti rast i ukloniti strukturne slabosti gospodarstava, ▌ojačati otpornost država članica, povećati produktivnost i konkurentnost te smanjiti ovisnost o energiji iz ugljika. One će biti potrebne da se gospodarstva vrate na pravi puti da se smanje nejednakosti i ▌razlike u Uniji.

(5) Među političkim su prioritetima Unije provedba održivih reformi i ulaganja kojima se potiče rast i koje pridonose koheziji i ▌ visokog stupnja otpornosti domaćih gospodarstava, društava i institucija jačanju sposobnosti prilagodbe i oslobađanju potencijala rasta u skladu s Pariškim sporazumom. One su ▌presudne za održivi, pošten i uključiv oporavak i potporu procesu uzlazne gospodarske i socijalne konvergencije. To je još potrebnije u razdoblju nakon krize uzrokovane pandemijom kako bi se otvorio put brzom oporavku.

(5a) Člancima 2. i 8. UFEU-a predviđeno je da Unija u svim svojim aktivnostima teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena. Rodno osviještenu politiku, uključujući rodno osviještenu izradu proračuna, trebalo bi stoga provesti u svim politikama i zakonodavstvu Unije.

(5b) Žene su na prvoj crti krize uzrokovane bolešću COVID-19, čine većinu zdravstvenih radnika diljem Unije i usklađuju neplaćeni rad u području skrbi s radnim odgovornostima. Situacija je sve teža za samohrane roditelje, od kojih su 85 % žene. Ulaganje u snažnu infrastrukturu za skrb također je ključno za osiguravanje rodne ravnopravnosti i ekonomskog osnaživanja žena, izgradnju otpornih društava, borbu protiv nesigurnih uvjeta u sektoru u kojem prevladavaju žene, poticanje otvaranja radnih mjesta, sprečavanje siromaštva i socijalne isključenosti te pozitivan učinak na bruto domaći proizvod jer se time većem broju žena omogućuje sudjelovanje u plaćenom radu.

(6) Prijašnja su iskustva pokazala da se tijekom kriza ulaganja često bitno smanjuju. S obzirom na to, ključno je u ovoj konkretnoj situaciji poduprijeti strateška javna i privatna ulaganja s europskom dodanom vrijednošću, ublažiti učinke pandemije kako bi se ubrzao oporavak, pridonijeti ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana, socijalne uključenosti i kohezije, ojačati dugoročni potencijal rasta s opipljivim rezultatima u realnom gospodarstvu te ojačati otpornost institucija i pripravnost za krizu. Ulaganje u zelene i digitalne tehnologije, istraživanje i inovacije, uključujući u gospodarstvo temeljeno na znanju, kapacitete i procese za lakši prelazak na čistu energiju i kružno gospodarstvo te povećanje energetske učinkovitosti u stambenom sektoru i drugim ključnim gospodarskim sektorima važni su za pošten, uključiv i održiv rast i otvaranje radnih mjesta. Osim toga, na temelju takvih ulaganja Unija će postati otpornija i manje ovisna diversifikacijom ključnih lanaca opskrbe. Jednako je važno ulagati u usluge od općeg gospodarskog interesa i socijalne usluge od općeg interesa radi promicanja socijalne uključenosti i socijalne kohezije.

(6a) Trebalo bi postići oporavak i ojačati otpornost Unije i njezinih država članica financiranjem šest europskih prioriteta, a to su pravedna zelena tranzicija, digitalna transformacija, gospodarska kohezija, produktivnost i konkurentnost, socijalna i teritorijalna kohezija, otpornost institucija i politike kako bi se osiguralo da sljedeća generacija Europljana ne postane „zatvorena generacija”.

(6b) Ulaganje u zelene tehnologije, kapacitete i reforme usmjerene na pomoć pravednoj zelenoj tranziciji, poticanje prelaska na održivu energiju, sigurnost i učinkovitost u stanovanju i drugim ključnim sektorima gospodarstva važni su kako bi se doprinijelo dugoročnoj dekarbonizaciji gospodarstva i ciljevima Unije u području klime i okoliša, promicala biološka raznolikost, postigao održivi rast, unaprijedilo kružno gospodarstvo i pomoglo otvaranju radnih mjesta.

(6c) Ulaganjem u digitalne tehnologije, infrastrukturu i procese povećat će se konkurentnost Unije na globalnoj razini, a diversifikacijom ključnih lanaca opskrbe doprinijet će se većoj otpornosti i inovativnosti te manjoj ovisnosti Unije. Reformama i ulaganjima posebno bi se trebali promicati digitalizacija usluga, razvoj digitalne i podatkovne infrastrukture, klastera i centara za digitalne inovacije te otvorenih digitalnih rješenja. Digitalna tranzicija trebala bi potaknuti i digitalizaciju malih i srednjih poduzeća (MSP-ova). U javnoj nabavi trebala bi se poštovati načela interoperabilnosti, energetske učinkovitosti i zaštite osobnih podataka, čime bi se omogućilo sudjelovanje MSP-ova i novoosnovanih poduzeća te promicala upotreba rješenja otvorenog koda.

(6d) Reforme i ulaganja s ciljem povećanja gospodarske kohezije i produktivnosti, malih i srednjih poduzeća, jačanja jedinstvenog tržišta i konkurentnosti trebali bi omogućiti održiv oporavak gospodarstva Unije. Tim reformama i ulaganjima trebali bi se promicati i poduzetništvo, socijalna ekonomija, razvoj održive infrastrukture i prometa te industrijalizacija i reindustrijalizacija te ublažiti učinak krize na postupak uvođenja jedinstvene valute u državama članicama izvan europodručja.

(6da) Reformama i ulaganjima trebala bi se poboljšati i socijalna kohezija te doprinijeti borbi protiv siromaštva i rješavanju problema nezaposlenosti. One bi trebale dovesti do stvaranja visokokvalitetnih i stabilnih radnih mjesta, uključivanja skupina u nepovoljnom položaju i kategorija građana, omogućiti jačanje socijalne infrastrukture i usluga, socijalni dijalog te socijalnu zaštitu i socijalnu skrb. Reformama i ulaganjima trebala bi se poboljšati i socijalna kohezija te doprinijeti borbi protiv siromaštva i rješavanju problema nezaposlenosti.

(6e) Unija bi trebala poduzeti mjere kojima će se zajamčiti da sljedeća generacija Europljana ne trpi trajne posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 i da se generacijski jaz dodatno ne produbi. Reforme i ulaganja ključni su za promicanje obrazovanja i vještina, uključujući digitalne vještine, uloge vještina usmjeravanjem generacijskih prioriteta kada je riječ o usavršavanju, stjecanju novih vještina i prekvalifikaciji aktivne radne snage, programa integracije nezaposlenih, politika ulaganja u pristup i prilike za djecu i mlade povezane s obrazovanjem, zdravljem, prehranom, radnim mjestima i stanovanjem te politika kojima se premošćuje generacijski jaz.

(6f) Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 istaknula je i važnost jačanja institucionalne i administrativne otpornosti i pripravnosti za krizu, osobito poboljšanjem kontinuiteta poslovanja i javnih usluga te dostupnosti i kapaciteta zdravstvenih sustava i sustava skrbi, poboljšanja učinkovitosti javne uprave i nacionalnih sustava, uključujući smanjenje administrativnog opterećenja, te poboljšanja učinkovitosti pravosudnih sustava, kao i sprečavanja prijevara i nadzora sprečavanja pranja novca. Trebalo bi izvući pouke i povećati otpornost institucija država članica.

(6g) Najmanje 40 % iznosa svakog plana za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost („Mehanizam”) trebalo bi pridonijeti uključivanju klimatskih pitanja i biološke raznolikosti, uzimajući u obzir da bi najmanje 37 % iznosa svakog plana za oporavak i otpornost trebalo biti usmjereno na financiranje uključivanja klimatskih pitanja. Planovi za oporavak i otpornost trebali bi biti u skladu sa strategijom Unije za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.

(6h) Najmanje 20 % iznosa svakog plana za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma trebalo bi pridonijeti europskoj digitalnoj strategiji i ostvarenju jedinstvenog digitalnog tržišta u cilju povećanja konkurentnosti Unije na globalnoj razini i pomoći da Unija postane otpornija, inovativnija i strateški autonomnija.

(6i) Najmanje 7 % iznosa svakog plana za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma trebalo bi pridonijeti mjerama za ulaganja i reforme koje su obuhvaćene jednim od šest europskih prioriteta, dok bi ukupna dodijeljena financijska sredstva iz Mehanizma trebala potpasti pod šest europskih prioriteta.

(6j) Opći cilj Mehanizma trebao bi biti doprinos rješavanju izazova u šest europskih prioriteta utvrđenih u okviru ove Uredbe promicanjem gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te doprinos ciljevima politika Unije, ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, europskom stupu socijalnih prava, Pariškom sporazumu i jačanju jedinstvenog tržišta. U tu bi svrhu trebao doprinijeti poboljšanju otpornosti i sposobnosti prilagodbe država članica, ublažavanju socijalnih i gospodarskih posljedica krize te poduprijeti zelenu i digitalnu tranziciju, čime bi se  ▌obnovio potencijal rasta gospodarstava Unije, potaknulo otvaranje radnih mjesta nakon krize bolesti COVID-19 i promicao održivi rast.

(6k) Mehanizmom bi se trebalo pridonijeti oporavku i otpornosti reformama i ulaganjima od kojih koristi imaju društvo, demografija, a posebno djeca, mladi i ranjive skupine putem obrazovanja i osposobljavanja, poboljšava poslovno okruženje, okviri za nesolventnost, borba protiv agresivnih poreznih praksi, moderniziraju naša gospodarstva i industrija, istraživanje i inovacije, održiva digitalna, energetska i prometna infrastruktura i povezivost.  Mehanizmom bi se trebalo pridonijeti i razvoju održivog kružnog gospodarstva, podupirati poduzetništvo, uključujući MSP-ove, sektore zdravstva i skrbi, kulturu i medije, sport, turizam i ugostiteljstvo, poljoprivredu i poljoprivredno-prehrambeni sektor, jačati bioraznolikost i zaštitu okoliša, lance opskrbe hranom, poticati zelenu tranziciju ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama te doprinijeti ulaganju u održivo i energetski učinkovito stanovanje.  Reformama i ulaganjima trebalo bi ojačati sustave socijalne zaštite i socijalne skrbi, javnu upravu i usluge od općeg interesa, uključujući pravosuđe i demokraciju, te doprinijeti rješavanju demografskih izazova.

(6l) Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 ostavlja ozbiljne posljedice na društvene aktivnosti u svim državama članicama. Obrazovni, kulturni i kreativni sektor, kao i ugostiteljstvo i turizam, koji su zaustavljeni. Unija i države članice također bi trebale ulagati u područja od iznimne važnosti. Države članice trebalo bi poticati da najmanje 2 % ukupnog proračuna namijene kulturnom i kreativnom sektoru, a 10 % ulaganjima u kvalitetno i uključivo obrazovanje.

(7) Nijedan postojeći instrument ne nudi izravnu financijsku potporu koja bi bila povezana s postizanjem rezultata i provedbom reformi i javnih ulaganja država članica kao odgovorom na krizu poput krize bolesti COVID-19. Oporavak gospodarstva Unije u cjelini mogao bi se postići, među ostalim usmjeravanjem ulaganja i usmjeravanjem reformi na postojeće strategije i izazove EU-a, uključujući, ali ne ograničavajući se na, one utvrđene u europskom semestru, europskom stupu socijalnih prava, ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, nacionalnim planovima za klimatsku energiju donesenima u okviru upravljanja energetskom unijom te u planovima za pravednu tranziciju, s ciljem postizanja trajnog učinka na ▌otpornost ▌država članica.

(8) U tom je kontekstu potrebno ojačati postojeći okvir za pružanje potpore državama članicama te putem inovativnog alata državama članicama pružati izravnu financijsku potporu. U tu bi svrhu ▌trebalo uspostaviti Mehanizam za oporavak i otpornost (dalje u tekstu „Mehanizam”) kako bi se osigurala znatna i učinkovita financijska potpora za bržu provedbu održivih reformi i povezanih javnih i privatnih ulaganja u državama članicama kao namjenskog instrumenta osmišljenog za ublažavanje negativnih učinaka i posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 u Uniji. Taj bi Mehanizam trebao biti sveobuhvatan i utemeljen na iskustvu Komisije i država članica stečenom primjenom drugih instrumenata i programa. Mehanizam bi mogao uključivati i mjere za poticanje privatnih ulaganja putem programa potpore, među ostalim putem financijskih instrumenata, subvencija ili sličnih programa, pod uvjetom da se poštuju pravila o državnim potporama. Osim toga, Mehanizam bi mogao uključivati i mjere za promicanje razvoja nacionalnih razvojnih banaka.

(9) Oblici financiranja i metode provedbe u okviru ove Uredbe trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, prije svega uzimajući u obzir ▌ očekivani rizik od neusklađenosti. Među ostalim, trebalo bi razmotriti primjenu jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranje koje nije povezano s troškovima iz članka 125. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća[3]  (Financijska uredba).

(9a) Mjere usmjerene na poticanje oporavka od društvenog i gospodarskog šoka krize uzrokovane bolešću COVID-19 trebale bi se temeljiti na načelima otpornosti te ekološke i socijalne održivosti. Također bi trebale težiti tome da se potreba za hitnošću kombinira s dugoročnom perspektivom. Mjere koje su podržane snažnim znanstvenim dokazima i širokim političkim i društvenim dogovorom ne bi trebalo oslabiti ili odgoditi, već bi im se i dalje trebala davati prednost.

(10) U skladu s Uredbom [Instrument Europske unije za oporavak] i u okviru sredstava koja se njome dodjeljuju, u sklopu Mehanizma ▌ trebalo bi provesti mjere za oporavak i otpornost kako bi se ublažile dosad nezabilježene socijalne i gospodarske posljedice krize uzrokovane COVID-om 19. Ta dodatna sredstva trebala bi se upotrebljavati tako da se osigura poštovanje rokova utvrđenih u Uredbi [EURI].

(10a) Mehanizam bi trebao podupirati projekte koji poštuju načelo dodatnosti financiranja Unije i kojima se stvara istinska europska dodana vrijednost. Mehanizam ne bi smio biti zamjena za stalne nacionalne rashode i ne bi smio biti u suprotnosti sa strateškim i gospodarskim interesima Unije pa se njime ne bi trebali financirati investicijski planovi trećih zemalja.

(10b) Europska dodana vrijednost trebala bi proizlaziti iz međudjelovanja i međusobne povezanosti šest europskih prioriteta te bi trebala stvarati dosljednost i sinergije te osigurati bolje usklađivanje, pravnu sigurnost, veću učinkovitost i komplementarnosti.

(10c) Jedna od lekcija naučenih tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 jest da bi Unija trebala diversificirati ključne opskrbne lance te bi stoga jedan od ciljeva Mehanizma trebao biti jačanje strateške autonomije Unije.

(10d) Iznosi neiskorištenih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i opozvanih odobrenih sredstava trebali bi se koristiti za jačanje programa s europskom dodanom vrijednošću, posebno u okviru izravnog upravljanja, kao što su, među ostalim, programi u područjima istraživanja i inovacija, obrazovanja i infrastrukture.

(10e) Planovi za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma trebali bi funkcionirati u sinergiji s programom InvestEU te bi se njima mogli omogućiti doprinosi odjeljku „države članice” u okviru programa InvestEU, posebno u pogledu solventnosti društava s poslovnim nastanom u dotičnim državama članicama.  Planovima bi se mogli omogućiti i doprinosi programima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) u okviru izravnog upravljanja za djecu, mlade, uključujući Erasmus, kulturu, kao i za istraživanje i inovacije, uključujući Obzor Europa.

(10f) Instrument Next Generation EU generacije ne bi trebao postati financijski teret za sljedeće generacije i trebao bi biti vraćen novim vlastitim sredstvima Unije. Nadalje, ključno je da se zajmovi nastali u kontekstu instrumenta Next Generation EU pravodobno otplaćuju.

(11) U skladu s europskim zelenim planom kao europskom strategijom održivog rasta i obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Mehanizam uspostavljen ovom Uredbom pridonijet će uključivanju klimatskih mjera i ekološke održivosti u politike te postizanju općeg cilja da se 30 % proračunskih rashoda Unije namijeni klimatskim ciljevima, a 10 % proračunskih rashoda Unije ciljevima biološke raznolikosti. U svojim planovima za oporavak i otpornost države članice trebale bi obratiti posebnu pozornost na potporu i osnaživanje radnika koji bi mogli biti pogođeni posljedicama tranzicije, osobito provedbom europskog stupa socijalnih prava i obranom načela kolektivnog pregovaranja.

 

(15) Posebni cilj Mehanizma trebao bi biti pružanje financijske potpore u cilju postizanja jasnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti reformi i ulaganja kako se utvrde u planovima za oporavak i otpornost. Taj bi se posebni cilj trebao ostvarivati u bliskoj suradnji s predmetnim državama članicama.

(16) Kako bi se osigurao njegov doprinos ciljevima Mehanizma, plan za oporavak i otpornost trebao bi sadržavati usklađene, relevantne, djelotvorne i učinkovite mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja. ▌

(16a) Plan za oporavak i otpornost trebao bi sadržavati detaljno objašnjenje o tome kako planovi i mjere za oporavak i otpornost pridonose svakom od šest europskih prioriteta, uključujući odgovarajuća i ukupna minimalna proračunska sredstva.

(16b) U planu bi trebalo objasniti i način na koji se njime pridonosi politikama Unije, ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, europskom stupu socijalnih prava, Pariškom sporazumu i jačanju jedinstvenog tržišta te kako se on ne kosi s tim politikama.  U planu bi trebalo objasniti i kako pridonosi strateškim i gospodarskim interesima Unije i nije u suprotnosti s njima, ne zamjenjuje nacionalne proračunske rashode, poštuje načelo dodatnosti financiranja Unije i načelo „ne nanosi bitnu štetu”.  U njemu bi trebalo objasniti na koji je način ona u skladu s načelima Strategije Unije za rodnu ravnopravnost 2020. 2025.

(16c) Nacionalni plan za oporavak i otpornost ne bi trebao utjecati na pravo sklapanja ili provedbe kolektivnih ugovora ili poduzimanja kolektivnih mjera u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te pravom i praksom Unije te nacionalnog prava i prakse.

(16d) U planu bi trebalo objasniti kako se njime pridonosi učinkovitom rješavanju izazova utvrđenih u relevantnim preporukama po državama članicama za predmetnu državu članicu ili u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u kontekstu europskog semestra. Ako u državi članici postoje neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže koje je Komisija zaključila nakon detaljnog preispitivanja, plan bi trebao sadržavati objašnjenje načina na koji su preporuke dane u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća[4] usklađene s planovima.  U planu bi trebalo detaljno opisati predviđene jasne ključne etape, ciljne vrijednosti i rokove za provedbu reformi i ulaganja.

(16e) Plan bi trebao predstavljati sveobuhvatan paket reformi i ulaganja i biti usklađen. Plan bi trebao sadržavati pojedinosti o predviđenim javnim i privatnim projektima ulaganja i povezanom razdoblju ulaganja te, prema potrebi, upućivanja na sudjelovanje privatnih partnera. U planu bi trebalo detaljno navesti procijenjene ukupne troškove reformi i ulaganja. Trebao bi sadržavati, prema potrebi, informacije o postojećem ili planiranom financiranju Unije i poveznicu s prethodnim ili planiranim reformama u okviru Programa potpore strukturnim reformama ili Instrumenta za tehničku potporu te informacije o popratnim mjerama koje bi mogle biti potrebne, uključujući raspored svih mjera politike.

(16f) Regionalna i lokalna tijela, s obzirom na to da su najbliža svojim građanima te imaju iskustvo iz prve ruke u pogledu potreba i problema lokalnih zajednica i gospodarstava, imaju ključnu ulogu u gospodarskom i društvenom oporavku. Uzimajući to u obzir, trebale bi biti intenzivno uključene u planiranje i provedbu ovog Mehanizma, uključujući pripremu planova za oporavak i otpornost te upravljanje projektima u okviru Mehanizma. Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal regionalnih i lokalnih vlasti u postizanju oporavka i otpornosti, ta bi tijela trebala provesti dio sredstava Instrumenta, poštujući pritom načelo supsidijarnosti države članice.

(16g) Plan bi trebao sadržavati pojedinosti, prema potrebi, o zahtjevu za potporu u obliku zajma i o dodatnim ključnim etapama.

(16h) Plan bi trebao sadržavati objašnjenje planova, sustava i konkretnih mjera države članice za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje sukoba interesa, korupcije i prijevara pri korištenju sredstava koja proizlaze iz Mehanizma.

(16i) Plan bi trebao sadržavati pojedinosti o aranžmanima država članica kako bi se osiguralo da poduzeća primatelji nisu uključena u porezne aranžmane o kojima se izvješćuje u skladu s Direktivom Vijeća (EU) 2018/822[5] u pogledu prekograničnih aranžmana.

(16j) Prema potrebi, planovi bi trebali uključivati ulaganja u prekogranične ili paneuropske projekte za potporu europskoj suradnji.

(16k) Sve države članice korisnice Instrumenta trebale bi poštovati i promicati vrijednosti sadržane u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji. Komisija je ovlaštena pokrenuti suspenziju odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja državama članicama u okviru Mehanizma u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava koji utječu ili bi mogli utjecati na načela dobrog financijskog upravljanja ili zaštitu financijskih interesa Unije. Mehanizmom bi se trebala predvidjeti jasna pravila i postupci za pokretanje mehanizma suspenzije ili za njegovo ukidanje.  U tom bi pogledu postupak za pokretanje obustave financiranja u okviru Instrumenta i njegovo naknadno stavljanje u pričuvu trebalo blokirati samo ako se tome protivi kvalificirana većina u Vijeću ili većina u Europskom parlamentu. Trebalo bi nastaviti s plaćanjima krajnjim korisnicima ili primateljima, uključujući lokalne i regionalne vlasti.

(16l) Mjere od 1. veljače 2020. povezane s gospodarskim i socijalnim posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19 trebale bi biti prihvatljive.

(17) Ako je država članica izuzeta od praćenja i procjene europskog semestra na temelju članka 12. Uredbe (EU) br. 472/2013[6] ili podliježe provjeri u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 332/2002[7], na predmetnu državu članicu trebale bi se primjenjivati odredbe ove Uredbe u odnosu na izazove i prioritete u okviru mjera utvrđenih u prethodno navedenim uredbama.

(18) Kako bi moglo utjecati na pripremu i provedbu planova država članica za oporavak i otpornost, Europski parlament i Vijeće bi u okviru europskog semestra trebali moći raspravljati o stanju oporavka, otpornosti i sposobnosti prilagodbe u Uniji. U svrhu pribavljanja odgovarajućih dokaza ta bi se rasprava trebala temeljiti na Komisijinim strateškim i analitičkim informacijama dostupnima u kontekstu europskog semestra te na informacijama o provedbi planova prethodnih godina, ako su dostupne. Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću istodobno i pod istim uvjetima trebala staviti na raspolaganje sve relevantne informacije. Dijalog o oporavku i otpornosti po uzoru na postojeći strukturirani gospodarski dijalog trebao bi se održati u relevantnim odborima Europskog parlamenta kako bi se osigurala transparentnost i odgovornost.

(19) Kako bi se pružio odgovarajući financijski doprinos razmjeran stvarnim potrebama država članica u pogledu provedbe i dovršetka reformi i ulaganja iz plana za oporavak i otpornost, primjereno je utvrditi maksimalni financijski doprinos koji im je u okviru Mehanizma dostupan kao financijska potpora, odnosno bespovratna financijska potpora. Tijekom 2021. i 2022. taj bi se maksimalni doprinos trebao izračunavati na temelju broja stanovnika, obrnuto proporcionalno ▌ BDP-u po glavi stanovnika i relativnoj stopi nezaposlenosti svake države članice od 2015. do 2019. 2023. i 2024. godine taj bi se maksimalni financijski doprinos trebao izračunavati na temelju broja stanovnika, obrnuto proporcionalnog BDP-a i kumulativnog gubitka realnog BDP-a zabilježenog u razdoblju od 2020. do 2021. u usporedbi s 2019.

(20) Potrebno je utvrditi postupak i sadržaj postupka u okviru kojeg države članice dostavljaju prijedloge planova za oporavak i otpornost. U cilju osiguravanja svrsishodnosti postupaka, država članica trebala bi najkasnije do 30. travnja dostaviti plan za oporavak i otpornost u obliku zasebnog priloga nacionalnom programu reformi. Za potrebe brze provedbe države članice trebale bi moći 15. listopada dostaviti nacrt plana i nacrt proračuna za sljedeću godinu. Za pripremu planova za oporavak i otpornost države članice mogu se koristiti instrumentom za tehničku potporu u skladu s Uredbom XX/YYYY [o uspostavi instrumenta za tehničku potporu].


(20a) Komisija bi u svojoj evaluaciji trebala uzeti u obzir sinergije stvorene među planovima oporavka i otpornosti različitih država članica te komplementarnost između tih planova i drugih planova ulaganja na nacionalnoj razini. Komisija bi se, prema potrebi, trebala savjetovati s relevantnim dionicima na razini Unije kako bi stekla uvid u njihova stajališta o odgovornosti, dosljednosti i učinkovitosti nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Komisija također zahtijeva procjenu utjecaja plana na rodnu ravnopravnost koju provodi neovisni stručnjak ili sama provodi takvu procjenu.

(22) Komisija bi trebala ocijeniti plan za oporavak i otpornost koji predloži država članica te blisko surađivati s predmetnom državom članicom. Komisija bi trebala u potpunosti poštovati nacionalnu odgovornost za proces te bi također trebala uzeti u obzir sinergije stvorene između planova za oporavak i otpornost različitih država članica te komplementarnost između tih planova i drugih planova ulaganja na nacionalnoj razini. Komisija bi trebala ocjenjivati planove za oporavak i otpornost na temelju popisa zahtjeva i popisa kriterija kojima se dokazuje njihova djelotvornost, učinkovitost, relevantnost i dosljednost te bi u tu svrhu trebala uzeti u obzir obrazloženje i elemente koje dostavi predmetna država članica ▌.

(23) U prilogu ovoj Uredbi trebalo bi utvrditi odgovarajuće smjernice koje će Komisiji poslužiti kao osnova za transparentnu i pravičnu procjenu planova za oporavak i otpornost te za određivanje financijskog doprinosa u skladu s ciljevima i svim drugim relevantnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi. Radi transparentnosti i učinkovitosti u tu bi svrhu trebalo utvrditi sustav za ocjenjivanje prijedloga planova za oporavak i otpornost. Ocjene koje se pripisuju usvojenim planovima trebalo bi objaviti.

(24) Kako bi se doprinijelo izradi visokokvalitetnih prijedloga, a Komisiji pomoglo u ocjenjivanju planova za oporavak i otpornost koje dostave države članice te u ocjenjivanju stupnja njihova ostvarenja, trebalo bi predvidjeti stručna savjetovanja i, na zahtjev države članice, pomoć stručnjaka i tehničku podršku. Kada se to stručno znanje odnosi konkretno na politike povezane s radom, trebali bi se uključiti i socijalni partneri.

(25) U svrhu pojednostavnjenja financijski doprinos trebao bi se određivati prema jednostavnim kriterijima. Financijski doprinos trebao bi se odrediti na temelju procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koji predloži predmetna država članica. Financiranjem iz Mehanizma ne smiju se podupirati mjere kojima se na duži period ili trajno smanjuju državni prihodi, kao što su smanjenje poreza ili porezne olakšice.

(26) Pod uvjetom da plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri ispunjava kriterije za ocjenjivanje, predmetnoj državi članici trebalo bi dodijeliti maksimalni financijski doprinos ako su procijenjeni ukupni troškovi reformi i ulaganja uključenih u plan za oporavak i otpornost jednaki iznosu maksimalnog financijskog doprinosa ili viši od njega. Ako je procijenjeni ukupni trošak niži od maksimalnog financijskog doprinosa, predmetnoj državi članici trebalo bi dodijeliti iznos jednak procijenjenom ukupnom trošku plana za oporavak i otpornost. Ako plan za oporavak i otpornost ne ispunjava kriterije za ocjenjivanje u zadovoljavajućoj mjeri, državi članici ne bi trebalo dodijeliti financijski doprinos. Ako Komisija zaključi da plan ne ispunjava kriterije za ocjenjivanje u zadovoljavajućoj mjeri, trebala bi o tome obavijestiti Europski parlament i Vijeće te zatražiti od predmetne države članice da dostavi revidirani plan.

(28) Trebalo bi omogućiti da financijska potpora za plan državama članicama pruži u obliku zajma, podložno sklapanju sporazuma o zajmu s Komisijom i na temelju propisno obrazloženog zahtjeva predmetne države članice. Zajmovi kojima se podupire provedba nacionalnih planova za oporavak i otpornost trebali bi imati dospijeće koje odražava dugoročnost takve potrošnje, uz jasan i precizan raspored otplate zajma. Ta dospijeća mogu odstupati od dospijeća sredstava koja Unija posuđuje za financiranje zajmova na tržištima kapitala. Stoga je potrebno predvidjeti mogućnost odstupanja od načela iz članka 220. stavka 2. Financijske uredbe prema kojem dospijeća zajmova za financijsku pomoć ne bi trebalo mijenjati.

(29) Zahtjev za zajam trebalo bi opravdati financijskim potrebama povezanima s dodatnim reformama i ulaganjima uključenima u plan za oporavak i otpornost, posebno relevantnima za zelenu i digitalnu tranziciju, a time i troškom plana koji je viši od maksimalnog financijskog doprinosa koji se dodjeljuje u obliku bespovratnog doprinosa. Trebalo bi omogućiti da se zahtjev za zajam podnese zajedno s dostavljenim planom. Ako se zahtjev za zajam podnosi u drugom trenutku, trebalo bi mu priložiti revidirani plan s dodatnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima. Kako bi se osiguralo pojačano financiranje na početku razdoblja, potporu u obliku zajma države članice trebale bi zatražiti najkasnije do 31. kolovoza 2024. Za potrebe dobrog financijskog upravljanja, ukupni iznos svih zajmova odobrenih na temelju ove Uredbe trebao bi biti ograničen. Osim toga, maksimalni opseg zajmova za svaku državu članicu ne bi trebao premašiti 6,8 % njezina bruto nacionalnog dohotka. U iznimnim okolnostima trebalo bi omogućiti povećanje ograničenog iznosa ovisno o raspoloživim sredstvima. Iz istih razloga dobrog financijskog upravljanja trebalo bi omogućiti da se zajam isplaćuje u obrocima uz uvjet da su ostvareni rezultati.

(30) Trebalo bi omogućiti da država članica tijekom provedbe podnese obrazloženi zahtjev za izmjenu plana za oporavak i otpornost ako je taj postupak opravdan objektivnim okolnostima. Komisija bi trebala ocijeniti obrazloženi zahtjev i donijeti novu odluku u roku od dva mjeseca. Država članica trebala bi moći u svakom trenutku godine zatražiti potporu preko Instrumenta za tehničku potporu u skladu s Uredbom XX/YYYY [o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu] u svrhu izmjene ili zamjene plana za oporavak i otpornost.

(30a) Države članice i institucije Unije uključene u postupak donošenja odluka trebale bi činiti sve što je u njihovoj moći da smanje vrijeme obrade i pojednostavne postupke kako bi osigurale da se odluke o mobilizaciji i provedbi Mehanizma donose glatko i brzo.

(31) Radi učinkovitosti i pojednostavnjenja financijskog upravljanja instrumentom financijska potpora Unije planovima za oporavak i otpornost trebala bi se temeljiti na postizanju rezultata koji se mjere u odnosu na ključne etape i ciljne vrijednosti navedene u odobrenim planovima za oporavak i otpornost. U tu bi svrhu dodatna potpora u obliku zajma trebala ovisiti o dodatnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima u odnosu na one koje su relevantne za financijsku potporu, odnosno bespovratnu potporu. Isplate bi se trebale izvršiti nakon provedbe relevantnih ključnih etapa.

(32) Za potrebe dobrog financijskog upravljanja trebalo bi utvrditi posebna pravila za proračunske obveze, plaćanja, suspenziju, ukidanje i povrat sredstava. Radi osiguravanja predvidljivosti državama članicama trebalo bi omogućiti da dvaput godišnje podnose zahtjeve za plaćanje. Plaćanja bi se trebala izvršavati u obrocima te se temeljiti na pozitivnoj ocjeni Komisije o provedbi plana za oporavak i otpornost u državi članici. Komisija bi trebala omogućiti pretfinanciranje do 20 % ukupne potpore iz fondova kako je utvrđeno u odluci o odobrenju plana za oporavak i otpornost. Trebalo bi omogućiti suspenziju i ukidanje, kao i smanjenje i povrat financijskog doprinosa ako država članica plan za oporavak i otpornost ne provede u zadovoljavajućoj mjeri ili u slučaju ozbiljnih nepravilnosti, uključujući prijevare, korupciju i sukob interesa. Povrat bi se , gdje je to moguće, trebao osigurati prijebojem s neisplaćenim isplatama u okviru Mehanizma. Trebalo bi utvrditi odgovarajuće kontradiktorne postupke kako bi se osiguralo da se odlukom Komisije o suspenziji, ukidanju ili povratu plaćenih iznosa poštuje pravo država članica na očitovanje.

(32a) Radi zaštite financijskih interesa Unije u provedbi Mehanizma države članice trebale bi osigurati funkcioniranje djelotvornih i učinkovitih sustava unutarnje kontrole i osigurati povrat nepropisno isplaćenih ili zloupotrijebljenih iznosa. Države članice trebale bi prikupljati podatke i informacije kako bi mogle sprečavati, otkrivati i ispravljati ozbiljne nepravilnosti, uključujući prijevare, korupciju i sukob interesa u vezi s mjerama koje se podupiru Mehanizmom.

(33) U svrhu djelotvornog praćenja provedbe države članice trebale bi dvaput godišnje u okviru postupka europskog semestra izvješćivati o napretku u realizaciji plana za oporavak i otpornost. Takva izvješća koja izrade predmetne države članice trebala bi se na odgovarajući način uzeti u obzir u nacionalnim programima reformi te služiti kao alat za izvješćivanje o napretku prema ostvarenju planova za oporavak i otpornost. Nadležni odbori Europskog parlamenta mogu u bilo kojoj fazi saslušati predstavnike država članica odgovorne za planove za oporavak i otpornost te sve druge relevantne institucije i dionike kako bi raspravili o mjerama koje su predviđene ovom Uredbom i koje treba poduzeti u skladu s njom.

(34) U svrhu transparentnosti Komisija bi donesene planove za oporavak i otpornost trebala istovremeno priopćiti Europskom parlamentu i Vijeću te, prema potrebi, provoditi komunikacijske aktivnosti. Komisija bi trebala osigurati vidljivost potrošnje u okviru Mehanizma na način da jasno navede da bi podržani projekti trebali imati jasnu oznaku „inicijativa Europske unije za oporavak”.

(35) Potrošnja u okviru Mehanizma trebala bi biti učinkovita te će imati dvostruki pozitivan učinak na oporavak Europe od krize i na prijelaz Europe na održivo gospodarstvo. Kako bi se osigurali učinkovita i dosljedna raspodjela sredstava iz proračuna Unije i poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja te izbjegli sukobi interesa, djelovanja na temelju ove Uredbe trebala bi biti usklađena s tekućim programima Unije te ih dopunjavati, pri čemu bi trebalo izbjegavati dvostruko financiranje istih rashoda. Komisija i države članice trebale bi se u svim fazama procesa pobrinuti za djelotvornu koordinaciju kako bi se osigurali dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergija izvora financiranja te tehničke potpore koja se prima preko Instrumenta za tehničku potporu. U tu bi svrhu države članice prilikom dostavljanja svojih planova Komisiji trebale dostaviti i relevantne informacije o postojećem ili planiranom Unijinom financiranju. Financijska potpora u okviru Mehanizma trebala bi biti dodatak potpori koja se pruža u okviru drugih fondova i programa Unije pa bi se reforme i projekti ulaganja koji se financiraju u okviru Mehanizma trebali moći financirati i iz drugih programa i instrumenata Unije pod uvjetom da se takvom potporom ne pokrivaju isti troškovi.

(36) U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva, Mehanizam ▌bi trebalo evaluirati na temelju informacija u okviru posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom pretjeranu regulaciju i administrativno opterećenje, posebno u odnosu na države članice. Ti bi zahtjevi prema potrebi trebali uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka instrumenata na terenu. U tu svrhu trebalo bi uspostaviti posebnu ljestvicu pokazatelja, usklađenu s postojećim pregledom socijalnih pokazatelja i postojećim pregledom postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže. Potrošnja u okviru Mehanizma trebala bi biti podložna posebnom postupku davanja razrješnice u zasebnom poglavlju u izvješću o evaluaciji Komisije na temelju članka 318. UFEU-a. Podaci prikupljeni u svrhu praćenja trebali bi se razvrstavati po spolu.

(36a) Komisija bi trebala biti odgovorna za provedbu Mehanizma i pojaviti se pred Europskim parlamentom kako bi po potrebi pružila objašnjenja, među ostalim, u slučajevima krajnje nepažnje ili povrede dužnosti. U tom pogledu Europski parlament može dati preporuke za rješavanje utvrđenih nedostataka.

(37) Primjereno je da Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja polugodišnje izvješće o provedbi Mehanizma uspostavljenog ovom Uredbom. To bi izvješće trebalo sadržavati detaljne informacije o napretku koji su države članice ostvarile u okviru odobrenih planova za oporavak i otpornost, pa i o statusu provedbe ciljnih vrijednosti i ključnih etapa; također bi trebalo sadržavati informacije o opsegu primitaka dodijeljenih Mehanizmu u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak u prethodnoj godini, raščlanjenom po proračunskim linijama, te o iznosima prikupljenima putem Instrumenta Europske unije za oporavak koji su doprinijeli postizanju ciljeva Mehanizma.

(38) Trebalo bi provesti neovisnu evaluaciju u pogledu postizanja ciljeva Mehanizma uspostavljenog ovom Uredbom, učinkovitosti upotrebe sredstava iz Mehanizma i njegovoj dodanoj vrijednosti. Ako je to potrebno, evaluaciji bi trebalo priložiti prijedlog izmjena ove Uredbe. Osim toga, trebalo bi provesti neovisnu ex post evaluaciju dugotrajnog učinka instrumenata.

(38a) Komisija bi trebala predstaviti pregled provedbe Mehanizma i prema potrebi predložiti izmjene Uredbe kako bi se osiguralo potpuno preuzimanje obveza za odobrena sredstva.

(39) Komisija bi putem delegiranih akata trebala utvrditi planove za oporavak i otpornost koje trebaju provesti države članice te im dodijeliti odgovarajući financijski doprinos. Ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a koja se odnosi na donošenje planova za oporavak i otpornost te isplatu financijske potpore nakon ispunjenja relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti trebalo bi delegirati Komisiji. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva. Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. Nakon donošenja delegiranog akta predmetna država članica i Komisija trebale bi dogovoriti posebne operativne aranžmane tehničke prirode, u kojima se detaljno utvrđuju rokovi provedbe, pokazatelji za ključne etape i ciljne vrijednosti te pristup osnovnim podacima. Kako bi operativni aranžmani ostali relevantni s obzirom na okolnosti provedbe plana za oporavak i otpornost, trebalo bi omogućiti sporazumnu izmjenu elemenata takvih tehničkih aranžmana. Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se pobliže određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravne provedbe te se predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava temeljni preduvjet dobrog financijskog upravljanja i djelotvornog financiranja Unije.

(40) U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[8], Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95[9], Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96[10] i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939[11], financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon prijevara i drugih kaznenih djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno Direktivom (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća[12]. U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu osiguraju jednakovrijedna prava. Kako bi se osigurala potpuna transparentnost, trebalo bi objaviti krajnje primatelje ili korisnike sredstava iz Mehanizma. U svrhu revizije i kontrole uporabe sredstava države članice trebale bi pružati informacije u elektroničkom obliku i u jedinstvenoj bazi podataka, bez dodatnog nepotrebnog administrativnog opterećenja.

(41) S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe države članice ne mogu same ostvariti u dostatnoj mjeri, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. Europskom parlamentu trebale bi se dostavljati revizije i redovito ažurirane informacije o funkcioniranju programa kako bi se doprinijelo raspravama, primjerice na Konferenciji o budućnosti Europe.

(42) Kako bi se omogućila brza provedba mjera predviđenih ovom Uredbom, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe i financijska omotnica

Članak 1.
Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja Mehanizam za oporavak i otpornost (dalje u tekstu „Mehanizam”).

Njome se utvrđuju njegovi ciljevi, financiranje, oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „fondovi Unije” znači fondovi obuhvaćeni Uredbom (EU) YYY/XX Europskog parlamenta i Vijeća [sljednica Uredbe o zajedničkim odredbama][13];

2. „financijski doprinos” znači bespovratna financijska potpora dostupna za dodjelu ili dodijeljena državama članicama u okviru Mehanizma; ▌

2a. „neobnovljivi zajam” znači zajam odobren državi članici s utvrđenim vremenskim rasporedom za otplatu redovnim obrocima;

3. „europski semestar za koordinaciju ▌” ili „europski semestar” znači postupak utvrđen člankom 2-a Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 ▌[14];

3a. „nacionalno tijelo” znači jedno ili više javnih tijela na državnoj razini, uključujući tijela na regionalnoj i lokalnoj razini, i organizacije država članica u smislu članka 2. stavka 42. Financijske uredbe, koji partnerski surađuju u skladu s institucijskim i pravnim okvirima država članica;

3b. „dodatnost” za potrebe ove Uredbe znači usklađenost sa zahtjevom iz [članka 209. stavka 2. točke (b)] [Financijske uredbe] i, ako je to primjenjivo, zahtjevom maksimiziranja privatnih ulaganja u skladu s [člankom 209. stavkom 2. točkom (e)] [Financijske uredbe];

3c. „ključne etape” znači jasne, kvalitativne i kvantitativne, mjerljive i provjerljive obveze koje je država članica preuzela u kontekstu planova za oporavak i otpornost;

3d. „otpornost” znači sposobnost suočavanja s gospodarskim, društvenim i ekološkim šokovima i trajnim strukturnim promjenama koje proizlaze iz bilo koje vrste krize na pravedan, održiv i uključiv način, pri čemu se promiče dobrobit za sve;

3e. „ne nanosi bitnu štetu” znači da se ne podupiru i ne obavljaju gospodarske djelatnosti kojima se nanosi znatna šteta bilo kojem cilju u području okoliša, kao što je navedeno, prema potrebi, u Uredbi (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća[15] (Uredba EU-a o taksonomiji). Komisija izrađuje tehničke smjernice o praktičnoj primjeni načela „ne nanosi bitnu štetu” uzimajući u obzir tu Uredbu.

3f. „ciljevi Unije u području klime i okoliša” znači klimatski ciljevi i ciljne vrijednosti Unije utvrđeni u Uredbi (EU) 2020/... [europski propis o klimi].

Članak 3.
Područje primjene

Područje primjene Mehanizma ▌uspostavljenog ovom Uredbom odnosi se na šest europskih prioriteta strukturiranih u sljedeće stupove:

 pravednu zelenu tranziciju, uzimajući u obzir ciljeve zelenog plana;

 digitalnu transformaciju, uzimajući u obzir ciljeve europske digitalne agende;

 ekonomsku koheziju, produktivnost i konkurentnost, uzimajući u obzir ciljeve strategije za industriju i MSP-ove;

 socijalnu i teritorijalnu koheziju, uzimajući u obzir ciljeve europskog stupa socijalnih prava;

 otpornost institucija, u pogledu povećanja kapaciteta za odgovor na krize i pripravnost za krize; te

 politike za sljedeću generaciju, uzimajući u obzir ciljeve europskog programa vještina, jamstva za mlade i jamstva za djecu.

Planovi za oporavak i otpornost koji ispunjavaju uvjete u okviru ovog instrumenta dodjeljuju 100 % njegovih sredstava, mjereno prema ukupnom trošku, mjerama za ulaganja i reforme koje spadaju u šest europskih prioriteta. Svaki nacionalni plan za oporavak i otpornost dodjeljuje najmanje 7 % svojih sredstava, mjereno prema ukupnom trošku, reformama u području ulaganja i reformi u okviru svakog od šest europskih prioriteta.

Komisija izrađuje tehničke smjernice za provedbu dodjele u praksi.

U cilju doprinosa i potpune usklađenosti s ciljevima Unije u području okoliša i klime, posebno s tranzicijom prema postizanju ažuriranih klimatskih ciljeva Unije za 2030. i ciljem klimatske neutralnosti Unije do 2050. u skladu s [Uredbom 2020/XXX o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i izmjeni Uredbe (EU) 2018/199 („Europski propis o klimi”)], najmanje 40 % iznosa za svaki plan za oporavak i otpornost koristi se za doprinos uvrštavanju pitanja povezanih s klimom i biološkom raznolikošću u šest europskih prioriteta.

Odražavajući prioritete europske digitalne strategije i potrebu za ostvarenjem jedinstvenog digitalnog tržišta, čime će se povećati konkurentnost Unije na globalnoj razini i pomoći da Unija postane otpornija, inovativnija i strateški autonomnija, najmanje 20 % iznosa svakog plana za oporavak i otpornost koristi se za doprinos financiranju digitalnih rashoda u šest europskih prioriteta.

Članak 4.
Opći i posebni ciljevi

1. Opći je cilj Mehanizma ▌usmjerenost na šest europskih prioriteta iz članka 3. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti međudjelovanju i međusobnoj povezanosti šest europskih prioriteta kako bi se osigurale dosljednost i sinergije i stvorila europska dodana vrijednost. Mehanizmom se promiče ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija te konvergencija, kao i strateška autonomija poboljšanjem otpornosti, pripravnosti za krizu i sposobnosti prilagodbe država članica, ublažavanjem socijalnih i gospodarskih posljedica krize te njezinih posljedica na rodna pitanja, ▌ podupiranjem pravedne zelene i digitalne tranzicije, čime se pridonosi obnovi potencijala rasta gospodarstava Unije, potiče otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19, ▌promiče održivi rast i jačanje europodručja.

1b. Mehanizmom se pridonosi ciljevima politika Unije, ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, europskom stupu socijalnih prava, Pariškom sporazumu i jačanju jedinstvenog tržišta.

2. Kako bi se postigao taj opći cilj, poseban je cilj Mehanizma za oporavak i otpornost pružiti državama članicama financijsku potporu u cilju postizanja jasnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti reformi i ulaganja kojima se potiče održivi rast, kako se utvrde u njihovim planovima za oporavak i otpornost. Taj posebni cilj ostvaruje se u bliskoj i transparentnoj suradnji s predmetnim državama članicama.

Članak 4.a
Horizontalna načela

1. Mehanizam ne smije biti u suprotnosti sa strateškim i gospodarskim interesima Unije. U tom smislu, potpora se ne pruža projektima koji su dio strateških planova ulaganja trećih zemalja, u okviru čimbenika koji bi mogli utjecati na sigurnost ili javni poredak, a koje države članice i Komisija trebaju uzeti u obzir u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća[16].

2. Potporom iz Mehanizma ne zamjenjuju se opetovani nacionalni proračunski rashodi i poštuje se načelo dodatnosti financiranja Unije.

3. Iz Mehanizma se financiraju samo projekti kojima se poštuje načelo „ne nanosi bitnu štetu”.

Članak 5.
Sredstva iz Instrumenta Europske unije za oporavak

1. U okviru ▌Mehanizma mjere iz članka 2. Uredbe [EURI] financiraju se:

(a) u iznosu od 337 968 000 000 EUR iz članka 3. stavka 2. točke (a) podtočke ii. Uredbe [EURI] u sadašnjim cijenama [312 500 000 000 EUR u cijenama iz 2018.], koji je dostupan za bespovratnu potporu, podložno članku 4. stavcima 4. i 8. Uredbe [EURI].

Taj iznos čini vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe.

(b) u iznosu od 385 856 000 000 EUR iz članka 3. stavka 2. točke (b) Uredbe [EURI] u sadašnjim cijenama [360 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018.], koji je dostupan za potporu u obliku neobnovljivog zajma državama članicama u skladu s člancima 12. i 13., podložno članku 4. stavku 5. Uredbe [EURI].

2. Iznos iz stavka 1. točke (a) također može obuhvaćati troškove koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, koje su potrebne za upravljanje Mehanizmom i ostvarivanje njegovih ciljeva, posebice studija, sastanaka stručnjaka te informacijskih i komunikacijskih mjera, uključujući institucijsku komunikaciju o političkim prioritetima Unije, u mjeri u kojoj se odnose na ciljeve ove Uredbe, savjetovanje s nacionalnim tijelima, socijalnim partnerima, civilnim društvom, a posebno s organizacijama mladih i drugim relevantnim dionicima i troškove povezane s IT mrežama za obradu i razmjenu informacija, institucijske alate informacijske tehnologije i sve ostale troškove tehničke i administrativne pomoći koji nastanu Komisiji za upravljanje Mehanizmom. Troškovi mogu obuhvaćati i troškove drugih popratnih aktivnosti, kao što je kontrola kvalitete i praćenje projekata na terenu, te troškove za stručna savjetovanja i stručnjake za ocjenu i provedbu reformi i ulaganja kojima se potiče održivi rast. S obzirom na takve aktivnosti države članice mogu zatražiti i tehničku potporu u skladu s Uredbom XX/YYYY [o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu].

2a. Do 31. prosinca [2024.] Komisija ocjenjuje očekivani iznos neiskorištenih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i opozvanih odobrenih sredstava dostupnih za nepovratnu potporu iz stavka 1. točke (a) ovog članka koji se može unijeti u proračun Unije za povećanje sredstava za programe s europskom dodanom vrijednošću kao vanjski namjenski prihod u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe u nacrt proračuna EU-a za 2025.

Komisija na pojedinačnoj osnovi predlaže povećanje sredstava za programe utvrđene u prvom podstavku tek u svojoj ocjeni zaključi da treba povećati sredstva za predmetne programe kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u odgovarajućem zakonodavstvu.

Ocjena Komisije predstavlja se proračunskom tijelu. Parlament i Vijeće imaju mogućnost pojedinačno izmijeniti, odobriti ili odbiti prijedloge Komisije za povećanje sredstava za konkretne programe utvrđene u prvom podstavku ovog stavka.

Iznosi koji nisu upotrijebljeni za jačanje programa utvrđenih u prvom podstavku ovog stavka u cijelosti se koriste za otplatu sredstava koje je povukla Komisija u svrhu financiranja Mehanizma.

Članak 6.
Sredstva iz programa podijeljenog upravljanja

1. Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Mehanizam. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe. Ta se sredstva upotrebljavaju u korist predmetne države članice s najvišom gornjom granicom od 5 % proračunske omotnice države članice.

2. Države članice mogu predložiti da će dodijeliti najviše 5 % sredstava iz svojeg plana reformi i otpornosti Instrumentu za tehničku potporu i programu InvestEU, posebno za mjere potpore solventnosti, kao i programima VFO-a u okviru izravnog upravljanja za djecu i mlade, uključujući Erasmus, kulturu te istraživanje i inovacije, uključujući program Obzor Europa, ako i samo ako dodijeljeni iznos pridonosi ostvarenju ciljeva i poštuje zahtjeve ove Uredbe u skladu s člancima 3., 4. i 4.a te slijedi postupak ocjene iz članka 17. Dodijeljeni iznos izvršava se u skladu s pravilima fonda u koji se sredstva prenose i u korist predmetne države članice. Za preneseni iznos nije potrebno sufinanciranje. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe.

Članak 7.
Provedba

Komisija provodi Mehanizam ▌u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom.

Članak 8.
Dodatnost i dodatno financiranje

Potpora u okviru Mehanizma ▌ dodatno se pruža uz potporu u okviru drugih fondova i programa Unije te financiranje iz Grupe Europske investicijske banke ili drugih međunarodnih institucija u kojima je država članica dioničarka. Reforme i projekti ulaganja mogu dobiti potporu iz drugih programa i instrumenata Unije pod uvjetom da takva potpora ne pokriva iste troškove.

 

Članak 9.
Mjere kojima se Mehanizam povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem

Kada opća klauzula o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu bude deaktivirana, Komisija u roku od tri mjeseca podnosi prijedlog o izmjeni ove Uredbe u cilju povezivanja Mehanizma s dobrim gospodarskim upravljanjem kako je utvrđeno u članku 15. stavku 7. Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi o […][CPR]. ▌

Članak 9.a
Mjere kojima se Mehanizam povezuje sa zaštitom proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava

1. Mehanizam je dostupan samo državama članicama koje su predane poštovanju vladavine prava i temeljnih vrijednosti Unije.

2. Komisija je ovlaštena pokrenuti suspenziju odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja državama članicama u okviru Mehanizma u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava koji utječu ili bi mogli utjecati na načela dobrog financijskog upravljanja ili zaštitu financijskih interesa Unije.

3. Sljedeći elementi naročito se smatraju općim nedostacima u pogledu vladavine prava koji utječu ili bi mogli utjecati na načelo dobrog financijskog upravljanja ili načelo zaštite financijskih interesa Unije:

(a) ugrožavanje neovisnosti pravosuđa, uključujući postavljanje bilo kakvih ograničenja u pogledu mogućnosti samostalnog izvršavanja pravosudnih funkcija vanjskim uplitanjem u jamstva neovisnosti, ograničavanjem presude prema vanjskoj naredbi, samovoljnom revizijom pravila o imenovanju ili uvjetima rada pravosudnog osoblja, utjecanjem na pravosudno osoblje na bilo koji način koji ugrožava njihovu nepristranost ili ometanjem neovisnosti odvjetništva;

(b) nesprječavanje, neispravljanje i nesankcioniranje proizvoljnih ili nezakonitih odluka javnih tijela, uključujući tijela kaznenog progona, uskraćivanje financijskih i ljudskih resursa kojim se utječe na njihovo pravilno funkcioniranje ili neosiguravanje odsutnosti sukoba interesa;

(c) ograničavanje dostupnosti i djelotvornosti pravnih lijekova, među ostalim restriktivnim postupovnim pravilima, neprovođenjem presuda ili ograničavanjem učinkovite istrage, kaznenog progona ili sankcioniranja povreda prava;

(d) ugrožavanje administrativne sposobnosti države članice da poštuje obveze koje proizlaze iz članstva u Uniji, uključujući sposobnost učinkovite provedbe pravila, standarda i politika koje su sastavni dio prava Unije;

(e) mjere koje oslabljuju zaštitu povjerljive komunikacije između odvjetnika i klijenta.

4. Opći nedostatak u pogledu vladavine prava u državi članici može se utvrditi posebno ako je ugrožen ili bi mogao biti ugrožen jedan od sljedećih elemenata ili više njih:

(a) pravilno funkcioniranje tijela države članice koja provode Mehanizam, osobito u kontekstu javne nabave ili postupaka dodjele bespovratnih sredstava;

(b) pravilno funkcioniranje tržišnog gospodarstva, u okviru kojeg se poštuju tržišno natjecanje i tržišne snage u Uniji te učinkovito izvršavaju obveze koje proizlaze iz članstva, uključujući poštovanje cilja političke, ekonomske i monetarne unije;

(c) pravilno funkcioniranje tijela koja provode financijsku kontrolu, praćenje i unutarnje i vanjske revizije te pravilno funkcioniranje djelotvornih i transparentnih sustava financijskog upravljanja i odgovornosti;

(d) pravilno funkcioniranje istražnih službi i državnih odvjetništva pri kaznenom progonu zbog prijevara, uključujući porezne prijevare, korupciju ili druge povrede prava Unije koje se odnose na primjenu Mehanizma;

(e) učinkovito sudsko preispitivanje radnji ili propusta tijelâ iz točaka (a), (c) i (d) koje provode neovisni sudovi;

(f) sprječavanje i sankcioniranje prijevara, uključujući porezne prijevare, korupciju i druge povrede prava Unije koje se odnose na primjenu Mehanizma te kažnjavanje primatelja učinkovitim i odvraćajućim sankcijama koje određuju nacionalni sudovi ili upravna tijela;

(g) povrat nepropisno isplaćenih sredstava;

(h) sprječavanje i sankcioniranje utaje poreza i porezne konkurencije te pravilno funkcioniranje tijela koja doprinose administrativnoj suradnji u poreznim pitanjima;

(i) učinkovita i pravodobna suradnja s OLAF-om i, ako predmetna država članica s njim surađuje, s EPPO-om u njihovim istragama ili kaznenim progonima u skladu s relevantnim pravnim aktima i načelom lojalne suradnje;

(j) pravilna primjena Mehanizma nakon sustavnog kršenja temeljnih prava.

5. Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 4., može se donijeti jedna od sljedećih mjera ili više njih:

(a) zabrana sklapanja novih pravnih obveza;

(b) suspenzija obveza;

(c) smanjenje obveza, među ostalim putem financijskih ispravaka;

(d) smanjenje pretfinanciranja;

(e) prekid rokova plaćanja;

(f) suspenzija plaćanja.

Osim u slučaju da je odlukom o donošenju mjera predviđeno drukčije, uvođenje odgovarajućih mjera ne utječe na obvezu države članice da izvrši plaćanja krajnjim primateljima ili korisnicima. Regionalna i lokalna djelovanja koja ispunjavaju uvjete za potporu nastavljaju ostvarivati korist od Mehanizma. U slučaju bilo kakvih nedostataka u državi članici, regionalna i lokalna djelovanja koja ispunjavaju uvjete za potporu nastavljaju ostvarivati korist od Mehanizma.

Poduzete mjere razmjerne su vrsti, ozbiljnosti, trajanju i opsegu općeg nedostatka u pogledu vladavine prava. U što većoj su mjeri usmjerene na djelovanja Unije na koja taj nedostatak utječe ili bi mogao utjecati.

Komisija preko internetskih stranica ili portala pruža informacije i smjernice za krajnje primatelje ili korisnike o obvezama država članica.

Komisija na istim internetskim stranicama ili portalu stavlja na raspolaganje i odgovarajuće alate preko kojih krajnji primatelji ili korisnici mogu obavijestiti Komisiju o bilo kakvom kršenju tih obveza koje, prema mišljenju tih krajnjih primatelja ili korisnika, izravno na njih utječe. Informacije koje pružaju krajnji primatelji ili korisnici u skladu s ovim stavkom Komisija može uzeti u obzir samo ako je uz njih priložen dokaz da je predmetni krajnji primatelj ili korisnik podnio službenu pritužbu nadležnom tijelu.

Na temelju informacija koje su dostavili krajnji primatelji ili korisnici, Komisija osigurava da se svi iznosi koje države članice duguju stvarno isplate krajnjim primateljima ili korisnicima.

6. Ako Komisija utvrdi da postoje opravdani razlozi na temelju kojih može smatrati da su ispunjeni uvjeti iz članka 4., predmetnoj državi članici šalje pisanu obavijest s navedenim razlozima na temelju kojih je došla do svojeg zaključka. Komisija bez odgode obavještava Europski parlament i Vijeće o takvoj obavijesti i njezinu sadržaju.

Pri ocjenjivanju jesu li ispunjeni svi uvjeti iz stavka 4., Komisija u obzir uzima sve relevantne informacije, odluke Suda Europske unije, rezolucije Europskog parlamenta, izvješća Revizorskog suda i zaključke i preporuke relevantnih međunarodnih organizacija i mreža. Komisija u obzir uzima i kriterije korištene u kontekstu pregovora o pristupanju Uniji, posebno poglavlja pravne stečevine o pravosuđu i temeljnim pravima, pravdi, slobodi i sigurnosti, financijskoj kontroli i oporezivanju, kao i smjernice korištene u kontekstu Mehanizma suradnje i provjere za praćenje napretka države članice.

Komisiji pomaže povjerenstvo neovisnih stručnjaka, koje se osniva delegiranim aktom.

Komisija i prije i nakon donošenja zaključka može zatražiti bilo kakve dodatne informacije potrebne za donošenje ocjene.

Predmetna država članica dostavlja tražene informacije te može iznijeti primjedbe u roku koji je odredila Komisija, a koji nije kraći od jednog mjeseca ni duži od tri mjeseca od datuma obavještavanja o zaključku. Država članica u svojim primjedbama može predložiti donošenje korektivnih mjera.

Pri odlučivanju o tome hoće li donijeti odluku o nekoj od mjera iz stavka 5. ili ne, Komisija u obzir uzima dostavljene informacije i eventualne primjedbe predmetne države članice te primjerenost predloženih korektivnih mjera. Komisija odlučuje o daljnjim mjerama u vezi s informacijama dobivenima u okvirnom roku od jednog mjeseca, a u svakom slučaju unutar razumnog roka od datuma primitka tih informacija.

Pri procjeni proporcionalnosti mjera koje će se uvesti, Komisija u obzir uzima informacije i smjernice iz ovog stavka.

Ako utvrdi da postoji opći nedostatak u pogledu vladavine prava, Komisija provedbenim aktom donosi odluku o mjerama iz stavka 5.

U trenutku kada donosi odluku, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću istodobno podnosi prijedlog za prijenos sredstava u proračunsku rezervu u iznosu koji je jednak vrijednosti donesenih mjera.

Odstupajući od članka 31. stavaka 4. i 6. Financijske uredbe, Europski parlament i Vijeće odlučuju o prijedlogu prijenosa u roku od četiri tjedna otkad obje institucije zaprime prijedlog. Prijedlog prijenosa smatra se odobrenim osim ako u roku od četiri tjedna Europski parlament većinom danih glasova ili Vijeće kvalificiranom većinom ne izmijeni ili odbije prijedlog. Ako Europski parlament ili Vijeće izmijene prijedlog prijenosa, primjenjuje se članak 31. stavak 8. Financijske uredbe.

Odluka iz osmog podstavka stupa na snagu ako ni Europski parlament ni Vijeće ne odbiju prijedlog prijenosa u roku navedenom u desetom podstavku.

7. Predmetna država članica u bilo kojem trenutku može Komisiji dostaviti službenu obavijest koja sadrži dokaze da je opći nedostatak u pogledu vladavine prava ispravljen ili da više ne postoji.

Na zahtjev predmetne države članice ili na vlastitu inicijativu Komisija ocjenjuje situaciju u predmetnoj državi članici u okvirnom roku od jednog mjeseca, a u svakom slučaju unutar razumnog roka od datuma primitka službene obavijesti. Nakon što opći nedostaci u pogledu vladavine prava na temelju kojih su donesene mjere iz članka 5. budu u cijelosti ili djelomično uklonjeni, Komisija bez odgode donosi odluku o djelomičnom ili potpunom ukidanju tih mjera. U trenutku kada donosi odluku, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću istodobno podnosi prijedlog o potpunom ili djelomičnom ukidanju proračunske rezerve iz stavka 6. Primjenjuje se postupak iz stavka 5.

POGLAVLJE II.

Financijski doprinos, postupak dodjele i zajmovi

Članak 10.
Maksimalni financijski doprinos

Za svaku državu članicu izračunava se maksimalni financijski doprinos za dodjelu iznosa iz članka 5. stavka 1. točke (a) primjenom metode utvrđene u Prilogu I. na temelju broja stanovnika, obrnuto proporcionalno bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku, ▌ i na temelju relativne stope nezaposlenosti svake države članice te ukupnog pada realnog BDP-a zabilježenog u razdoblju 2020. – 2021. u usporedbi s 2019.

Za razdoblje 2021. – 2022. maksimalni financijski doprinos izračunava se primjenom metodologije utvrđene u Prilogu I. na temelju broja stanovnika i relativne stope nezaposlenosti te obrnuto proporcionalno BDP-u po stanovniku za svaku državu članicu za razdoblje 2015. – 2019.

Za razdoblje 2023. – 2024. maksimalni financijski doprinos izračunava se primjenom metodologije iz Priloga I. na temelju broja stanovnika i ukupnog gubitka realnog BDP-a zabilježenog u razdoblju 2020. – 2021. u odnosu na 2019. i obrnuto proporcionalno BDP-u po stanovniku te se izračunava do 30. lipnja 2022.

Članak 11.
Dodjela financijskog doprinosa

1. Komisija u razdoblju do 31. prosinca 2022. stavlja na raspolaganje za dodjelu 337 968 000 000 EUR iz članka 5. stavka 1. točke (a). Svaka država članica može podnijeti zahtjeve u iznosu do svojeg maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10. za provedbu svojih planova za oporavak i otpornost.

2. U razdoblju nakon 31. prosinca 2022. do 31. prosinca 2024. Komisija može organizirati pozive na podnošenje prijedloga u skladu s kalendarom europskog semestra ako su dostupna financijska sredstva. Komisija u tu svrhu objavljuje indikativni kalendar poziva na podnošenje prijedloga koji će se organizirati u tom razdoblju i u svakom pozivu na podnošenje prijedloga navodi iznos dostupan za dodjelu. Svaka država članica može predložiti da joj se dodijeli do maksimalnog iznosa koji odgovara njezinu dijelu iznosa dostupnog za dodjelu iz Priloga I. kako bi provela plan za oporavak i otpornost.

Članak 12.
Zajmovi

1. Komisija može do 31. prosinca 2024. državi članici na zahtjev dodijeliti potporu u obliku zajma za provedbu njezinih planova za oporavak i otpornost.

2. Država članica može zatražiti zajam istodobno s podnošenjem plana za oporavak i otpornost iz članka 15. ili u drugom trenutku do 31. kolovoza 2024. U potonjem slučaju zahtjevu se prilaže revidirani plan koji uključuje dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti.

3. U zahtjevu za zajam država članica navodi:

(a) razloge za potporu u obliku zajma opravdane većim financijskim potrebama povezanima s dodatnim reformama i ulaganjima;

(b) dodatne reforme i ulaganja u skladu s člankom 15.;

(c) viši trošak predmetnog plana za oporavak i otpornost u odnosu na iznos maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10. ili na financijski doprinos dodijeljen planu za oporavak i otpornost na temelju članka 17. stavka 3. točke (b).

(ca) informacije o tome kako se zahtjev za zajam uklapa u opće financijsko planiranje države članice i u opći cilj stabilnih fiskalnih politika.

4. Potpora u obliku zajma za plan za oporavak i otpornost predmetne države članice ne smije biti viša od razlike između ukupnog troška plana za oporavak i otpornost, kako je prema potrebi revidiran, i maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10. Maksimalni opseg zajma za svaku državu članicu ne smije premašiti 6,8% njezina bruto nacionalnog dohotka.

5. Odstupajući od stavka 4., iznos potpore u obliku zajma može se u iznimnim okolnostima povećati ovisno o raspoloživosti sredstava.

6. Potpora u obliku zajma isplaćuje se u obrocima ako su ispunjene ključne etape i ciljne vrijednosti u skladu s člankom 17. stavkom 4. točkom (g).

7. Komisija donosi odluku o zahtjevu za potporu u obliku zajma u skladu s člankom 17. Ako je potrebno, plan za oporavak i otpornost mijenja se u skladu s time.

Članak 13.
Sporazum o zajmu

1. Prije sklapanja sporazuma o zajmu s predmetnom državom članicom Komisija ocjenjuje:

(a) smatraju li se obrazloženje zahtjeva za zajam i njegov iznos razumnima i uvjerljivima u odnosu na dodatne reforme i ulaganja; te

(b) jesu li dodatne reforme i ulaganja u skladu s kriterijima iz članka 16. stavka 3.

2. Ako zahtjev za zajam ispunjava kriterije iz stavka 1., Komisija nakon donošenja odluke iz članka 17. stavka 2. sklapa sporazum o zajmu s predmetnom državom članicom. Osim elemenata utvrđenih u članku 220. stavku 5. Financijske uredbe, sporazum o zajmu sadržava:

(a) iznos zajma u eurima, uključujući, ako je primjenjivo, iznos pretfinancirane potpore u obliku zajma u skladu s člankom XX.;

(b) prosječno dospijeće; članak 220. stavak 2. Financijske uredbe ne primjenjuje se na to dospijeće;

(c) formulu za određivanje cijene i razdoblje raspoloživosti zajma;

(d) maksimalni broj obroka te jasan i precizan raspored otplate;

(e) ostale elemente potrebne za provedbu potpore u obliku zajma u vezi s predmetnim reformama i projektima ulaganja u skladu s odlukom iz članka 17. stavka 2.

3. U skladu s člankom 220. stavkom 5. točkom (e) Financijske uredbe troškove povezane s pozajmljivanjem sredstava za zajmove iz ovog članka snose države članice korisnice.

4. Komisija utvrđuje potrebne mehanizme za upravljanje operacijama pozajmljivanja u vezi sa zajmovima odobrenima u skladu s ovim člankom.

5. Država članica koja prima zajam odobren u skladu s ovim člankom otvara namjenski račun za upravljanje primljenim zajmom. Osim toga, ta država članica prosljeđuje glavnicu i kamate dospjele na temelju bilo kojeg povezanog zajma na račun koji je odredila Komisija u skladu s mehanizmima iz prethodnog stavka dvadeset radnih dana sustava TARGET2 prije odgovarajućeg datuma dospijeća.

Članak 13.a
Preispitivanja i revizije

1. Najkasnije do kraja 2022. Komisija predstavlja preispitivanje izvršenja sredstava iz poglavlja II. ove Uredbe. To obvezno preispitivanje po potrebi je popraćeno zakonodavnim prijedlogom za reviziju ove Uredbe kako bi se osiguralo potpuno iskorištavanje tih sredstava.

2. Najkasnije do kraja 2024. Komisija predstavlja preispitivanje izvršenja sredstava iz poglavlja II. ove Uredbe. To obvezno preispitivanje popraćeno je potrebnim mjerama za reviziju ove Uredbe kako bi se osiguralo potpuno iskorištavanje sredstava za preuzimanje obveza.

POGLAVLJE III.

Planovi za oporavak i otpornost

Članak 14.
Prihvatljivost

1. U skladu s europskim prioritetima iz članka 3. i ciljevima iz članka 4. države članice izrađuju nacionalne planove za oporavak i otpornost. Tim se planovima utvrđuje raspored reformi i ulaganja predmetne države članice za sljedeće četiri godine. Planovi za oporavak i otpornost koji su prihvatljivi za financiranje u okviru ovog instrumenta obuhvaćaju sveobuhvatan i usklađeni paket mjera za provedbu reformi i projekata javnih i privatnih ulaganja. Za pripremu planova za oporavak i otpornost države članice mogu se koristiti instrumentom za tehničku potporu u skladu s Uredbom XX/YYYY [o uspostavi instrumenta za tehničku potporu].

Mjere započete od 1. veljače 2020. nadalje koje se odnose na gospodarske i socijalne posljedice krize prouzročene bolešću COVID-19, prihvatljive su za potporu iz Mehanizma za oporavak i otpornost pod uvjetom da su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi.

2. Planovima za oporavak i otpornost pridonosi se šest europskih prioriteta kako su definirani u članku 3., uključujući minimalne udjele potrošnje utvrđene u članku 3., opće i posebne ciljeve kako su definirani u članku 4., te se poštuju horizontalna načela utvrđena u članku 4.a.

2a. U skladu s područjem primjene Mehanizma, planovima za oporavak i otpornost doprinosi se konkretnom rješavanju izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedine zemlje upućenima predmetnoj državi članici ili u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u okviru europskog semestra, uključujući relevantne preporuke za europodručje koje je potvrdilo Vijeće.

2b. Planovi za oporavak i otpornost usklađeni su i s informacijama koje su države članice uključile u nacionalne programe reformi u okviru europskog semestra, u svoje nacionalne energetske i klimatske planove i njihove ažurirane verzije u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999[17], u teritorijalne planove za pravednu tranziciju u okviru Fonda za pravednu tranziciju[18], u planove provedbe programa Garancija za mlade i u sporazume o partnerstvu i operativne programe u okviru fondova Unije te u djelovanja povezana s provedbom prava i politika Unije.

2c. Planovi za oporavak i otpornost moraju biti u skladu sa Strategijom Unije za rodnu ravnopravnost 2020.– 2025., temeljiti se na procjeni utjecaja planiranih mjera na rodnu ravnopravnost i obuhvaćati ključna djelovanja za efektivno odgovaranje na negativan utjecaj krize na rodnu ravnopravnost u kombinaciji s mjerama za rodno osviještenu politiku. Planovi za oporavak i otpornost isto tako moraju biti u skladu s nacionalnim strategijama za rodnu ravnopravnost.

2d. Planovi za oporavak i otpornost ne smiju negativno utjecati na jedinstveno tržište.

3. Ako je država članica izuzeta od praćenja i procjene europskog semestra na temelju članka 12. Uredbe (EU) br. 472/2013 ili podliježe provjeri u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 332/2002, na predmetnu državu članicu primjenjuju se odredbe utvrđene u ovoj Uredbi u odnosu na izazove i prioritete u okviru mjera utvrđenih u prethodno navedenim uredbama.

3a. Nacionalni planovi za oporavak i otpornost ne smiju utjecati na pravo na sklapanje ili provedbu kolektivnih ugovora ili poduzimanje kolektivnih mjera u skladu s nacionalnim pravom i praksama koji su u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te pravom i praksama na nacionalnoj razini i razini Unije.

Članak 15.
Plan za oporavak i otpornost

1. Država članica koja želi primiti financijski doprinos koji je stavljen na raspolaganje za dodjelu u skladu s člankom 11. stavkom 1. dostavlja Komisiji plan za oporavak i otpornost kako je definirano u članku 14. stavku 1.

Nakon što Komisija stavi na raspolaganje za dodjelu iznos iz članka 11. stavka 2., država članica po potrebi ažurira i dostavlja Komisiji plan za oporavak i otpornost iz stavka 1. kako bi se u obzir uzeo ažurirani maksimalni financijski doprinos izračunan u skladu s člankom 10. stavkom 2.

2. Plan za oporavak i otpornost koji predmetna država članica predstavi podnosi se zajedno s nacionalnim programom reformi u jedinstvenom integriranom dokumentu te se u pravilu službeno podnosi najkasnije do 30. travnja. Država članica može dostaviti nacrt plana s nacrtom proračuna za sljedeću godinu od 15. listopada prethodne godine.

Država članica koja želi primiti potporu u okviru Mehanizma uspostavlja višerazinski dijalog u kojem lokalna i regionalna tijela, socijalni partneri, organizacije civilnog društva, a osobito organizacije mladih, i drugi relevantni dionici i šira javnost mogu aktivno sudjelovati i raspravljati o pripremi i provedbi plana za oporavak i otpornost. Nacrt plana se radi savjetovanja podnosi lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva, a posebno organizacijama mladih, te drugim relevantnim dionicima i široj javnosti prije datuma podnošenja Komisiji, a socijalni partneri imaju najmanje 30 dana za odgovor u pisanom obliku, u skladu s načelom partnerstva.

3. Plan za oporavak i otpornost mora biti propisno obrazložen i potkrijepljen dokazima. U njemu su posebice sadržani:

(a) detaljno objašnjenje o tome kako planovi i mjere za oporavak i otpornost doprinose svakom od šest europskih prioriteta kako su definirani u članku 3. i kako doprinose te nisu protivni ciljevima iz članka 4. stavka 1. točke (b);

(ab) u skladu s područjem primjene Mehanizma, obrazloženje o tome kako se planom doprinosi konkretnom rješavanju izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedine zemlje upućenima predmetnoj državi članici ili u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u okviru europskog semestra, uključujući relevantne preporuke za europodručje koje je potvrdilo Vijeće;

(ac) u slučaju da Komisija nakon detaljnog preispitivanja zaključi da u državi članici postoje neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže, objašnjenje o tome kako su preporuke dane u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 kompatibilne s planovima;

(ad)  detaljno objašnjenje o tome kako je plan u skladu s minimalnim udjelima dodjele za svaki od šest europskih prioriteta utvrđenih u članku 3.;

(ae) detaljno objašnjenje o tome kako se s najmanje 40 % iznosa zatraženog za plan za oporavak i otpornost pridonosi uključivanju klimatskih pitanja i pitanja bioraznolikosti s pomoću metodologije praćenja koju pruža Komisija. Prije stupanja na snagu Uredbe, Komisija delegiranim aktom donosi odgovarajuću metodologiju koristeći, prema potrebi, kriterije utvrđene taksonomijom EU-a;

(af) objašnjenje o tome kako se očekuje da će mjere iz plana pridonijeti digitalnim aktivnostima te o tome otpada li na njih iznos koji čini najmanje 20 % ukupne dodjele za plan, na temelju metodologije za digitalno označivanje utvrđene u Prilogu...; ta se metodologija u skladu s tim koristi za mjere koje se ne mogu izravno pripisati području intervencije navedenom u tablici; koeficijenti za potporu digitalnim ciljevima mogu se povećati za pojedinačna ulaganja kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere kojima se povećava njihov učinak na digitalne ciljeve;

(ag) objašnjenje o tome kako mjere nisu u suprotnosti sa strateškim i gospodarskim interesima Unije, ne zamjenjuju nacionalne proračunske rashode koji se ponavljaju i kako se njima poštuje načelo dodatnosti i načelo „ne nanosi bitnu štetu” u skladu s člankom 4.a;

(ah) obrazloženje načina na koji je plan za oporavak i otpornost sukladan s načelima strategije Unije za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. - 2025., nacionalnom strategijom za rodnu ravnopravnost, procjenom utjecaja na rodnu ravnopravnost te objašnjenje o tome kako se očekuje da će mjere iz plana pridonijeti promicanju rodne ravnopravnosti i načelu rodno osviještene politike i uklanjanju rodne diskriminacije ili izazovima koji iz toga proizlaze;

(d) predviđene jasne ključne etape, ciljne vrijednosti i okvirni rokovi za provedbu reformi u razdoblju od najviše četiri godine te ulaganja u razdoblju od najviše sedam godina;

(da) obrazloženje o tome kako planovi za oporavak i otpornost predstavljaju sveobuhvatan paket reformi i ulaganja i kako su usklađeni, te očekivanih sinergija s planovima, strategijama i programima utvrđenima u dokumentima iz članka 14. stavka 2.b;

(e) predviđeni javni i privatni projekti ulaganja i povezano razdoblje ulaganja te upućivanja na sudjelovanje privatnih partnera, ako je relevantno;

(ea) ako mjere predviđene planom za oporavak i otpornost nisu izuzete od obveze obavješćivanja o državnoj potpori iz članka 108. stavka 3. UFEU-a u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014[19], Komisija prioritetno analizira plan za oporavak i otpornost u svrhu utvrđivanja sukladnosti s pravilima o državnim potporama i tržišnom natjecanju;

(f) procijenjeni ukupni trošak reformi i ulaganja obuhvaćenih podnesenim planom za oporavak i otpornost (odnosno „procijenjeni ukupni trošak plana za oporavak i otpornost”) potkrijepljen jasnim obrazloženjem koje je potvrdilo neovisno javno tijelo i objašnjenjem kako je trošak razmjeran očekivanim socijalnim i gospodarskim učincimau skladu s načelom troškovne učinkovitosti;

(g) prema potrebi, informacije o postojećem ili planiranom Unijinom financiranju i poveznicu s prethodnim ili planiranim reformama u okviru Programa potpore strukturnim reformama ili instrumenta za tehničku potporu;

(h) popratne mjere koje bi mogle biti potrebne, uključujući raspored svih mjera politike;

(i) sažetak višerazinskog dijaloga iz stavka 2. podstavka 2., objašnjenje o tome kako su uzeti u obzir doprinosi dionika, te se, na zahtjev dionika, njihova mišljenja mogu priložiti nacionalnim planovima za oporavak i otpornost, kao i pojedinosti, uključujući relevantne ključne etape i ciljeve, o planiranim savjetovanjima i dijalozima u vezi s provedbom plana za oporavak i otpornost;

(j) aranžmani za učinkovito praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost u predmetnoj državi članici, uključujući predložene kvalitativne i kvantitativne jasne ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje, uključujući način na koji se planom poboljšavaju rezultati na razini pojedine zemlje u okviru pregleda socijalnih pokazatelja i pregleda postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže;

(k) prema potrebi, zahtjev za potporu u obliku zajma i dodatne ključne etape iz članka 12. stavaka 2. i 3. te njihovi elementi; i

(ka) objašnjenje planova, sustava i konkretnih mjera države članice za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje sukoba interesa, korupcije i prijevara pri korištenju sredstava koja proizlaze iz Mehanizma, uključujući one kojima je cilj izbjegavanje dvostrukog financiranja iz drugih programa Unije i vraćanje izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanje administrativnih sankcija;

(kb) aranžmani država članica kojima se osigurava da poduzeća primatelji nisu uključena u porezne aranžmane o kojima se izvješćuje u skladu s Direktivom 2018/822 u pogledu prekograničnih aranžmana;

(l) sve ostale bitne informacije.

4. Države članice mogu pri pripremi prijedloga za plan za oporavak i otpornost zatražiti od Komisije da organizira razmjenu dobre prakse kako bi državama članicama koje podnose zahtjev moglo pomoći iskustvo drugih država članica. Države članice mogu u bilo kojem trenutku tijekom godine zatražiti i tehničku potporu u okviru Instrumenta za tehničku potporu u skladu s njegovom uredbom. Tehničkom potporom u potpunosti se poštuju nacionalna pravila i prakse u vezi s kolektivnim pregovaranjem. Aktivnostima tehničke potpore ne smije se ugroziti uloga socijalnih partnera niti autonomija kolektivnog pregovaranja.

4a. Kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost, predstavnici država članica odgovorni za plan za oporavak i otpornost te, prema potrebi, neovisne fiskalne institucije, pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, ako su pozvani da to naprave, predstavljaju plan za oporavak i otpornost. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću istodobno i pod istim uvjetima stavlja na raspolaganje relevantne informacije.

Članak 16.
Ocjena Komisije

1. Pri ocjeni plana za oporavak i otpornost te, ako je relevantno, njegove ažurirane verzije, koji je država članica predala u skladu s člankom 15. stavkom 1., Komisija blisko surađuje s predmetnom državom članicom. Komisija može iznijeti primjedbe ili zatražiti dodatne informacije. Predmetna država članica dostavlja tražene dodatne informacije te prema potrebi može revidirati plan prije ili nakon njegove službene dostave. Dotična država članica i Komisija mogu se dogovoriti da se rok utvrđen u članku 17. stavku 1. produži za razumno vremensko razdoblje ako je to potrebno.

1a. Komisija u svojoj evaluaciji uzima u obzir sinergije stvorene među planovima za oporavak i otpornost različitih država članica te komplementarnost između tih planova i drugih planova ulaganja na nacionalnoj razini.

2. Pri ocjeni plana za oporavak i otpornost te određivanju iznosa koji će se dodijeliti predmetnoj državi članici, Komisija uzima u obzir analitičke informacije o predmetnoj državi članici dostupne u kontekstu europskog semestra, kao i obrazloženje i elemente koje je dostavila predmetna država članica, kako je navedeno u članku 15. stavku 3., te sve ostale relevantne informacije, među ostalim informacije sadržane u nacionalnom programu reformi i nacionalnom energetskom i klimatskom planu predmetne države članice te u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju u okviru Fonda za pravednu tranziciju, u planovima provedbe programa Garancija za mlade te, prema potrebi, informacije u okviru tehničke potpore dobivene putem Instrumenta za tehničku potporu.

Osim toga, u obzir se uzimaju i informacije sadržane u Godišnjem izvješću o vladavini prava, Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u, pregledu postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže i pregledu socijalnih pokazatelja. Komisija također zahtijeva procjenu rodnog utjecaja plana koju provodi neovisni stručnjak ili sama provodi takvu procjenu.

Komisija se, prema potrebi, savjetuje s relevantnim dionicima na razini Unije kako bi stekla uvid u njihova stajališta o odgovornosti, dosljednosti i učinkovitosti nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

3. Komisija ocjenjuje djelotvornost, učinkovitost, relevantnost i usklađenost plana za oporavak i otpornost i ▌u tu svrhu uzima u obzir sljedeće elemente:

Komisija ocjenjuje ispunjavaju li svi planovi za oporavak i otpornost sljedeće zahtjeve:

(a) pridonosi li najmanje 40% iznosa plana uključivanju klimatskih pitanja i pitanja bioraznolikosti i primjenjuje li se pravilno metodologija praćenja iz članka 15. stavka 3. točke (ae);

(b) pridonosi li najmanje 20 % iznosa plana digitalnim aktivnostima i primjenjuje li se pravilno metodologija praćenja iz članka 15. stavka 3. točke (af);

(c) je li svaka mjera u skladu sa strateškim i gospodarskim interesima Unije, ne zamjenjuje ponavljajuće nacionalne proračunske rashode i poštuje li načelo dodatnosti i načelo nenanošenja znatne štete u skladu s člankom 4.a;

(d) je li plan u skladu s minimalnim udjelima dodjele za svaki europski prioritet utvrđen u skladu s člankom 3.;

(e) osigurava li se aranžmanima koje su poduzele države članice da poduzeća primatelji nisu uključena u porezne aranžmane o kojima se izvješćuje u skladu s Direktivom 2018/822 u pogledu prekograničnih aranžmana;

Djelotvornost:

(f) doprinosi li se planom za oporavak i otpornost svakom od šest europskih prioriteta kako su definirani u članku 3. te doprinosi li se njime ciljevima iz članka 4. stavka 1. točke (b) ili nije u suprotnosti s njima;

(g) je li održan višerazinski dijalog iz članka 15. stavka 2. drugog podstavka i pružaju li se odgovarajućim dionicima stvarne mogućnosti za sudjelovanje u pripremi i provedbi plana za oporavak i otpornost;

(h) očekuje li se da će se aranžmanima koje su predložile predmetne države članice osigurati učinkoviti nadzor i provedba plana za oporavak i otpornost, uključujući predložene kvalitativne i kvantitativne ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje, te poboljšavaju li se planom rezultati na razini pojedine zemlje u okviru pregleda socijalnih pokazatelja i pregleda postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže;

(i) očekuje li se da će plan za oporavak i otpornost imati trajan učinak na predmetnu državu članicu;

(j) uključuje li plan za oporavak i otpornost ulaganja u prekogranične ili paneuropske projekte kojima se stvara europska dodana vrijednost, ako je to relevantno, uzimajući u obzir ograničenja država članica koja proizlaze iz njihova zemljopisnog položaja;

Učinkovitost:

(k) je li obrazloženje procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koji je dostavila država članica razumno i uvjerljivo te je li razmjerno očekivanim socijalnim i gospodarskim učincimau skladu s načelom troškovne učinkovitosti;

(l) očekuje li se da će se aranžmanima koje su predložile države članice spriječiti, otkriti i ispraviti sukobi interesa, korupcija i prijevara pri korištenju sredstava koja proizlaze iz Mehanizma, uključujući one kojima je cilj izbjegavanje dvostrukog financiranja iz drugih programa Unije;

Važnost:

(m) sadržava li plan mjere kojima se, u skladu s područjem primjene Mehanizma, učinkovito pridonosi ▌svladavanju izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju upućenima predmetnoj državi članici ili u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u kontekstu europskog semestra, uključujući relevantne preporuke za europodručje koje je potvrdilo Vijeće;

(n) je li plan, u slučaju da Komisija nakon detaljnog preispitivanja zaključi da u državi članici postoje neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže, u skladu s preporukama iz članka 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011;

(o) sadrži li plan točne informacije iz članka 15.;

Usklađenost:

(p) predstavlja li plan sveobuhvatan paket reformi i ulaganja te omogućuju li aranžmani dosljednost i sinergije kako je navedeno u članku 14. stavku 2.b;

(q) je li plan sukladan s načelima strategije Unije za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025., nacionalnom strategijom za rodnu ravnopravnost, je li provedena procjena utjecaja na rodnu ravnopravnost te očekuje li se da će mjere iz plana pridonijeti promicanju rodne ravnopravnosti i načelu rodno osviještene politike i uklanjanju rodne diskriminacije ili izazovima koji iz toga proizlaze.

Ti kriteriji ocjenjivanja primjenjuju se u skladu s Prilogom II.

4. Ako je predmetna država članica zatražila potporu u obliku zajma iz članka 12., Komisija ocjenjuje ispunjava li zahtjev za potporu u obliku zajma kriterije iz članka 13. stavka 1., a posebice ispunjavaju li dodatne reforme i ulaganja na koje se odnosi zahtjev za zajam kriterije za ocjenjivanje iz stavka 3.

4a. Ako Komisija planu za oporavak i otpornost da negativnu ocjenu, obvezna je u roku utvrđenom u članku 17. stavku 1. priopćiti propisno obrazloženu ocjenu.

5. Komisiji pri ocjenjivanju planova za oporavak i otpornost koje dostave države članice mogu pomoći stručnjaci, uključujući one koje je imenovao Europski parlament.

Članak 17.
Odluka Komisije

1. Komisija delegiranim aktom u skladu s člankom 25.a donosi odluku u roku od dva mjeseca nakon što država članica službeno dostavi plan za oporavak i otpornost. Ako Komisija pozitivno ocijeni plan za oporavak i otpornost, u toj se odluci navode reforme i projekti ulaganja koje ta država članica treba provesti, uključujući ključne etape i ciljne vrijednosti nužne za isplatu rata financijskog doprinosa dodijeljenog u skladu s člankom 11.

2. Ako predmetna država članica zatraži potporu u obliku zajma, u odluci se navode i iznos potpore u obliku zajma iz članka 12. stavaka 4. i 5. te dodatne reforme i projekti ulaganja koje ta država članica treba provesti i koji su obuhvaćeni tom potporom u obliku zajma, uključujući dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti.

3. Iznos financijskog doprinosa za planove oporavka i otpornosti koji su u skladu s kriterijima iz članka 16. stavka 3. ▌utvrđuje se kako slijedi:

(a) ako je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 16. stavku 3., a iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost jednak ili veći u odnosu na maksimalni financijski doprinos iz članka 10. za tu državu članicu, financijski doprinos dodijeljen predmetnoj državi članici jednak je ukupnom iznosu maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10.;

(b) ako je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 16. stavku 3., a iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost niži od maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10. za tu državu članicu, financijski doprinos dodijeljen državi članici jednak je iznosu procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost;

(ba) ako je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima iz članka 16. stavka 3. i dobije ocjenu B više od dva puta za kriterije iz točaka h, i, l, m i p iz članka 16. stavka 3., dodjela financijskih sredstava smanjuje se za 2 % po kriteriju, a ukupno smanjenje ne premašuje 6 % ukupnih dodijeljenih financijskih sredstava;

(c) ako plan za oporavak i otpornost nije u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 16. stavku 3., predmetnoj državi članici ne dodjeljuje se financijski doprinos. Dotična država članica može podnijeti zahtjev za tehničku potporu kao dio mehanizma za tehničku potporu kako bi se omogućila bolja priprema prijedloga u sljedećim ciklusima.

4. Odlukom iz stavka 1. utvrđuje se i:

(a) iznos financijskog doprinosa koji se isplaćuje u obrocima tek nakon što država članica u zadovoljavajućoj mjeri ostvari relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti potrebne za provedbu plana za oporavak i otpornost;

(aa) iznos financijskog doprinosa i, ako je primjenjivo, iznos potpore u obliku zajma koji se isplaćuje kao pretfinanciranje u skladu s člankom 11.a nakon odobrenja plana za oporavak i otpornost;

(b) opis reformi i projekata ulaganja te iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost;

(c) razdoblje provedbe plana za oporavak i otpornost kako slijedi:

(1) u pogledu izvršenja ulaganja, razdoblje ulaganja u roku kojeg se projekt ulaganja mora provesti završava najkasnije sedam godina nakon donošenja odluke;

(2) u pogledu dovršetka reformi, razdoblje u roku kojeg se reforme moraju provesti završava najkasnije četiri godine nakon donošenja odluke;

(d) aranžmani i rokovi za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost, uključujući kvalitativne i kvantitativne jasne ključne etape i po potrebi mjere nužne za usklađivanje s člankom -19.;

(e) relevantni pokazatelji ostvarenja predviđenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, uključujući metodologiju za mjerenje usklađenosti s ciljevima potrošnje u području klime i okoliša iz članka 15.; te

(f) aranžmani na temelju kojih se Komisiji omogućuje potpuni pristup osnovnim relevantnim podacima i izvješćima;

(g) prema potrebi, iznos zajma koji se isplaćuje u obrocima te dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti povezane s isplatom potpore u obliku zajma.

5. Ako Komisija planu za oporavak i otpornost da negativnu ocjenu, obvezna je u roku od dva mjeseca od dostave prijedloga države članice priopćiti propisno obrazloženu ocjenu. Ta komunikacija uključuje i preporuku da država članica upotrebljava instrument za tehničku potporu u skladu s Uredbom XX/YYY [o uspostavi instrumenta za tehničku potporu] kako bi izmijenila ili zamijenila plan oporavka i otpornosti u skladu s člankom 18. ove Uredbe. Na poziv Europskog parlamenta Komisija pred nadležnim odborima predstavlja objašnjenja za negativnu ocjenu plana za oporavak i otpornost. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću istodobno i pod istim uvjetima stavlja na raspolaganje relevantne informacije.

6. Aranžmani i rokovi za provedbu iz točke (d), relevantni pokazatelji ostvarenja predviđenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz točke (e), aranžmani na temelju kojih se Komisiji omogućuje pristup osnovnim relevantnim podacima iz točke (f) i, prema potrebi, dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti povezane s isplatom potpore u obliku zajma iz točke (g) stavka 4. ovog članka dodatno se prikazuju u operativnom aranžmanu koji predmetna država članica i Komisija dogovaraju nakon donošenja odluke iz stavka 1. ovog članka. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću istodobno i pod istim uvjetima odmah nakon donošenja odluke i objavljivanja na internetskoj stranici Komisije stavlja na raspolaganje usvojeni plan i relevantne informacije, uključujući operativni sporazum iz stavka 6. Komisija delegiranim aktom iz stavka 1. ovog članka utvrđuje sadržaj operativnih aranžmana radi poticanja usklađenosti i usporedivosti nacionalnih planova država članica za oporavak i otpornost te pružanja standardiziranih podataka za tablicu pregleda oporavka i otpornosti iz članka 21.a.

7. Delegirani akti iz stavaka 1. i 2. donose se u skladu s ▌člankom 25.a.

Članak 18.
Izmjena plana za oporavak i otpornost države članice

1. Ako zbog objektivnih okolnosti predmetna država članica više ne može djelomično ni u cijelosti provesti plan za oporavak i otpornost države članice, uključujući relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti, ili ako je predmetna država članica utvrdila važne dodatne mjere ulaganja i reforme prihvatljive za potporu u okviru ove uredbe ili ako predmetna država članica namjerava znatno poboljšati rezultat procjene u skladu s člancima 16. i 17., predmetna država članica može Komisiji dostaviti obrazloženi zahtjev za izmjenu ili zamjenu odluka iz članka 17. stavaka 1. i 2. Država članica u tu svrhu može predložiti izmijenjeni ili novi plan za oporavak i otpornost. Država članica može u svakom trenutku tijekom godine zatražiti upotrebu instrumenta za tehničku potporu u skladu s Uredbom XX/YYYY [o uspostavi instrumenta za tehničku potporu] u svrhu izmjene ili zamjene plana oporavka i otpornosti.

2. Ako smatra da razlozi koje je navela predmetna država članica opravdavaju izmjenu relevantnog plana za oporavak i otpornost, Komisija ocjenjuje novi plan u skladu s odredbama članka 16. i u roku od dva mjeseca od službene dostave zahtjeva donosi novu odluku u skladu s člankom 17.

3. Ako smatra da razlozi koje je navela predmetna država članica ne opravdavaju izmjenu relevantnog plana za oporavak i otpornost, Komisija odbacuje zahtjev u roku od dva mjeseca od njegove službene dostave, nakon što predmetnoj državi članici omogući da se u roku od jednog mjeseca očituje o njezinim zaključcima. Na poziv Europskog parlamenta Komisija pred nadležnim odborima predstavlja objašnjenja za negativnu ocjenu plana za oporavak i otpornost.

3a. Države članice po potrebi ažuriraju svoje planove za oporavak i otpornost u skladu s ažuriranim klimatskim ciljem za 2030. iz Uredbe o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi) u roku od šest mjeseci od objave ove uredbe u Službenom listu. Komisija ocjenjuje ažurirane planove za oporavak i otpornost u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 16. i u roku od dva mjeseca od službene dostave zahtjeva donosi novu odluku u skladu s člankom 17.

POGLAVLJE IV.

Financijske odredbe

Članak -19.
Zaštita financijskih interesa Unije

1. Pri provedbi Mehanizma države članice, kao korisnici ili zajmoprimci sredstava u okviru Mehanizma, poduzimaju sve potrebne mjere kako bi zaštitile financijske interese Unije, a posebno kako bi osigurale da su sve mjere za provedbu reformi i projekata ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom.

2. Sporazumima iz članka 13. stavka 2. i članka 19. stavka 1. utvrđuju se obveze država članica:

(a) da redovito provjeravaju upotrebljavaju li se pružena financijska sredstva pravilno i u skladu sa svim primjenjivim pravilima te provode li se sve mjere za provedbu reformi i projekata ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost pravilno i u skladu sa svim primjenjivim pravilima, uključujući pravo Unije i nacionalno pravo;

(b) da poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije i sukoba interesa kako je definirano u članku 61. stavcima 2. i 3. Financijske uredbe, a kojima se šteti financijskim interesima Unije, te da poduzimaju pravne mjere za povrat zloupotrijebljenih sredstava, uključujući u odnosu na sve mjere za provedbu reformi i projekata ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost;

(c) da se uz zahtjev za plaćanje podnosi:

(i) izjava o upravljanju kojom se izjavljuje da su financijska sredstva iskorištena za predviđenu namjenu, da su podaci podneseni uz zahtjev potpuni, točni i pouzdani te da uspostavljeni sustavi kontrole pružaju potrebna jamstva da se financijskim sredstvima upravljalo u skladu sa svim primjenjivim pravilima, osobito s pravilima o izbjegavanju sukoba interesa, sprečavanju prijevara, korupcije i dvostrukog financiranja u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja; te

(ii) detaljan pregled revizija, odgovarajuće obrazloženje procjena troškova koje je potvrdilo neovisno javno tijelo, procjene učinka, financijske izvještaje i druge relevantne informacije, kao i provedene kontrole, posebno u pogledu investicijskih projekata, uključujući utvrđene nedostatke i sve poduzete korektivne mjere;

(d) da u svrhu revizije i kontrole uporabe sredstava u vezi s mjerama za provedbu reformi i investicijskih projekata u okviru plana za oporavak i otpornost, u elektroničkom obliku i u jedinstvenoj bazi podataka koja, bez dodatnog nepotrebnog administrativnog opterećenja, omogućuje usporediv pristup istražnih i revizorskih tijela Unije, prikupljaju sljedeće kategorije podataka:

(i) naziv krajnjeg primatelja financijskih sredstava;

(ii) naziv ugovaratelja i podugovaratelja u slučajevima kada je krajnji primatelj financijskih sredstava javni naručitelj u skladu s odredbom Unije ili nacionalnom odredbom o javnoj nabavi;

(iii) ime(na), prezime(na) i datum(e) rođenja stvarnog ili stvarnih vlasnika primatelja sredstava ili ugovaratelja kao što je definirano u članku 3. stavku 6. Direktive (EU)2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća[20];

(iv) popis svih mjera za provedbu reformi i projekata ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost i ukupni iznos javnih financijskih sredstava, uz navođenje iznosa financijskih sredstava koja su isplaćena u okviru Mehanizma i onih koja su isplaćena u okviru drugih fondova Unije;

(e) da izričito ovlaste Komisiju, OLAF, EPPO i Revizorski sud za ostvarivanje njihovih prava kako je predviđeno člankom 129. stavkom 1. Financijske uredbe te da slične obveze propišu za sve krajnje primatelje sredstava isplaćenih za mjere za provedbu reformi i projekata ulaganja obuhvaćenih planom za oporavak i otpornost ili sve ostale osobe ili subjekte uključene u njihovu provedbu;

(f) da vode evidenciju u skladu s člankom 132. Financijske uredbe;

(fa) da vode evidenciju u skladu s člankom 75. Financijske uredbe. Kao rezultat toga, dokumenti koji se odnose na izvršenje proračuna čuvaju se najmanje pet godina od datuma davanja razrješnice Europskog parlamenta. Dokumenti koji se odnose na radnje čuvaju se u svakom slučaju do kraja godine koja slijedi nakon godine u kojoj su te radnje konačno zaključene. U slučaju sudskog postupka, rok se suspendira do isteka posljednje mogućnosti podnošenja sudske žalbe;

(g) osobni podaci sadržani u popratnoj dokumentaciji brišu se, ako je to moguće, kada ti podaci nisu potrebni za davanje razrješnice za proračun, odnosno u svrhe kontrole i revizije. Uredba (EU) br. 2018/1725 Europskog Parlamenta i Vijeća[21]  odnosi se na očuvanje podataka o prometu.

3. Države članice partneri su u provedbi te prate, prikupljaju i pohranjuju informacije o primateljima sredstava za projekte koji su obuhvaćeni Mehanizmom.

Komisija i dalje odgovara proračunskom tijelu u kontekstu godišnjeg postupka davanja razrješnice, a Mehanizam kao poseban postupak davanja razrješnice predstavlja u zasebnom poglavlju izvješća Komisije o ocjeni razrješnice u skladu s člankom 318. UFEU-a.

4. Sredstva Unije isplaćena u okviru Mehanizma podliježu vanjskoj reviziji Europskog revizorskog suda u skladu s člankom 287. UFEU-a.

5. Države članice izričito ovlašćuju Komisiju, OLAF, EPPO i Revizorski sud za ostvarivanje, u okviru ove Uredbe, svojih prava kako je predviđeno člankom 129. stavkom 1. Financijske uredbe.

OLAF može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 te u Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 radi utvrđivanja je li došlo do prijevara, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi s potporom u okviru Mehanizma.

Komisija uspostavlja djelotvorne i razmjerne mjere protiv prijevara uzimajući u obzir utvrđene rizike. Komisija u tu svrhu razvija ili prilagođava postojeće informacijske sustave radi stvaranja digitalnog sustava za izvješćivanje o uspješnosti kojim se omogućuje praćenje, otkrivanje i prijavljivanje nepravilnosti ili prijevara.

6. Sporazumima iz članka 13. stavka 2. i članka 19. stavka 1. predviđa se i pravo Komisije da razmjerno smanji potporu u okviru Mehanizma i osigura povrat svih iznosa koji se duguju proračunu Unije ili da zatraži prijevremenu otplatu zajma u slučajevima prijevare, korupcije i sukoba interesa koji utječu na financijske interese Unije ili povrede obveza koje proizlaze iz navedenih sporazuma.

Komisija će pri odlučivanju o iznosu povrata, smanjenja ili iznosu za prijevremenu otplatu poštovati načelo proporcionalnosti i uzeti u obzir ozbiljnost prijevare, korupcije i sukoba interesa koji utječu na financijske interese Unije ili kršenja obveza. Državi članici daje se mogućnost da iznese svoje primjedbe prije nego što se provede smanjenje ili zatraži prijevremeni povrat.

Članak 19.
Obveza financijskog doprinosa

1. Odluka iz članka 17. stavka 1. pojedinačna je pravna obveza u smislu Financijske uredbe, koja se može temeljiti na ukupnim obvezama. Prema potrebi, proračunske obveze mogu se rasporediti na više godina u godišnje obroke.

1a. Proračunske obveze mogu se temeljiti na ukupnim obvezama i po potrebi rasporediti na više godina u godišnje obroke.

Članak 19.a
Pravila o isplati, suspenziji i ukidanju financijskih doprinosa

2. Isplata financijskih doprinosa predmetnoj državi članici u skladu s ovim člankom izvršava se u skladu s odobrenim proračunskim sredstvima i ovisno o raspoloživosti sredstava. Odluke ▌iz ovog članka donose se u skladu s ▌člankom 25.a.

2a. Ovisno o tome donese li Komisija pravnu obvezu iz članka 19. stavka 1. ove Uredbe i na zahtjev države članice zajedno s podnošenjem plana za oporavak i otpornost, Komisija 2021. izvršava isplatu pretfinanciranja u iznosu do 20 % pravne obveze u obliku bespovratne potpore i, prema potrebi, do 20 % potpore za zajam u obliku kreditne imovine u skladu s člankom 19. ove Uredbe. Odstupajući od članka 116. stavka 1., Financijske uredbe Komisija izvršava odgovarajuće plaćanje u roku od dva mjeseca nakon što je Komisija donijela pravnu obvezu iz članka 19. ove Uredbe.

U slučajevima pretfinanciranja iz stavka 2.a financijski doprinosi i, prema potrebi, potpora u obliku zajma koja se isplaćuje kako je navedeno u članku 17. stavku 4. točki (a) razmjerno se prilagođavaju.

Ako iznos pretfinanciranja financijskog doprinosa u obliku bespovratne potpore isplaćene 2021. u skladu sa stavkom 1. premaši 20 % maksimalnog financijskog doprinosa izračunanog u skladu s člankom 10. stavkom 2. do 30. lipnja 2022., sljedeća isplata odobrena u skladu s člankom 19.a stavkom 3. i, prema potrebi, sljedeće isplate smanjuju se dok se ne prebije višak iznosa. Ako preostale isplate nisu dostatne, višak se vraća.

2b. Sporazumima i odlukama iz članka 13. stavka 2. i članka 19. stavka 1. predviđa se i pravo Komisije da razmjerno smanji potporu u okviru Mehanizma i osigura povrat svih iznosa koji se duguju proračunu Unije ili da zatraži prijevremenu otplatu zajma u slučajevima prijevare, korupcije i sukoba interesa koji utječu na financijske interese Unije, a koje države članice nisu ispravile, ili ozbiljne povrede obveza koje proizlaze iz tih sporazuma i odluka.

Komisija će pri odlučivanju o iznosu povrata, smanjenja ili iznosu za prijevremenu otplatu poštovati načelo proporcionalnosti i uzeti u obzir ozbiljnost prijevare, korupcije i sukoba interesa koji utječu na financijske interese Unije ili kršenja obveza. Državi članici daje se mogućnost da iznese svoje primjedbe prije nego što se provede smanjenje ili zatraži prijevremeni povrat.

3. Uzimajući u obzir pretfinanciranje iz članka 19. stavka 2.a, nakon što ispuni relevantne dogovorene ključne etape i ciljne vrijednosti navedene u planu za oporavak i otpornost odobrenom u delegiranom aktu Komisije, predmetna država članica Komisiji dostavlja propisno obrazložen zahtjev za udio isplate financijskog doprinosa koji se odnosi na provedbu ciljnih vrijednosti i ključnih etapa i, prema potrebi, tranše zajma. Takve zahtjeve za isplatu države članice Komisiji po potrebi podnose dvaput godišnje. Komisija u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva ocjenjuje jesu li relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u odluci iz članka 17. stavka 1. provedene u zadovoljavajućoj mjeri. Za potrebe ocjene u obzir se uzima i operativni aranžman iz članka 17. stavka 6. Isplata sredstava odgovara razini provedbe dogovorenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. Komisiji mogu pomagati stručnjaci, uključujući one koje imenuje Europski parlament.

Ako je ocjena Komisije pozitivna, ona donosi odluku kojom se odobrava isplata financijskog doprinosa u skladu s Financijskom uredbom. Svaka odluka o plaćanju trebala bi se isplaćivati samo ako su provedene relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti, što pokazuje mjerljiv napredak.

4. Ako Komisija tijekom ocjenjivanja iz stavka 3. utvrdi da ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u odluci iz članka 17. stavka 1. nisu u zadovoljavajućoj mjeri ostvarene, suspendira se odgovarajući dio zahtjeva za isplatu ▌. Predmetna država članica može se očitovati o Komisijinoj ocjeni u roku od jednog mjeseca od obavijesti o ocjeni.

Suspenzija se ukida samo ako država članica poduzme potrebne mjere kojima se jamči ostvarenje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz članka 17. stavka 1. u zadovoljavajućoj mjeri.

5. Odstupajući od članka 116. stavka 2. Financijske uredbe, rok za plaćanje počinje teći od datuma obavijesti predmetnoj državi članici o pozitivnoj ocjeni u skladu sa stavkom 3. drugim podstavkom ili od datuma obavijesti o ukidanju suspenzije u skladu sa stavkom 4. drugim podstavkom.

6. Ako predmetna država članica u roku od šest mjeseci od suspenzije ne poduzme potrebne mjere, Komisija razmjerno smanjuje iznos financijskog doprinosa u skladu s člankom 14. stavkom 1. Financijske uredbe, nakon što predmetnoj državi članici omogući da se u roku od dva mjeseca od obavijesti očituje o njezinim zaključcima.

7. Ako predmetna država članica u roku od 18 mjeseci od datuma donošenja odluke iz članka 17. stavka 1. ne postigne konkretan napredak u pogledu bilo koje relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti, Komisija raskida sporazume ili odluke iz članka 13. stavka 2. i članka 19. stavka 1. ove Uredbe i opoziva iznos financijskog doprinosa pritom ne dovodeći u pitanje članak 14. stavak 3. Financijske uredbe. Svako pretfinanciranje u skladu sa stavkom 2.a ovog članka u cijelosti se vraća.

Komisija donosi odluku o ukidanju financijskog doprinosa, i, prema potrebi, povratu financiranja, nakon što predmetnoj državi članici omogući da se u roku od dva mjeseca od obavijesti očituje o Komisijinoj ocjeni prema kojoj nije postignut konkretan napredak.

7a. Ako se pojave iznimne okolnosti, donošenje odluke kojom se odobrava isplata financijskog doprinosa u skladu s člankom 19.a stavkom 3. može se odgoditi za najviše tri mjeseca.

8. Odredbe ovog članka primjenjuju se mutatis mutandis na dodatnu potporu u obliku zajma u skladu s odredbama sporazuma o zajmu iz članka 13. i odluke iz članka 17. stavka 2.

POGLAVLJE V.

Izvješćivanje i informiranje

Članak 20.
Izvješćivanje države članice u okviru postupka europskog semestra

Predmetna država članica u okviru postupka europskog semestra svaka tri mjeseca izvješćuje o napretku postignutom u provedbi planova za oporavak i otpornost, što uključuje i operativni aranžman iz članka 17. stavka 6., o provedbi pojedinačnih predloženih ključnih etapa, ciljnih vrijednosti i povezanih pokazatelja kao i preporukama Komisije u okviru instrumenta za tehničku potporu ako ih je država članica zatražila. Tromjesečna izvješća država članica u tu se svrhu na odgovarajući način uzimaju u obzir u nacionalnim programima reformi, koji će služiti kao alat za izvješćivanje o napretku prema dovršetku planova za oporavak i otpornost. Kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost, predstavnici država članica odgovorni za planove oporavka i otpornosti te relevantne institucije i dionici, na zahtjev Europskog parlamenta, govore pred nadležnim odborima kako bi raspravljali o predviđenim mjerama koje treba poduzeti u skladu s ovom Uredbom. Države članice u svakoj fazi postupka istodobno stavljaju na raspolaganje relevantne informacije Europskom parlamentu i Vijeću.

Neovisne fiskalne institucije, kako su definirane Direktivom Vijeća 2011/85/EU[22], pozivaju se da dvaput godišnje dopunjuju i ocjenjuju takva izvješća s naglaskom na pouzdanost dostavljenih informacija, podataka i prognoza te uspješnost i opći napredak u ostvarivanju planova za oporavak i otpornost.

Članak 20.a
Dijalog o oporavku i otpornosti

1. Kako bi se pospješio dijalog između institucija Unije, posebno Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, te kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost, nadležni odbori Europskog parlamenta mogu pozvati predstavnike Vijeća, i njegovih pripremnih tijela, Komisije i, prema potrebi, Euroskupine, da se pojave pred odborom kako bi se raspravilo o svim mjerama poduzetima u skladu s ovom Uredbom i onima koje su donesene u skladu s Uredbom Vijeća XXX[EURI].

2. Kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost, nadležan odbor ili odbori Europskog parlamenta mogu pozvati predstavnike država članica odgovorne za plan oporavka i otpornosti te, prema potrebi, neovisne nacionalne fiskalne institucije da govore pred odborima kako bi predstavili plan oporavka i otpornosti te mjere koje su predviđene i koje valja poduzeti u skladu s ovom Uredbom.

3. Komisija istodobno stavlja na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću sve informacije koje su dostavile države članice i koje su relevantne za izvršavanje mandata institucija u skladu s ovom Uredbom. Osjetljive ili povjerljive informacije mogu se prenositi ovisno o posebnim obvezama povjerljivosti.

4. Informacije koje Komisija prenosi Vijeću ili bilo kojem od njegovih pripremnih tijela u kontekstu ove Uredbe ili njezine provedbe istodobno se stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu, ovisno o pravilima o povjerljivosti ako je to potrebno. Relevantni ishodi rasprava održanih u pripremnim tijelima Vijeća dijele se s relevantnim odborima Europskog parlamenta.

Članak 21.
Izvješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća te komunikacija o planovima za oporavak i otpornost država članica

1. Komisija bez nepotrebne odgode istovremeno i pod jednakim uvjetima dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću planove za oporavak i otpornost odobrene u delegiranom aktu Komisije u skladu s člankom 17. i sve druge relevantne informacije. U takvom slučaju Komisija dogovara s Parlamentom i Vijećem povjerljivu metodu kojom im se skrivene informacije mogu staviti na raspolaganje. Kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost, predstavnici država članica odgovorni za planove oporavka i otpornosti te relevantne institucije i dionici, na zahtjev Europskog parlamenta, govore pred nadležnim odborima kako bi raspravljali o predviđenim mjerama koje treba poduzeti u skladu s ovom Uredbom. Države članice u svakoj fazi postupka istodobno stavljaju na raspolaganje relevantne informacije Europskom parlamentu i Vijeću.

2. Komisija se može uključiti u komunikacijske aktivnosti kojima se jamči vidljivost Unijinih sredstava za financijsku potporu predviđenu u odgovarajućem planu za oporavak i otpornost, ističući vidljivu oznaku Unije, među ostalim i zajedničkim komunikacijskim aktivnostima s predmetnim nacionalnim tijelima. Komisija osigurava vidljivost rashoda u okviru Mehanizma tako što jasno navodi da se podržani projekti jasno označuju kao „Inicijativa Europske unije za oporavak”.

2a. Komisija dvaput godišnje izvješćuje Europski parlament o napretku u provedbi ključnih etapa i ciljeva planova oporavka i otpornosti, kao i o komplementarnosti planova s postojećim programima Unije.

2b. Komisija dvaput godišnje Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja detaljno izvješće o financijskim obvezama koje je preuzela s trećim stranama u svrhu financiranja Mehanizma. Izvješće sadržava jasan i vjerodostojan plan otplate bez primjene VFO-a u skladu s člankom 7. Osjetljive ili povjerljive informacije dostupne su zastupnicima u Europskom parlamentu uz prethodno dogovorenu strogu povjerljivost.

Članak 21.a
Tablica pokazatelja oporavka i otpornosti

1. Komisija uspostavlja tablicu pokazatelja oporavka i otpornosti („tablica”) kojom se bez izmjene dopunjuje postojeća tablica socijalnih pokazatelja pokazateljima u okviru ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i postojeći pregled pokazatelja za postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže. U tablici se prikazuje status provedbe dogovorenih reformi i ulaganja u okviru planova oporavka i otpornosti svake države članice te status isplate obroka državama članicama povezane sa zadovoljavajućom provedbom jasnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti.

2. U tablici pokazatelja prikazuje se napredak zabilježen u planovima oporavka i otpornosti u svakom od šest prioriteta za koje se definira područje primjene ove Uredbe.

3. Tablica pokazatelja uključuje ključne pokazatelje koji se odnose na europske prioritete iz članka 3. i posebne ciljeve članka 4. i horizontalna načela iz članka 4.a., kao što su socijalni, gospodarski i okolišni pokazatelji, kojima se ocjenjuje napredak zabilježen u planovima oporavka i otpornosti u svakom od šest europskih prioriteta iz članka 3. za koje se definira područje primjene ove Uredbe te sažetak postupka praćenja usklađenosti s minimalnim udjelima rashoda za klimatske i druge okolišne ciljeve.

4. U tablici pokazatelja navodi se stupanj ispunjenja relevantnih ključnih etapa planova oporavka i otpornosti te utvrđeni nedostaci u njihovoj provedbi, kao i preporuke Komisije za uklanjanje tih nedostataka.

5. U tablici pokazatelja navode se mjere i rokovi za provedbu plana za oporavak i otpornost te za isplatu obroka povezanih sa zadovoljavajućom provedbom jasnih ključnih etapa i ciljeva.

6. Tablica pokazatelja služi kao temelj za stalnu razmjenu najboljih praksi među državama članicama koja se održava u obliku redovitog strukturiranog dijaloga.

7. Tablica pokazatelja stalno se ažurira i objavljuje na internetskoj stranici Komisije. Tablica sadržava status zahtjeva za plaćanje, isplate, suspenzije i ukidanja financijskih doprinosa.

8. Komisija predstavlja tablicu pokazatelja na saslušanju koje organiziraju nadležni odbori Europskog parlamenta.

9. Pri uspostavi tablice pokazatelja Komisija bi se u najvećoj mogućoj mjeri trebala oslanjati na popis pokazatelja koji se temelji na višestrukim pokazateljima za praćenje socijalne i gospodarske dimenzije otpornosti i popis pokazatelja za praćenje zelene i digitalne dimenzije otpornosti, kako je priloženo u njezinu izvješću o strateškim predviđanjima za 2020. „Put prema otpornijoj Europi”.

POGLAVLJE VI.

Komplementarnost, praćenje i evaluacija

Članak 22.
Koordinacija i komplementarnost

Komisija i predmetne države članice, u mjeri u kojoj im je to dopušteno u okviru njihovih nadležnosti, potiču sinergiju i osiguravaju učinkovitu koordinaciju Mehanizma uspostavljenog ovom Uredbom s drugim programima i instrumentima Unije te instrumentom za tehničku potporu, a osobito koordinaciju s mjerama koje se financiraju sredstvima fondova Unije i financiranjem koje osigurava grupa Europske investicijske banke ili druge međunarodne financijske institucije u kojima je država članica dioničar. U tu svrhu oni:

(a) jamče komplementarnost, sinergiju, usklađenost i dosljednost različitih instrumenata na razini Unije te na nacionalnoj i, prema potrebi, regionalnoj razini, osobito u pogledu mjera koje se financiraju iz fondova Unije, u fazi planiranja i tijekom njihove provedbe;

(b) optimiziraju mehanizme koordinacije kako bi se izbjeglo dupliciranje napora; te

(c) osiguravaju blisku suradnju među tijelima nadležnima za provedbu, kontrolu i nadzor na razini Unije te na nacionalnoj i, prema potrebi, regionalnoj razini kako bi se postigli ciljevi instrumenta uspostavljenog ovom Uredbom.

Članak 23.
Praćenje provedbe

1. Komisija prati provedbu Mehanizma i mjeri postizanje ciljeva utvrđenih u članku 4. Pokazatelji koje treba upotrebljavati za izvješćivanje o napretku i za potrebe praćenja i evaluacije Mehanizma u pogledu ostvarivanja općih i posebnih ciljeva utvrđeni su u Prilogu III. Praćenje provedbe mora biti usmjereno i razmjerno aktivnostima koje se provode u okviru Mehanizma.

2. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe aktivnosti i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno te da su razvrstani prema spolu i razinama dohotka. U tom cilju uvode se razmjerni zahtjevi u pogledu izvješćivanja za krajnje korisnike i korisnike sredstava Unije.

2a. Europski parlament ima pravo u potpunosti nadzirati odluke Komisije o rashodima. Komisija osigurava potpuni pristup odgovarajućem tijelu Europskog parlamenta i zastupnicima u Europskom parlamentu. Komisija svaka tri mjeseca obavješćuje Europski parlament o statusu odobrenih planova, odobrenim izmjenama tih planova, podnesenim zahtjevima za plaćanje, donesenim odlukama o plaćanju, obustavi plaćanja, ukidanju plaćanja i povratu sredstava. Komisija svaka tri mjeseca predstavlja pregled informacija na saslušanju koje organiziraju nadležni odbori Europskog parlamenta.

2ab. Komisija svaka tri mjeseca obavješćuje Europski parlament uspostavom javno dostupne baze podataka krajnjih korisnika sredstava iz Mehanizma koja se temelji na otvorenim podacima. Osjetljive ili povjerljive informacije dostupne su zastupnicima u Europskom parlamentu uz prethodno dogovorenu strogu povjerljivost.

2ac. Komisija svaka tri mjeseca javnim saslušanjima obavješćuje Europski parlament o provedbi Mehanizma u državama članicama. To izvješće sadržava detaljne informacije o iznosima za koje su preuzete obveze i koji su isplaćeni državama članicama, stanju provedbe dogovorenih ključnih etapa, kao i sve relevantne informacije kako bi se osigurala potpuna transparentnost i objava informacija o Mehanizmu. 

2ad. Komisija uspostavlja učinkovit okvir za praćenje dovršenih projekata.

Članak 24.
Polugodišnje izvješće

1. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi polugodišnja izvješća o provedbi Mehanizma iz ove Uredbe.

2. Polugodišnje izvješće sadržava informacije o napretku koje su predmetne države članice ostvarile u pogledu planova za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma.

3. Polugodišnje izvješće sadržava i sljedeće informacije:

(a) opseg primitaka koji su prethodne godine dodijeljeni Mehanizmu u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak, raščlanjen po proračunskim linijama; ▌

(b) doprinos iznosa prikupljenih u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak u smislu ostvarivanja ciljeva Mehanizma.

(ba) pojedinosti o zahtjevima za upotrebu Instrumenta za tehničku potporu za sastavljanje, provedbu, reviziju i poboljšanje plana za oporavak i otpornost;

(bb) informacije o statusu provedbe ciljnih vrijednosti i ključnih etapa za svaku državu članicu, iznosima koji su odobreni i plaćeni svakoj državi članici kao i sveukupno, podnesenim zahtjevima za plaćanje, donesenim odlukama o plaćanju, obustavi ili ukidanju plaćanja, vraćanju sredstava, primateljima sredstava i svim drugim relevantnim informacijama kojima se osigurava potpuna transparentnost i odgovornost kao i komplementarnosti planova s postojećim programima Unije;

(bc) odjeljak za svaku državu članicu u kojem se detaljno utvrđuje na koji se način provodi poštivanje načela dobrog financijskog upravljanja u skladu s člankom 61. Financijske uredbe;

(bd) dio Mehanizma koji pridonosi ostvarivanju ciljeva Unije u području klime i okoliša;

(be) popis primatelja i krajnjih korisnika sredstava iz Mehanizma.

4. Izvješće se dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću kao dio integriranog izvješćivanja o financijskoj odgovornosti i dio je posebnog postupka davanja razrješnice u zasebnom poglavlju u izvješću o evaluaciji Komisije o razrješnici na temelju članka 318. UFEU-a.

Članak 25.
Evaluacija i ex post evaluacija Mehanizma

1. Četiri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija dostavlja neovisno izvješće o evaluaciji njezine provedbe te neovisno izvješće o ex post evaluaciji najkasnije 12 mjeseci od kraja 2027.

2. U izvješću o evaluaciji posebice se ocjenjuje u kojoj su mjeri ostvareni ciljevi, učinkovitost upotrebe resursa i europska dodana vrijednost. U njemu se isto tako utvrđuje jesu li svi ciljevi i djelovanja i dalje relevantni.

3. Evaluaciji se prema potrebi prilaže prijedlog za izmjene ove Uredbe.

4. Izvješće o ex post evaluaciji sastoji se od opće procjene instrumenta uspostavljenog ovom Uredbom i uključuje informacije o njegovu dugoročnom učinku.

Članak 25.a
Izvršavanje delegiranih ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 17. i 19. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2027.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 17. i članka 19. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 9., članka 17. i članka 19. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

POGLAVLJE VII.

Komunikacija i završne odredbe

Članak 26.
Informiranje, priopćavanje i promidžba

1. Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije, ističući vidljivu oznaku Unije, (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i razmjerne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije, društvene mreže i javnost. Korisnici osiguravaju vidljivost rashoda u okviru Mehanizma tako što se podržani projekti jasno označuju kao „Inicijativa EU-a za oporavak”.

2. Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćavanja u pogledu Mehanizma uspostavljenog ovom Uredbom, njegovih djelovanja i rezultata. Financijska sredstva dodijeljena instrumentu uspostavljenom ovom Uredbom također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 4.

2a. Pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata korisnici sredstava Unije i Komisija redovito obavješćuju i uključuju predstavništva Europskog parlamenta i Komisije o projektima u dotičnim državama članicama.

Članak 28.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik


PRILOG I.

Metoda za izračun maksimalnog financijskog doprinosa, odnosno bespovratne financijske potpore po državi članici u okviru Mehanizma

 

Ovim se Prilogom utvrđuje metoda za izračun maksimalnog financijskog doprinosa dostupnog svakoj državi članici u skladu s člankom 10. Metodom se uzima u obzir:

 broj stanovnika,

 obrnuto proporcionalni BDP po stanovniku,

 prosječna stopa nezaposlenosti tijekom posljednjih 5 godina u odnosu na prosjek EU-a u razdoblju 2015. – 2019.

 kumulativni pad realnog BDP-a u razdoblju 2020. – 2021., odnosno promjena realnog BDP-a do 2021. u odnosu na 2019.

Kako bi se izbjegla prekomjerna koncentracija resursa:

 obrnuto proporcionalni BDP po stanovniku ograničen je na 150 % prosjeka EU-a,

 odstupanje stope nezaposlenosti pojedine zemlje od prosjeka EU-a ograničeno je na 150 % prosjeka EU-a,

 kako bi se uzela u obzir u načelu stabilnija tržišta rada bogatijih država članica (čiji je BND po stanovniku iznad prosjeka EU-a), odstupanje njihove stope nezaposlenosti od prosjeka EU-a ograničeno je na 75 %.

Maksimalni financijski doprinos za državu članicu u okviru Mehanizma () za 2021. i 2022. definira se na sljedeći način:

MFCi(2021-2022) = αi × 0,6 × (FS)

Maksimalni financijski doprinos za državu članicu u okviru Mehanizma (MFCi) za 2023. i 2024. definira se na sljedeći način:

MFCi(2023-2024) = betai × [ 0,4(FS) + neiskorišteni iznos (2021. – 2022.) ]

pri čemu:

FS (financijska potpora) je dostupna financijska omotnica u okviru Mehanizma iz

članka 5. stavka 1. točke (a), i  je ključ za dodjelu za državu članicu i, definiran kao:

,

pri čemu je 1.,

i  1.  te pri čemu je i 0,75 za države članice u kojima je

pri čemu:

  je ključ za dodjelu za zemlju i je bruto domaći proizvod po stanovniku zemlje i 2019. i je ponderirani prosječni bruto domaći proizvod po stanovniku za države članice EU-27 u 2019.,

𝑝𝑜𝑝𝑖 je ukupan broj stanovnika 2019. u zemlji i,

 𝑝𝑜𝑝𝐸𝑈 je ukupan broj stanovnika u državama članicama EU-27 u 2019.,

 𝑈𝑖 je prosječna stopa nezaposlenosti u zemlji i u razdoblju 2015. – 2019.,

 𝑈𝐸𝑈 je prosječna stopa nezaposlenosti u EU-27 u razdoblju 2015. – 2019.

FS (financijska potpora) je dostupna financijska omotnica u okviru Mehanizma iz članka 5. stavka 1. točke (a), a

betai je ključ za dodjelu za državu članicu i, definiran kao:

pri čemu je 1,

te pri čemu je    i 0,75 za države članice u kojima je

pri čemu:

  je ključ za dodjelu za zemlju i,

je bruto domaći proizvod po stanovniku zemlje u 2019. i,

je ponderirani prosječni bruto domaći proizvod po stanovniku za države članice EU-27 u 2019.,

je ukupan broj stanovnika 2019. u zemlji i,

je ukupan broj stanovnika u državama članicama EU-27 u 2019.,

je kumulativni gubitak realnog BDP-a zemlje i u razdoblju 2020. – 2021.

je kumulativni gubitak realnog BDP-a za države članice EU-27 u razdoblju 2020. – 2021.

Ključ za dodjelu za razdoblje 2023. – 2024. izračunava se do 30. lipnja 2022. na temelju podataka Eurostata.

Primjenom te metode dobivaju se sljedeći udjeli i iznosi maksimalnog financijskog doprinosa po državi članici:

 

Maksimalni financijski doprinos po državi članici EU-a

 

Udio (%) u ukupnom iznosu

Iznos (u milijunima i cijenama iz 2018.)

BE

1,55

4821

BG

1,98

6131

CZ

1,51

4678

DK

0,56

1723

DE

6,95

21545

EE

0,32

1004

IE

0,39

1209

EL

5,77

17874

ES

19,88

61618

FR

10,38

32167

HR

1,98

6125

IT

20,45

63380

CY

0,35

1082

LV

0,70

2170

LT

0,89

2766

LU

0,03

101

HU

1,98

6136

MT

0,07

226

NL

1,68

5197

AT

0,95

2950

PL

8,65

26808

PT

4,16

12905

RO

4,36

13505

SI

0,55

1693

SK

1,98

6140

FI

0,71

2196

SE

1,24

3849

Ukupno

100,00

310000

 


PRILOG II.

Smjernice za ocjenjivanje u okviru Mehanizma

1. Područje primjene

Ove smjernice za ocjenjivanje trebale bi, zajedno s ovom Uredbom, Komisiji poslužiti kao osnova za transparentno i pravično ocjenjivanje prijedloga planova za oporavak i otpornost koje dostave države članice i za određivanje financijskog doprinosa u skladu s ciljevima i svim drugim relevantnim zahtjevima iz ove Uredbe. One su osnova za primjenu kriterija za ocjenjivanje i određivanje financijskih doprinosa iz članka 16. stavka 3. i članka 17. stavka 3.

Svrha je ovih smjernica za ocjenjivanje sljedeća:

(a) pružiti dodatne upute za postupak ocjenjivanja prijedloga planova za oporavak i otpornost koje dostave države članice;

(b) detaljnije obrazložiti kriterije za ocjenjivanje i utvrditi sustav ocjenjivanja kako bi se zajamčio pravedan i transparentan postupak; a

(c) definirati vezu između Komisijine ocjene provedene na temelju kriterija za ocjenjivanje i određivanja financijskog doprinosa koji se navodi u odluci Komisije o odabranim planovima za oporavak i otpornost.

Smjernice su alat koji Komisiji olakšava ocjenjivanje prijedloga planova za oporavak i otpornost koje dostave države članice te kojim se osigurava da se planovima za oporavak i otpornost podupiru reforme i javna ulaganja koji su relevantni i poštuju načelo dodatnosti financiranja Unije te kojima se stvara istinska europska dodana vrijednost, istovremeno osiguravajući jednako postupanje prema državama članicama.

2. Kriteriji za ocjenjivanje

U skladu s člankom 16. stavkom 3. Komisija ocjenjuje djelotvornost, učinkovitost, relevantnost i usklađenost plana ▌za oporavak i otpornost te u tu svrhu uzima u obzir sljedeće elemente:

Komisija ocjenjuje ispunjavaju li svi planovi za oporavak i otpornost sljedeće zahtjeve:

(a) pridonosi li najmanje 40 % iznosa plana uključivanju klimatskih pitanja i biološke raznolikosti te primjenjuje li se pravilno metodologija praćenja iz članka 15. stavka 3. točke (ae);

(b) pridonosi li najmanje 20 % iznosa plana digitalnim aktivnostima i primjenjuje li se pravilno metodologija praćenja iz članka 15. stavka 3. točke (af);

(c) je li svaka mjera u skladu sa strateškim i gospodarskim interesima Unije, ne zamjenjuje ponavljajuće nacionalne proračunske rashode i poštuje li načelo dodatnosti i načelo nenanošenja znatne štete u skladu s novim člankom 4.a;

(d) je li plan u skladu s minimalnim udjelima dodjele za svaki europski prioritet utvrđen u skladu s člankom 3.;

(e) osigurava li se aranžmanima koje su poduzele države članice da poduzeća primatelji nisu uključena u porezne aranžmane o kojima se izvješćuje u skladu s Direktivom (EU) 2018/822 u pogledu prekograničnih aranžmana;

Djelotvornost:

(f) doprinosi li se planom za oporavak i otpornost svakom od šest europskih prioriteta kako su definirani u članku 3. te doprinosi li se ciljevima iz članka 4. stavka 1. točke (b) ili nije u suprotnosti s njima;

(g) je li održan višerazinski dijalog iz članka 15. stavka 2. drugog podstavka i jesu li relevantnim dionicima pružene stvarne mogućnosti za sudjelovanje u pripremi i provedbi plana za oporavak i otpornost;

(h) očekuje li se da će se aranžmanima koje su predložile predmetne države članice osigurati učinkovito praćenje i provedba plana za oporavak i otpornost, predloženih kvalitativnih i kvantitativnih ključnih etapa i ciljeva te povezanih pokazatelja te poboljšavaju li se planom rezultati na razini pojedine zemlje u okviru pregleda socijalnih pokazatelja i pregleda postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže;

(i) očekuje li se da će plan za oporavak i otpornost imati trajan učinak na predmetnu državu članicu;

(j) uključuje li plan za oporavak i otpornost ulaganja u prekogranične ili paneuropske projekte kojima se stvara europska dodana vrijednost, ako je to relevantno, uzimajući u obzir ograničenja država članica koja proizlaze iz njihova zemljopisnog položaja;

Učinkovitost:

(k) je li obrazloženje procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koji je dostavila država članica razumno i uvjerljivo te je li razmjerno socijalnim i gospodarskim učincima ▌u skladu s načelom troškovne učinkovitosti;

(l) očekuje li se da će se aranžmanima koje su predložile države članice spriječiti, otkriti i ispraviti sukobi interesa, korupcija i prijevara pri korištenju sredstava koja proizlaze iz Mehanizma, uključujući one kojima je cilj izbjegavanje dvostrukog financiranja iz drugih programa Unije;

Važnost:

(m) sadržava li plan mjere kojima se, u skladu s područjem primjene Mehanizma, učinkovito pridonosi svladavanju izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju upućenima predmetnoj državi članici ili u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u kontekstu europskog semestra, uključujući relevantne preporuke za europodručje koje je potvrdilo Vijeće;

(n) je li plan, u slučaju da Komisija nakon detaljnog preispitivanja zaključi da u državi članici postoje neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže, u skladu s preporukama iz članka 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011;

(o) sadrži li plan točne informacije iz članka 15.;

Usklađenost:

(p) predstavlja li plan sveobuhvatan paket reformi i ulaganja te omogućuju li aranžmani dosljednost i sinergije kako je navedeno u članku 14. stavku 2.b;

(q) je li plan sukladan s načelima strategije Unije za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025., nacionalnom strategijom za rodnu ravnopravnost, je li provedena procjena utjecaja na rodnu ravnopravnost te očekuje li se da će mjere iz plana pridonijeti promicanju rodne ravnopravnosti i načelu rodno osviještene politike i uklanjanju rodne diskriminacije ili izazovima koji iz toga proizlaze.

▌Komisija nakon postupka ocjenjivanja planovima za oporavak i otpornost koje države članice dostave dodjeljuje ocjene prema svakom od kriterija iz članka 16. stavka 3. u svrhu ocjenjivanja djelotvornosti, učinkovitosti, relevantnosti i usklađenosti planova i određivanja financijskog doprinosa u skladu s člankom 17. stavkom 3.

Radi jednostavnosti i učinkovitosti, dodjeljuju se ocjene od A do C, kako je utvrđeno u nastavku.

Ocjena za točke od (a) do (e)

A – Kriteriji ispunjeni

C – Neispunjeni kriteriji

Ocjena za točke (f), (g), (h), (i), (j), (k), (l), (m), (n), (o), (p), (q)

A – Kriteriji su u velikoj mjeri ispunjeni / Primjerene odredbe za učinkovitu provedbu za (h)

B – Kriteriji su donekle ispunjeni / Minimalne odredbe za učinkovitu provedbu za (h)

A – Kriteriji su u maloj mjeri ispunjeni / Nedovoljne odredbe za učinkovitu provedbu za (h)

Za kriterij (j) primjenjuje se samo ocjena A ili B, a ocjena se ne dodjeljuje za države članice s objektivnim ograničenjima koja proizlaze iz njihova zemljopisnog položaja.

▌3. Određivanje financijskog doprinosa u okviru proračunskog instrumenta za oporavak i otpornost

U skladu s člankom 17. stavkom 3. Komisija određuje financijski doprinos uzimajući u obzir važnost i usklađenost plana za oporavak i otpornost koji je predložila predmetna država članica, kako je ocijenjen u skladu s kriterijima iz članka 17. stavka 3. U tu svrhu primjenjuje sljedeće kriterije:

(a) ako je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 16. stavku 3., a iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost jednak ili veći u odnosu na maksimalni financijski doprinos iz članka 10. za tu državu članicu, financijski doprinos dodijeljen predmetnoj državi članici jednak je ukupnom iznosu maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10.;

(b) ako je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 16. stavku 3., a iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost niži od maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10. za tu državu članicu, financijski doprinos dodijeljen državi članici jednak je iznosu procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost;

(ba) ako je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima iz članka 16. stavka 3. i dobije ocjenu B više od dva puta za kriterije iz točaka h, i, l, m i p iz članka 16. stavka 3., dodjela financijskih sredstava smanjuje se za 2 % po kriteriju, a ukupno smanjenje ne premašuje 6 % ukupnih dodijeljenih financijskih sredstava;

(c) ako plan za oporavak i otpornost nije u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 16. stavku 3., predmetnoj državi članici ne dodjeljuje se financijski doprinos.

Za potrebe provedbe ovog podstavka primjenjuju se sljedeće formule:

 za točku (a):      država članica dobiva  

 za točku (b):      država članica dobiva

 pri čemu: 

 i  se odnosi na predmetnu državu članicu

 MFC  je maksimalni financijski doprinos za predmetnu državu članicu, 

 C  je iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost

 

Na temelju rezultata postupka ocjenjivanja u skladu s člankom 16. stavkom 3. i ocjena vrijedi sljedeće:

Plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri ispunjava kriterije za ocjenjivanje:

 

Ako konačna ocjena za kriterije (a) do (q) uključuje:

 

- ocjenu A za kriterije (a) do (f);

 

a za ostale kriterije:

 

- sve ocjene A,

 

ili

 

- više ocjena A nego B i ni jednu ocjenu C,

Plan dobiva ocjenu B više od dva puta za kriterije iz točaka h, i, l, m i p iz članka 16. stavka 3.; dodijeljena financijska sredstva smanjuju se za 2 % po kriteriju, a ukupno smanjenje ne premašuje 6 % ukupnih dodijeljenih financijskih sredstava.

Plan za oporavak i otpornost ne ispunjava u zadovoljavajućoj mjeri kriterije za ocjenjivanje:

 

Ako konačna ocjena za kriterije (a) do (q) uključuje:

 

- ocjenu koja nije A za kriterije (a) do (f);

 

a za ostale kriterije:

 

- više ocjena B nego ocjena A,

 

ili

 

- barem jednu ocjenu C

 

 

 

PRILOG III.

Pokazatelji

Postizanje ciljeva iz članka 4. mjeri se na osnovi sljedećih pokazatelja, raščlanjenih po državi članici i području intervencije.

Pokazatelji se upotrebljavaju u skladu s dostupnim podacima i informacijama, uključujući kvantitativne i/ili kvalitativne podatke.

  Pokazatelji ostvarenja:

(a) broj odobrenih planova za oporavak i otpornost ▌;

(b) ukupni financijski doprinos dodijeljen planu za oporavak i otpornost.

  Pokazatelji rezultata:

(c) broj provedenih planova za oporavak i otpornost. Pokazatelji učinka utvrđeni ovom Uredbom

(d) Ciljevi utvrđeni u planu za oporavak i otpornost koji su ostvareni zahvaljujući ukupnoj financijskoj potpori (uključujući potporu u obliku zajma ako je dodijeljena) primljenoj u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog ovom Uredbom.

Komisija provodi ex post evaluaciju iz članka 25. kako bi utvrdila vezu između ukupne financijske potpore (uključujući potporu u obliku zajma ako je dodijeljena) iz Mehanizma za oporavak i otpornost i provedbe relevantnih mjera u predmetnoj državi članici u cilju pospješivanja oporavka, otpornosti, održivog rasta, zapošljavanja i kohezije.


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA (16.10.2020)

<CommissionInt>upućeno Odboru za proračune i Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku</CommissionInt>


<Titre>o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost</Titre>

<DocRef>(COM(2020)0408 – C9-0150/2020 – 2020/0104(COD))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje: <Depute>Dragoș Pîslaru</Depute>

 

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Komisija je 28. svibnja 2020. iznijela prijedlog za uspostavu Mehanizma za oporavak i otpornost koji zamjenjuje povučeni prijedlog Komisije o Programu potpore reformama (RSP). Novi prijedlog temelji se na najnovijem tekstu RSP-a i detaljno je usklađen sa smjernicama politika iz europskog semestra. Njegovi ciljevi su revidirani, a način provedbe Mehanizma prilagođen je kako bi se uzele u obzir nove okolnosti koje su rezultat pandemije COVID-a 19. U tom novom kontekstu ključno je strateški planirati oporavak i osigurati održivi rast jačanjem otpornosti europskih gospodarstava i društava.

Mehanizam za oporavak i otpornost bit će ključni program Instrumenta Europske unije za oporavak u sklopu revidiranog višegodišnjeg financijskog okvira. Mehanizam je također dio niza mjera osmišljenih kako bi se odgovorilo na aktualnu pandemiju bolesti COVID-19, kao što je „Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus”.

Cilj je Mehanizma pružiti veliku financijsku potporu za poticanje izrade i provedbe prijeko potrebnih dugoročnijih reformi i s njima povezanih javnih ulaganja u državama članicama. Njegov opći cilj je promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije mjerama koje predmetnim državama članicama omogućuju brži i održiviji oporavak te veću otpornost, ublažavanje socijalnih i gospodarskih posljedica krize te podupiranje zelene i energetske tranzicije, poticanje otvaranja radnih mjesta i promicanje održivog rasta.

U širem smislu, Mehanizmom za oporavak i otpornost također će se doprinijeti provedbi obveza Unije i država članica u kontekstu europskog stupa socijalnih prava i Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

Potpora u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost pružat će se na zahtjev predmetne države članice podnesen na dobrovoljnoj osnovi, u obliku bespovratne potpore u okviru izravnog upravljanja i u obliku zajmova.

Države članice trebale bi pripremiti nacionalne planove za oporavak i otpornost koji sadrže usklađen paket mjera za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja i koji bi trebali biti usklađeni s izazovima i prioritetima relevantnima za pojedinu zemlju i utvrđenima u europskom semestru, s nacionalnim programima reformi, nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, planovima za pravednu tranziciju te sporazumima o partnerstvu i operativnim programima donesenima u okviru fondova Unije. Ti planovi bit će prilog nacionalnom programu reformi, a o napretku u njihovoj provedbi izvješćivat će se također u okviru europskog semestra.

Usporedno s Mehanizmom za oporavak i otpornost Komisija je predložila i uredbu o Instrumentu za tehničku potporu kojim će se pružati potpora za jačanje administrativnih kapaciteta i dugoročne strukturne reforme u državama članicama te potaknuti provedba preporuka po državama članicama upućenih državama članicama u kontekstu europskog semestra.

Izvjestitelj pozdravlja novi prijedlog Komisije o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost te je uvjeren da će taj mehanizam imati ključnu ulogu u oporavku i obnovi Unije. Zalaže se za to da se u okviru tog Mehanizma izradi stup posvećen reformama i ulaganjima namijenjenima sljedećoj generaciji, posebno mladima i djeci. To je odraz izvjestiteljeve čvrste predanosti ideji da bi Mehanizam za oporavak i otpornost trebao biti instrument usmjeren na budućnost koji bi trebao donijeti korist sljedećoj generaciji.

Ovo mišljenje temelji se na mišljenju „Uspostava Programa potpore reformama” (2018/0213 (COD)), koje je Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja usvojio 26. svibnja 2020. Stoga uključuje sve izmjene koje su relevantne i za Mehanizam za oporavak i otpornost.

Nadalje, izvjestitelj želi predložiti dodatne izmjene kojima se naglašava važnost strukturnih reformi utemeljenih na solidarnosti, integraciji i socijalnoj pravdi, koje spadaju u ciljeve europskog semestra, kako bi se osigurale jednake mogućnosti i pristup mogućnostima i socijalnoj zaštiti, zaštitile ugrožene skupine i poboljšao životni standard svih građana. Prema njegovu mišljenju, reforme koje se provode mogle bi dobiti široku potporu ako države članice, u okviru postupka podnošenja zahtjeva za financijsku potporu u okviru Mehanizma, predvide savjetovanja s relevantnim dionicima i nacionalnim parlamentima.

Izvjestitelj predlaže proširenje područja primjene Mehanizma (članak 3.) uključivanjem velikog niza područja politika, npr. mjera za obrazovanje, cjeloživotno učenje i osposobljavanje; mjera za bolju budućnost za djecu, mlade, starije osobe i osobe s invaliditetom koji su u nepovoljnom položaju; mjera za smanjenje rodne diskriminacije i promicanje rodne ravnopravnosti; mjera kojima se promiču uvjeti za poticanje poduzetničkih mogućnosti i vještina; mjera za provedbu klimatske politike; mjera za poboljšanje kapaciteta javnih institucija da zajamče prava mobilnih i prekograničnih radnika; mjera za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te integraciju mladih na tržište rada; mjera za mirovinsku reformu i mjera za poboljšanje sustava javnog zdravstva.

Izvjestitelj također predlaže izmjenu koja se posebno odnosi na stanje u državama članicama s prekomjernim neravnotežama i državama članicama izvan europodručja koje znatno zaostaju sa strukturnim razvojem.

 

AMANDMANI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za proračune i Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbori uzmu u obzir sljedeće amandmane:

<RepeatBlock-Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>1</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 2.a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(2a) Člancima 2. i 8. Ugovora predviđa se da se ravnopravnost između žena i muškaraca ubraja u vrijednosti Unije te da Unija u svim svojim aktivnostima teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena. Rodno osviještenu politiku, uključujući rodno osviještenu izradu proračuna, trebalo bi stoga primjenjivati u svim politikama i propisima Unije.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>2</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 3.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3) Na razini Unije europski semestar za koordinaciju europskih politika (dalje u tekstu „europski semestar”), uključujući načela europskog stupa socijalnih prava, okvir je za utvrđivanje prioritetnih nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim reformama. Te bi strategije trebalo predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi kako bi se utvrdili i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima je potrebna potpora u obliku nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije.

(3) Na razini Unije europski semestar za koordinaciju europskih politika (dalje u tekstu „europski semestar”), uključujući ciljeve europskog zelenog plana, načela europskog stupa socijalnih pravai ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda okvir je za utvrđivanje nacionalnih prioriteta reformi i praćenje njihove provedbe na razini Unije. Kao ciljevi europskog semestra obuhvaćene su i strukturne reforme utemeljene na solidarnosti, integraciji i socijalnoj pravdi, u cilju stvaranja kvalitetnih radnih mjesta i rasta, osiguravanja jednakih mogućnosti i pristupa mogućnostima i socijalnoj zaštiti, zaštite ugroženih skupina i poboljšanja životnog standarda svih građana. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim reformama. Te bi strategije trebalo predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi kako bi se utvrdili i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima je potrebna potpora u obliku nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>3</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 4.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4) Pandemija bolesti COVID-19 početkom 2020. promijenila je gospodarske prognoze Unije i svijeta za sljedećih nekoliko godina, zbog čega je bio potreban hitan i koordiniran odgovor Unije kako bi se sve članice mogle suočiti s ogromnim gospodarskim i socijalnim posljedicama. Zbog COVID-a 19 povećali su se i demografski izazovi. Aktualna pandemija COVID-a 19 te prethodna gospodarska i financijska kriza pokazale su da razvoj zdravih i otpornih gospodarstava i financijskih sustava utemeljenih na snažnim gospodarskim i socijalnim strukturama pomaže državama članicama da učinkovitije reagiraju na udare i brže se od njih oporave. Srednjoročne i dugoročne posljedice krize uzrokovane COVID-om 19 uvelike će ovisiti o tome koliko će se brzo gospodarstva država članica oporaviti od krize, što ovisi o fiskalnom prostoru koji države članice imaju na raspolaganju za poduzimanje mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica krize te o otpornosti njihovih gospodarstava. Stoga su potrebne reforme i ulaganja kojima će se ukloniti strukturne slabosti gospodarstava i ojačati njihova otpornost kako bi se gospodarstva vratila na put održivog oporavka i izbjeglo daljnje produbljivanje razlika u Uniji.

(4) Pandemija bolesti COVID-19 početkom 2020. promijenila je gospodarske prognoze Unije i svijeta za sljedećih nekoliko godina, zbog čega je bio potreban hitan i koordiniran odgovor Unije kako bi se sve države članice mogle suočiti s ogromnim gospodarskim i socijalnim posljedicama. Zbog COVID-a 19 povećali su se i demografski i socijalni izazovi, osobito za žene i djevojčice zbog postojećih nejednakosti. Aktualna pandemija bolesti COVID-19 te prethodna gospodarska i financijska kriza pokazale su da razvoj zdravih i otpornih gospodarstava te financijskih sustava i sustava socijalne skrbi utemeljenih na snažnim gospodarskim i socijalnim strukturama kojima se jamči pristojan životni standard pomaže državama članicama da učinkovitije reagiraju na udare i brže se od njih oporave. Srednjoročne i dugoročne posljedice krize uzrokovane COVID-om 19 uvelike će ovisiti o tome koliko će se brzo gospodarstva država članica oporaviti od krize, što ovisi o fiskalnom prostoru koji države članice imaju na raspolaganju za poduzimanje mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica krize te o otpornosti njihovih gospodarstava. Stoga su potrebne reforme i ulaganja kojima će se ukloniti strukturne slabosti gospodarstava i ojačati njihova ekonomska, socijalna, ekološka i administrativna otpornost kako bi se gospodarstva vratila na put održivog oporavka i izbjeglo daljnje produbljivanje razlika u Uniji te učinak prelijevanja šokova između država članica ili unutar Unije kao cjeline koji se može spriječiti, s naknadnim izazovima za konvergenciju i koheziju.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>4</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 4.a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4a) Sustavi socijalne skrbi država članica društvima i građanima pružaju integrirane usluge i ekonomske prednosti potrebne za pristojan život, što obuhvaća sljedeća područja djelovanja: socijalnu sigurnost, zdravstvenu skrb, obrazovanje, stanovanje, zapošljavanje, pravosuđe i socijalne usluge za ranjive skupine. Imaju ključnu ulogu u postizanju održivog socijalnog razvoja te promicanju jednakosti i socijalne pravde. Zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 sustavi socijalne skrbi država članica izloženi su dosad nezabilježenom opterećenju i pritisku jer nisu osmišljeni za pokrivanje sve veće socijalne potražnje u kontekstu zdravstvene i gospodarske krize. Bit će potrebno ojačati sustave socijalne skrbi kako bi mogli djelovati i pomoći cijelom stanovništvu, posebno u kriznim situacijama ili uslijed sistemskih šokova.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>5</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 4.b (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4b) Zbog gospodarskih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 znatno se smanjio fiskalni manevarski prostor mnogih država članica, čime se umanjuje njihova sposobnost za provedbu važnih prioriteta reformi i ulaganja. Iako europski semestar predstavlja okvir Unije za utvrđivanje gospodarskih reformi i prioriteta ulaganja, potreba za oporavkom i stvaranjem otpornosti, istaknuta bolešću COVID-19, nadilazi područje gospodarske politike i potrebno joj je dati odgovarajuću prednost pri osmišljavanju i uspostavi europskog semestra.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>6</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 5.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5) Među političkim su prioritetima Unije provedba reformi koje pridonose postizanju visokog stupnja otpornosti domaćih gospodarstava, jačanju sposobnosti prilagodbe i oslobađanju potencijala rasta. One su stoga presudne za održivi oporavak i potporu procesu uzlazne gospodarske i socijalne konvergencije. To je još potrebnije u razdoblju nakon krize uzrokovane pandemijom kako bi se otvorio put brzom oporavku.

(5) Među političkim su prioritetima Unije provedba reformi koje pridonose postizanju visokog stupnja otpornosti domaćih gospodarstava i društava, jačanju sposobnosti prilagodbe, oslobađanju potencijala održivog rasta i prilagodbi tehnološkom razvoju. One su stoga presudne za održivi oporavak i potporu procesu uzlazne gospodarske i socijalne konvergencije. Čak i prije krize uzrokovane bolešću COVID-19 gospodarstva i društva u Uniji bila su u procesu korjenite preobrazbe zbog klimatskih promjena, okolišnih, digitalnih i demografskih izazova te nedostatka socijalnih ulaganja. To je još potrebnije u razdoblju nakon krize uzrokovane pandemijom kako bi se otvorio put brzom oporavku. Socijalna održivost i uključenost moraju biti temelj tog procesa izgradnje uključivih i otpornih društava.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>7</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 5.a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5a) Žene su na prvoj liniji krize prouzročene bolešću COVID-19 jer čine većinu zdravstvenih radnika diljem Unije, a usklađivanje neplaćenih obveza pružanja skrbi s njihovim poslovnim obvezama sve je teže obiteljima samohranih roditelja, od kojih je 85 % žena. Ulaganje u čvrstu infrastrukturu za skrb ključno je i za osiguravanje ravnopravnosti žena i muškaraca, ekonomskog osnaživanja žena te izgradnje otpornih društava, borbe protiv nesigurnih uvjeta u sektorima u kojima prevladavaju žene, poticanja otvaranja radnih mjesta te sprečavanja siromaštva i socijalne isključenosti. Osim toga, takva ulaganja imaju pozitivan učinak na BDP jer omogućuju većem broju žena da rade plaćeni posao.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>8</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 6.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6) Prijašnja su iskustva pokazala da se tijekom kriza ulaganja često bitno smanjuju. Međutim, u ovoj je situaciji važno podržati ulaganja kako bi se ubrzao oporavak i ojačao dugoročni potencijal rasta. Ulaganje u zelene i digitalne tehnologije, kapacitete i procese za lakši prelazak na čistu energiju te povećanje energetske učinkovitosti u stambenom sektoru i drugim ključnim gospodarskim sektorima važni su za održivi rast i otvaranje radnih mjesta. Osim toga, diversifikacijom ključnih lanaca opskrbe Unija će postati otpornija i manje ovisna.

(6) Prijašnja su iskustva pokazala da se tijekom kriza ulaganja često bitno smanjuju. Međutim, u ovoj je situaciji važno podržati ulaganja kako bi se ubrzao gospodarski i socijalni oporavak i ojačao dugoročni potencijal održivog rasta, povećale socijalna otpornost i kohezija te izbjeglo povećanje nejednakosti i siromaštva. Ulaganje u zelene i digitalne tehnologije, kapacitete i procese za lakši prelazak na čistu energiju te povećanje energetske učinkovitosti u stambenom sektoru i drugim ključnim gospodarskim sektorima važni su za održivi rast, otvaranje i zadržavanje kvalitetnih radnih mjesta te stvaranje otpornih tržišta rada. Osim toga, diversifikacijom ključnih lanaca opskrbe Unija će postati otpornija i neovisnija.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>9</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 8.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8) U tom je kontekstu potrebno ojačati postojeći okvir za pružanje potpore državama članicama te putem inovativnog alata državama članicama pružati izravnu financijsku potporu. U tu bi svrhu ovom Uredbom trebalo uspostaviti Mehanizam za oporavak i otpornost (dalje u tekstu „Mehanizam”) kako bi se osigurala znatna i učinkovita financijska potpora za bržu provedbu reformi i povezanih javnih ulaganja u državama članicama. Taj bi Mehanizam trebao biti sveobuhvatan i utemeljen na iskustvu Komisije i država članica stečenom primjenom drugih instrumenata i programa.

(8) U tom je kontekstu potrebno ojačati postojeći okvir za pružanje potpore državama članicama te putem inovativnog alata državama članicama pružiti mehanizam kojim se omogućuje raspodjela izravne financijske potpore. U tu bi svrhu ovom Uredbom trebalo uspostaviti Mehanizam za oporavak i otpornost (dalje u tekstu „Mehanizam”) kako bi se osigurala znatna i učinkovita financijska potpora za bržu provedbu reformi povezanih s preporukama Komisije po državi članici izdanima u kontekstu europskog semestra i povezanih javnih ulaganja u državama članicama, osobito s obzirom na ciljeve nove strategije za održivi rast predstavljene u europskom zelenom planu, ciljeve europskog stupa ljudskih prava i ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda kako bi se postigla socijalna i teritorijalna kohezija. Taj bi Mehanizam trebao biti sveobuhvatan i utemeljen na iskustvu Komisije i država članica stečenom primjenom drugih instrumenata i programa.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>10</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 10.a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10a) Mehanizam bi trebao osigurati sinergije i komplementarnost s fondom InvestEU, čime će se državama članicama omogućiti da u planu za oporavak i otpornost dodijele iznos koji će se isplatiti preko fonda InvestEU kako bi se poduprla solventnost trgovačkih društava s poslovnim nastanom u državama članicama te njihove aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>11</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 11.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11) U skladu s europskim zelenim planom kao europskom strategijom održivog rasta i obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Mehanizam uspostavljen ovom Uredbom pridonijet će uključivanju klimatskih mjera i ekološke održivosti u politike te postizanju općeg cilja da se 25 % proračunskih rashoda EU-a namijeni klimatskim ciljevima.

(11) U skladu s europskim zelenim planom kao europskom strategijom održivog rasta i obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Mehanizam uspostavljen ovom Uredbom pridonijet će uključivanju klimatskih mjera i ekološke održivosti u politike te postizanju pravedne tranzicije kojom se nitko ne zapostavlja te općeg cilja da se 37 % proračunskih rashoda EU-a namijeni klimatskim ciljevima, a da se pritom nikakva sredstva ne usmjere na mjere koje negativno utječu na put prema klimatski neutralnom EU-u 2050. Nadalje, s obzirom na to da Program održivog razvoja do 2030. zahtijeva holistički i međusektorski politički pristup kako bi se osiguralo potpuno rješavanje gospodarskih, socijalnih i okolišnih izazova, socijalna održivost mora imati jednaki prioritet u okviru Mehanizma.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>12</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 11.a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(11a) Uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava kao europsku socijalnu strategiju kako bi se osiguralo da tranzicija u pogledu klimatske neutralnosti, digitalizacije i demografskih promjena te oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19 budu socijalno pravedni i pošteni, Mehanizam će pridonijeti provedbi njegovih 20 načela te ostvarenju ciljeva i ključnih etapa socijalnog napretka.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>13</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 13.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13) Kako bi se omogućilo poduzimanje mjera kojima se Mehanizam povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem i u cilju osiguravanja jedinstvenih uvjeta provedbe, Vijeću bi trebalo dodijeliti ovlast da, na prijedlog Komisije i putem provedbenih akata, suspendira rok za donošenje odluka o prijedlozima planova za oporavak i otpornost te da suspendira plaćanja u okviru ovog Mehanizma u slučaju znatne neusklađenosti u pogledu relevantnih slučajeva povezanih s postupkom gospodarskog upravljanja utvrđenim u Uredbi (EU) XXX/XX Europskog parlamenta i Vijeća [CPR] (…). Vijeću bi također trebalo dodijeliti ovlast da putem provedbenih akata i na prijedlog Komisije ukine suspenzije koje se odnose na iste relevantne slučajeve.

(13) Kako bi se omogućilo poduzimanje mjera kojima se Mehanizam povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora u vezi sa suspendiranjem ili ukidanjem suspenzije roka za donošenje odluka o prijedlozima planova za oporavak i otpornost te plaćanja, djelomice ili potpuno u okviru ovog Mehanizma, u slučaju znatne neusklađenosti u pogledu relevantnih slučajeva povezanih s postupkom gospodarskog upravljanja utvrđenim u Uredbi (EU) XXX/XX Europskog parlamenta i Vijeća [CPR] (…). Odluka o suspenziji plaćanja ne bi se trebala primjenjivati pod uvjetom da je opća klauzula o odstupanju aktivna. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona sa stručnjacima. Pri pripremi i izradi delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremenu, pravodobnu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>14</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 13.a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(13a) Područje primjene Mehanizma trebalo bi se odnositi na politička područja povezana s ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom, zelenom i digitalnom tranzicijom, zdravljem, konkurentnošću, poduzetništvom, otpornošću, produktivnošću, stabilnošću financijskih sustava, kulturom, obrazovanjem i vještinama, politikama za djecu i mlade, istraživanjem i inovacijama, pametnim, održivim i uključivim rastom, javnim zdravstvenim sustavima, kao i s politikama koje su u skladu s europskim stupom socijalnih prava, kojima se doprinosi provedbi njegovih načela, kao što su socijalna zaštita, visokokvalitetna radna mjesta i ulaganja, rodna ravnopravnost, integracija osoba s invaliditetom, socijalni dijalog kojim se jačaju demokratski sustavi, uključujući učinkovite i neovisne pravosudne sustave te medijski pluralizam i slobodu medija.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>15</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 14.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14) Opći cilj Mehanizma trebao bi biti promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. U tu bi svrhu trebao doprinijeti poboljšanju otpornosti i sposobnosti prilagodbe država članica, ublažavanju socijalnih i gospodarskih posljedica krize te poduprijeti zelenu i digitalnu tranziciju usmjerenu na postizanje klimatski neutralne Europe do 2050., čime bi se obnovio potencijal rasta gospodarstava Unije nakon krize, potaknulo otvaranje radnih mjesta i promicao održivi rast.

(14) Opći cilj Mehanizma trebao bi biti promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te doprinošenje ciljevima politika Unije, ciljevima održivog razvoja UN-a, europskog stupa socijalnih prava i Pariškog sporazuma, jačanju unutarnjeg tržišta, otpornim ekonomskim i socijalnim strukturama, otpornom tržištu rada, suočavanju s demografskim izazovima te jačanju administrativnih i institucionalnih kapaciteta. U tu bi svrhu trebao doprinijeti poboljšanju otpornosti i sposobnosti prilagodbe država članica, ublažavanju socijalnih i gospodarskih posljedica krize, osobito za ranjive skupine, te poduprijeti zelenu i digitalnu tranziciju usmjerenu na postizanje klimatski neutralne Europe do 2050., čime bi se obnovio potencijal rasta gospodarstava Unije nakon krize, potaknulo otvaranje kvalitetnih radnih mjesta te promicanje održivog rasta i rodne ravnopravnosti, kao i inovativna i održiva reindustrijalizacija i infrastruktura, reforme sustava obrazovanja, osposobljavanja te prekvalifikacije i usavršavanja te reformi u državama članicama izvan europodručja kako bi lakše uvele euro kao valutu.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>16</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 15.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15) Posebni cilj Mehanizma trebao bi biti pružanje financijske potpore u cilju postizanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti reformi i ulaganja kako se utvrde u planovima za oporavak i otpornost. Taj bi se posebni cilj trebao ostvarivati u bliskoj suradnji s predmetnim državama članicama.

(15) Posebni cilj Mehanizma trebao bi biti pružanje financijske potpore državama članicama radi poticanja projekata kojima se potiče njihov razvoj, ulaganje u proizvodne i strateške sektore te koji imaju strukturnu ulogu u pružanju univerzalnih, besplatnih i visokokvalitetnih javnih usluga. Taj bi se posebni cilj trebao ostvarivati imajući u vidu specifične razvojne strategije predmetnih država članica, a njegov bi značajan doprinos trebali činiti direktni odgovori na posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 te javna ulaganja koja imaju strukturnu ulogu u osiguranju socijalne i teritorijalne kohezije država članica i Unije.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>17</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 16.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16) Kako bi se osigurao njegov doprinos ciljevima Mehanizma, plan za oporavak i otpornost trebao bi sadržavati usklađene mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja. Plan za oporavak i otpornost trebao bi biti usklađen s izazovima i prioritetima koji su relevantni za pojedinu zemlju i utvrđeni u kontekstu europskog semestra, s nacionalnim programima reformi, nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, planovima za pravednu tranziciju te sporazumima o partnerstvu i operativnim programima donesenima u okviru fondova Unije. Kako bi se potaknula djelovanja koja se u okviru europskog zelenog plana i Digitalne agende smatraju prioritetima, u planu bi trebalo utvrditi i mjere relevantne za zelenu i digitalnu tranziciju. Te bi mjere trebale omogućiti brzo ostvarivanje ciljnih vrijednosti, ciljeva i doprinosa utvrđenih u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima i njihovim ažuriranim verzijama. Sve podržane aktivnosti trebalo bi provoditi uz puno poštovanje klimatskih i okolišnih prioriteta Unije.

(16) Kako bi se osigurao njegov doprinos ciljevima Mehanizma, plan za oporavak i otpornost trebao bi sadržavati usklađene mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja. Kako bi otpočete reforme dobile široku potporu, države članice koje žele iskoristiti mogućnosti Mehanizma trebale bi se tijekom procesa sastavljanja planova za oporavak i otpornost savjetovati s regionalnim i lokalnim tijelima te općinama i drugim dionicima, uključujući socijalne partnere i organizacije civilnog društva, u skladu s relevantnim odredbama Kodeksa ponašanja za Partnerstvo u okviru kohezijske politike, kao i s nacionalnim parlamentima. Plan za oporavak i otpornost trebao bi biti usklađen sa strateškom autonomijom Unije, ciljevima održivog razvoja UN-a, obvezama Unije u okviru Pariškog sporazuma te načelom „ne nanosi bitnu štetu” te izazovima i prioritetima koji su relevantni za pojedinu zemlju i utvrđeni u kontekstu europskog semestra, posebice onima koji su povezani sa socijalnim politikama i politikama zapošljavanja te uzimajući u obzir konkretne socijalne pokazatelje utvrđene za svaku državu članicu, s nacionalnim programima reformi, nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, planovima za pravednu tranziciju te sporazumima o partnerstvu i operativnim programima donesenima u okviru fondova Unije. Plan za oporavak i otpornost trebao bi sadržavati i konkretne socijalne pokazatelje koje treba postići te procjenu utjecaja na rodnu ravnopravnost u skladu s ciljevima Europske strategije za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. Kako bi se potaknula djelovanja koja se u okviru europskog zelenog plana, Digitalne agende, jamstva za djecu, jamstva za mlade te načela europskog stupa socijalnih prava smatraju prioritetima, u planu bi trebalo utvrditi i relevantne mjere kojima se izravno doprinosi šest političkih područja utvrđenih u ovoj uredbi. Te bi mjere trebale omogućiti brzo ostvarivanje ciljnih vrijednosti, ciljeva i doprinosa utvrđenih u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima i njihovim ažuriranim verzijama. Sve podržane aktivnosti trebalo bi provoditi uz puno poštovanje klimatskih i okolišnih prioriteta Unije. Države članice trebale bi se pobrinuti za to da se pri izradi nacionalnih planova za oporavak i otpornost provodi savjetovanje sa socijalnim partnerima te da im se omogući da svoje mišljenje daju u ranoj fazi.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>18</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 18.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18) Kako bi moglo utjecati na pripremu i provedbu planova država članica za oporavak i otpornost, Vijeće bi u okviru europskog semestra trebalo moći raspravljati o stanju oporavka, otpornosti i sposobnosti prilagodbe u Uniji. U svrhu pribavljanja odgovarajućih dokaza ta bi se rasprava trebala temeljiti na Komisijinim strateškim i analitičkim informacijama dostupnima u kontekstu europskog semestra te na informacijama o provedbi planova prethodnih godina, ako su dostupne.

(18) Kako bi moglo utjecati na pripremu i provedbu planova država članica za oporavak i otpornost, Europski parlament i Vijeće bi u okviru europskog semestra trebali moći raspravljati o stanju oporavka, otpornosti i sposobnosti prilagodbe u Uniji. U svrhu pribavljanja odgovarajućih dokaza ta bi se rasprava trebala temeljiti na Komisijinim strateškim i analitičkim informacijama dostupnima u kontekstu europskog semestra te na informacijama o provedbi planova prethodnih godina, ako su dostupne.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>19</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 21.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21) Kako bi se osigurala odgovornost na nacionalnoj razini i usredotočenost na relevantne reforme i ulaganja, države članice koje žele primiti potporu trebale bi Komisiji dostaviti plan za oporavak i otpornost koji je propisno obrazložen i potkrijepljen dokazima. U planu za oporavak i otpornost trebalo bi utvrditi detaljan skup mjera za njegovu provedbu, uključujući ciljne vrijednosti i ključne etape, te njegov očekivani učinak na potencijal rasta, otvaranje radnih mjesta te gospodarsku i socijalnu otpornost. Trebao bi uključivati i mjere relevantne za zelenu i digitalnu tranziciju te objašnjenje usklađenosti predloženog plana za oporavak i otpornost s izazovima i prioritetima koji su relevantni za pojedinu zemlju i utvrđeni u kontekstu europskog semestra. Tijekom cijelog procesa trebalo bi težiti ostvarivanju bliske suradnje Komisije i država članica.

(21) Kako bi se osigurala odgovornost na nacionalnoj razini i usredotočenost na relevantne reforme i ulaganja, države članice koje žele primiti potporu trebale bi Komisiji dostaviti plan za oporavak i otpornost koji je propisno obrazložen i potkrijepljen dokazima. U planu za oporavak i otpornost trebalo bi utvrditi detaljan skup mjera za njegovu provedbu, opseg savjetovanja s regionalnim i lokalnim tijelima i drugim dionicima, uključujući socijalne partnere i organizacije civilnog društva, provedenih prije podnošenja plana, uključujući ciljne vrijednosti i ključne etape, te njegov očekivani učinak na ciljeve europskog zelenog plana, načela europskog stupa socijalnih prava i ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, osobito na potencijal održivog rasta, kvalitetu, otvaranje radnih mjesta te gospodarsku i socijalnu otpornost, kao i socijalne pokazatelje koje treba poboljšati, u skladu s europskim stupom socijalnih prava i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Trebao bi uključivati i mjere relevantne za zelenu i digitalnu tranziciju koje joj izravno doprinose te, prema potrebi, procjenu učinka zelene i digitalne tranzicije u smislu izgubljenih radnih mjesta i nedostatka socijalne zaštite, kao i odgovarajuće mjere za rješavanje tih problema te objašnjenje usklađenosti predloženog plana za oporavak i otpornost s izazovima i prioritetima koji su relevantni za pojedinu zemlju i utvrđeni u kontekstu europskog semestra, kao i pokazati očekivanja u vezi s time kako će plan doprinijeti rodnoj ravnopravnosti i rodno uravnoteženom rastu i otvaranju radnih mjesta. Tijekom cijelog procesa trebalo bi težiti ostvarivanju bliske suradnje Komisije i država članica.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>20</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 22.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22) Komisija bi trebala ocijeniti plan za oporavak i otpornost koji predloži država članica te blisko surađivati s predmetnom državom članicom. Komisija će u potpunosti poštovati nacionalnu odgovornost za proces, uzet će u obzir obrazloženje i elemente koje dostavi predmetna država članica te ocijeniti očekuje li se da će plan za oporavak i otpornost koji predloži država članica pridonijeti učinkovitom svladavanju izazova utvrđenih u relevantnoj preporuci za pojedinu zemlju upućenoj predmetnoj državi članici ili u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u okviru europskog semestra; sadržava li plan mjere kojima se učinkovito pridonosi zelenoj i digitalnoj tranziciji te svladavanju izazova koji iz nje proizlaze; očekuje li se da će plan imati trajan učinak u predmetnoj državi članici; očekuje li se da će plan uspješno doprinijeti jačanju potencijala rasta, otvaranju radnih mjesta te gospodarskoj i socijalnoj otpornosti države članice, ublažiti gospodarske i socijalne posljedice krize i doprinijeti jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije; je li obrazloženje procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koji dostavi država članica razumno i uvjerljivo te je li razmjerno očekivanom učinku na gospodarstvo i zapošljavanje; sadržava li predloženi plan za oporavak i otpornost mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja koji predstavljaju usklađeno djelovanje; te očekuje li se da će se aranžmanom koji predloži predmetna država članica osigurati učinkovita provedba plana za oporavak i otpornost, uključujući predložene ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje.

(22) Komisija bi trebala ocijeniti plan za oporavak i otpornost koji predloži država članica te blisko surađivati s predmetnom državom članicom i uz sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. Komisija će u potpunosti poštovati nacionalnu odgovornost za proces, uzet će u obzir obrazloženje i elemente koje dostavi predmetna država članica te ocijeniti očekuje li se da će plan za oporavak i otpornost koji predloži država članica pridonijeti učinkovitom svladavanju izazova utvrđenih u relevantnoj preporuci za pojedinu zemlju upućenoj predmetnoj državi članici ili u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u okviru europskog semestra; sadržava li plan mjere kojima se učinkovito pridonosi zelenoj i digitalnoj tranziciji te svladavanju izazova koji iz nje proizlaze; očekuje li se da će plan imati trajan učinak u predmetnoj državi članici; očekuje li se da će plan uspješno doprinijeti jačanju potencijala rasta, otvaranju kvalitetnih radnih mjesta te gospodarskoj i socijalnoj otpornosti države članice, ublažiti gospodarske i socijalne posljedice krize, osobito kada je riječ o ranjivim skupinama i mladim ljudima i doprinijeti provedbi strateške autonomije Unije te obveza Unije i država članica, posebno u okviru Pariškog sporazuma, ciljeva održivog razvoja UN-a i europskog stupa socijalnih prava, čime bi se ojačala ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija te smanjio infrastrukturni jaz; je li obrazloženje procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koji dostavi država članica razumno i uvjerljivo te je li razmjerno očekivanom učinku na gospodarstvo, zapošljavanje i društveni napredak; sadržava li predloženi plan za oporavak i otpornost mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja koji predstavljaju usklađeno djelovanje; te očekuje li se da će se aranžmanom koji predloži predmetna država članica osigurati učinkovita provedba plana za oporavak i otpornost, uključujući predložene ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>21</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 24.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(24) Kako bi se doprinijelo izradi visokokvalitetnih prijedloga, a Komisiji pomoglo u ocjenjivanju planova za oporavak i otpornost koje dostave države članice te u ocjenjivanju stupnja njihova ostvarenja, trebalo bi predvidjeti stručna savjetovanja i, na zahtjev države članice, pomoć stručnjaka.

(24) Kako bi se doprinijelo izradi visokokvalitetnih prijedloga, a Komisiji pomoglo u ocjenjivanju planova za oporavak i otpornost koje dostave države članice te u ocjenjivanju stupnja njihova ostvarenja, trebalo bi predvidjeti stručna savjetovanja i, na zahtjev države članice, pomoć stručnjaka. Kada se to stručno znanje odnosi na politike povezane s radom, socijalni se partneri obavješćuju i s vremenom uključuju. Tehničku pomoć ne bi trebalo tražiti u područjima koja su u cijelosti ili djelomično u nadležnosti socijalnih partnera, osim ako se socijalni partneri s time slože. Takvim aktivnostima ne smije se ugroziti uloga socijalnih partnera niti autonomija kolektivnog pregovaranja.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>22</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 29.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(29) Zahtjev za zajam trebalo bi opravdati financijskim potrebama povezanima s dodatnim reformama i ulaganjima uključenima u plan za oporavak i otpornost, posebno relevantnima za zelenu i digitalnu tranziciju, a time i troškom plana koji je viši od maksimalnog financijskog doprinosa koji se dodjeljuje u obliku bespovratnog doprinosa. Trebalo bi omogućiti da se zahtjev za zajam podnese zajedno s dostavljenim planom. Ako se zahtjev za zajam podnosi u drugom trenutku, trebalo bi mu priložiti revidirani plan s dodatnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima. Kako bi se osiguralo pojačano financiranje na početku razdoblja, potporu u obliku zajma države članice trebale bi zatražiti najkasnije do 31. kolovoza 2024. Za potrebe dobrog financijskog upravljanja, ukupni iznos svih zajmova odobrenih na temelju ove Uredbe trebao bi biti ograničen. Osim toga, maksimalni opseg zajmova za svaku državu članicu ne bi trebao premašiti 4,7 % njezina bruto nacionalnog dohotka. U iznimnim okolnostima trebalo bi omogućiti povećanje ograničenog iznosa ovisno o raspoloživim sredstvima. Iz istih razloga dobrog financijskog upravljanja trebalo bi omogućiti da se zajam isplaćuje u obrocima uz uvjet da su ostvareni rezultati.

(29) Zahtjev za zajam trebalo bi opravdati financijskim potrebama povezanima s dodatnim reformama i ulaganjima uključenima u plan za oporavak i otpornost, posebno relevantnima za zelenu i digitalnu tranziciju, a time i troškom plana koji je viši od maksimalnog financijskog doprinosa koji se dodjeljuje u obliku bespovratnog doprinosa. Trebalo bi omogućiti da se zahtjev za zajam podnese zajedno s dostavljenim planom. Ako se zahtjev za zajam podnosi u drugom trenutku, trebalo bi mu priložiti revidirani plan s dodatnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima. Kako bi se osiguralo pojačano financiranje na početku razdoblja, potporu u obliku zajma države članice trebale bi zatražiti najkasnije do 31. kolovoza 2024. Za potrebe dobrog financijskog upravljanja, ukupni iznos svih zajmova odobrenih na temelju ove Uredbe trebao bi biti ograničen. Osim toga, maksimalni opseg zajmova za svaku državu članicu ne bi trebao premašiti 6,8 % njezina bruto nacionalnog dohotka. U iznimnim okolnostima trebalo bi omogućiti povećanje ograničenog iznosa ovisno o raspoloživim sredstvima. Iz istih razloga dobrog financijskog upravljanja trebalo bi omogućiti da se zajam isplaćuje u obrocima uz uvjet da su ostvareni rezultati. Komisija bi trebala ocijeniti zahtjev za potporu u obliku zajma u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>23</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 32.a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(32a) Ako se zbog objektivnih okolnosti planovi za oporavak i otpornost, uključujući relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti, više ne mogu ostvariti, djelomično ili u cijelosti, ili ako promjene socijalnih i ekonomskih pokazatelja znatno utječu na prvotni plan koji je predala predmetna država članica, ona može Komisiji dostaviti obrazloženi zahtjev za izmjenu ili zamjenu svoje odluke. U tu svrhu država članica trebala bi moći predložiti izmjene plana za oporavak i otpornost te iskoristiti Instrument za tehničku potporu.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>24</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 32.b (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(32b) Ako Komisija odluči suspendirati dodijeljena sredstva državi članici u slučaju nedostataka u pogledu vladavine prava, prihvatljiva djelovanja na regionalnoj i lokalnoj razini trebala bi i dalje moći koristiti sredstva iz Mehanizma.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>25</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 32.c (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(32c) Države članice s prekomjernim neravnotežama i države članice izvan europodručja koje znatno kasne sa strukturnim razvojem trebale bi u svojim planovima za oporavak i otpornost moći predložiti reforme za rješavanje problema koji su doveli do takvih prekomjernih neravnoteža.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>26</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 34.a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(34a) Države članice trebale bi se pobrinuti za to da se komunikacijske aktivnosti, posebno u vezi s obvezom osiguravanja vidljivosti potpore pružene u okviru Mehanizma, na odgovarajući način provode na prikladnoj regionalnoj i lokalnoj razini, preko više kanala i na nediskriminirajući način.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>27</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Uvodna izjava 39.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(39) Komisija bi putem provedbenih akata trebala utvrditi planove za oporavak i otpornost koje trebaju provesti države članice te im dodijeliti odgovarajući financijski doprinos. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Provedbene ovlasti koje se odnose na donošenje planova za oporavak i otpornost te isplatu financijske potpore nakon ispunjenja relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti trebala bi izvršavati Komisija u skladu s postupkom ispitivanja iz Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća. Nakon donošenja provedbenog akta predmetna država članica i Komisija trebale bi dogovoriti posebne operativne aranžmane tehničke prirode, u kojima se detaljno utvrđuju rokovi provedbe, pokazatelji za ključne etape i ciljne vrijednosti te pristup osnovnim podacima. Kako bi operativni aranžmani ostali relevantni s obzirom na okolnosti provedbe plana za oporavak i otpornost, trebalo bi omogućiti sporazumnu izmjenu elemenata takvih tehničkih aranžmana. Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se pobliže određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravne provedbe te se predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava temeljni preduvjet dobrog financijskog upravljanja i djelotvornog financiranja EU-a.

(39) Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora u vezi s utvrđivanjem planova za oporavak i otpornost koje trebaju provesti države članice i odgovarajućim financijskim doprinosom koji im treba dodijeliti. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona sa stručnjacima. Pri pripremi i izradi delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremenu, pravodobnu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću. Nakon donošenja delegiranog akta predmetna država članica i Komisija trebale bi dogovoriti posebne operativne aranžmane tehničke prirode, u kojima se detaljno utvrđuju rokovi provedbe, pokazatelji za ključne etape i ciljne vrijednosti te pristup osnovnim podacima. Kako bi operativni aranžmani ostali relevantni s obzirom na okolnosti provedbe plana za oporavak i otpornost, trebalo bi omogućiti sporazumnu izmjenu elemenata takvih tehničkih aranžmana. Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su na temelju članka 322. Ugovora donijeli Europski parlament i Vijeće. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se pobliže određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravne provedbe te se predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. Ugovora odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da su poštovanje vladavine prava, neovisno pravosuđe, medijski pluralizam i sloboda medija temeljni preduvjeti dobrog financijskog upravljanja i djelotvornog financiranja Unije.

________________________________

 

13 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

 

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>28</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 3.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Područje primjene Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog ovom Uredbom odnosi se na područja politike povezana s ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom, zelenom i digitalnom tranzicijom, zdravstvom, konkurentnošću, otpornošću, produktivnošću, obrazovanjem i vještinama, istraživanjem i inovacijama, pametnim, održivim i uključivim rastom, zapošljavanjem i ulaganjima te stabilnošću financijskih sustava.

Područje primjene Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog ovom Uredbom se, stvaranjem bolje budućnosti za sljedeću generaciju, poboljšanjem ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, promicanjem reformi za poticanje rasta i jačanjem unutarnjeg tržišta, odnosi na sljedećih šest područja politike:

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>29</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 3. točka a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(a) zelenu tranziciju, uzimajući u obzir ciljeve europskog zelenog plana;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>30</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 3. točka b (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(b) digitalnu transformaciju, uzimajući u obzir ciljeve Digitalne agende;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>31</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 3. točka c (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(c) ekonomsku koheziju, produktivnost i konkurentnost, uzimajući u obzir ciljeve strategija Unije za industriju i MSP-ove;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>32</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 3. točka d (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(d) socijalnu koheziju, uzimajući u obzir ciljeve europskog stupa socijalnih prava;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>33</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 3. točka e (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(e) otpornost institucija i izgradnju kapaciteta;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>34</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 3. točka f (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(f) politike za sljedeću generaciju, uzimajući u obzir ciljeve jamstva za mlade i jamstva za djecu.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>35</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 3.a (novi)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 3.a

 

1. Pri primjeni ove uredbe u potpunosti se poštuje članak 152. Ugovora, a nacionalnim planovima za oporavak i otpornost realiziranima u skladu s ovom Uredbom poštuju se nacionalne prakse i institucije za određivanje plaća. Ova uredba poštuje članak 28. Povelje o temeljnim pravima Europske unije i u skladu s tim ne utječe na pravo pregovaranja, sklapanja ili primjene sporazuma niti na poduzimanje kolektivnih mjera u skladu s nacionalnim pravom i praksama.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>36</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 4. – stavak 1.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Opći je cilj Mehanizma za oporavak i otpornost promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije poboljšanjem otpornosti i sposobnosti prilagodbe država članica, ublažavanjem socijalnih i gospodarskih posljedica krize te podupiranjem zelene i digitalne tranzicije, čime se pridonosi obnovi potencijala rasta gospodarstava Unije, potiče otvaranje radnih mjesta nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 i promiče održivi rast.

1. Opći je cilj Mehanizma za oporavak i otpornost pridonošenje rješavanju izazova povezanih sa šest područja politika iz članka 3. te na taj način promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije poboljšanjem otpornosti i sposobnosti prilagodbe država članica, ublažavanjem socijalnih i gospodarskih posljedica krize te podupiranjem zelene i digitalne tranzicije, čime se pridonosi obnovi potencijala rasta gospodarstava Unije, potiče otvaranje radnih mjesta nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19, promiče održivi rast te stvara europska dodana vrijednost.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>37</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 4. – stavak 1.a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1a. Mehanizmom se pridonosi ciljevima politika Unije, obvezama Unije u okviru Pariškog sporazuma te jačanju unutarnjeg tržišta, europskom stupu socijalnih prava i ciljevima održivog razvoja UN-a provedbom mjera kao što su one:

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>38</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 4. – stavak 1.a (novi) – točka a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(a) za prelazak na klimatski neutralnu Uniju do 2050., pravednu tranziciju s potporom za najpogođenije regije, održivu mobilnost i infrastrukturu, borbu protiv energetskog siromaštva, promicanje energetske učinkovitosti i učinkovite uporabe resursa, obnovljive izvore energije, ostvarenje energetske diversifikacije i sigurnosti opskrbe energentima te mjere za poljoprivredni sektor, ribarstvo i održivi razvoj ruralnih i prekograničnih područja;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>39</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 4. – stavak 1.a (novi) – točka b (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(b) za digitalizaciju i proširenje uloge javnih službi za zapošljavanje kojima se podupire digitalna infrastruktura, poboljšava pristup digitalnom radu i promiče razvoj digitalnih vještina;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>40</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 4. – stavak 1.a (novi) – točka c (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(c) za izgradnju otpornih tržišta rada s pristojnim radnim uvjetima, jačanje unutarnjeg tržišta, poticanje ulaganja i podupiranje procesa uzlazne ekonomske i socijalne konvergencije, mjere za poticanje poduzetničkih mogućnosti i vještina, stvaranje povoljnog okruženja za ulaganja i MSP-ove, uključujući za inovativnu i održivu reindustrijalizaciju, ulaganja u industrijski sektor, jačanje proizvodnog i strateškog kapaciteta Unije, razvoj industrijskih ekosustava i podupiranje država članica čija valuta nije euro u njihovim nastojanjima da uvedu jedinstvenu valutu;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>41</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 4. – stavak 1.a (novi) – točka d (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(d) za socijalnu uključenost, jačanje sustava socijalne sigurnosti i socijalne skrbi i zaštite, socijalni dijalog, razvoj socijalne infrastrukture, kvalitetna radna mjesta, uključivanje osoba s invaliditetom, rodnu ravnopravnost, borbu protiv siromaštva i nejednakosti, rješavanje problema rodne razlike u plaćama, odgovarajući obiteljski dopust i fleksibilne radne uvjete te veće sudjelovanja žena na tržištu rada, među ostalim pružanjem jednakih mogućnosti i napretka u karijeri;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>42</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 4. – stavak 1.a (novi) – točka e (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(e) za jačanje administrativnih i institucionalnih kapaciteta država članica i njihovih regionalnih i lokalnih tijela u vezi s izazovima s kojima se suočavaju institucije, vlasti, javna uprava te gospodarski i socijalni sektori radi poboljšanja sustava javnog zdravstva i zdravstvene skrbi, uključujući bolje kapacitete za odgovor na krizu, razvoja kvalitetnih i cjenovno pristupačnih usluga skrbi i kućne njege, sigurnijih, kvalitetnijih i dostupnijih domova za starije i nemoćne te centara za njegu, poboljšanja zdravstvene opreme i dostupnih medicinskih usluga za sve građane, mjere za poboljšanje sposobnosti javnih ustanova da zajamče prava mobilnih i prekograničnih radnika, uključujući rad u sigurnim i ravnopravnim uvjetima, plaće u skladu sa zakonom i sve potrebne informacije, za stabilnost financijskih sustava, jačanje učinkovitih i neovisnih pravosudnih sustava, promicanje medijskog pluralizma i slobode medija;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>43</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 4. – stavak 1.a (novi) – točka f (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(f) za rješavanje demografskih izazova te za kulturu, obrazovanje, cjeloživotno učenje i strukovno obrazovanje, uključujući razvoj nacionalnih i regionalnih strategija i djelovanja za prekvalifikaciju i usavršavanje, bolje predviđanje kretanja na tržištu rada, politike za djecu i mlade, jednake mogućnosti i pristup za sve, reforme mirovinskog sustava s naglaskom na održivosti i prikladnosti mirovinskih sustava za radnike i samozaposlene osobe, kao i jednake mogućnosti za žene i muškarce da steknu mirovinska prava.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>44</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 4. – stavak 2.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Kako bi se postigao taj opći cilj, poseban je cilj Mehanizma za oporavak i otpornost pružiti državama članicama financijsku potporu u cilju postizanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti reformi i ulaganja kako se utvrde u njihovim planovima za oporavak i otpornost. Taj posebni cilj ostvaruje se u bliskoj suradnji s predmetnim državama članicama.

2. Kako bi se postigao taj opći cilj, poseban je cilj Mehanizma za oporavak i otpornost pružiti državama članicama financijsku potporu u cilju postizanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti reformi i ulaganja kako se utvrde u njihovim planovima za oporavak i otpornost, uzimajući u obzir da ekonomske razlike, društvene nejednakosti i loša socijalna zaštita imaju učinke prelijevanja koji ugrožavaju cjelokupnu stabilnost Unije. Taj posebni cilj ostvaruje se u bliskoj suradnji s predmetnim državama članicama.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>45</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 4. – stavak 2.a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2a. Države članice izvan europodručja koje znatno kasne sa strukturnim razvojem mogu predložiti planove za oporavak i otpornost kojima se rješavaju njihovi problemi.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>46</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 4. – stavak 2.b (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2b. Reforme i ulaganja koje su države članice pokrenule nakon 1. veljače 2020. prihvatljive su za financiranje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>47</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 5. – stavak 2.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Iznos iz stavka 1. točke (a) također može obuhvaćati troškove koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, koje su potrebne za upravljanje svakim instrumentom i ostvarivanje njegovih ciljeva, posebice studija, sastanaka stručnjaka te informacijskih i komunikacijskih mjera, uključujući institucijsku komunikaciju o političkim prioritetima Unije, u mjeri u kojoj se odnose na ciljeve ove Uredbe, troškove povezane s IT mrežama za obradu i razmjenu informacija, institucijske alate informacijske tehnologije i sve ostale troškove tehničke i administrativne pomoći koji nastanu Komisiji za upravljanje svakim instrumentom. Troškovi mogu obuhvaćati i troškove drugih popratnih aktivnosti, kao što je kontrola kvalitete i praćenje projekata na terenu, te troškove za stručna savjetovanja i stručnjake za ocjenu i provedbu reformi i ulaganja.

2. Iznos iz stavka 1. točke (a) također može obuhvaćati troškove koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, koje su potrebne za upravljanje svakim instrumentom i ostvarivanje njegovih ciljeva, u mjeri u kojoj se odnose na ciljeve ove Uredbe te pod uvjetom da se ne ubrajaju u djelovanja prihvatljiva za tehničku potporu u skladu s člankom 7. Uredbe [o Instrumentu za tehničku potporu, 2020/0103 (COD)]. Ako država članica ne koristi dodijeljena sredstva, Komisija ih može staviti na raspolaganje za prijedloge izrađene nakon savjetovanja s regionalnim i lokalnim tijelima i drugim dionicima, uključujući socijalne partnere i organizacije civilnog društva, kako bi se promicala otvorena rasprava o potpori mjerama za poticanje istraživanja, javne rasprave i širenje informacija o reformama potrebnima za rješavanje negativnih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>48</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 9. – stavak 1.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. U slučaju znatne neusklađenosti u pogledu bilo kojeg slučaja navedenog u članku 15. stavku 7. Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi o […][CPR], Vijeće na prijedlog Komisije provedbenim aktom donosi odluku o suspenziji roka za donošenje odluke na koju se upućuje u članku 17. stavcima 1. i 2. ili suspenziji plaćanja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

1. U slučaju znatne neusklađenosti u pogledu bilo kojeg slučaja navedenog u članku 15. stavku 7. Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi o […][CPR], Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 27.a u vezi s odlukom o suspenziji roka za donošenje odluka na koji se upućuje u članku 17. stavcima 1. i 2. ili djelomičnoj ili potpunoj suspenziji plaćanja u okviru mehanizma za oporavak i otpornost.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>49</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 9. – stavak 1.a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1a.  Odluka o suspenziji plaćanja iz stavka 1. primjenjuje se na zahtjeve za plaćanje podnesene nakon datuma odluke o suspenziji.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>50</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article> Članak 9. – stavak 1.b (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1b.  Suspenzija roka iz članka 17. primjenjuje se od sljedećeg dana od dana donošenja odluke iz stavka 1. ovog članka.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>51</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 9. – stavak 1.c (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1c.  Odluka o suspenziji plaćanja iz stavka 1. ne primjenjuje se pod uvjetom da je opća klauzula o odstupanju aktivna.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>52</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 9. – stavak 2.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. U bilo kojem od slučajeva iz članka 15. stavka 11. Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi o […], Vijeće na prijedlog Komisije provedbenim aktom donosi odluku o ukidanju suspenzije roka ili plaćanja iz prethodnog stavka.

2. U bilo kojem od slučajeva iz članka 15. stavka 11. Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi o […], Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 27.a u vezi s odlukom o ukidanju suspenzije roka ili plaćanja iz prethodnog stavka. Relevantni postupci ili plaćanja nastavljaju se sljedećeg dana od dana ukidanja suspenzije.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>53</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 9. – stavak 2.a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2a.  Ako Komisija odluči suspendirati dodijeljena sredstva državi članici zbog nedostataka u pogledu vladavine prava, prihvatljiva djelovanja na regionalnoj i lokalnoj razini i dalje mogu koristiti sredstva iz Mehanizma.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>54</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 12. – stavak 4.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Potpora u obliku zajma za plan za oporavak i otpornost predmetne države članice ne smije biti viša od razlike između ukupnog troška plana za oporavak i otpornost, kako je prema potrebi revidiran, i maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10. Maksimalni opseg zajma za svaku državu članicu ne smije premašiti 4,7 % njezina bruto nacionalnog dohotka.

4. Potpora u obliku zajma za plan za oporavak i otpornost predmetne države članice ne smije biti viša od razlike između ukupnog troška plana za oporavak i otpornost, kako je prema potrebi revidiran, i maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10. Maksimalni opseg zajma za svaku državu članicu ne smije premašiti 6,8 % njezina bruto nacionalnog dohotka.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>55</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 13. – stavak 1. – točka ba (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ba) objašnjenje načina na koji će se mjerama iz plana ukloniti nedostaci u pogledu vrijednosti utvrđenih u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>56</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 13. – stavak 1. – točka bb (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(bb) objašnjenje načina na koji će se mjerama iz plana uzeti u obzir zaprimljena stajališta neprofitnih organizacija civilnog društva te lokalnih ili regionalnih autoriteta u državi članici.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>57</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 14. – stavak 1.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. U skladu s ciljevima iz članka 4. države članice izrađuju nacionalne planove za oporavak i otpornost. Tim se planovima utvrđuje raspored reformi i ulaganja predmetne države članice za sljedeće četiri godine. Planovi za oporavak i otpornost koji su prihvatljivi za financiranje u okviru ovog instrumenta obuhvaćaju usklađeni paket mjera za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja.

1. U skladu s ciljevima iz članka 4. države članice izrađuju nacionalne planove za oporavak i otpornost. Tim se planovima utvrđuje raspored reformi i ulaganja predmetne države članice za sljedeće četiri godine. Planovi za oporavak i otpornost koji su prihvatljivi za financiranje u okviru ovog instrumenta obuhvaćaju usklađeni paket mjera za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja. Za pripremu planova za oporavak i otpornost države članice mogu se koristiti Instrumentom za tehničku potporu u skladu s Uredbom XX/YYYY [o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu].

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>58</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 14. – stavak 1.a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1a.  Odražavajući europski zeleni plan kao europsku strategiju održivog rasta i preuzimanje obveza Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, najmanje 37 % iznosa svakog plana za oporavak i otpornost doprinosi uključivanju djelovanja u području klime i biološke raznolikosti te ciljeva okolišne održivosti. Komisija delegiranim aktom donosi relevantnu metodologiju kako bi pomogla državama članicama da ispune taj zahtjev.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>59</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 14. – stavak 1.b (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1b.  Odražavajući europski stup socijalnih prava kao europsku strategiju za socijalni napredak, znatan dio iznosa svakog plana za oporavak i otpornost doprinosi provedbi ciljeva europskog stupa socijalnih prava. Komisija delegiranim aktom donosi relevantnu metodologiju kako bi pomogla državama članicama da ispune taj zahtjev.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>60</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 14. – stavak 1.c (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1c.  Odražavajući usmjerenost na budućnost instrumenta za oporavak „Next Generation EU” i prepoznajući važnost programa digitalnih vještina, jamstva za djecu i jamstva za mlade, svaki plan za oporavak i otpornost doprinosi uklanjanju rizika od dugotrajne štete za izglede mladih na tržištu rada i njihovu opću dobrobit kvalitetnim rješenjima za zapošljavanje, obrazovanje i kvalificiranje te odgovorima usmjerenima na mlade.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>61</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 14. – stavak 2.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Planovi za oporavak i otpornost usklađeni su s izazovima i prioritetima koji su relevantni za pojedinu zemlju i utvrđeni u kontekstu europskog semestra, posebice onima koji su relevantni za zelenu i digitalnu tranziciju ili proizlaze iz njih. Planovi za oporavak i otpornost usklađeni su i s informacijama koje su države članice uključile u nacionalne programe reformi u okviru europskog semestra, u svoje nacionalne energetske i klimatske planove i njihove ažurirane verzije u skladu s Uredbom (EU) 2018/199921, u teritorijalne planove za pravednu tranziciju u okviru Fonda za pravednu tranziciju te u sporazume o partnerstvu i operativne programe u okviru fondova Unije.

2. Planovi za oporavak i otpornost usklađeni su s izazovima i prioritetima koji su relevantni za pojedinu zemlju i utvrđeni u kontekstu europskog semestra, posebice onima koji su relevantni za područja politike iz članka 3., kao i za teritorijalnu, socijalnu i ekonomsku koheziju, pritom vodeći računa o investicijskim potrebama i izazovima povezanima s regionalnim i lokalnim razlikama. Planovi za oporavak i otpornost doprinose strateškoj autonomiji Unije, prelasku na klimatsku neutralnost do 2050. i socijalnoj održivosti provedbom europskog stupa socijalnih prava i ciljeva održivog razvoja UN-a. Planovi za oporavak i otpornost usklađeni su i s informacijama koje su države članice uključile u nacionalne programe reformi u okviru europskog semestra, u svoje nacionalne energetske i klimatske planove i njihove ažurirane verzije u skladu s Uredbom (EU) 2018/199921, u teritorijalne planove za pravednu tranziciju u okviru Fonda za pravednu tranziciju te u sporazume o partnerstvu i operativne programe u okviru fondova Unije.

______________________________

________________________

21 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime.

21 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime.

22 […]

22 […]

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>62</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 14. – stavak 2.a (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2a. Planovi za oporavak i otpornost sastavljaju se nakon savjetovanja s regionalnim i lokalnim tijelima i drugim dionicima, uključujući socijalne partnere i organizacije civilnog društva, u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) XX/xx Europskog parlamenta i Vijeća1a;

 

____________________________

 

1a Uredba (EU) XX/xx Europskog parlamenta i Vijeća od XX o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize (SL L ...).

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>63</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 14. – stavak 2.b (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2b. Uzimajući u obzir tehnološki razvoj, Mehanizam može doprinijeti donošenju integriranih planova ulaganja u digitalne infrastrukture i vještine te stvaranju učinkovitog okvira za financiranje kako bi se osigurala najveća moguća konkurentnost regija u Uniji.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>64</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 15. – stavak 2.</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Plan za oporavak i otpornost koji predmetna država članica predstavi čini prilog njezinu nacionalnom programu reformi te se službeno podnosi najkasnije do 30. travnja. Država članica može dostaviti nacrt plana s nacrtom proračuna za sljedeću godinu od 15. listopada prethodne godine.

2. Plan za oporavak i otpornost koji predmetna država članica predstavi čini prilog njezinu nacionalnom programu reformi te se službeno podnosi najkasnije do 30. travnja. Država članica može dostaviti nacrt plana s nacrtom proračuna za sljedeću godinu od 15. listopada prethodne godine. Takvi nacrti planova podnose se socijalnim partnerima radi savjetovanja najkasnije u veljači prije isteka travanjskog roka za službeno podnošenje plana Komisiji, čime se socijalnim partnerima omogućuje najmanje 30 dana za reakciju u pisanom obliku.

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>65</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 15. – stavak 3. – točka a</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) objašnjenje načina na koji će se države članice posvetiti izazovima i prioritetima koji su relevantni za pojedinu zemlju i utvrđeni u kontekstu europskog semestra;

(a) objašnjenje načina na koji će se vjerojatno riješiti izazovi i prioriteti utvrđeni u okviru europskog semestra, posebno oni povezani sa socijalnim politikama i politikama zapošljavanja;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>66</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 15. – stavak 3. – točka b</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) objašnjenje načina na koji plan pridonosi jačanju potencijala rasta, otvaranju radnih mjesta te gospodarskoj i socijalnoj otpornosti predmetne države članice, ublažavanju gospodarskih i socijalnih posljedica krize i jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i konvergencije;

(b) objašnjenje načina na koji plan pridonosi jačanju potencijala rasta, otvaranju kvalitetnih radnih mjesta te gospodarskoj i socijalnoj otpornosti predmetne države članice, smanjuje infrastrukturni jaz, ublažava gospodarske i socijalne posljedice krize u pogledu najugroženijih skupina i mladih te gospodarskog učinka MSP-ova i njegova doprinosa jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i konvergencije, kao i strateške autonomije Unije;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>67</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 15. – stavak 3. – točka ba (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ba) opseg savjetovanja s regionalnim i lokalnim tijelima i drugim dionicima, uključujući socijalne partnere i organizacije civilnog društva, koje je provedeno prije podnošenja plana za oporavak i otpornost; pisani doprinos socijalnih partnera podnosi se zajedno s planom;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>68</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 15. – stavak 3. – točka c</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c) objašnjenje načina na koji će mjere iz plana pridonijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji ili izazovima koji iz njih proizlaze;

(c) objašnjenje načina na koji će mjere iz plana pridonijeti šest stupova utvrđenih u članku 3.;

</Amend>

<Amend>Amandman  <NumAm>69</NumAm>

<DocAmend>Prijedlog uredbe</DocAmend>

<Article>Članak 15. – stavak 3. – točka ca (nova)</Article>

 

Tekst koji je predložila Komisija