IZVJEŠĆE o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine

17.11.2020 - (2019/2202(INI))

Odbor za vanjske poslove
Izvjestitelj: Michael Gahler

 

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine

(2019/2202(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 8. te glavu V., osobito članke 21., 22., 36., 37. i 49. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kao i dio peti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

– uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane i Ukrajine s druge strane, uključujući Detaljan i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini (AA/DCFTA), koji je stupio na snagu 1. rujna 2017., i povezani Program pridruživanja,

– uzimajući u obzir bezvizni režim koji je za građane Ukrajine stupio na snagu 11. lipnja 2017., kao posljedica izmjena Uredbe Vijeća (EZ) br. 539/2001 koje su donijeli Europski parlament i Vijeće,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od njihova zahtjeva[1],

– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije koje se odnose na Ukrajinu, točnije onu od 12. prosinca 2018. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine[2], i onu od 21. siječnja 2016. o sporazumima o pridruživanju/detaljnim i sveobuhvatnim područjima slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom[3], kao i svoju preporuku od 19. lipnja 2020. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za Istočno partnerstvo, uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020.[4],

– uzimajući u obzir izvješća Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) o Ukrajini, posebice 30. izvješće o stanju ljudskih prava u Ukrajini iz rujna 2020.,

– uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika UN-a od 19. lipnja 2020. naslovljeno „Stanje ljudskih prava u Autonomnoj Republici Krimu i gradu Sevastopolju u Ukrajini”,

– uzimajući u obzir zajednički radni dokument Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje od 12. prosinca 2019. o Izvješću o provedbi Sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom (SWD(2019)0433),

– uzimajući u obzir zajedničku izjavu nakon 22. sastanka na vrhu EU-a i Ukrajine od 6. listopada 2020.,

– uzimajući u obzir preporuke i aktivnosti Parlamentarne skupštine Euronest, Foruma civilnog društva Istočnog partnerstva i drugih predstavnika civilnog društva u Ukrajini,

– uzimajući u obzir konačne izjave i preporuke sa sastanka Parlamentarnog odbora za pridruživanje između EU-a i Ukrajine održanog 19. prosinca 2019.,

– uzimajući u obzir zaključke svojih misija za promatranje ukrajinskih predsjedničkih izbora od 31. ožujka i 21. travnja 2019. i prijevremenih parlamentarnih izbora od 21. srpnja 2019.,

– uzimajući u obzir zajam od 500 milijuna EUR koji je 29. svibnja 2020. isplaćen Ukrajini kao dio Komisijina četvrtog programa za makrofinancijsku pomoć,

– uzimajući u obzir pakete financijske pomoći koje je EU uvela kao pomoć susjednim zemljama u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19, a posebno zajmove u iznosu od 1,2 milijarde EUR koji su stavljeni na raspolaganje Ukrajini Odlukom (EU) 2020/701 od 25. svibnja 2020. o pružanju makrofinancijske pomoći partnerima u procesu proširenja i partnerima u susjedstvu u kontekstu krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19[5],

– uzimajući u obzir zajedničku izjavu Komisije NATO – Ukrajina od 31. listopada 2019.,

– uzimajući u obzir peto izvješće o praćenju za pojedinu zemlju Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI), objavljeno u rujnu 2017., i zaključke o Ukrajini u vezi sa stanjem provedbe preporuka iz 2017., objavljene u lipnju 2020.,

– uzimajući u obzir Preporuku Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama[6] o mjerama za borbu protiv diskriminacije na temelju seksualne orijentacije ili rodnog identiteta te standarde koje je usvojila Parlamentarna skupština Vijeća Europe,

– uzimajući u obzir završno izvješće misije za promatranje izbora Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) od 21. srpnja 2019. o prijevremenim parlamentarnim izborima u Ukrajini,

– uzimajući u obzir poredak zemalja prema indeksu percepcije korupcije na popisu udruge Transparency International iz 2019., na kojem je Ukrajina 126. od 180 zemalja i teritorija (prvo je mjesto najbolji rezultat),

– uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina i Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima donesenu 5. studenoga 1992.,

– uzimajući u obzir mišljenje Venecijanske komisije o Zakonu o potpori ukrajinskog jezika kao državnog jezika i njezino mišljenje o odredbama Zakona o obrazovanju od 5. rujna 2017., koje se odnose na upotrebu državnog jezika i manjinskih te drugih jezika u obrazovanju,

– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0219/2020),

A. budući da je sporazum AA/DCFTA kamen temeljac odnosa Europske unije s Ukrajinom koji se temelje na političkom udruživanju i gospodarskoj integraciji te predstavlja plan za reforme čija bi potpuna provedba trebala omogućiti kontinuirano približavanje Uniji, dovesti do postupne integracije u unutarnje tržište Unije te do potpunog iskorištavanja potencijala i prednosti sporazuma AA/DCFTA;

B. budući da Ukrajina ima europsku perspektivu u skladu s člankom 49. UEU-a i može podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji pod uvjetom da zadovoljava sve kriterije iz Kopenhagena i načela demokracije, da poštuje temeljne slobode, ljudska prava i prava manjina te da poštuje vladavinu prava;

C. budući da su na 22. sastanku na vrhu EU-a i Ukrajine priznate europske težnje Ukrajine, da je pozdravljen njezin europski izbor, prepoznat znatan napredak koji je Ukrajina postigla u svojem postupku reforme te pozdravljeni rezultati koji su već postignuti u provedbi Sporazuma o pridruživanju i uspjeh sporazuma DCFTA;

D. budući da je 2019. Ukrajina prošla kroz osjetljivo izborno razdoblje, i na predsjedničkoj i na parlamentarnoj razini, te budući da njezino upravljanje postupkom te mirna i uređena predaja vlasti koja je uslijedila zaslužuje pohvalu;

E. budući da su lokalni izbori 25. listopada 2020. u cijeloj zemlji bili još jedan test stanja demokracije i priliku za daljnju konsolidaciju; budući da je uoči lokalnih izbora 25. listopada 2020. bilo pokušaja promjene Izbornog zakona tijekom tekuće predizborne kampanje te budući da je nedostatak jasnih mjera za odgovor na situaciju povezanu s bolešću COVID-19 i dalje znatan problem, s obzirom na usvajanje novih standarda sigurnog glasovanja;

F. budući da su stručnjaci za civilno društvo i izbore izvijestili da se lokalne stranačke organizacije, kandidati i članovi izbornih povjerenstava nisu mogli pravilno pripremiti za registraciju kandidata s obzirom na to da je Izborni zakon donesen neposredno prije izbornog postupka;

G. budući da uvođenje kontrolnih mehanizama odozgo prema dolje donošenjem načela imperativnog mandata te povezivanje stranačkih lista s minimalnim brojem od 10 000 glasača oslabljuje demokratsku prirodu izbora;

H. budući da je civilno društvo kritiziralo odluku da se ne održe izbori u 18 mjesnih zajednica u oblastima Donjecku i Lugansku kojima upravlja vlada, a da civilno-vojna uprava nije ponudila jasno obrazloženje te odluke, čime se zapravo obespravilo približno 475 000 glasača koji žive u tim zajednicama;

I. budući da je, posebice u drugoj polovini 2019., kako bi se brzo provela reforma obećana tijekom predizbornih kampanja, posebno održan tempo zakonodavne aktivnosti, ponekad na štetu parlamentarnog nadzora, transparentnosti i kvalitete zakonodavstva;

J. budući da, iako je Ukrajina ostvarila znatan napredak u provedbi obveza povezanih sa Sporazumom o pridruživanju i integraciji s Unijom, potrebno je dovršiti nekoliko započetih reformi, posebno u područjima vladavine prava, dobrog upravljanja i borbe protiv korupcije, s obzirom na to da, unatoč znatnom napretku, raširena korupcija i dalje koči proces reformi u Ukrajini; budući da, osim toga, treba donijeti neke dodatne mjere da bi se spriječilo nazadovanje u bilo kojem pogledu, s naglaskom na pravosuđu;

K. budući da puni potencijal donesenih reformi nije ostvaren zbog dinamike postupka reforme i povezanih institucionalnih izazova; budući da na reforme negativno utječu unutarnja institucijska nestabilnost i proturječnosti, nedostatak jasnih mjerila, slabi kapaciteti, ograničeni resursi i vanjski čimbenici kao što je pandemija bolesti COVID-19, kao i nedostatak političke odlučnosti da se prihvati i zajamči potpuna neovisnost pravosudnih i gospodarskih institucija te izbjegne selektivna primjena pravde;

L. budući da se u zajedničkoj izjavi Komisije NATO – Ukrajina od 31. listopada 2019. poziva Ukrajinu da se pridržava međunarodnih obveza, da poštuje ljudska i manjinska prava te da u potpunosti provodi preporuke i zaključke Venecijanske komisije o Zakonu o obrazovanju;

M. budući da se u najnovijem izvješću OHCHR-a naglašava nedostatak napretka u kaznenim postupcima u vezi s teškim kršenjima ljudskih prava koja su navodno počinili pripadnici ukrajinskih snaga te kašnjenja i nedovoljan napredak u istrazi zločina povezanih s Majdanom;

N. budući da se prema najnovijem izvješću udruge Transparency International percepcija korupcije u Ukrajini vratila na razinu iz 2017.;

O. budući da je potpora modernizaciji, ukidanju oligarhijskog ustroja vlasti, reformama i borbi protiv korupcije još uvijek vrlo visoka među građanima Ukrajine te da ta očekivanja treba ispuniti bez odgađanja;

P. budući da se prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19 vratila stabilnost ukrajinskog gospodarstva, koje je pokazalo zadovoljavajući rast i smanjenje nezaposlenosti, potaknuto napretkom u iskorištavanju potencijala sporazuma AA/DCFTA;

Q. budući da postoji potreba da Ukrajina zadrži makroekonomsku stabilnost poštovanjem obveza prema Međunarodnom monetarnom fondu i provedbom svih srednjoročnih strukturnih politika dogovorenih u okviru programa EU-a za makrofinancijsku pomoć, kao i osiguravanjem jake i neovisne Narodne banke Ukrajine;

R. budući da aktualna globalna kriza zahtijeva koordiniran pristup i izvanredne pakete mjera za pružanje potpore; budući da sve hitne mjere moraju biti proporcionalne, vremenski ograničene i poštovati temeljne slobode;

S. budući da EU stoji uz ukrajinski narod od početka pandemije bolesti COVID-19 te da mu pruža financijsku i materijalnu potporu preko bilateralnih i regionalnih programa, kao što su oni koje je Unija stavila na raspolaganje Ukrajini u ožujku, travnju i svibnju 2020.;

T. budući da pandemija bolesti COVID-19 produbljuje probleme ukrajinskog zdravstvenog sustava; budući da, unatoč činjenici da je u skladu s ukrajinskim zakonom zdravstvena zaštita besplatna, u stvarnosti mnogi građani te države nemaju takvo iskustvo kad traže zdravstvenu skrb;

U. budući da je, u svjetlu pandemije bolesti COVID-19, još važnije da se humanitarna pomoć i dalje dostavlja i da Posebna promatračka misija OESS-a, agencije UN-a, nevladine organizacije i Međunarodni odbor Crvenog križa imaju nesmetan pristup područjima koja nisu pod kontrolom vlade;

V. budući da su neovisnost, suverenitet i teritorijalna cjelovitost Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, kao i njezina sposobnost da provodi potrebne gospodarske i društvene reforme, još uvijek ozbiljno narušeni ciljanim kampanjama dezinformiranja, kibernapadima i drugim hibridnim prijetnjama, kao i neriješenim sukobom na istoku zemlje prouzročenim aktualnom ruskom vojnom agresijom i okupacijom velikih dijelova oblasti Donjecka i Luganska, kao i kontinuiranom nezakonitom ruskom okupacijom i pripojenjem Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja, zbog čega dolazi do pogoršanja stanja ljudskih prava i čime se sprječava poboljšanje blagostanja, stabilnosti i rasta Ukrajine;

W. budući da je EU snažno osudio aktualnu rusku agresiju prema Ukrajini, uključujući nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja, čime se krše njezina suverenost i teritorijalna cjelovitost, te da je utvrdio i nastavlja provoditi politiku nepriznavanja tog pripojenja, kao i da u tom kontekstu i dalje provodi restriktivne mjere protiv pojedinaca i subjekata uključenih u to kršenje međunarodnog prava;

X. budući da je EU i dalje predan nastojanjima normandijskog formata, OESS-a, trilateralne kontaktne skupine i OESS-ove Posebne promatračke misije OESS-a u Ukrajini te je pozdravio konstruktivan pristup Ukrajine u normandijskom formatu i trilateralnoj kontaktnoj skupini i pozvao Rusiju da učini isto;

Y. budući da je 17. srpnja 2014. zrakoplov prijevoznika Malaysia Airlines na letu MH17 između Amsterdama i Kuala Lumpura oboren iznad oblasti Donjeck u kontekstu ruskih napora da se potkopa ukrajinska teritorijalna cjelovitost, što je uzrokovalo stradavanje svih 298 putnika i posade; budući da je zajednički istražni tim pod vodstvom Nizozemske potvrdio da je let MH17 oboren upotrebom projektila zemlja-zrak Buk koji je isporučila 53. protuzračna brigada kopnenih snaga Rusije sa sjedištem u Kursku;

Z. budući da je suđenje za četvero glavnih osumnjičenika za obaranje leta MH17 prijevoznika Malaysia Airlines, omogućeno suradnjom Ukrajine u okviru zajedničkog istražnog tima, započelo prema nizozemskom zakonu 9. ožujka 2020.; budući da je Nizozemska 10. srpnja 2020. podnijela međudržavni zahtjev protiv Ruske Federacije pred Europskim sudom za ljudska prava zbog njezine uloge u obaranju leta MH17; budući da je Rusija izvršila pritisak na Ukrajinu da uključi petu osobu od interesa, Volodimira Cemaha, u razmjenu zarobljenika 7. rujna 2019.; budući da je Rusija 15. listopada 2020. jednostrano prestala sudjelovati u trilateralnom savjetovanju za utvrđivanje istine s Australijom i Nizozemskom; budući da Rusija dosljedno ometa sve napore kako bi se počinitelji priveli pravdi, uključujući odbacivanjem rezultata zajedničkog istražnog tima, promicanjem dezinformacija o letu MH17 i nametanjem prava veta u Vijeću sigurnosti UN-a kako bi spriječila uspostavljanje međunarodnog tribunala;

AA. budući da EU osuđuje Rusiju zbog prekida suradnje u predmetima povezanima s letom MH17; budući da EU snažno apelira na Rusiju da u potpunosti surađuje u istragama i sudskim predmetima povezanima s letom MH17;

AB. budući da je od početka rata u istočnoj Ukrajini ubijeno približno 13 000 ljudi, od toga četvrtina civila, i ranjeno čak 30 000 ljudi; budući da je oko 1,5 milijuna Ukrajinaca moralo pobjeći iz svojih domova zbog oružanog sukoba s oružanim skupinama koje podržava Rusija; budući da su Rusija i njezine posredničke sile zatvorile na stotine Ukrajinaca, dok se za mnoge druge još uvijek ne zna gdje se nalaze; budući da je kontinuirani vojni sukob prouzročio humanitarnu krizu s razornim posljedicama za 4,4 milijuna ljudi, od čega je otprilike 1,5 milijuna interno raseljenih osoba; budući da 3,4 milijuna ljudi koji žive na crti razgraničenja treba humanitarnu pomoć i zaštitu; budući da se, kao rezultat napada na javnu infrastrukturu, lokalno stanovništvo suočava s ograničenim pristupom zdravstvenim ustanovama, školama, vodi i odvodnji;

AC. budući da se situacija u području ljudskih prava u istočnoj Ukrajini i na poluotoku Krimu znatno pogoršala, a kršenja slobode govora, zloupotreba medija i nasilno nametanje ruskog državljanstva postali su sustavna pojava, dok na Krimu nisu zajamčena temeljna ljudska prava i slobode; budući da samoproglašene vlasti na okupiranom Krimu i dalje uznemiravaju krimske Tatare, progoneći desetke njih zbog izmišljenih optužbi za terorizam; budući da Centar za građanske slobode u Ukrajini procjenjuje da su najmanje 94 ukrajinska državljana progonjena zbog političkih motiva na Krimu ili u Rusiji, među kojima je 71 krimski Tatar, uključujući Marlena Asanova, Memeta Beljalova, Timura Ibragimova, Sejrana Salijeva, Servera Mustafajeva, Servera Zekirjajeva i Edema Smailova, koji su u rujnu 2020. osuđeni na zatvorske kazne između 13 i 19 godina;

AD. budući da je Ukrajina na 96. mjestu Svjetskog indeksa slobode medija za 2020.; budući da je Ukrajina donijela brojne reforme, uključujući zakon o transparentnosti vlasništva u medijima, ali je potrebno mnogo više da se olabavi stroga kontrola oligarha nad medijima, potakne urednička neovisnost i bori protiv nekažnjavanja za zločine nasilja nad novinarima;

AE. budući da je medijsko okruženje u Ukrajini i dalje pod snažnim utjecajem vlasnika medija koji se ubrajaju u oligarhe te budući da se medijski djelatnici, posebno novinari koji istražuju korupciju i prijevaru, stalno suočavaju s prijetnjom nasiljem, zastrašivanjem i smrću, kao u slučaju novinara Vadima Komarova 2019., dok se njihov rad, među ostalim, često ometa ograničenim pristupom informacijama, pravnim pritiskom, kao u slučaju kaznenog postupka protiv medija Bihus.info, i kibernapadima;

AF. budući da Ukrajina ima velik problem u području rodne nejednakosti; budući da jednakost pred zakonom ne znači stvarnu jednakost, nego u praksi žene i dalje nailaze na velike prepreke, posebice na radnom mjestu; budući da se na temelju indeksa globalnog rodnog jaza Svjetskog gospodarskog foruma iz 2018. Ukrajina nalazi na 65. mjestu od 149 zemalja; budući da će u skladu s pokazateljem dohodovne nejednakosti u Ukrajini na svakih 100 USD dohotka koji zarade muškarci žene zaraditi samo 63,1 USD;

AG. budući da su LGBTI osobe i feministički aktivisti kontinuirano izloženi govoru mržnje i nasilnim napadima, a Romi se suočavaju s diskriminirajućim govorom i govorom mržnje državnih i lokalnih vlasti te medija;

AH. budući da su tijela kaznenog progona u brojnim slučajevima odbila istražiti kaznene prijave LGBT osoba, naročito prosvjednika iz povorke ponosa, a koje se tiču zločina iz mržnje ili govora mržnje, zbog nedostatka odredbi u kaznenom zakonu za progon zbog poticanja na mržnju ili nasilja na temelju seksualne orijentacije ili rodnog identiteta; budući da je Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti preporučila izmjenu kaznenog zakona kako bi se obuhvatili takvi razlozi te kako bi ih se smatralo otežavajućim okolnostima;

AI. budući da Parlament prepoznaje vodstvo i političku volju ukrajinskih vlasti u pružanju dostatne zaštite nacionalnim povorkama ponosa; budući da govor mržnje i zločin iz mržnje protiv LGBTI osoba unatoč tome ostaju sveprisutni, a policijska zaštita nije uvijek na raspolaganju, što su pokazali nasilni napadi tijekom povorke ponosa u Kijevu, gdje prosvjednici nisu mogli u potpunosti uživati svoje univerzalno pravo na slobodu mirnog okupljanja i pritom biti zaštićeni od nasilja;

AJ. budući da se sporazumom AA/DCFTA nastojalo približiti nacionalno zakonodavstvo Ukrajine i nacionalne standarde onima EU-a, uključujući u socijalnom području; budući da je, unatoč tim obvezama, provedba sporazuma AA/DCFTA u socijalnoj sferi i dalje nezadovoljavajuća; budući da je Ukrajina ratificirala glavne međunarodne instrumente, ali ih i dalje ne primjenjuje;

AK. budući da, unatoč obvezama na temelju Sporazuma o pridruživanju i brojnim pozivima sindikata vladi da primijeni potrebne mjere za unapređenje socijalnog dijaloga, koncept trojnog savjetovanja u osnovi ostaje nefunkcionalan; budući da je nakon više od desetljeća od uspostave Nacionalno tripartitno socijalno i gospodarsko vijeće i dalje slabo i neučinkovito, bez stvarnog utjecaja na socijalni dijalog, te da neprestano pati od nedostatka osoblja i nedosljednosti u koordinaciji svojih aktivnosti; budući da je 2019. od 177 sindikata u cijeloj Ukrajini koji su registrirani u Ministarstvo pravosuđa samo jedna trećina dobila mogućnost sudjelovanja u kolektivnom pregovaranju;

Zajedničke vrijednosti i opća načela

1. primjećuje da je sporazum AA/DCFTA odraz zajedničke ambicije EU-a i Ukrajine za političkim udruživanjem i gospodarskom integracijom te može poslužiti kao nacrt za reforme i naglašava njegovu ključnu ulogu, posebno u trenutačnim izvanrednim okolnostima; snažno potiče na potpunu provedbu Sporazuma i iskorištavanje njegovog potencijala; osim toga, apelira na ukrajinske vlasti da im njegova provedba i dalje ostane prioritet, unatoč izazovima koje predstavlja pandemija bolesti COVID-19; naglašava da pomoć EU-a Ukrajini podliježe strogim uvjetima i ponavlja potrebu da Ukrajina pokaže novu predanost reformama i poštovanju načela Unije; podsjeća na nužnost ažuriranja sporazuma AA/DCFTA kako bi se uzeo u obzir razvoj regulatornog okvira i potrebe gospodarskog razvoja te ojačali mehanizmi praćenja;

2. pozdravlja izvanredne pakete pomoći, uključujući makrofinancijsku pomoć, koje Unija stavlja na raspolaganje Ukrajini u okviru Tima Europa kao pomoć partnerskim zemljama u reagiranju na izvanrednu situaciju izazvanu pandemijom bolesti COVID-19; napominje da je ovo presudan iskaz solidarnosti EU-a u vremenu do sada neviđene krize; poziva ukrajinske vlasti da stvore klimu pogodnu za ulaganja i da brzo provedu dogovorene uvjete za isplatu makrofinancijske pomoći EU-a, kako je dogovorno u Memorandumu o razumijevanju;

3. izražava zadovoljstvo time što su promatračke misije OESS-a/ODIHR-a, u kojima je sudjelovao Europski parlament, ocijenile da su ukrajinski predsjednički i parlamentarni izbori održani 2019. bili konkurentni, dobro organizirani i provedeni na učinkovit način, čime se potvrđuje pridržavanje Ukrajine demokratskih vrijednosti Unije, što je posebno uočljivo u kontekstu kontinuiranih ruskih napora u cilju destabilizacije Ukrajine; potiče ukrajinske vlasti da uklone nedostatke utvrđene u izjavama čelnika izaslanstava Europskog parlamenta i da slijede preporuke sadržane u završnim izvješćima misije za promatranje izbora OESS-a/ODIHR-a; i dalje je oprezan pri promatranju u kojoj se mjeri poštuju demokratski standardi održavanja slobodnih i poštenih izbora u Ukrajini s obzirom na prve lokalne izbore održane u toj zemlji nakon dobrodošle decentralizacijske reforme; poziva ukrajinsku vladu da osigura slobodne i poštene izborne kampanje, bez neprimjerenih metoda financiranja kampanje, u kojima nema mjesta za kupovinu glasova; naglašava da bi izborni postupak i postupak glasovanja na izborni dan trebali zajamčiti više sigurnosne standarde razine i da bi trebalo predvidjeti posebne sigurnosne mjere kako bi se spriječilo širenje bolesti COVID-19; prima na znanje da su tijekom prijevremenih parlamentarnih izbora u Ukrajini 2019. izborne jedinice s jednim mandatom razgraničene na način koji nije povoljan za zastupljenost nacionalnih manjina; primjećuje da su u nekim regijama, kao što je Transkarpatija, primijećene izborne zloupotrebe, kao što je pokretanje kandidata „klonova”, što je umanjilo mogućnost da pripadnici mađarske manjine uđu u parlament;

4. pozdravlja novi izborni zakon donesen u prosincu 2019., uključujući njegove odredbe o pravima interno raseljenih osoba; međutim, podsjeća da su stalne izmjene izbornog zakona tijekom tekućih izbora u suprotnosti s preporukama Venecijanske komisije, uzrokuju pravnu nesigurnost i negativno utječu na rad izbornih povjerenstava; potiče Ukrajinu da nastavi rješavati problem vođenja nezakonitih kampanja, kupovine glasova, zloupotrebe administrativnih resursa i pravne nesigurnosti povezane s kampanjama na društvenim mrežama;

5. ustraje u tome da izborni zakon treba poboljšati i uskladiti s međunarodnim standardima kako bi se uhvatilo u koštac s pitanjima kao što su kampanje na društvenim medijima, transparentnost potrošnje u kampanjama te pristup neovisnih kandidata izbornom postupku; u pogledu lokalnih izbora, osim toga, naglašava da je važno ukloniti birokratske prepreke za registraciju interno raseljenih osoba kao glasača, postaviti gornju financijsku granicu za provođenje kampanja te omogućiti sudjelovanje pojedinačnih kandidata, među ostalim, preispitivanjem namjere da se uvede novčani polog za kandidate u malim zajednicama;

Reforme i institucionalni okvir

6. naglašava važnost prodemokratskih reformi i povjerenja u institucije kao najučinkovitijih sigurnosnih mehanizama; poziva Komisiju da upotrijebi postojeće mehanizme kako bi olakšala i poduprla provedbu reformi u Ukrajini; predlaže da se u bliskoj suradnji s civilnim društvom osmisle i provedu kvalitativni i kvantitativni mehanizmi za praćenje provedbe reformi u Ukrajini te da se jasni pokazatelji, preporuke i načela uvjetovanosti upotrijebe kako bi se poboljšala metodologija godišnjih izvješća o provedbi koja bi trebala postati učinkoviti alati za usmjeravanje reformi;

7. naglašava potrebu da se nadograde mehanizmi upravljanja i izvještavanja kojima se ocjenjuje napredak koji je Ukrajina postigla, posebice u području reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, poduzeća u državnom vlasništvu, korporativnog upravljanja i energetskih reformi, koji bi bili povezani s gospodarskom i investicijskom potporom;

8. preporučuje usmjeravanje na ograničeni broj prioriteta na koje treba usredotočiti političke napore, financijsku potporu i tehničku pomoć u cilju učinkovite izgradnje institucionalnih kapaciteta potrebnih za dugoročni uspjeh reformi, ne samo u zakonodavstvu, već i u praksi; podržava jačanje sektorske suradnje EU-a i Ukrajine u prioritetnim područjima, kao što su digitalno gospodarstvo, energija, klimatske promjene i trgovina; pozdravlja ambicije Ukrajine za približavanjem jedinstvenom digitalnom tržištu EU-a i europskim politikama zelenog plana provedbom relevantne pravne stečevine;

9. priznaje status pridruženog partnerstva Ukrajine i drugih potpisnica sporazuma o pridruživanju i detaljnih sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini, te poziva na uspostavu političkog dijaloga s njima kako bi se nastavilo s daljnjom gospodarskom integracijom i usklađivanjem zakonodavstva; poziva EU da, u skladu s načelom „više za više”, razmotri izrade za tri pridružene zemlje, uključujući Ukrajinu, strategije pojačane suradnje u pogledu reformi i ulaganja, koja bi bila uvjetovana, ali ne i ograničena na, izgradnju ulagačkih kapaciteta, promet, energetiku, pravosuđe i digitalno gospodarstvo te bi stvorila preduvjete za ambiciozan program integracije u EU; poziva Komisiju da do kraja 2020. Ukrajini i drugim zemljama pridruženima EU-u, u koordinaciji s međunarodnim financijskim institucijama, predloži detaljan, uvjetovan i prilagođen gospodarski i investicijski plan u kontekstu rješavanja posljedica pandemije bolesti COVID-19 do kraja 2020.; osim toga, poziva institucije EU-a da analiziraju mogućnost da se Ukrajina i druge pridružene zemlje kao promatrači uključe u postupke odbora uspostavljenih u skladu s člankom 291. UFEU-a i Uredbom (EU) br. 182/2011[7], te u sastanke radnih skupina i odbora Vijeća, kako bi se dokazala predanost EU-a daljnjoj integraciji i ojačala usmjerenost zemalja na reforme i administrativno znanje;

10. podržava sveobuhvatno preispitivanje sporazuma AA/DCFTA u skladu s odredbama Sporazuma i u cilju da se u potpunosti iskoristi njegov potencijal za političko udruživanje i gospodarsku integraciju, uključujući pojačanu sektorsku integraciju Ukrajine s EU-om;

11. poziva Komisiju da unaprijedi zanemarena područja sporazuma AA/DCFTA u pogledu važnih područja politike kao što je rodno osviještena politika i rješavanje zdravstvenih kriza, istodobno osiguravajući da nisu u suprotnosti s nužnosti za okolišno i klimatsko djelovanje ili inicijative za europski zeleni plan;

12. poziva Komisiju da podrži ulaganja u sektore s potencijalom za razvoj, rast i konkurentnost u EU-u koji bi mogli dodatno potaknuti gospodarsku diversifikaciju, poput održive energije i klime, jedinstvenog digitalnog tržišta i kibersigurnosti i prometa;

13. pozdravlja napredak Ukrajine u ispunjavanju obveza zemlje utvrđenih u Sporazumu o pridruživanju, posebno u područjima poljoprivrede, energetike, bankarstva, decentralizacije, digitalnoga gospodarstva, okoliša i izbornih postupaka; međutim, primjećuje da je prema mehanizmu preispitivanja Sporazuma o pridruživanju („Puls Sporazuma o pridruživanju”), 2019. dovršeno samo 37 % zadataka povezanih s njegovom provedbom (u usporedbi s 52 % u 2018.); prepoznaje pokušaje iz druge polovine 2019. da se reforme ubrzaju, no apelira na ukrajinske institucije da ne daju prednost brzini zakonodavnog postupka nad kvalitetom donesenog zakonodavstva te ističe da je važno nastaviti provedbu njihovih obveza;

14. u tom pogledu ističe da Ukrajina ne smije zanemariti činjenicu da će razina političke, tehničke i financijske potpore EU-a ovisiti o mjeri u kojoj ona ispunjava obveze koje je preuzela prema Uniji i njezinim državama članicama, posebno u pogledu procesa reformi, poštovanja ljudskih prava, prava manjina i temeljnih sloboda te uspostave istinske i učinkovite vladavine prava;

15. pozdravlja Zajednički plan vlade i parlamenta donesen 2018. i stvaranje zajedničke platforme za europsku integraciju u studenome 2019. te se nada da će te inicijative dovesti do pojačane koordinacije među različitim institucijama uključenima u osmišljavanje, donošenje i provedbu reformi; potiče parlament i vladu Ukrajine da povećaju korištenje tog instrumenta na učinkovit način te da preispitaju svoju suradnju na provedbi obveza povezanih sa Sporazumom o pridruživanju i usklađivanju zakonodavstva u cilju povećavanja sinergija do najveće moguće mjere, posebice u pogledu stručnog znanja o zakonodavstvu EU-a i ocjena sukladnosti;

16. pohvaljuje napredak Ukrajine u provedbi reformi javne uprave i naglašava da je važno da se daljnji napredak ne uspori i da se sva privremena imenovanja tijekom razdoblja pandemije bolesti COVID-19 što prije provedu u okviru postupaka zapošljavanja na temelju zasluga; svjestan je da to predstavlja važan izazov u pogledu upravljanja, institucija i javne uprave u Ukrajini te potiče Komisiju da osigura odgovarajuću tehničku i financijsku potporu;

17. pozdravlja postignuća reforme za decentralizaciju i osnaživanje općina pokrenute 2014., koja se pokazala jednom od dosad najuspješnijih reformi; prepoznaje potporu u okviru projekta U-LEAD, koja je dovela do stvaranja gotovo 1000 združenih lokalnih zajednica s otprilike 11,7 milijuna građana; pozitivno ocjenjuje dosad poduzete korake u cilju decentralizacije javnih tijela i financija s pomoću paketa pravnih akata i njihove praktične provedbe; konkretno, u potpunosti podupire Rezoluciju Verhovne rade o uspostavljanju i likvidaciji rajona od 17. srpnja 2020. u skladu s kojom će se dogovori o konsolidaciji rajona u pravilu primjenjivati i na područja Krima te okruga regija Donjeck i Lugansk koje trenutno ne kontrolira vlada Ukrajine;

18. snažno potiče Ukrajinu da dovrši reformu decentralizacije u okviru širokog i otvorenog dijaloga, naročito s lokalnim samoupravama i njihovim udruženjima, u cilju povećanja autonomije i nadležnosti lokalnih vlasti u Ukrajini i poticanjem redovite komunikacije između središnjih vlada i nacionalnih udruženja lokalnih i regionalnih vlasti o svakoj politici koja može imati teritorijalni utjecaj;

19. pozdravlja organizaciju prvog kruga lokalnih izbora 25. listopada 2020., na kojima je odaziv bio veći od 36 % i koji su bili slobodni i pravedni, no povezani s usporednim javnim savjetovanjem, čime je, prema OESS-u/ODIHR-u, stvorena nepravedna politička prednost, a odvojenost između države i stranke postala nejasna; poziva državne vlasti da poštuju autonomiju lokalne samouprave i da pruže potporu administrativnim kapacitetima općina i gradova; pozdravlja promjenu proračunskog zakona s jamstvom od 60 % udjela u lokalnom porezu na dohodak kao nužni doprinos zdravim javnim financijama na lokalnoj razini; upozorava na uspostavu paralelnih struktura na lokalnoj razini koje bi mogle dovesti do poteškoća u pogledu nadležnosti, ali predlaže da se razmotri dodjela dvostrukih nadležnosti obnašateljima dužnosti, koji bi preuzeli lokalne nadležnosti i istovremeno funkcionirali kao najniža razina državne vlasti;

Suradnja u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP)

20. priznaje jedinstveno iskustvo i stručno znanje Ukrajine te pozdravlja sudjelovanje Ukrajine u misijama, borbenim skupinama i operacijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), njezine doprinose borbenim skupinama EU-a te sve veće usklađivanje s izvješćima i deklaracijama EU-a o međunarodnim i regionalnim pitanjima, kao i njezine doprinose, te čestita Ukrajini na njezinu novom statusu partnera u NATO-ovu Programu proširenih mogućnosti;

21. pozdravlja uspješne korake poduzete u području znanstvene i tehnološke suradnje, među ostalim i svemirske industrije, i u području obrane, osobito usklađenost u operativnim, obrazovnim i institucionalnim segmentima te u provedbi potrebnih unutarnjih promjena u tim sektorima; pohvaljuje spremnost Ukrajine da sudjeluje u istraživačkom i inovacijskom okviru EU-a Obzor Europa i istraživačkim programima Europske svemirske agencije; prima na znanje plodonosnu suradnju između Ministarstva obrane Ukrajine i Europske obrambene agencije i potiče njezin daljnji razvoj; poziva EU i Ukrajinu da pojačaju suradnju u području sigurnosti i obrane te da posvete posebnu pozornost sukobu u istočnoj Ukrajini i pokušaje Rusije da naruši teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, putem pomirenja, suradnje u sferi kibersigurnosti i borbe protiv dezinformacija te surađujući na jačanju otpornosti obitelji, zajednica i državnih institucija;

22. podupire moguće sudjelovanje Ukrajine u odabranim projektima ZVSP-a, uključujući suradnju s Europskom obrambenom agencijom te naročito stalnu strukturiranu suradnju (PESCO),  pod uvjetom da ispunjava dogovoreni skup političkih, materijalnih i pravnih uvjeta, kao što je slučaj s ostalim trećim zemljama; pozdravlja nedavnu odluku EU-a da pozove Ukrajinu da sudjeluje u operaciji EU-a ALTHEA u Bosni i Hercegovini i potiče obje strane, EU i Ukrajinu, da nastave s proširenjem sudjelovanja Ukrajine u misijama i operacijama Europske unije;

23. pozdravlja poboljšanu suradnju između ukrajinskih vlasti i europskog javnog i privatnog sektora u borbi protiv hibridnih prijetnji, prvenstveno iz Rusije, koje su, među ostalim, usmjerene na širenje lažnih informacija, poticanje nasilja i zagovaranje protuvladinih i protueuropskih stajališta; smatra pravodobnim i primjerenim da EU i Ukrajina što prije započnu dijalog o kiberpitanjima i podupire ideju širenja spektra dijaloga o sigurnosti i obrani u cilju pružanja odgovarajućeg odgovora na trenutačne i buduće prijetnje, posebice u skladu s globalnom strategijom EU-a za sigurnost;

24. ponovno naglašava nepokolebljivu potporu Unije i njezinu posvećenost neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine u okviru njezinih međunarodno priznatih granica, kao i njezinu potporu međunarodno koordiniranim sankcijama ruske vlade i subjekata koji ugrožavaju suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine sve do ispunjenja svih relevantnih uvjeta za ukidanje takvih sankcija, uključujući potpunu provedbu sporazuma iz Minska i ponovno uspostavljanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica;

25. i dalje osuđuje nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja, kao i de facto okupaciju određenih područja Donjecka i Luganska; poziva Rusku Federaciju da ispuni svoje međunarodne obveze, da povuče svoje vojne snage s državnog područja Ukrajine i da u potpunosti provede rezolucije Generalne skupštine UN-a o teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine te o Krimu i Sevastopolju;

26. pozdravlja nastavak mirovnih pregovora u okviru normandijskog formata četiriju zemalja od 9. prosinca 2019. u Parizu nakon zastoja od tri godine; apelira na sve strane da se pridržavaju sporazuma o prekidu vatre; naglašava važnost utvrđivanja dodatnih područja razgraničenja, aktivnosti razminiranja i otvaranja kontrolnih točaka duž crte razgraničenja te poziva Rusiju da iskoristi svoj odlučujući utjecaj na naoružane skupine koje imaju njezinu potporu kako bi ispoštovala i u potpunosti ispunila obveze preuzete u okviru sporazuma iz Minska, te na nedavnom sastanku četiriju zemalja u normandijskom formatu i trilateralne kontaktne skupine; ponovno ističe, kao što je dogovoreno u Minsku i u takozvanoj „Steinmeierovoj formuli”, da se lokalni izbori u okupiranim dijelovima istočne Ukrajine moraju provesti u skladu s ukrajinskim zakonodavstvom i pod nadzorom OESS-a; naglašava da u trenutačnoj situaciji nisu ispunjeni uvjeti za slobodne i pravedne izbore u Donjecku i Lugansku; pozdravlja odbacivanje plana da se u pregovore trilateralne kontaktne skupine kao stranke uključe separatisti koje podupire Rusija; žali zbog komentara članova ukrajinske delegacije na visokom položaju u trilateralnoj kontaktnoj skupini kojima se poriče rusko vojno sudjelovanje u sukobu u regiji Donbas;

27. oštro osuđuje destabilizirajuće djelovanje i vojno sudjelovanje Rusije u Ukrajini; izražava zabrinutost zbog kontinuiranog nakupljanja vojnih kapaciteta i objekata na Krimskom poluotoku, uključujući više od 30 000 vojnika, nove sustave projektila zemlja-zrak i zemlja-zemlja, nuklearne podmornice i strateške bombardere; osuđuje nezakonita djelovanja Rusije u cilju preuzimanja kontrole nad Kerčkim vratima s obzirom na to da predstavljaju kršenje međunarodnog pomorskog prava i međunarodnih obveza Rusije, naročito izgradnju mosta preko Kerčkih vrata i željezničke veze preko tog mosta bez pristanka Ukrajine, polaganje podvodnih kabela te zatvaranje i militarizaciju Azovskog mora, što ozbiljno ometa gospodarske aktivnosti Ukrajine; poziva Rusku Federaciju da se pobrine za neometan i slobodan prolaz prema Azovskom moru i iz njega u skladu s međunarodnim pravom, kao i za to da međunarodne nevladine organizacije i međunarodne humanitarne organizacije imaju pristup okupiranim ukrajinskim teritorijima Donbasa i pripojenom Krimu; poziva na oslobađanje svih ukrajinskih političkih zatvorenika i ratnih zarobljenika u Rusiji, na Krimu i u dijelovima Donbasa koji nisu pod kontrolom ukrajinske vlade; međutim, izražava zabrinutost zbog oslobođenja ruskih građana za koje se sumnja da su umiješani u obaranje zrakoplova prijevoznika Malaysia Airlines na letu MH17;

28. naglašava potrebu za političkim rješenjem sukoba u istočnoj Ukrajini; traži od Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) da pojačaju svoje napore za mirno rješavanje sukoba podupiranjem nastojanja svih strana u mirovnom postupku, kao i povećavanjem mjera za izgradnju povjerenja te zagovaranjem mandata za raspoređivanje mirovne misije UN-a diljem okupiranog državnog područja Ukrajine; traži da se, kad situacija za to bude povoljna te kao dio potpune provedbe sporazuma iz Minska, stranama u sukobu ponudi civilna misija ZSOP-a pod vodstvom EU-a kako bi pomogla sa zadaćama kao što su razminiranje, pripremanje lokalnih izbora i osiguravanje slobodnog pristupa za organizacije koje pružaju humanitarnu pomoć; usporedno s time, poziva institucije EU-a da budu spremne pojačati sankcije protiv Rusije ako to situacija bude zahtijevala, među ostalim, ako Rusija ne ispuni svoje obveze u skladu s Protokolom iz Minska, posebice u području sigurnosti;

29. snažno potiče Ukrajinu da ispuni svoje obveze u pogledu reformiranja državnih kontrola izvoza u skladu sa zahtjevima i standardima EU-a i u pogledu provedbe dosljedne i sustavne politike sankcija; poziva ESVD i Komisiju da bolje nadziru provedbu sankcija EU-a, pa i u pogledu boljeg nadzora nad aktivnostima tijela u državama članicama zaduženih za provedbu zajedničkih propisa EU-a;

30. poziva ESVD da osmisli aktivniju ulogu za EU, koju zastupa potpredsjednik Europske komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u mirnom rješavanju rata koji je u tijeku u istočnoj Ukrajini, uključujući u okviru normandijskog formata četiriju zemalja; preporučuje da se razmotri imenovanje posebnog izaslanika EU-a za Krim i regiju Donbas;

31. ponovno poziva na međunarodni format pregovora o prestanku okupacije Krimskog poluotoka, uz aktivno sudjelovanje EU-a; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiju i države članice da pruže svu potrebnu potporu za uspostavljanje međunarodne platforme za Krim koja bi omogućila usklađivanje, oblikovanje i sistematizaciju napora usmjerenih na obnovu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine; smatra da je u aktivnosti takve platforme važno uključiti Medžlis tatarskog naroda na Krimu kao jedino međunarodno priznato predstavničko tijelo krimskih Tatara;

32. u međuvremenu podsjeća na to da na temelju međunarodnog humanitarnog prava Ruska Federacija, u svojstvu okupatora, snosi punu odgovornost za zadovoljavanje potreba stanovnika privremeno okupiranog Krimskog poluotoka, uključujući opskrbu vodom; nadalje, podsjeća na to da na temelju Četvrte ženevske konvencije, kojoj je Rusija stranka, okupatorska sila ne može prisiliti stanovnike okupiranog teritorija da služe u njezinim oružanim ili pomoćnim snagama;

33. osuđuje Rusku Federaciju zbog naseljavanja ruskih građana na okupiranom Krimu i na teritorijima Donjecka i Luhanska, čime je narušena ravnoteža između nositelja ruskih putovnica i Ukrajinaca, kao i zbog pokušaja organiziranja lokalnih izbora u Autonomnoj Republici Krimu u Ukrajini 13. rujna 2020.; navodi da je izbor guvernera Sevastopolja bio nezakonit i da je njime prekršeno međunarodno pravo, kao što je to bio i slučaj glasovanja za predstavnike takozvanog Državnog vijeća „Republike Krima”, takozvane Zakonodavne skupštine grada Simferopolja i takozvanog Ruralnog vijeća regije Razdolno; poziva EU da uvede sankcije odgovornima za organiziranje i provođenje glasovanja; žali zbog postupaka Rusije u kojima se mladi muškarci na okupiranom Krimu novače kako bi služili u ruskim vojnim snagama, od kojih je 85 % poslano da služe u Ruskoj Federaciji; poziva Rusiju da prestane novačiti ljude na Krimu i da se u potpunosti pridržava svojih obveza u skladu sa Ženevskim konvencijama;

34. izražava svoju punu potporu svim naporima da se osigura pravda za svih 298 žrtava obaranja zrakoplova na letu MH17 prijevoznika Malaysia Airlines projektilom zemlja-zrak koji je dobavila Rusija i njihovoj najbližoj rodbini, uključujući međunarodno podržani kazneni postupak protiv četvero osumnjičenika prema nizozemskom zakonu i predmet pokrenut protiv Rusije pred Europskim sudom za ljudska prava; pohvaljuje Ukrajinu zbog njezine kontinuirane suradnje u okviru zajedničkog istražnog tima u utvrđivanju istine, identificiranju osumnjičenih i privođenju počinitelja pravdi; osuđuje jednostrano povlačenje Rusije iz trilateralnih savjetovanja za utvrđivanje istine s Australijom i Nizozemskom; poziva Rusiju da u potpunosti surađuje u svim naporima koji su u tijeku kako bi se osigurala odgovornost svakog pojedinca ili subjekta koji je sudjelovao u obaranju leta MH17, među ostalim nastavkom dijaloga za utvrđivanje istine s Australijom i Nizozemskom, osiguravanjem njezine suradnje s pomoću međudržavne tužbe koju je Nizozemska podnijela protiv Rusije pred Europskim sudom za ljudska prava u vezi s tim pitanjem te izručenjem Volodimira Cemaka Nizozemskoj; apelira na Rusiju da prestane s promicanjem dezinformacija u vezi s letom MH17;

35. poziva Ukrajinu da pomogne moldovskoj središnjoj vlasti u naporima da povrati kontrolu nad Pridnjestrovljem na temelju teritorijalne cjelovitosti Moldove;

36. prima na znanje činjenicu da je u lipnju 2018. donesen zakon o nacionalnoj sigurnosti, a 2020. zakon o nabavi u području obrane i obavještajnim podacima; međutim, potiče donošenje dodatnih zakona kojima će se ograničiti ovlasti Sigurnosne službe Ukrajine kako bi ona postala isključivo protuobavještajna i protuteroristička agencija te uspostavu parlamentarnog nadzora nad cijelim sigurnosnim sektorom;

Pravda, sloboda i sigurnost

37. ponavlja da je postizanje opipljivih rezultata u borbi protiv korupcije nužno kako bi se održala visoka razina potpore za postupak reforme među građanima te kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje i privukla izravna strana ulaganja; snažno potiče ukrajinske vlasti na daljnji napredak u reformama, osobito u području vladavine prava i borbe protiv korupcije, te na osiguravanje neovisnosti i kontinuiranog rada ključnih institucija za borbu protiv korupcije; u tom pogledu pohvaljuje ponovnu uspostavu Nacionalne agencije za sprečavanje korupcije i stupanje na snagu novih zakona o nezakonitom bogaćenju i zaštiti zviždača u siječnju 2020. te početak rada Visokog antikorupcijskog suda u rujnu 2019.;

38. međutim, zabrinut je zbog ishoda presude Ustavnog suda od 27. listopada 2020., kojom je stvoren pravni vakuum u ukrajinskoj strukturi za borbu protiv korupcije te je ozbiljno oslabljena Nacionalna agencija za sprečavanje korupcije; snažno potiče ukrajinske vlasti da što prije djeluju kako bi ponovno uspostavile potpuno operativan, učinkovit i sveobuhvatan institucionalni ustroj za borbu protiv korupcije, pa i u pravosuđu, uz potpuno očuvanje neovisnosti pravosuđa od izvršne i zakonodavne vlasti; ističe da potpuno osnažena Nacionalna agencija za sprečavanje korupcije ima ključnu ulogu u tom kontekstu te da se presuda Ustavnog suda ne bi smjela koristiti kao izgovor za njezino slabljenje ili marginalizaciju; uvjeren je u to da će neposredna reakcija raznih političkih dionika, posebno članova Verhovne Rade, uskoro rezultirati zakonodavstvom kojim će se popuniti ta pravna praznina koja oslabljuje napore u borbi protiv korupcije;

39. ističe važnost osiguravanja neovisnosti Visokog antikorupcijskog suda i drugih antikorupcijskih institucija te poziva na to da se u aktivnostima antikorupcijskih institucija zauzme objektivan i nepristran pristup kako bi se osiguralo povjerenje i javna potpora u borbi protiv korupcije,  prima na znanje prve donesene presude i poštovanje visokih profesionalnih standarda Visokog antikorupcijskog suda; međutim, poziva na ulaganje dodatnih napora na Visokom antikorupcijskom sudu u cilju povećanja stope presuda, uključujući u predmetima na visokoj razini,

40. zadovoljan je radom Nacionalnog ureda Ukrajine za borbu protiv korupcije, nedvojbeno najučinkovitije institucije za borbu protiv korupcije u zemlji; dodatno naglašava potrebu za jačanjem neovisnosti Nacionalnog ureda Ukrajine za borbu protiv korupcije; stoga potiče na usklađivanje Zakona o Nacionalnom uredu za borbu protiv korupcije s Ustavom i s nedavnom odlukom Ustavnog suda te na propisivanje transparentnih i depolitiziranih postupaka odabira temeljenih na zaslugama za načelnike Nacionalnog ureda za borbu protiv korupcije i Specijaliziranog antikorupcijskog ureda tužiteljstva te Državnog istražnog ureda, uključujući vjerodostojnu provjeru integriteta;

41. žali zbog pokušaja napada i potkopavanja institucija za borbu protiv korupcije za koje su odgovorni članovi Verhovne rade, osobito zbog pokušaja smjene načelnika Nacionalnog ureda za borbu protiv korupcije i netransparentnog postupka izbora načelnika Specijaliziranog antikorupcijskog ureda tužiteljstva; prima na znanje nepostojanje zaštite aktivista nevladinih organizacija i novinara koji otkrivaju i osuđuju korupciju i poziva na učinkovitu provedbu novog zakona o zaštiti zviždača koji je stupio na snagu u siječnju 2020.;

42. pozdravlja nacrt antikorupcijske strategije za 2020. – 2024. i očekuje da će Verhovna rada uskoro usvojiti tu sveobuhvatnu strategiju i zadržati sve ključne elemente tog nacrta; prima na znanje različite oblike pritiska i sabotaže usmjerene na institucije za borbu protiv korupcije kao odraz sve djelotvornije i uspješnije borbe protiv korupcije; inzistira na tome da institucije za borbu protiv korupcije, kao što su Nacionalni ured za borbu protiv korupcije, Specijalizirani antikorupcijski ured tužiteljstva i Visoki antikorupcijski sud, moraju ostati neovisne, djelotvorne i imati odgovarajuće resurse; pohvaljuje donošenje novog zakona protiv pranja novca u prosincu 2019., čime je ojačana transparentnost vlasničkih struktura u poduzećima u Ukrajini, a predstavlja znatno poboljšanje relevantnog pravnog okvira;

43. duboko je zabrinut zbog visokog stupnja sustavnog političkog pritiska i zastrašivanja nad guvernerom Narodne banke Ukrajine, nažalost ne prvi put, što je dovelo do njegove ostavke u srpnju 2020.; potiče ukrajinske vlasti da se suzdrže od političkog pritiska na neovisne gospodarske institucije i izvršna tijela te da osiguraju očuvanje njihove neovisnosti kao jamstvo za pravilno funkcioniranje tržišta i jednake uvjete za sve gospodarske subjekte;

44. žali zbog toga što je sudstvo još uvijek jedna od institucija kojima građani najmanje vjeruju i ozbiljno je zabrinut zbog njegova stanja od reforme u listopadu 2019., koja je dovela do raspuštanja i ponovnog uspostavljanja Visokokvalifikacijske komisije sudaca i rezultirala postupkom ponovne ocjene i angažiranja sudaca koji su stavljeni na čekanje, dok je približno 2000 sudačkih mjesta prazno; žali zbog činjenice da u prošlosti Visokokvalifikacijska komisija sudaca nije uzimala u obzir mišljenje Vijeća za javni integritet u njegovim postupcima ponovne ocjene sudaca te je snažno potiče da to čini u budućnosti kako bi slobodna radna mjesta u nižim sudskim instancama popunili suci koji ispunjavaju standarde u pogledu etike i integriteta u potpunom skladu s Mišljenjem br. 969/2019 Venecijanske komisije; ustraje u ranoj ponovnoj uspostavi Visokokvalifikacijske komisije sudaca na temelju izmjene Zakona br. 3711 u skladu s odlukom ukrajinskog Ustavnog suda br. 4-p/2020 od 11. ožujka 2020. kako bi se uspostavila neovisna Visokokvalifikacijska komisija sudaca na temelju transparentnog postupka odabira uz sudjelovanje međunarodnih stručnjaka; smatra da bi osnažena Visokokvalifikacijska komisija sudaca trebala moći učinkovito provesti izbor novih i provjeru aktualnih sudaca u skladu s pravilima i postupcima koje je usvojila sama Komisija, na temelju svojeg mandata; snažno inzistira na provjeri integriteta nereformiranog Visokog pravosudnog vijeća; snažno potiče ukrajinske vlasti da nastave i ubrzaju reformu pravosuđa kako se ne bi ugrozio rad novoosnovanih institucija za borbu protiv korupcije, da se suzdrže od politički motiviranih suđenja i instrumentalizacije pravosuđa protiv političkih protivnika te da dovrše pravni okvir za borbu protiv organiziranog kriminala;

45. poziva Komisiju da razvije postojeće i nove alate u području vladavine prava i dobrog upravljanja radi nadzora i procjene napretka koji postiže Ukrajina, posebice Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u i mehanizam vladavine prava, kako bi se osigurala pomna kontrola reformi u tijeku i pravilna identifikacija i ispravak mogućih nedostataka u tim reformama;

46. pozdravlja reformu državnog odvjetništva započetu u rujnu 2019. i poziva na to da se dovrši potvrđivanje tužitelja, čime bi se zajamčilo da su novi tužitelji na svim razinama odabrani u transparentnom i politički nepristranom postupku; potiče ukrajinske vlasti da ojačaju borbu protiv organiziranog kriminala i poboljšaju zakonodavni okvir, kao i suradnju i koordinaciju među nadležnim tijelima kaznenog progona;

47. snažno poziva ukrajinske vlasti da se suzdrže od svoje ranije loše prakse vođenja politički motiviranih sudskih predmeta; u tom pogledu naglašava da bi se razilaženja u političkim pitanjima trebala rješavati na nadležnim političkim forumima, a u pravosudnoj sferi;

48. zabrinut je zbog činjenice da je Ukrajinu Komisija navela kao prioritetnu zemlju druge kategorije, što znači da se prava intelektualnog vlasništva nedovoljno štite i provode; ističe potrebu za jačanjem carinske kontrole i infrastrukture kako bi se bolje sprečavao ulazak i tranzit krivotvorenih proizvoda u Ukrajinu i unutar te zemlje; poziva Komisiju da nastavi pomagati Ukrajini u razradi novih nacrta zakona o pravima intelektualnog vlasništva;

49. poziva ukrajinsku vladu da nastavi istragu kaznenih djela koja su članovi ukrajinskih snaga počinili nad aktivistima tijekom prosvjeda na Euromajdanu i da smjesta osigura pravdu za žrtve i njihove obitelji;

50. potiče Ukrajinu da ratificira Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda i Istanbulsku konvenciju o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama;

51. pozdravlja izmjene ukrajinskog Kaznenog zakona kojima se definira silovanje i seksualno nasilje uz izostanak pristanka te potiče brzi razvoj metodologije za istraživanje zločina seksualnog nasilja; žali zbog činjenice da zbog nepostojanja takve metodologije u 2019. nije bilo slučajeva kaznenog progona za silovanje ili seksualno nasilje na temelju izostanka pristanka;

Ljudska prava i temeljne slobode

52. oštro osuđuje masovna i kontinuirana kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda kao što su sloboda izražavanja, vjeroispovijesti ili uvjerenja i udruživanja, kao i prava na mirno okupljanje, koja provode ruske okupatorske snage na privremeno okupiranom krimskom teritoriju te takozvane separatističke snage u područjima Donbasa koja nisu pod kontrolom vlade, a koja uključuju prisilno novačenje, deportaciju, nametanje putovnica, ograničenja u pogledu prava na obrazovanje, proizvoljno pritvaranje, mučenje i druge teške uvjete u pritvoru, kao i restriktivne mjere kao što su jednostrano zatvaranje kontrolnih točaka i zabranu pristupa UN-u i humanitarnim misijama, što je posebno zabrinjavajuće tijekom aktualne pandemije;

53. podsjeća na to da su životi i dobrobit civila i dalje ugroženi ratom u istočnoj Ukrajini te konstatira da je smanjenje sukoba u istočnoj Ukrajini tijekom prekida vatre koji je stupio na snagu 27. srpnja 2020. pridonijelo smanjenju broja sigurnosnih incidenata za 53 % i smanjenju broja civilnih žrtava; pozdravlja program „EU4ResilientRegions” u iznosu od 30 milijuna EUR, usmjeren na jačanje otpornosti istočne i južne Ukrajine u vezi s negativnim učincima tekućeg sukoba, uključujući hibridne prijetnje i druge destabilizirajuće čimbenike;

54. međutim, izuzetno je zabrinut zbog pogoršanja humanitarne situacije u istočnim teritorijima koji trenutačno nisu pod kontrolom ukrajinske vlade, posebice u svjetlu trenutačne krize uzrokovane bolešću COVID-19; apelira na de facto lokalne vlasti da usvoje sve mjere koje su nužne kako bi se osiguralo zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva, među ostalim pristup kvalitetnim zdravstvenim ustanovama i liječenju, i da u tu svrhu u potpunosti surađuju s legitimnom ukrajinskom vladom;

55. naglašava da u istočnoj Ukrajini više od 3,5 milijuna ljudi na obje strane crte razgraničenja još uvijek ovisi o humanitarnoj pomoći i zaštiti, a suočeni su s prekidima opskrbe vodom i električnom energijom; napominje da je trenutačna pandemija bolesti COVID-19 pogoršala izazove s kojima se ti ljudi suočavaju;

56. žali zbog pogoršanja stanja ljudskih prava na Krimu od početka okupacije jer je Rusija nakon okupacije drastično ograničila slobode okupljanja, izražavanja, udruživanja, pristupa informacijama i vjeroispovijesti; žali zbog diskriminirajućih politika koje su nametnule samoproglašene ruske vlasti, naročito protiv tatarske etničke manjine na Krimu, zbog kršenja njihovih prava vlasništva te sve snažnijeg zastrašivanja pripadnika njihove zajednice i onih koji se protive nezakonitom pripojenju koje se provodi prisilnim novačenjem, progonom, pretragama, pritvaranjima i prisilnim nestancima, kao i zbog spomenutog nepostojanja slobode izražavanja, udruživanja, vjeroispovijesti i kretanja na poluotoku; poziva na hitno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih nezakonito pritvorenih i zatvorenih ukrajinskih državljana na Krimskom poluotoku i u Rusiji, uključujući tatarske aktiviste na Krimu; osim toga, poziva Rusiju da istraži zlodjela počinjena nad krimskim Tatarima i da zajamči i zaštiti pravo krimskih Tatara, Ukrajinaca i svih etničkih i vjerskih zajednica na zadržavanje i razvijanje vlastite kulture, tradicija, obrazovanja i identiteta;

57. žali zbog toga što u Ukrajini ima oko 1,5 milijuna interno raseljenih osoba, što je čini devetom najvećom zemljom na svijetu po broju interno raseljenih osoba; napominje da su za to primarno odgovorne Ruska Federacija i njezine posredničke sile; poziva ukrajinske vlasti da ulože dodatne napore kako bi olakšale patnje ljudi pogođenih sukobom i da uvedu mjere za zaštitu prava interno raseljenih osoba; poziva Ukrajinu da interno raseljenim osobama dodijeli puna građanska i politička prava i da se pridržava međunarodnih standarda u pogledu postupanja s interno raseljenim osobama; ističe važnost zaštite i jamčenja prava državljanstva Ukrajine na privremeno okupiranim teritorijima, uključujući pojednostavljenje postupaka za primanje mirovina te izdavanje rodnih listova za djecu, čime se uklanja rizik da ostanu bez državljanstva i u ranjivom položaju;

58. potiče posebnu promatračku misiju OESS-a da svoj mandat na daljinu provodi redovitom komunikacijom sa žrtvama i svjedocima progona, odvjetnicima, nevladinim organizacijama i predstavnicima medija, među ostalim, i za Krim i za Donbas; traži od posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava da stalno prati stanje ljudskih prava na Krimskom poluotoku i u dijelovima istočne Ukrajine koji nisu pod kontrolom vlade;

59. primjećuje da petogodišnji akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije Ukrajine o ljudskim pravima istječe 2020. i poziva na temeljito preispitivanje njegovih glavnih postignuća prije postavljanja ciljeva za sljedeći akcijski plan; obraća posebnu pozornost na potporu koju ukrajinska vlada pruža krimskim Tatarima i izražava zabrinutost zbog nedostatka sredstava za program preseljenja i naseljavanja krimskih Tatara i osoba drugih nacionalnosti koje su deportirane s državnog područja Ukrajine u nacrtu proračuna za 2021. podnesenog Verhovnoj radi u rujnu 2020.; poziva Ukrajinu da donese zakone o autohtonim narodima Ukrajine, o statusu autohtonih krimskih Tatara i o izmjeni Ustava kako bi se priznala nacionalno-teritorijalna autonomija krimskih Tatara unutar Ukrajine, a posebno na Krimu, koja proizlazi iz neotuđivog prava na samoodređenje autohtonih krimskih Tatara; inzistira na tome da ukrajinske vlasti da riješe probleme jedinog televizijskog kanala na krimskotatarskom jeziku, ATR, i da ponude stabilan mehanizam za financijsku i tehničku potporu kako bi se tom televizijskom kanalu omogućilo daljnje emitiranje na Krimu pod ruskom okupacijom; pozdravlja ukrajinsku inicijativu razvitka Strategije za razvoj i popularizaciju krimskotatarskog jezika za razdoblje do 2032.;

60. poziva ESVD i Komisiju da brzo operacionaliziraju i provedu mehanizam EU-a za sankcioniranje kršenja ljudskih prava, europski zakon Magnicki, koji se temelji na članku 215. UFEU-a i kojim se omogućava da se sankcije primijene na pojedince i poduzeća koji sudjeluju u teškim kršenjima ljudskih prava i koji su odgovorni za druge zločine, među ostalim korupciju, i poziva Ukrajinu da slijedi taj primjer i uvede ukrajinsku verziju takvog zakona;

61. prima na znanje zakon o podupiranju funkcioniranja ukrajinskog jezika kao državnog jezika i traži od ukrajinskih vlasti da taj zakon primjenjuju u potpunosti, u skladu sa svojim međunarodnim obvezama i u skladu s preporukama iz mišljenja Venecijanske komisije br. 960/2019 , to jest, da se poštuje pravo zajednica da razvijaju i da se u potpunosti služe vlastitim jezikom, kao i da se s najvišim poštovanjem i primjenjujući najveću moguću ravnotežu postupa s nacionalnim manjinama, njihovim jezicima i njihovim pravom na obrazovanje;

62. poziva Ukrajinu da povjereniku za zaštitu službenog jezika ili bilo kojem subjektu uspostavljenom u tu svrhu dodijeli ovlasti za praćenje usklađenosti s pravnim odredbama o upotrebi manjinskih jezika i o autohtonom narodu;

63. podržava slobodu vjerovanja, mišljenja i izražavanja i naglašava važnost omogućavanja jednakog pristupa informacijama svim nacionalnim, etničkim i jezičnim manjinama jer su to ključne sastavnice svake demokracije; osuđuje govor mržnje i diskriminaciju na temelju etničke pripadnosti ili jezika te lažne vijesti i dezinformacije, usmjerene na nacionalne, etničke i jezične manjine;

64. napominje da su potrebne mjere za jačanje infrastrukture prava manjina i za stjecanje povjerenja da će prava manjina biti zaštićena i zakonom i u praksi; upozorava na to da bi takve mjere trebale obuhvaćati jačanje pravne zaštite, veću pozornost institucija manjinskim pitanjima i uspostavljanje jačih i trajnijih mehanizama savjetovanja; izražava zabrinutost zbog nedostatka odgovarajućih mjera koje su ukrajinske vlasti poduzele radi rješavanja problema diskriminacije i govora mržnje usmjerenih na manjinske skupine, osobito romsku zajednicu, koja je žrtva incidenata koji uključuju diskriminaciju, rasno motivirano nasilje i netoleranciju; poziva Ukrajinu da se više posveti odavanju počasti žrtvama Holokausta i totalitarizma pridruživanjem Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust (IHRA) te usvajanjem i primjenom definicije antisemitizma IHRA-e; poziva Komisiju da pozove Ukrajinu da sudjeluje u programu „Europa za građane”;

65. potiče rad europskih političkih zaklada u promicanju sljedeće generacije političkih vođa u Ukrajini;

66. potiče ojačani dijalog i suradnju s crkvama i vjerskim zajednicama i organizacijama u područjima kao što su izgradnja mira i pomirenje, osnažujući tako povjerenje u pravedno i slobodno društvo, kao i obrazovanje, zdravstvenu skrb i osnovne socijalne usluge;

67. primjećuje aktualne reformske napore u području medija; naglašava da bi se tom reformom posebice trebala osigurati neovisnost, nepristranost i odgovornost regulatornog tijela, transparentnost vlasništva nad medijima i jednake prilike za medijske kuće s pravednom konkurencijom na tržištu; izražava zabrinutost zbog planova da se regulatornoj agenciji daju nove, proširene ovlasti koje bi mogle ugroziti slobodu medija i sadržaj internetskih i tiskanih medija; naglašava, u vezi s prijedlogom zakona o borbi protiv dezinformiranja, da bi postojeći prijedlog zakona mogao dovesti do širokog uplitanja države u medijski sadržaj i novinarske aktivnosti na štetu slobode medija i da neće biti učinkovit u borbi protiv dezinformiranja; snažno potiče na to da se organizira opsežnije savjetovanje s medijskom zajednicom i relevantnim međunarodnim organizacijama kako bi se izbjeglo ugrožavanje slobode izražavanja;

68. sa zabrinutošću primjećuje da je tržište televizijskih medija u Ukrajini, iako pluralističko, i dalje obilježeno prekomjernim utjecajem oligarha; snažno potiče Ukrajinu da potiče slobodne i neovisne medije i ojača medijski pluralizam; ističe važnost održive javne radiodifuzijske usluge, neovisnog regulatornih tijela za medije te civilnog društva u izgradnji otpornosti na dezinformacije i druge destabilizirajuće čimbenike; poziva Verhovnu radu i vladu da poštuju državne obveze prema javnom pružatelju radiodifuzijskih usluga i da osiguraju financijsku i političku potporu za njegovu daljnju modernizaciju, neovisnost i sposobnost prakticiranja istraživačkog novinarstva;

69. ponovno ističe potrebu da EU nastavi podupirati Ukrajinu u borbi protiv hibridnih prijetnji i dezinformacija te lažnih vijesti, među ostalim, jačanjem neovisnih medija te strateške komunikacije u vezi s medijskom pismenošću, u cilju jačanja otpornosti Ukrajine; pozdravlja najavu uspostavljanja kiberdijaloga između EU-a i Ukrajine;

70. izražava zabrinutost zbog pogoršanja radnog okruženja predstavnika medija, osobito istraživačkih novinara koji izvještavaju o korupciji i prijevari; žali zbog svih djelovanja čiji je cilj ograničavanje rada novinara, uključujući ograničavanje pristupa informacijama, kriminalističke istrage, vršenje pritiska radi otkrivanja izvora i govor mržnje, posebice govor mržnje protiv neovisnih medija; zabrinut je zbog toga što su članovi Verhovne rade postali žrtve dezinformiranja ili čak namjerno pomagali u širenju ciljanih kampanja dezinformiranja, prema nedavnoj analizi koju su provele ukrajinske platforme za istraživačko novinarstvo;

71. žali zbog mnogobrojnih napada na novinare i aktiviste civilnog društva zabilježenih u razdoblju od 2017. do 2019.; poziva ukrajinske vlasti da kazneno gone počinitelje te da se pobrinu za sigurnost medijskih radnika i novinara te ih snažno potiče na usvajanje proporcionalnog pristupa pri reguliranju medija;

72. potiče razvoj demokratskog, neovisnog, pluralističkog i uravnoteženog medijskog prostora u Ukrajini kojim bi se zaustavio politički motiviran progon medijskih kanala, uključujući ukidanje licenci, i koji bi osigurao zaštitu lokalnih novinara, osoba koje utječu na javno mnijenje i protivnika režima od uznemiravanja i zastrašivanja, omogućio nediskriminirajući pristup informacijama na internetu i izvan njega, kao i smisleno sudjelovanje građana, te zaštitio i zajamčio ljudska i građanska prava; naglašava da bi novinari, branitelji ljudskih prava i odvjetnici obrane trebali samostalno i bez nepotrebnih uplitanja i zastrašivanja moći raditi svoj posao; pozdravlja rad ukrajinskih organizacija za ljudska prava i krimskog tužitelja koji, privremeno radeći iz kontinentalne Ukrajine, evidentiraju kršenja i povrede ljudskih prava; ustraje u tome da se sva kršenja ljudskih prava istraže, a počinitelji privedu pravdi;

73. naglašava da je rodna ravnopravnost ključan preduvjet za održiv i uključiv razvoj; potiče ukrajinsku vladu i vlasti da provedu mjere za dodatno poboljšanje zastupljenosti žena i jednakog postupanja na svim razinama političkog i društvenog života te mjere za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja; poziva Komisiju i ESVD da uključe rodnu ravnopravnost u sve svoje politike, financijsku potporu, programe i aktivnosti u vezi s Ukrajinom, naročito kad su usmjereni na ublažavanje negativnih učinaka prouzročenih bolešću Covid-19, s obzirom na to da su žene, uključujući poduzetnice, najviše pogođene strogim ograničenjem kretanja;

74. osuđuje nasilne napade i zločine iz mržnje protiv LGBTI osoba i poziva ukrajinska tijela za kazneni progon da učinkovito istraže te napade; snažno potiče Ukrajinu da donese i na djelotvoran način provede sveobuhvatno sekundarno zakonodavstvo kojim se jamči sloboda uvjerenja, suzbija kontinuirana diskriminacija LGBTI osoba, feminističkih aktivista, osoba s invaliditetom i manjina, kao i povećava zaštita njihovih prava; poziva ukrajinsku vladu i sve političke aktere da ulože napore da stvore uključivo i tolerantno društvo;

75. žali zbog činjenice da članak 161. Kaznenog zakona još uvijek ne predviđa kaznu za poticanje na mržnju ili nasilje na temelju seksualne orijentacije ili rodnog identiteta i da se te osnove ne navode kao teški oblici kaznenih djela niti su uvrštene u opće odredbe o otegotnim okolnostima u skladu s člankom 67. stavkom 1. podstavkom 3.; podsjeća na to da je vladin akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije o ljudskim pravima predviđao uključivanje osnova seksualne orijentacije i rodnog identiteta kao otegotnih okolnosti u članku 67. Kaznenog zakona; podsjeća na preporuke Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti i poziva Ukrajinu da u skladu s time izmijeni Kazneni zakon;

Trgovina i gospodarska suradnja, radnička i socijalna pitanja, mobilnost radnika

76. ističe da je Ukrajina važan geopolitički, geostrateški i trgovinski partner Unije; pozdravlja znatno povećanje trgovinske razmjene između EU-a i Ukrajine, što je dovelo do toga da je Unija trenutačno najveći trgovinski partner Ukrajine; međutim, žali zbog relativno malog iznosa izravnih stranih ulaganja koja dolaze u tu zemlju;

77. pozdravlja stalne pozitivne rezultate postignute u bilateralnim trgovinskim i gospodarskim odnosima 2019., pri čemu je ukrajinski uvoz porastao za 12,3 %, a izvoz za 9,7 %, što je ukupno iznosilo 43,3 milijarde EUR; naglašava da je trgovina između EU-a i Ukrajine porasla za 49 % te da je EU i dalje glavni ukrajinski trgovinski partner te čini 40 % njezine trgovine u 2019., dok je Ukrajina 18. najveći trgovinski partner EU-a, s 1,1 % udjela u ukupnoj trgovini EU-a; primjećuje da se trgovinski deficit Ukrajine s EU-om povećao na 5,1 milijardu EUR;

78. potiče obje strane da pojačaju suradnju na bilateralnoj razini i na međunarodnim forumima u rješavanju izazova koje predstavlja bolest COVID-19, posebno povećavanjem otpornosti i diversifikacije lanaca opskrbe te zajedničkom suradnjom s ciljem suzbijanja protekcionističkih trendova; primjećuje da bi cilj EU-a u pogledu postizanja otvorene strateške autonomije mogao stvoriti mogućnosti za još bližu suradnju sa susjedstvom;

79. potiče Komisiju da podupre Ukrajinu u identificiranju područja u kojima bi se mogla dodatno poticati gospodarska diversifikacija te u davanju prednosti tim područjima u procesu potpune provedbe DCFTA-e;

80. ponovno ističe da je postupna integracija Ukrajine u unutarnje tržište EU-a, kako je predviđeno Sporazumom o pridruživanju, jedan od ključnih ciljeva pridruživanja i u tom kontekstu podupire stvaranje uvjeta za poboljšane gospodarske i trgovinske odnose između Ukrajine i EU-a, kao i širi postupak približavanja zakonodavstva, koji će ovisiti o potpunoj provedbi sporazuma DCFTA i usklađenosti s relevantnim pravnim, ekonomskim i tehničkim propisima i standardima;

81. primjećuje da je uveden niz reformi, što je dovelo do deregulacije gospodarstva, veće transparentnosti javnih financija i unapređenja propisa o koncesijama i javno-privatnim partnerstvima, pružajući nove mogućnosti kako za lokalne, tako za strane ulagače;

82. međutim, konstatira da nisu postignuti vidljivi rezultati u pogledu smanjenja utjecaja oligarha u toj zemlji jer oni i dalje imaju snažan utjecaj na ukrajinsko gospodarstvo i politiku, posebice u pogledu vlasništva nad medijima i utjecaja na sustav pravosuđa i kaznenog progona; smatra da bi se uvođenje jasnih pravila jednakih za sve u gospodarstvu i politici moglo pokazati učinkovitom metodom za de facto smanjenje neslužbenog utjecaja male skupine najbogatijih poduzetnika na funkcioniranje države, uključujući zakonodavstvo, te stoga poziva ukrajinske vlasti da ubrzaju proces deoligarhizacije;

83. nadalje, žali zbog povećanja broja poduzeća u državnom vlasništvu i snažno potiče Ukrajinu da nastavi raditi na privatizaciji poduzeća u državnom vlasništvu kako bi modernizirala i poboljšala funkcioniranje svojeg gospodarstva i izbjegla oligarhizaciju; ističe da se Ukrajina treba ponovno obvezati na borbu protiv utjecaja osobnih interesa koji bi, ako se zanemare, mogli ozbiljno narušiti dosadašnje rezultate reformi i ukrajinske mjere potpore u cjelini;

84. poziva Ukrajinu i EU da pojačaju suradnju u pogledu daljnje liberalizacije bilateralne trgovine, uključujući sklapanje Sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda, te suradnju u pogledu sanitarnih i fitosanitarnih mjera i carina; nadalje, poziva na pojačanu sektorsku suradnju između EU-a i Ukrajine u obrazovanju i istraživanju, inovacijama, IKT-u i digitalizaciji, kao i zelenim tehnologijama, kako bi se razmijenili znanje i najbolje prakse; osim toga, poziva na pojačanu suradnju i postupno diferenciranu sektorsku integraciju Ukrajine u energetsku uniju, prometnu zajednicu i jedinstveno digitalno tržište, među ostalim područjima;

85. poziva ukrajinske vlasti da otvore svoje tržište zračnog prijevoza europskim poduzećima, uključujući niskobudžetna poduzeća, te se zalaže za što skorije potpisivanje sporazuma o zajedničkom zračnom prostoru;

86. pozdravlja napredak u suradnji između Ukrajine i EU-a u digitalnom području i potiče daljnje jačanje takve suradnje, usmjerene na međusobno jamčenje tretmana na unutarnjem tržištu, uključujući druge sektore od zajedničkog interesa; ističe važnost koraka učinjenih u pogledu digitalne transformacije i e-uprave te napredak u približavanju zakonodavstva Ukrajine zakonodavstvu EU-a u elektroničkim uslugama povjerenja i elektroničkoj komunikaciji; potiče Komisiju da dodatno podupre napore koje Ukrajina poduzima u pogledu medijske i informacijske pismenosti, e-uprave i digitalnog gospodarstva kako bi bila u skladu sa sadašnjim digitalnim dobom i postupnom integracijom u jedinstveno digitalno tržište EU-a te kako bi se istražile mogućnosti smanjenja naknada za roaming između EU-a i Ukrajine; u tom pogledu prima na znanje novi program EU-a u iznosu od 25 milijuna EUR kojim se podupiru e-uprava i digitalno gospodarstvo u Ukrajini; potiče širenje jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA) na Ukrajinu nakon što ispuni sve tehničke i pravne zahtjeve;

87. poziva Komisiju i ESVD da provedu vjerodostojnu procjenu potreba za regiju Donbas kako bi uspostavili strategiju za njezin socioekonomski oporavak i predlaže izradu odgovarajućeg međunarodnog okvira za obnovu Donbasa;

88. poziva ukrajinske vlasti da nastave s reformama u sustavu javnog zdravstva, posebice uzimajući u obzir razoran utjecaj koji pandemija bolesti COVID-19 ima na ukrajinski zdravstveni sustav; napominje da, prema UNICEF-u, COVID-19 nije stvorio samo krizu javnog zdravstva, nego i socioekonomsku krizu, koja bi mogla povećati stopu siromaštva u Ukrajini s 27,2 % na 43,6 % ili čak 50,8 %; stoga potiče ukrajinsku vladu da provede sveobuhvatne mjere socijalne zaštite kako bi ublažila učinak krize bolesti COVID-19;

89. pozdravlja činjenicu da se Ukrajina pridružila Odboru za zdravstvenu sigurnost EU-a i sustavu ranog upozoravanja i odgovora radi sudjelovanja u paneuropskoj koordinaciji mjera odgovora u pogledu bolesti COVID-19 u javnom zdravstvu; snažno potiče Komisiju, države članice i Ukrajinu na pojačanu suradnju u pogledu otpornosti javnog zdravlja te na razmjenu najboljih praksi i rad s civilnim društvom radi uspostave strategija za epidemiju usmjerenih na najranjivije skupine;

90. poziva ukrajinsku vladu da osigura da sve restriktivne mjere kao odgovor na COVID-19 imaju pravnu osnovu, da su nužno potrebne i proporcionalne cilju zaštite javnog zdravlja i spašavanja života (na temelju znanstvenih savjeta), da se neprestano preispituju i ukidaju kad više nisu potrebne i da se primjenjuju na nediskriminirajući način; poziva vlasti da osiguraju da ranjive i marginalizirane skupine zbog odgovora na COVID-19 ne dospiju u nerazmjerno nepovoljan položaj te da poduzmu mjere za uklanjanje već postojećih nejednakosti;

91. potiče Ukrajinu da rješava problem rasprostranjenog nepotizma i kontinuirane korupcije u sektoru zdravstva, a posebice u Ministarstvu zdravstva, i da temeljito istraži sve korupcijske radnje, osobito pokušaje nabave medicinske opreme po nerazmjerno visokim cijenama u jeku pandemije;

92. pohvaljuje napredak u regulatornom usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a i donošenje sanitarne i fitosanitarne strategije u studenome 2019., koja obuhvaća više od 200 normativnih akta Unije koje treba implementirati u ukrajinsko pravo;

93. sa zabrinutošću primjećuje nedostatak napretka u približavanju standarda EU-a o dobrobiti životinja;

94. pozdravlja zakon o trgovini poljoprivrednim zemljištima donesen u ožujku 2020., koji bi trebao doprinijeti oslobađanju golemog potencijala Ukrajine u poljoprivrednom sektoru, i zakon o poboljšanju određenih instrumenata za regulaciju bankarskih aktivnosti donesen u svibnju 2020., kojim se ojačava bankarski sustav i sprječava vraćanje banke PrivatBank prijašnjim vlasnicima;

95. pozdravlja činjenicu da se Ukrajina pridružila višestranačkom privremenom mehanizmu za arbitražu u žalbenom postupku (MPIA), pridonoseći na taj način prevladavanju zastoja koji je uzrokovan paralizom žalbenog tijela i osiguravanju da članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) mogu imati koristi od dvostupanjskog sustava rješavanja sporova u WTO-u sve dok žalbeno tijelo ponovno ne počne raditi;

96. poziva Ukrajinu da se pridržava budućih odluka Arbitražne komisije u pogledu moratorija na izvoz neobrađenog drva, istodobno provodeći obveznu dužnu pažnju nad cijelim vrijednosnim lancem šumarskih proizvoda i poboljšavajući upravljanje sektorom šumarstva;

97. sa zabrinutošću primjećuje da je Ukrajina nedavno pokrenula dva zaštitna ispitna postupka o uvozu dušika i složenih gnojiva iz EU-a; priznaje da je Ukrajina odlučila završiti oba zaštitna ispitna postupka u posljednjem trenutku, dok su u tijeku daljnji zaštitni ispitni postupci; upozorava da bi slične radnje mogle narušiti međusobno povjerenje dviju strana;

98. podsjeća da je meso peradi osjetljiv proizvod u EU-u; uviđa rješenje pronađeno za izvoz „ostalih” komada peradi izmjenom trgovinskih povlastica za meso peradi i proizvode od mesa peradi i time zatvori rupu u sporazumu; poziva Ukrajinu da se suzdrži od sličnih praksi te da u dobroj vjeri poštuje i provodi sve odredbe sporazuma DCFTA; poziva Komisiju da provede temeljit nadzor provedbe DCFTA-e i da koristi sve raspoložive mjere za prevladavanje svih praksi koje narušavaju tržište i potencijalnog iskorištavanja rupa u zakonu;

99. snažno potiče na rješavanje podjele između seoskih i gradskih sredina u Ukrajini učinkovitim financijskim i tehničkim poticajima za mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća, male poljoprivrednike i obiteljska poduzeća u seoskim i gradskim područjima te poboljšanjem ljudske povezanosti i infrastrukture među gradovima i selima radi poticanja socijalne kohezije;

100. pozdravlja rezultate ostvarene u okviru Instrumenta za DCFTA za MSP-ove u pogledu poboljšanja pristupa financiranju i otvaranja trgovinskih mogućnosti; ističe da bi odgovarajuća informativna kampanja malim i srednjim poduzećima mogla omogućiti da više iskoriste prilike koje pruža DCFTA;

101. poziva Komisiju da pruži tehničku podršku regionalnim centrima za zapošljavanje u svrhu poticanja zapošljavanja, potpore i ulaganja u mlade ljude i programe održivog gospodarskog razvoja koji pogoduju socijalnom poduzetništvu te da se usredotoči na mlade ljude iz ruralnih područja kako bi se ojačao obrazovni sustav kroz potražnju na tržištu rada s ciljem zaštite najugroženijih i sprečavanja nedostatka socijalno-gospodarskih prilika;

102. potiče Komisiju da prati učinke DCFTA-e na rad i prava na udruživanje povezana s trgovinom s EU-om; poziva ukrajinsku vladu da se također usredotoči na socijalnu dimenziju trgovine i održivog razvoja te da pomno prati ekonomske i socijalne učinke provedbe sporazuma DCFTA; poziva ukrajinsku vladu da poštuje i provodi radne standarde te da ratificira i u potpunosti provede sve konvencije Međunarodne organizacije rada; potiče ukrajinsku vladu da nastavi usklađivati svoje standarde rada sa standardima EU-a, posebice u pogledu slobode okupljanja i socijalnog dijaloga; pozdravlja inicijativu za reformu radnog zakonodavstva, ali naglašava potrebu za opsežnim savjetovanjem sa sindikatima i civilnim društvom te preporučuje da se iskoristi stručno znanje Međunarodne organizacije rada u tom području;

103. poziva ukrajinsku vladu da uvede sustav poticaja i sankcija u cilju borbe protiv izrazito velikog broja radnih mjesta u sektoru neformalnog zapošljavanja;

104. prima na znanje povećanu mobilnost radne snage između Ukrajine i EU-a, uz stope iseljavanja u rasponu od 2,2 i 2,7 milijuna osoba, odnosno 13 – 16 % ukupnog broja zaposlenih osoba u Ukrajini, koja s jedne strane pridonosi smanjenju ponude radnih mjesta u Ukrajini i nestašici radne snage u određenim zanimanjima, a s druge je strane jedan od čimbenika koji potiče rast plaća radnika koji ostaju u zemlji i izvor priljeva doznaka migranata koji ima znatan utjecaj na ukrajinsko gospodarstvo jer iznosi više od 8 % BDP-a; poziva na daljnju analizu ekonomskih i društvenih koristi i utjecaja vala iseljavanja radne snage nakon 2014. na gospodarstva i sustave socijalne sigurnosti Ukrajine i država članica; ističe da je nužno potreban vladin pristup razvoju radnog okruženja u kojemu se zaposlenicima ukrajinskih poduzeća pružaju pristojni radni uvjeti, uključujući zdravlje i sigurnost na radu, legalno prijavljene poslove obuhvaćene socijalnom sigurnošću koju pruža država, plaće isplaćene na vrijeme i u cijelosti, pravo na sudjelovanje u sindikatu i zastupanje interesa te konstruktivno kolektivno pregovaranje radi sklapanja obvezujućih kolektivnih ugovora; ponovno ističe potrebu za rješavanjem problema odljeva mozgova u Ukrajini promicanjem kvalitetnih i uključivih programa obrazovanja i osposobljavanja te stvaranjem prilika za zapošljavanje radi pružanja socioekonomskih perspektiva mladima i obiteljima u njihovim lokalnim zajednicama;

105. pozdravlja i potiče daljnji razvoj programa za potporu modernizacije sustava strukovnog obrazovanja u Ukrajini koje financira EU (EU4Skills: Better Skills for Modern Ukraine) i poslovnog okruženja, koje ima ključnu ulogu za potencijalne povratnike i domaće poduzetnike (borba protiv korupcije, potpora MSP-ovima, porezne i carinske reforme itd.), putem sektorskih bespovratnih sredstava i kao uvjeta u programima makrofinancijske pomoći EU-a;

106. poziva Vijeće za pridruživanje da daje prednost provedbi međunarodnih radnih standarda te zakonodavstva i praksi EU-a u područjima socijalne politike, zapošljavanja i rada, uredbi o kolektivnom pregovaranju, socijalnog dijaloga, suzbijanja rodne neravnopravnosti i reforme radnog zakonodavstva kako bi se osiguralo da su interesi socijalnih partnera uravnoteženi, a prava radnika zaštićena u skladu s odredbama Sporazuma o pridruživanju (članci od 419. do 421. i 424.) i relevantnih konvencija Međunarodne organizacije rada (br. 81, 87, 98, 117, 122, 129, 144, 154 i 173); podsjeća ukrajinsku vladu da se napori za poboljšanje poslovne klime radi privlačenja izravnih ulaganja i poticanja gospodarskog rasta ne smiju poduzimati na štetu prava radnika i njihovih radnih uvjeta; poziva vladu da sustavno pristupi i pruži institucionalnu potporu socijalnom dijalogu i da poduzme korake kako bi Nacionalno tripartitno socijalno i gospodarsko vijeće postalo učinkovit instrument socijalnog dijaloga;

107. sa zabrinutošću primjećuje da je u Ukrajini mogućnost sindikata da ostvaruju svoja prava ograničena zbog nepotpunog i nejasnog zakonodavstva;

Energetika, okoliš i klimatske promjene

108. pozdravlja razdvajanje Naftogaza dovršeno 2019. te uspostavu pravno neovisnog operatora transportnih sustava za plin (GTSO) u skladu s trećim energetskim paketom EU-a; međutim, poziva ukrajinske vlasti da povećaju tehničku neovisnost operatora transportnih sustava za plin od Naftogaza; pozdravlja liberalizaciju i otvaranje konkurentnog tržišta plina za kućanstva; međutim, žali zbog najnovijih napada na vodstvo Naftogaza, uključujući nadzorni odbor tog poduzeća, kojima se potkopava njegova neovisnost i napredak koji je dosad postignut u tom području u pogledu reformi;

109. ističe ulogu Ukrajine kao strateške tranzitne zemlje za plin i potrebu za modernizacijom njezina nacionalnog transportnog sustava za plin, kao i važnost njegove integracije s energetskim tržištem EU-a na temelju učinkovite provedbe ažuriranog Priloga XXVII. Sporazumu o pridruživanju; pozdravlja potpisivanje dugoročnog ugovora o tranzitu plina koji je omogućio EU; izražava zabrinutost zbog izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 i ponovno ističe dugoročne temeljne političke, gospodarske i sigurnosne rizike povezane s njime; primjećuje da se tim plinovodom učvršćuje ovisnost EU-a o ruskoj opskrbi plinom i ugrožava unutarnje tržište EU-a te da nije u skladu s energetskom politikom EU-a i njegovim strateškim interesima, a moguće je da će imati negativne posljedice za ratom razorenu Ukrajinu; stoga, u skladu sa svojim prethodnim stajalištima, poziva sve dionike, a naročito one u državama članicama i Europi, da iskoriste raspoložive pravne odredbe kako bi zaustavili projekt;

110. traži od Komisije da provjeri usklađenost Ukrajine s pravnom stečevinom Europske unije u području energetike radi daljnje integracije energetskih tržišta; u potpunosti podupire integraciju Ukrajine u europsku kontinentalnu mrežu za električnu energiju (ENTSO-E); snažno potiče Ukrajinu da poboljša koordinaciju politika i djelovanja međunarodnih institucija (npr. Komisije, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke, Svjetske banke, banke KfW, mreže ENTSO-E, Energetske zajednice) i ukrajinskih institucija koje podupiru ukrajinski energetski sektor;

111. osuđuje rusko vađenje plina iz ukrajinskog pojasa u ukrajinskom isključivom gospodarskom pojasu i navodi da EU ne priznaje zauzimanje plinskih polja koje je izvršila Ruska Federacija u Azovskom i Crnom moru te da bi trebao poduprijeti pravne mjere ukrajinskih vlasti radi zaustavljanja tih nezakonitih vađenja;

112. žali zbog toga što novo veleprodajno tržište električne energije koje je uvedeno u Ukrajini u srpnju 2019. još nije konkurentno prema standardima EU-a; stoga potiče Ukrajinu da dovrši reformu i poboljša razinu usklađenosti s pravom Unije, prvenstveno povećanjem neovisnosti poduzeća Ukrenergo i izbjegavanjem unakrsnog subvencioniranja; poziva Ukrajinu da unaprijedi postojeće elektrane kako bi zadovoljila stroge europske ekološke i sigurnosne standarde;

113. pozdravlja stav ukrajinske vlade da poštuje obvezu preuzetu u okviru Energetske zajednice da se uskladi s mjerodavnim pravom EU-a, uključujući politiku zaštite okoliša i sigurnosti, te da stoga neće dopustiti uvoz električne energije iz elektrana u susjednim zemljama koje se grade bez ispunjavanja zahtjeva međunarodnih konvencija i najviših međunarodnih ekoloških i sigurnosnih standarda;

114. žali zbog činjenice da Ukrajina u sektoru proizvodnje energije iz obnovljivih izvora još ne ispunjava svoje obveze prema ulagačima i što kašnjenja u plaćanju proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora energije ugrožavaju daljnji razvoj čistih izvora energije u Ukrajini;

115. snažno potiče ukrajinske vlasti da hitno dovrše modernizaciju nuklearnih elektrana i istraže kašnjenja u tim procesima, osobito nadogradnje Nuklearne elektrane Zaporožje;

116. naglašava važnost pojačanja infrastrukturne suradnje u regiji, daljnje diversifikacije opskrbe energije u Ukrajini, energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i povezivosti ukrajinskog energetskog sektora uz osiguravanje ekološke održivosti; napominje da će podrška i promicanje unutar-regionalne trgovine među zemljama Istočnog partnerstva stvoriti i nove gospodarske mogućnosti, uključujući i za MSP-ove;

117. pohvaljuje to što je ukrajinska vlada u veljači 2019. donijela strategiju za državnu politiku zaštite okoliša do 2030. i nacionalni plan gospodarenja otpadom, zakone o procjeni utjecaja na okoliš i strateškoj procjeni utjecaja na okoliš te zakone donesene u području klimatske politike; snažno potiče Ukrajinu da dodatno pojača svoj angažman u borbi protiv klimatskih promjena, provedbi klimatskih politika, uključivanju klimatskih pitanja u sva područja oblikovanja politika te da pojača napore u pogledu nacionalnih obveza povezanih s Pariškim sporazumom iz 2015.;

118. apelira na Ukrajinu da djelotvorno suzbija nezakonitu sječu stabala u skladu s održivim upravljanjem šuma i standardima zaštite okoliša, kao i da poduzme radnje za zaustavljanje štete koju okolišu nanosi nezakonito i neodrživo iskorištavanje prirodnih resursa, kao što je nezakonita sječa stabala u starim šumama Karpata, jer je to također glavni razlog poplava u toj regiji; poziva EU da doprinese sprečavanju nezakonite sječe u vezi s ilegalnim projektom skijaškog odmarališta Svidovec, kao i sprečavanju nezakonitog i ekološki štetnog načina vađenja jantara; potiče Ukrajinu da ulaže u ekološki i okolišno sigurnu i održivu turističku infrastrukturu te poziva ukrajinske vlasti da spriječe buduće projekte koji štete okolišu poboljšanjem nadzora, transparentnosti i provedbe procjena utjecaja na okoliš i dužne pažnje; potiče Ukrajinu da osigura otvoren i prikladan pristup informacijama o okolišu, da proširi zaštićena područja te da ubrza provedbu nacionalnog plana smanjivanja emisija velikih onečišćivača iz velikih uređaja za loženje; potiče Ukrajinu da donese zakonodavstvo za razvoj održivog prometa; potiče Ukrajinu da na siguran i ekološki svjestan način očisti i odloži vrlo opasne poljoprivredne kemikalije, posebno zastarjele pesticide u oblasti Herson i drugim ukrajinskim regijama;

119. duboko je zabrinut zbog utjecaja na okoliš sukoba u istočnoj Ukrajini, uključujući opasnosti koje predstavlja poplavljivanje međusobno povezanih rudnika; poziva na detaljnu procjenu utjecaja sukoba na okoliš koju će pratiti plan odgovora osmišljen za sprječavanje ekološkog kolapsa; predlaže program razminiravanja Donbasa u kojem će sudjelovati ukrajinske vlasti i međunarodna zajednica;

120. također izražava duboku zabrinutost zbog približno 1200 radioaktivnih izvora, koji se koriste u medicinske, industrijske ili znanstvene svrhe, smještenih u regiji Donjeck i u njezinoj blizini, a koji predstavljaju ozbiljne zdravstvene, sigurnosne i ekološke rizike; poziva OESS, trilateralnu kontaktnu skupinu i normandijski format četiriju zemalja da se suprotstave širenju radioaktivnih djelatnosti i krijumčarenju radioaktivnih tvari u skladu s režimom neširenja nuklearnog oružja; potiče sve strane da surađuju s relevantnim dionicima kako bi na siguran način otpremili iskorištene visokoaktivne izvore radioaktivnosti iz regije Donbas;

121. pozdravlja ambiciju Ukrajine da pridonese ciljevima europskog zelenog plana i poziva Komisiju da na odgovarajući način podupre napore Ukrajine, među ostalim uspostavljanjem relevantnog strukturiranog dijaloga, plana i razmjene informacija; poziva Komisiju da osigura da sporazum DCFTA ne bude u suprotnosti s ciljevima i inicijativama za zaštitu okoliša utvrđenima u njemu;

122. pozdravlja program EU-a „Klimatski paket za održivo gospodarstvo” vrijedan 10 milijuna EUR kojim će se Ukrajini pružiti potpora za razvoj holističkog pristupa za restrukturiranje ključnih gospodarskih sektora radi prelaska na niskougljično gospodarstvo;

Međuljudski kontakti

123. uviđa važnost prekogranične mobilnosti u jačanju međuljudskih kontakata i pozdravlja kontinuiranu uspješnu provedbu bezviznog režima za građane Ukrajine, koji je ukrajinskim građanima omogućio više od 40 milijuna putovanja u zemlje EU-a od lipnja 2017.; ističe važnost nastavka ispunjavanja mjerila za liberalizaciju viznog režima i ubrzavanja s time povezanih reformskih napora; izražava stajalište da je bezvizni režim doveo do povećanja broja putovanja iz Ukrajine u EU, a time i boljeg razumijevanja između tih društava, što je najbolji temelj za daljnje približavanje; naglašava da se s tim pristupom mora nastaviti i da ga s vremenom treba proširiti;

124. podsjeća na važnost integracije Ukrajine u okvire EU-a, kao što su Erasmus+, Obzor Europa i Kreativna Europa, i potrebu za jačanjem relevantne suradnje u okviru trenutačnih i budućih programa; smatra da sudjelovanje ukrajinskih studenata i sveučilišnih profesora i školskih nastavnika u programima Erasmus+ treba vidljivo povećati;

125. napominje da je povećani broj posjeta ukrajinskih građana zemljama schengenskog prostora bio izazov za granične prijelaze između EU-a i Ukrajine, koji su zagušeni, a njihova infrastruktura i kapacitet nisu dovoljni za osiguravanje dostojnih i humanih uvjeta za ljude koji prelaze granicu; primjećuje da je jedan od najvećih problema na granici EU-a i Ukrajine, posebice na mađarsko-ukrajinskom i poljsko-ukrajinskom dijelu, dugo vrijeme čekanja na prelazak granice; apelira na Komisiju da pokrene dijalog kako bi osigurala da postupci prelaska granica budu brzi i bez korupcije, među ostalim, preko ulaganja, osposobljavanja osoblja i djelotvornog mehanizma za pritužbe u pogledu prelaska granica; potiče EU da podrži uspostavljanje novih graničnih prijelaza i širenje postojećih na granici EU-a i Ukrajine strogim nadzorom financiranja radi eliminiranja prošlih zloupotreba;

126. podržava pojačanu suradnju EU-a i Ukrajine, posebice u pogledu upravljanja granicama, nacionalnih sustava azila i upravljanja identitetom koji se temelje na biometrijskim sredstvima, borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, borbe protiv organiziranog kriminala i teških međunarodnih zločina te jačanja suradnje između Ukrajine i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex);

127. prima na znanje daljnji napredak Ukrajine u pogledu usklađivanja carinskih i graničnih postupaka s postupcima Unije te aktualne institucionalne reforme poreznih i carinskih uprava; pozdravlja zakon o jedinstvenom pravnom subjektu za državnu carinsku službu, kao i zakone o ovlaštenim gospodarskim subjektima i uvođenju nacionalnog elektroničkog sustava provoza, koji su doneseni u jesen 2019.; također pozdravlja donošenje „Strategije za integrirano upravljanje granicama do 2025.” u srpnju 2019. i odgovarajućeg akcijskog plana za razdoblje 2020. – 2022.; međutim, žali zbog zastoja projekta koji financira EU za modernizaciju šest kontrolnih točaka na granici s Unijom i zbog vrlo dugog vremena čekanja do kojeg još uvijek dolazi na tim granicama; nadalje, snažno potiče ukrajinske vlasti da usvoje sve preostale mjere i propise potrebne kako bi sustavi za ovlaštene gospodarske subjekte i nacionalni elektronički sustav provoza bili u potpunosti funkcionalni i da osiguraju da se nova uprava državne carinske službe brzo imenuje među kompetentnim kandidatima preko transparentnog i nepristranog postupka javnog odabira; snažno potiče ukrajinske vlasti da kriminaliziraju krijumčarenje sve robe, što je ključni element integriranog upravljanja granicama;

128. poziva tijela EU-a, Ukrajine i Moldove da ubrzaju proces blokiranja nezakonite trgovine i zatvaranja krijumčarskih kanala u Pridnjestrovlju kao utočištu za krijumčare koje iskorištavaju kriminalci i oligarsi i koje služi jačanju ruskog utjecaja te je postalo jedan od glavnih čimbenika u produljenju sukoba;

Institucionalne odredbe

129. pozdravlja ishod sastanka na vrhu EU-a i Ukrajine od 6. listopada 2020., prvog bilateralnog sastanka na vrhu fizički održanog u Bruxellesu od izbijanja pandemije bolesti COVID-19, i jasne izjave obiju strana kojima su izrazile daljnju predanost jačanju političkog udruživanja i gospodarske integracije Ukrajine s Europskom unijom;

130. zadovoljan je ishodom aktualnih sastanaka i aktivnosti u kontekstu dijaloga „Jean Monnet” Europskog parlamenta za mir i demokraciju s Verhovnom radom Ukrajine i u potpunosti podupire njihov nastavak; uvjeren je da će produbljivanje parlamentarne kulture dijaloga osigurati snažnu, neovisnu, transparentnu i djelotvornu Verhovnu radu Ukrajine, koja je ključna za demokratsku i europsku budućnost zemlje i u skladu s težnjama ukrajinskih građana;

131. u tom kontekstu potiče Verhovnu radu da aktivno nastavi svoju institucijsku reformu čiji je cilj, među ostalim, povećanje zakonodavnog kapaciteta i kvalitete, politički nadzor nad izvršnom vlašću, kao i transparentnost i odgovornost prema građanima, u cilju usmjeravanja i davanja prioriteta donošenju nacrta zakona povezanih s provedbom Sporazuma o pridruživanju, te da uspostavi institucionalne zaštitne mjere za blokiranje zakonodavstva koje je u suprotnosti s obvezama preuzetim u okviru Sporazuma o pridruživanju, primjerice kroz snažniju ulogu Odbora za europske integracije, čija bi mišljenja trebala biti obvezujuća; ističe važnost neprekinute suradnje Europskog parlamenta s Verhovnom radom kako bi se pružila potpora takvom postupku reformi; ističe važnost nastavka međuparlamentarne suradnje i međuljudskih kontakata na najbolji mogući način u kontekstu pandemije bolesti COVID-19;

132. naglašava važnost kontinuirane potpore savjetodavnoj misiji Europske unije (EUAM) za Ukrajinu i njezine uloge u reformi sektora civilne sigurnosti; pozdravlja otvaranje njezina područnog ureda u Mariupolju te se nada konkretnim rezultatima, u skladu s mandatom misije; traži od Komisije da pojača napore u jačanju kapaciteta ukrajinskih vlasti uključenih u provedbu sporazuma AA/DCFTA; traži od Komisije da osmisli alate potrebne za potporu stalnom usklađivanju Ukrajine s pravnom stečevinom EU-a, u skladu s relevantnim odlukama s 22. sastanka na vrhu Ukrajine i EU-a;

133. ponovno poziva na uspostavu Sveučilišta Istočnog partnerstva u Ukrajini; poziva institucije Unije da ojačaju i prošire programe osposobljavanja ukrajinskih pravnih stručnjaka koji žele specijalizirati pravo EU-a i da povećaju kapacitet Ukrajine za sudjelovanje u programu Obzor Europa, između ostalog poticanjem međuljudskih kontakata te akademske i obrazovne suradnje između EU-a i Ukrajine;

134. pozdravlja potporu EU-a izgradnji institucionalnih kapaciteta i programima osposobljavanja za ukrajinske državne službenike koje organizira College of Europe u Natolinu;

135. poziva sve institucije EU-a, države članice i ukrajinske vlasti da pripreme kampanje za bolje informiranje građana o prilikama koje proizlaze iz inicijative Istočnog partnerstva i provedbe sporazuma AA/DCFTA, podižući razinu osviještenosti o prednostima pojačanog udruživanja i povezujući ih s pozitivnim pomacima na tržištima rada u Ukrajini i drugim pridruženim zemljama; potiče ukrajinske vlasti da kvalitetnije informiraju građane Ukrajine o prednostima sporazuma AA/DCFTA i pomoći EU-a te da ulože više truda kako bi osigurale da prilike koje nude sporazumi AA/DCFTA te pomoć i programi EU-a dođu do lokalne razine, uključujući udaljene dijelove zemlje te posebno ruralna područja, kako bi se stanovnicima omogućilo da se zalažu za pozitivne promjene u svojim zajednicama;

136. pohvaljuje ukrajinsko civilno društvo, mlade ljude i nevladine organizacije za njihove aktivnosti u svim područjima javnog i političkog života, a posebno za njihovu potporu provedbi sporazuma AA/DCFTA, suočavanje s izazovima pandemije bolesti COVID-19, borbu protiv kampanja dezinformiranja, pružanje potpore i pomoći interno raseljenim osobama i drugim ranjivim skupinama te jačanje društvene otpornosti i medijske pismenosti ukrajinskog naroda; potiče ukrajinsku središnju i lokalnu vlast da nastave poticati blisku suradnju s civilnim društvom, među ostalim, pružanjem veće financijske potpore njegovim aktivnostima; poziva Komisiju da joj prioritet bude potpora tim nevladinim organizacijama i organizacijama civilnog društva; u tom smislu pozdravlja program „Mehanizam civilnog društva” u iznosu od 20 milijuna EUR, kojim će se poduprijeti jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za sudjelovanje u donošenju odluka i u javnom životu; snažno potiče ukrajinske vlasti da, s obzirom na nekoliko prijedloga zakona o funkcioniranju i radu organizacija civilnog društva i drugih udruga, ne donose zakone koji nisu usklađeni s nacionalnim i međunarodnim obvezama Ukrajine u pogledu ljudskih prava i da jamče funkcioniranje civilnog društva bez nepotrebnog uplitanja;

 

°

° °

137. nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine te predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.
 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU (27.10.2020)

upućeno Odboru za vanjske poslove

o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine

(2019/2202(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Enikő Győri

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. ističe da je Ukrajina važan geopolitički, geostrateški i trgovinski partner Europske unije; smatra da je detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine (DCFTA), koje se primjenjuje od 2016., doprinijelo pozitivnom razvoju trgovine i modernizaciji gospodarstva, potaknulo izravna strana ulaganja i stvorilo nova radna mjesta na obje strane; pozdravlja stalne pozitivne rezultate postignute u bilateralnim trgovinskim i gospodarskim odnosima 2019., pri čemu je ukrajinski uvoz porastao za 12,3 %, a izvoz za 9,7 %, što je ukupno iznosilo 43,3 milijarde EUR; naglašava da je trgovina između EU-a i Ukrajine porasla za 49 % te da EU ostaje glavni ukrajinski trgovinski partner, čineći 40 % njezine trgovine u 2019., dok je Ukrajina 18. najveći trgovinski partner EU-a, s 1,1 % udjela u ukupnoj trgovini EU-a; primjećuje da se trgovinski deficit Ukrajine s EU-om povećao na 5,1 milijardu EUR;

2. pozdravlja odobrenje i isplatu u dva dijela četvrtog uzastopnog programa makrofinancijske pomoći u iznosu od 1 milijarde EUR potpore Ukrajini; napominje da je EU od 2014. pružio Ukrajini ukupno 3,8 milijardi eura zajmova za mikrofinancijsku pomoć, što predstavlja najveći iznos makrofinancijsku pomoć koji je EU dodijelio bilo kojoj pojedinačnoj partnerskoj zemlji; ističe brzu reakciju EU-a u pružanju 190 milijuna EUR za najhitnije zdravstvene potrebe te važnost i pravodobnost dodatnih 1,2 milijarde EUR potpore makrofinancijske pomoći Ukrajini u kontekstu pandemije bolesti COVID-19; napominje da je ovo presudan iskaz solidarnosti EU-a u vremenu do sada neviđene krize; podsjeća da je makrofinancijska pomoć bila važan alat u provedbi ambicioznog plana reformi i ubrzanju gospodarskog rasta Ukrajine, i to s pomoću poticaja „više za više”; podsjeća na važnost uvjeta zasnovanih na stvarnim demokratskim reformama i dobrom upravljanju; potiče Ukrajinu da nastavi ostvarivati napredak u regulatornom približavanju pravnoj stečevini EU-a;

3. potiče obje strane da pojačaju suradnju na bilateralnoj razini i na međunarodnim forumima u rješavanju izazova koje predstavlja bolest COVID-19, posebno čineći lance opskrbe otpornijim i diverzificiranijim i zajedničkom suradnjom s ciljem rješavanja protekcionističkih trendova; primjećuje da bi cilj EU-a za postizanje otvorene strateške autonomije mogao stvoriti mogućnosti za još bližu suradnju sa susjedstvom;

4. potiče Ukrajinu da nastavi svoj put prema poljoprivrednim, ekološkim i socijalnim reformama; naglašava da će usklađivanje s pravilima DCFTA-e omogućiti strankama da ojačaju suradnju i olakšaju trgovinu; poziva Ukrajinu da u potpunosti poštuje ciljeve u pogledu okoliša utvrđene u DCFTA-i, kao i svoje međunarodne obveze u pogledu održive trgovine i razvoja, posebno Pariški sporazum; potiče Komisiju da prati učinke DCFTA-e na rad i prava na udruživanje povezana s trgovinom s EU-om; poziva Ukrajinu da se usredotoči na socijalnu dimenziju trgovine rješavajući nedostatke sustava inspekcije rada i diskriminaciju na tržištu rada i u politikama zapošljavanja;

5. poziva Komisiju da unaprijedi zanemarena područja sporazuma o pridruživanju/DCFTA-e u pogledu važnih područja politike kao što je rodno osviještena politika i rješavanje zdravstvenih kriza, istodobno osiguravajući da nisu u suprotnosti s nužnosti za okolišno i klimatsko djelovanje ili inicijative za europski zeleni plan;

6. poziva EU da nastavi podržavati pristupanje država iz sporazuma o pridruživanju/DCFTA-i jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što će prije svega koristiti građanima i pružiti nove mogućnosti za razvoj malog i srednjeg poduzetništva;

7. pozdravlja rezultate ostvarene u okviru Instrumenta za DCFTA za MSP-ove u pogledu poboljšanja pristupa financiranju i otvaranja trgovinskih mogućnosti; ističe da bi odgovarajuća informativna kampanja malim i srednjim poduzećima mogla omogućiti da više iskoriste prilike koje pruža DCFTA; poziva Komisiju da prati učinak DCFTA-a na MSP-ove; napominje da će podrška i promicanje unutar-regionalne trgovine među zemljama Istočnog partnerstva stvoriti i nove gospodarske mogućnosti, uključujući i za MSP-ove;

8. poziva Komisiju da podrži ulaganja u sektore s potencijalom za razvoj, rast i konkurentnost u EU-u koji bi mogli dodatno potaknuti gospodarsku diversifikaciju, poput održive energije i klime, jedinstvenog digitalnog tržišta i kibernetičke sigurnosti i prometa; pozdravlja pozitivne korake koje je Ukrajina poduzela u digitalnoj transformaciji i poziva Komisiju i države članice da dodatno ispita povećanu sektorsku suradnju i ulaganja u digitalno gospodarstvo, obrazovanje i istraživanje, digitalne vještine, inovacije i borbu protiv dezinformacija, kako bi poboljšali sektor IKT-a, kao i zelene tehnologije, te za razmjenu znanja i najboljih praksi; u tom pogledu prima na znanje novi program EU-a vrijedan 25 milijuna EUR koji podupire e-upravu i digitalno gospodarstvo u Ukrajini;

9. pozdravlja činjenicu da se Ukrajina pridružila višestranačkom privremenom mehanizmu za arbitražu u žalbenom postupku (MPIA), pridonoseći na taj način prevladavanju zastoja koji je uzrokovan paralizom žalbenog tijela i osiguravanju da članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) mogu imati koristi od dvostupanjskog sustava rješavanja sporova u WTO-u sve dok žalbeno tijelo ponovno ne počne raditi;

10. poziva Komisiju da pruži tehničku podršku regionalnim centrima za zapošljavanje u svrhu poticanja zapošljavanja, potpore i ulaganja u mlade ljude i programe održivog gospodarskog razvoja koji pogoduju socijalnom poduzetništvu te da se usredotoči na mlade ljude iz ruralnih područja kako bi se ojačao obrazovni sustav kroz potražnju na tržištu rada s ciljem zaštite najugroženijih i sprečavanja nedostatka socijalno-gospodarskih prilika;

11. podsjeća da je meso peradi osjetljiv proizvod u EU-u; uviđa rješenje pronađeno za izvoz „ostalih” komada peradi izmjenom trgovinskih povlastica za meso peradi i proizvode od mesa peradi i time zatvori rupu u sporazumu; poziva Ukrajinu da se suzdrži od sličnih praksi te da u dobroj vjeri poštuje i provodi sve odredbe detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini; poziva Komisiju da provede temeljit nadzor provedbe DCFTA-e i da koristi sve raspoložive mjere za prevladavanje svih praksi koje narušavaju tržište i potencijalnog iskorištavanja rupa u zakonu;

12. pozdravlja brojne reforme i propise koje je Ukrajina usvojila u skladu s DCFTA-om, poput strategije sanitarnih i fitosanitarnih mjera EU-a i Ukrajine, kao i usklađivanje ukrajinskih tehničkih propisa i postupaka s onima u EU-u; sa zabrinutošću primjećuje nedostatak napretka u približavanju standarda EU-a o dobrobiti životinja; poziva Ukrajinu da hitno uskladi svoje zakonodavstvo o dobrobiti životinja te sanitarne i fitosanitarne standarde s pravnom stečevinom Unije i da ih provodi u skladu sa strategijom sanitarnih i fitosanitarnih mjera; naglašava da bi trebalo preispitati produljenje prijelaznog razdoblja za brojlere, kokoši nesilice i svinje do 2026. godine;

13. podsjeća da je uloga DCFTA-a dio procesa reformi koji se temelji na dobrom upravljanju te rješavanju korupcije i organiziranog kriminala; naglašava da su daljnje jačanje vladavine prava, strukturne reforme i borba protiv korupcije od ključne važnosti za stvaranje privlačnijeg poslovnog i investicijskog okruženja u Ukrajini; naglašava važnost pouzdane suradnje s organizacijama civilnog društva ugrađivanjem njihovih stavova u donošenje odluka i provedbu reformi;

14. smatra da je regulatorno približavanje pravnoj stečevini EU-a najvažnija dimenzija DCFTA-e jer stvarni pristup tržištu EU-a i reforma uvelike ovise o odgovarajućoj primjeni i provedbi relevantnog zakonodavstva; svjestan je da to predstavlja važan izazov za upravljanje, institucije i javnu upravu u Ukrajini te potiče Komisiju da osigura odgovarajuću tehničku i financijsku potporu; pohvaljuje aktivnosti Skupine za potporu Ukrajini i poziva je da više izvješćuje Europski parlament o vrsti pomoći koju pruža, posebno u pogledu prenošenja i provedbe pravne stečevine;

15. zabrinut je što je Ukrajinu Komisija navela kao prioritetnu zemlju druge kategorije, što znači da se prava intelektualnog vlasništva nedovoljno štite i provode; ističe potrebu za jačanjem carinske kontrole i infrastrukture kako bi se bolje spriječio ulazak i tranzit krivotvorenih proizvoda u i unutar Ukrajine; poziva Komisiju da nastavi pomagati Ukrajini u razradi novih nacrta zakona o pravima intelektualnog vlasništva;

16. sa zabrinutošću primjećuje da je Ukrajina nedavno pokrenula dva zaštitna ispitna postupka o uvozu dušika i složenih gnojiva iz EU-a; priznaje da je Ukrajina odlučila završiti oba zaštitna ispitna postupka u posljednjem trenutku, dok su u tijeku daljnji zaštitni ispitni postupci; upozorava da bi slične radnje mogle narušiti međusobno povjerenje dviju strana;

17. primjećuje da je EU pokrenula formalni postupak rješavanja sporova u skladu sa Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Ukrajine o ukrajinskoj zabrani izvoza neprerađenog drveta i zabrinut je zbog sporog napretka u njihovom rješavanju; poziva Ukrajinu da ukine trgovinska ograničenja za drvo, jer su nespojiva sa zahtjevima Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine;

18. podsjeća na važnost mira za gospodarski i socijalni razvoj Ukrajine; primjećuje da su gospodarske sankcije EU-a protiv Rusije, kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i namjernu destabilizaciju Ukrajine, produžene do 31. siječnja 2021. zbog neuspješne provedbe sporazuma iz Minska; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da pojačaju napore na posredovanju u ovom sukobu kako bi pomogli ukrajinskom gospodarstvu i regiji da u potpunosti oslobode gospodarski potencijal suradnje u regiji;

19. poziva Komisiju da temeljito nadgleda i procjenjuje provedbu DCFTA-e, s posebnim naglaskom na prijenos i provedbu pravne stečevine Europske unije te na sve slučajeve kršenja sporazuma; potiče Komisiju da podupre Ukrajinu u identificiranju područja u kojima bi se mogla dodatno poticati gospodarska diversifikacija te u davanju prednosti tim područjima u procesu potpune provedbe DCFTA-e; poziva Komisiju da izvješćuje Parlament o tim pitanjima, uključujući tehničku i financijsku potporu koju pruža EU, te da iskoristi sve lekcije naučene u reviziji DCFTA-e predviđenoj za 2021.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU ZA MIŠLJENJE

Datum usvajanja	27.10.2020
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	34 6 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Barry Andrews, Anna-Michelle Asimakopoulou, Tiziana Beghin, Geert Bourgeois, Saskia Bricmont, Udo Bullmann, Jordi Cañas, Daniel Caspary, Miroslav Číž, Arnaud Danjean, Paolo De Castro, Emmanouil Fragkos, Raphaël Glucksmann, Markéta Gregorová, Enikő Győri, Roman Haider, Christophe Hansen, Heidi Hautala, Danuta Maria Hübner, Herve Juvin, Maximilian Krah, Danilo Oscar Lancini, Bernd Lange, Margarida Marques, Gabriel Mato, Sara Matthieu, Emmanuel Maurel, Carles Puigdemont i Casamajó, Samira Rafaela, Inma Rodríguez-Piñero, Massimiliano Salini, Helmut Scholz, Liesje Schreinemacher, Sven Simon, Dominik Tarczyński, Mihai Tudose, Kathleen Van Brempt, Marie-Pierre Vedrenne, Jörgen Warborn, Iuliu Winkler, Jan Zahradil
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Svenja Hahn, Jean-Lin Lacapelle

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU ZA MIŠLJENJE

34	+
EPP	Anna-Michelle Asimakopoulou, Daniel Caspary, Arnaud Danjean, Enikő Győri, Christophe Hansen, Danuta Maria Hübner, Gabriel Mato, Massimiliano Salini, Sven Simon, Jörgen Warborn, Iuliu Winkler
S&D	Udo Bullmann, Paolo De Castro, Raphaël Glucksmann, Bernd Lange, Margarida Marques, Inma Rodríguez-Piñero, Mihai Tudose, Kathleen Van Brempt, Miroslav Číž
RENEW	Barry Andrews, Jordi Cañas, Svenja Hahn, Samira Rafaela, Liesje Schreinemacher, Marie-Pierre Vedrenne
GREENS	Saskia Bricmont, Markéta Gregorová, Heidi Hautala, Sara Matthieu
ECR	Geert Bourgeois, Dominik Tarczyński, Jan Zahradil
NI	Carles Puigdemont i Casamajó

 

6	-
ID	Herve Juvin, Maximilian Krah, Jean-Lin Lacapelle
GUE	Emmanuel Maurel, Helmut Scholz
NI	Tiziana Beghin

 

3	0
ID	Roman Haider, Danilo Oscar Lancini
ECR	Emmanouil Fragkos

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	9.11.2020
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	53 7 8
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Alviina Alametsä, Maria Arena, Petras Auštrevičius, Traian Băsescu, Lars Patrick Berg, Anna Bonfrisco, Reinhard Bütikofer, Fabio Massimo Castaldo, Susanna Ceccardi, Włodzimierz Cimoszewicz, Katalin Cseh, Tanja Fajon, Anna Fotyga, Michael Gahler, Sunčana Glavak, Raphaël Glucksmann, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Márton Gyöngyösi, Sandra Kalniete, Dietmar Köster, Andrius Kubilius, Ilhan Kyuchyuk, David Lega, Miriam Lexmann, Nathalie Loiseau, Antonio López-Istúriz White, Claudiu Manda, Thierry Mariani, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Sven Mikser, Francisco José Millán Mon, Gheorghe-Vlad Nistor, Urmas Paet, Demetris Papadakis, Kostas Papadakis, Tonino Picula, Manu Pineda, Kati Piri, Giuliano Pisapia, Jérôme Rivière, María Soraya Rodríguez Ramos, Nacho Sánchez Amor, Isabel Santos, Jacek Saryusz-Wolski, Andreas Schieder, Radosław Sikorski, Jordi Solé, Sergei Stanishev, Tineke Strik, Hermann Tertsch, Hilde Vautmans, Harald Vilimsky, Idoia Villanueva Ruiz, Viola Von Cramon-Taubadel, Witold Jan Waszczykowski, Charlie Weimers, Isabel Wiseler-Lima, Salima Yenbou, Željana Zovko
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Vladimír Bilčík, Andrea Bocskor, Andrzej Halicki, Katrin Langensiepen, Michal Šimečka, Mick Wallace

 

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

53	+
PPE	Traian Băsescu, Michael Gahler, Sunčana Glavak, Sandra Kalniete, Andrius Kubilius, David Lega, Miriam Lexmann, Antonio López-Istúriz White, David McAllister, Lukas Mandl, Vangelis Meimarakis, Francisco José Millán Mon, Gheorghe-Vlad Nistor, Radosław Sikorski, Isabel Wiseler-Lima, Željana Zovko, Vladimír Bilčík, Andrzej Halicki
S&D	Maria Arena, Włodzimierz Cimoszewicz, Tanja Fajon, Raphaël Glucksmann, Claudiu Manda, Sven Mikser, Demetris Papadakis, Tonino Picula, Kati Piri, Giuliano Pisapia, Nacho Sánchez Amor, Isabel Santos, Andreas Schieder
RENEW	Petras Auštrevičius, Katalin Cseh, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Ilhan Kyuchyuk, Nathalie Loiseau, Urmas Paet, María Soraya Rodríguez Ramos, Hilde Vautmans, Michal Šimečka
VERTS	Alviina Alametsä, Reinhard Bütikofer, Jordi Solé, Tineke Strik, Viola Von Cramon-Taubadel, Salima Yenbou, Katrin Langensiepen
ECR	Anna Fotyga, Jacek Saryusz-Wolski, Hermann Tertsch, Witold Jan Waszczykowski,
NI	Márton Gyöngyösi

 

7	-
S&D	Dietmar Köster
ID	Thierry Mariani, Jérôme Rivière, Harald Vilimsky
GUE	Manu Pineda, Mick Wallace
NI	Kostas Papadakis

 

8	0
PPE	Andrea Bocskor
S&D	Sergei Stanishev
ID	Lars Patrick Berg, Anna Bonfrisco, Susanna Ceccardi
ECR	Charlie Weimers
GUE	Idoia Villanueva Ruiz
NI	Fabio Massimo Castaldo

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

• [1] SL L 303, 28.11.2018., str. 39.
• [2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0518.
• [3] SL C 11, 12.1.2018, str. 82.
• [4] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0167.
• [5] SL L 165, 27.5.2020., str. 31.
• [6] CM/Rec(2010)5, dostupna na https://search.coe.int/cm/Pages/result_details.aspx?ObjectID=09000016805cf40a
• [7] Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije, SL L 55, 28.2.2011., str. 13.