Postupak : 2020/0154(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0227/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0227/2020

Rasprave :

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2021)0002

<Date>{19/11/2020}19.11.2020</Date>
<NoDocSe>A9-0227/2020</NoDocSe>
PDF 228kWORD 81k

<TitreType>IZVJEŠĆE</TitreType>     <RefProcLect>***I</RefProcLect>

<Titre>o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu izuzeća određenih referentnih vrijednosti deviznog tečaja trećih zemalja i određivanja zamjenskih referentnih vrijednosti za određene referentne vrijednosti koje se prestaju primjenjivati </Titre>

<DocRef>(COM(2020)0337 – C9-0209/2020 – 2020/0154(COD))</DocRef>


<Commission>{ECON}Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku</Commission>

Izvjestiteljica: <Depute>Caroline Nagtegaal</Depute>

AMANDMANI
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu izuzeća određenih referentnih vrijednosti deviznog tečaja trećih zemalja i određivanja zamjenskih referentnih vrijednosti za određene referentne vrijednosti koje se prestaju primjenjivati

(COM(2020)0337 – C9-0209/2020 – 2020/0154(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

 uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2020)0337),

 uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0209/2020),

 uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

 uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od ...,

 uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 29. listopada 2020.[1],

 uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0227/2020),

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.


Amandman  1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA[*]

na Prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

2020/0154 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu izuzeća određenih referentnih vrijednosti deviznog tečaja trećih zemalja i određivanja zamjenskih referentnih vrijednosti za određene referentne vrijednosti koje se prestaju primjenjivati te izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora[2],

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1) Kako bi se zaštitila od izloženosti volatilnosti deviznog tečaja valuta koje se ne mogu brzo konvertirati ili podliježu deviznim kontrolama, društva u Uniji sklapaju valutne terminske ugovore i ugovore o razmjeni bez isporuke. Ti instrumenti omogućuju svojim korisnicima da se zaštite od volatilnosti stranih valuta koje se ne mogu brzo konvertirati u osnovnu valutu, kao što je dolar ili euro. Nedostupnost promptnih deviznih tečajeva za izračun isplata na temelju valutnih terminskih ugovora i ugovora o razmjeni negativno bi utjecala na društva u Uniji koja se bave izvozom na tržišta u nastajanju ili drže imovinu na tim tržištima te bi stoga bila izložena fluktuacijama valuta tržišta u nastajanju. Nakon isteka prijelaznog razdoblja iz članka 51. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća[3] primjena promptnih deviznih tečajeva koje pruža administrator iz treće zemlje koji nije središnja banka više neće biti moguća.

(2) Kako bi se društvima u Uniji omogućilo da nastave poslovanje uz ublažavanje valutnog rizika, promptne tečajeve na koje se pozivaju terminski ugovori ili ugovori o razmjeni bez isporuke za potrebe izračuna isplata na temelju ugovora trebalo bi isključiti iz područja primjene Uredbe (EU) 2016/1011.

(3) Kako bi se određene promptne tečajeve trećih zemalja isključilo iz područja primjene Uredbe (EU) 2016/1011, Komisiju bi u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo ovlastiti da donese akte o izuzeću promptnog deviznog tečaja nekonvertibilnih valuta kada se taj promptni devizni tečaj koristi za izračun iznosa koji se plaćaju na temelju valutnih terminskih ugovora ili ugovora o razmjeni bez isporuke. Posebno je važno da Komisija u okviru pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, i da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva. Konkretnije, s ciljem osiguranja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci imaju sustavan pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

3.a Uredbom (EU) 2016/1011 predviđeno je da do 31. prosinca 2021. sudionici na tržištu Unije mogu upotrebljavati referentne vrijednosti kojima se upravlja u zemlji izvan Unije neovisno o tome je li donesena odluka o jednakovrijednosti ili je indeks priznat ili prihvaćen za upotrebu u Uniji. Zakonodavci su očekivali da će do kraja 2021. treće zemlje prilagoditi svoj sustav referentnih vrijednosti pravilima iz ove Uredbe te da će se odlukama Komisije o istovjetnosti ili odobravanju osigurati da sudionici na tržištu Unije koriste referentne vrijednosti kojima se upravlja u zemlji izvan Unije, čime bi se zaštitila pravna sigurnost. Međutim, u tom je pogledu postignut slab napredak. S obzirom na razlike i intenzitet koji postoje između regulacije financijskih referentnih vrijednosti za upotrebu u Uniji i u trećim zemljama, te kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje tržišta i dostupnost referentnih vrijednosti trećih zemalja za upotrebu u Uniji nakon prosinca 2021., Komisija bi do 30. lipnja 2021. delegiranim aktom trebala preispitati postojeće odredbe o režimima trećih zemalja iz Uredbe (EU) 2016/1011 kako bi se prevladale postojeće prepreke, te bi joj se, prema potrebi, trebale dati dodatne ovlasti u pogledu odobravanja referentnih vrijednosti trećih zemalja ili obitelji referentnih vrijednosti.

(4) Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije Londonska međubankovna ponudbena stopa (LIBOR) prestat će se smatrati ključnom referentnom vrijednošću od 31. prosinca 2020., kada prijelazno razdoblje završava. Osim toga, Agencija za financijsko poslovanje Ujedinjene Kraljevine (FCA) najavila je da će prestati poticati banke ili zahtijevati od njih da doprinose LIBOR-u, čime će nastati znatan rizik prestanka jedne od najvažnijih referentnih kamatnih stopa do kraja 2021. Prestanak LIBOR-a mogao bi unatoč tome imati negativne posljedice koje će uzrokovati znatan poremećaj u funkcioniranju financijskih tržišta u Uniji. U Uniji postoje ugovori povezani s dužničkim vrijednosnim papirima, kreditima, oročenim depozitima i izvedenicama koji se pozivaju na LIBOR, dospijeće im je nakon 31. prosinca 2021., a nemaju pouzdane ugovorne odredbe o rezervnom aranžmanu kojima se utvrđuje postupanje u slučaju prestanka LIBOR-a. Ponovni pregovori o mnogim od tih ugovora radi uvrštenja ugovorne odredbe o rezervnom aranžmanu ne mogu se dovršiti do 31. prosinca 2021. Prestanak LIBOR-a stoga bi mogao uzrokovati znatan poremećaj u funkcioniranju financijskih tržišta u Uniji.

(5) Člankom 28. stavkom 2. Uredbe 2016/1011 zahtijeva se da nadzirani subjekti koji nisu administratori referentnih vrijednosti uspostave planove za izvanredne situacije u slučaju bitnih promjena ili prestanka referentne vrijednosti. Ako je moguće, u tim planovima za izvanredne situacije trebalo bi utvrditi jednu ili više potencijalnih zamjenskih referentnih vrijednosti. Ta decentralizirana, nezakonodavna metoda trebala bi ostati standardna metoda u slučaju prestanka referentne vrijednosti, ali je slučaj LIBOR-a pokazao da ta metoda u praksi možda nije uvijek dovoljna. Stoga, kako bi se osigurao uredan postupni istek ugovora koji se pozivaju na referentnu vrijednost koja je u širokoj primjeni, a čiji bi prestanak mogao imati negativne posljedice koje bi uzrokovale znatan poremećaj u funkcioniranju financijskih tržišta u Uniji, i to u slučaju ako se ponovni pregovori o uključivanju ugovorne rezervne stope u te ugovore ne mogu dovršiti do prestanka te referentne vrijednosti, trebala bi postojati rezervna metoda kojom se osigurava obvezno javno određivanje zamjenske referentne vrijednosti. Ta bi se metoda trebala sastojati od mehanizma za prelazak tih ugovora na odgovarajuće zamjenske referentne vrijednosti. Zamjenske referentne vrijednosti trebale bi osigurati izvršenje ugovora jer bi u protivnom mogle nastupiti negativne posljedice koje bi uzrokovale znatan poremećaj u funkcioniranju financijskih tržišta u Uniji.

(6) Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Uredbe Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za određivanje zamjenske referentne vrijednosti radi postupnog smanjenja količine postojećih ugovora o kojima se ponovni pregovori ne dovrše do datuma prestanka objavljivanja referentne vrijednosti koja se prestaje primjenjivati. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća[4]. Da bi se osigurala pravna sigurnost, Komisija mora te provedbene ovlasti izvršavati samo kada nastupe precizno utvrđeni događaji koji su pokretači, a jasno ukazuju na to da će upravljanje referentnom vrijednosti koja se zamjenjuje i njezina objava trajno prestati.

(7) Komisija bi po potrebi trebala u odgovarajućem trenutku donijeti preporuku kojom će potaknuti države članice da nacionalnim propisom odrede zamjensku stopu za referentnu vrijednost koja se prestaje primjenjivati za ugovore koje su sklopili subjekti koji nisu nadzirani subjekti obuhvaćeni Uredbom (EU) 2016/1011. Kako bi se uzela u obzir međusobna povezanost ugovora, Komisiji bi trebalo omogućiti da preporuči da nacionalne zamjenske stope budu jednake zamjenskoj stopi koju ona odredi za sklopljene ugovore nadziranih subjekata.

(8) Komisija bi svoje provedbene ovlasti trebala izvršavati samo u situacijama kada procijeni da bi prestanak referentne stope mogao imati negativne posljedice koje bi mogle uzrokovati znatan poremećaj u funkcioniranju financijskih tržišta i realnog gospodarstva u Uniji. Komisija bi usto svoje provedbene ovlasti trebala izvršavati samo kada postane jasno da se reprezentativnost predmetne referentne vrijednosti ne može ponovno uspostaviti ili da će se ta referentna vrijednost trajno prestati objavljivati.

(9) Upotrebu te zamjenske referentne vrijednosti trebalo bi dopustiti samo u ugovorima o kojima se ponovni pregovori ne dovrše prije datuma prestanka predmetne referentne vrijednosti. Upotrebu zamjenske referentne vrijednosti koju odredi Komisija stoga bi trebalo ograničiti na ugovore koje su nadzirani subjekti već sklopili u trenutku stupanja na snagu provedbenog akta kojim se određuje zamjenska referentna vrijednost. Nadalje, s obzirom na to da je cilj tog provedbenog akta osiguravanje nastavka ugovorâ, određivanje zamjenske referentne vrijednosti ne bi trebalo utjecati na ugovore koji već sadržavaju odgovarajuću ugovorenu odredbu o rezervnom aranžmanu.

(10) Pri izvršavanju svojih provedbenih ovlasti za određivanje zamjenske referentne vrijednosti Komisija bi, kada je riječ o zamjenskim stopama koje će se upotrebljavati u postojećim financijskim instrumentima i ugovorima koji se pozivaju na referentnu vrijednost koja se prestaje primjenjivati, trebala uzeti u obzir preporuke radnih skupina za privatni sektor koje djeluju pod okriljem javnih tijela nadležnih za valutu u kojoj su denominirane kamatne stope zamjenske referentne vrijednosti. Komisija bi također trebala uzeti u obzir preporuke relevantnog nadzornog tijela administratora referentne vrijednosti i ESMA-e. Te preporuke trebale bi se temeljiti na opsežnom javnom savjetovanju i stručnom znanju te odražavati dogovor korisnikâ referentnih vrijednosti o najprikladnijoj zamjenskoj stopi za referentnu kamatnu stopu koja se prestaje primjenjivati. Nadalje, te su preporuke u cijelosti preporuke tih radnih skupina za privatni sektor, a javna tijela pod čijim okriljem te radne skupine djeluju ne prihvaćaju nikakvu odgovornost za sadržaj preporuka niti nužno dijele stajališta koja su u njima iznesena.

(11) Budući da je glavni cilj tih provedbenih ovlasti osigurati pravnu sigurnost za nadzirane subjekte s postojećim ugovorima koji se pozivaju na referentnu vrijednost koja se prestaje primjenjivati, nadležna tijela nadziranog subjekta koji upotrebljava referentnu vrijednost koja se prestaje primjenjivati trebala bi pratiti promjene u postojećim ugovorima između ugovornih stranaka u tim ugovorima i o svojim nalazima jednom godišnje izvijestiti Komisiju i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala („ESMA”).

(12) Uredbu (EU) 2016/1011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

12.a Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća[5] trenutačno se izmjenjuje kako bi se sudionicima na tržištu pružila jasnoća u vezi s činjenicom da transakcije sklopljene ili obnovljene prije početka primjene zahtjevâ za poravnanje ili zahtjevâ za iznos nadoknade za transakcije OTC izvedenicama koje se pozivaju na referentnu kamatnu stopu (postojeće transakcije trgovanja) neće podlijegati tim zahtjevima kada se obnavljaju samo u svrhu provedbe ili pripreme za provedbu reforme referentnih kamatnih stopa. Uredba (EU) 2016/1011 obvezuje nadzirane subjekte da izrade i održavaju robusne pisane planove u kojima se navode mjere koje bi poduzeli u slučaju bitnih promjena ili prestanka bilo koje referentne vrijednosti te da se ti planovi odražavaju u ugovornom odnosu s klijentima. Kako bi se sudionicima na tržištu olakšalo ispunjavanje tih obveza i kako bi im se olakšalo djelovanje u cilju poboljšanja otpornosti ugovora o OTC izvedenicama koji se pozivaju na bilo koju vrstu referentnih vrijednosti, Uredbu (EU) br. 648/2012 trebalo bi izmijeniti tako da iz nje jasno proizlazi da postojeće transakcije trgovanja neće podlijegati tim zahtjevima za poravnanje i zahtjevima za iznos nadoknade kada se te transakcije zamijene, izmijene ili obnove, bilo pojedinačno bilo kao dio promjena koje se odnose na portfelj transakcija, isključivo u svrhu zamjene referentne kamatne stope na koju se pozivaju radi provedbe ili pripreme za provedbu reforme referentne kamatne stope ili u svrhu uvođenja odredbi o rezervnom aranžmanu u odnosu na bilo koju referentnu vrijednost na koju se pozivaju radi provedbe ili pripreme navedene reforme ili radi povećanja otpornosti njihovih ugovora. Te izmjene potrebne su kako bi se sudionicima na tržištu pružila jasnoća i one ne bi smjele utjecati na opseg obveza poravnanja i obveza u pogledu iznosa nadoknade u odnosu na zamjenu, izmjenu ili obnovu ugovora o OTC izvedenicama za druge potrebe.

(13) S obzirom na to da od 1. siječnja 2021. LIBOR više neće biti ključna referentna vrijednost u smislu Uredbe (EU) 2016/1011, primjereno je da ova Uredba stupi na snagu bez odgode,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2016/1011

(1) članak 2. mijenja se kako slijedi:

(-a) umeće se sljedeći stavak:

 „1.a Članak 28.a primjenjuje se na:

(a) svaki ugovor ili financijski instrument kako je definiran u Direktivi 2014/65/EU koji je uređen zakonima jedne od država članica i koji se poziva na referentnu vrijednost; te

(b) svaki ugovor koji podliježe pravu treće zemlje, ali čije sve stranke imaju poslovni nastan u Uniji te ako pravom te treće zemlje nije predviđeno uredno postupno ukidanje referentne vrijednosti.”

(a) u stavku 2. dodaje se sljedeća točka i.:

„(i) referentnu vrijednost deviznog tečaja koju je Komisija odredila u skladu sa stavkom 3.”;

(b) dodaju se sljedeći stavci 3. i 4.:

„3. Komisija može odrediti referentne vrijednosti deviznog tečaja kojima upravljaju administratori koji se nalaze izvan Unije kada su ispunjeni svi kriteriji navedeni u nastavku:

(a) referentna vrijednost deviznog tečaja odnosi se na promptni tečaj valute treće zemlje koja nije slobodno konvertibilna;

(b) nadzirani subjekti u ugovorima o izvedenicama često, sustavno i redovito upotrebljavaju referentnu vrijednost deviznog tečaja za zaštitu od volatilnosti valute treće zemlje;

(c) referentna vrijednost deviznog tečaja upotrebljava se kao stopa za namiru za potrebe izračuna iznosa koji se plaća na temelju ugovora o izvedenicama iz točke (b) u valuti koja nije valuta s ograničenom konvertibilnosti iz točke (a).

4. Komisija do 31. prosinca 2022. provodi javna savjetovanja kako bi utvrdila referentne vrijednosti deviznog tečaja koje ispunjavaju kriterije iz stavka 3. ovog članka. Komisija do 31. prosinca 2023. donosi delegirane akte u skladu s člankom 49. radi izrade popisa referentnih vrijednosti promptnog deviznog tečaja za zaštitu od volatilnosti valute treće zemlje te redovito ažurira taj popis. Nadležna tijela nadziranih subjekata koji upotrebljavaju referentne vrijednosti deviznog tečaja treće zemlje koje je Komisija odredila u skladu sa stavkom 3. obvezna su najmanje svake dvije godine izvijestiti Komisiju ▌o broju ugovora o izvedenicama u kojima se ta referentna vrijednost deviznog tečaja upotrebljava za zaštitu od volatilnosti valute treće zemlje.”;

(1.a) članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. umeće se sljedeća točka:

„(22.a) „referentna vrijednost deviznog tečaja” znači referentna vrijednost čija se vrijednost određuje u odnosu na cijenu, izraženu u jednoj valuti, jedne valute ili košarice drugih valuta;”

(b) podtočka i. točke 24.a mijenja se kako slijedi:

„i. mjesta trgovanja kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 24. Direktive 2014/65/EU ili mjesta trgovanja u trećoj zemlji za koju je Komisija donijela provedbenu odluku prema kojoj se smatra da pravni i nadzorni okvir te zemlje ima jednakovrijedni učinak u smislu članka 28. stavka 4. Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(22) ili članka 25 stavka 4. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća, ili uređenog tržišta za koje se smatra da je istovrijedno prema članku 2.a Uredbe (EU) 648/2012, ali u svakom slučaju samo s obzirom na podatke o transakciji koji se odnose na financijske instrumente;”

(1.b) članak 28. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

"2. Nadzirani subjekti, osim administratora iz stavka 1., koji se koriste referentnom vrijednošću, izrađuju i održavaju robusne pisane planove radnji koje bi poduzeli u slučaju bitnih promjena ili prestanka referentne vrijednosti. Ako je to izvedivo i primjenjivo, tim se planovima određuje jedna ili nekoliko zamjenskih referentnih vrijednosti kojima se mogu zamijeniti referentne vrijednosti koje se više ne pružaju, uz navođenje razloga zbog kojih bi te referentne vrijednosti bile prikladne zamjene. Nadzirani subjekti relevantnom nadležnom tijelu bez nepotrebnog odgađanja šalju te planove i sva njihova ažuriranja te ih odražavaju u ugovornom odnosu s klijentima. Nadležna tijela ocjenjuju robusnost tih planova.”

(2) umeće se sljedeći članak:

„Članak 28.a
Obvezna zamjena referentne vrijednosti

1. Komisija može odrediti jednu ili više zamjenskih referentnih vrijednosti za referentnu vrijednost koja će se prestati objavljivati ako prestanak objave te referentne vrijednosti može rezultirati znatnim i negativnim učincima na cjelovitost tržišta, financijsku stabilnost i realno gospodarstvo u jednoj državi članici ili više njih te pod uvjetom da je nastupio bilo koji od sljedećih događaja:

(a) nadležno tijelo administratora te referentne vrijednosti javno je iznijelo ili dalo javnu izjavu ili je objavilo informacije u kojima je priopćeno da se sposobnost te referentne vrijednosti da mjeri predmetnu tržišnu ili gospodarsku stvarnost ne može ponovno uspostaviti ▌; prije takve izjave nacionalno nadležno tijelo primijenilo je korektivne ovlasti iz članka 23. i utvrdilo da ovlasti iz članka 23. nisu dovoljne za ponovnu uspostavu referentne vrijednosti;

(b) administrator referentne vrijednosti, ili netko tko djeluje u ime administratora, javno je iznio, i to davanjem javne izjave, ili objavom informacije, ▌da je administrator prestao ili će prestati pružati referentnu vrijednost, trajno ili na neodređeno vrijeme, pod uvjetom da u trenutku davanja te izjave ili objave tih informacija ne postoji zamjenski administrator koji će nastaviti pružati predmetnu referentnu vrijednost;

(c) nadležno tijelo administratora referentne vrijednosti ili bilo koji subjekt ovlašten za likvidaciju ili sanaciju administratora te referentne vrijednosti javno je iznijelo, i to davanjem javne izjave, ili objavom informacije, ▌da je administrator te referentne vrijednosti prestao ili će prestati pružati tu referentnu vrijednost trajno ili na neodređeno vrijeme pod uvjetom da u trenutku davanja te izjave ili objave tih informacija ne postoji zamjenski administrator koji će nastaviti pružati tu referentnu vrijednost.

(ca) nadležno tijelo povlači ili suspendira odobrenje administratoru referentne vrijednosti ili njegovu registraciju, pod uvjetom da u trenutku povlačenja ili suspenzije ne postoji administrator koji će nastaviti pružati tu referentnu vrijednost.

(2) Zamjenska referentna vrijednost zamjenjuje po sili zakona sva pozivanja na referentnu vrijednost ▌u ▌ugovorima koji podliježu članku 2. stavku 1.a ako su ispunjeni svi uvjeti u nastavku:

(a) ti ▌ugovori ▌pozivaju se, na datum stupanja na snagu provedbenog akta kojim se određuje zamjenska referentna vrijednost, na referentnu vrijednost koju se prestalo objavljivati;

(b) ti financijski instrumenti, ugovori ili mjerenja uspješnosti ne sadržavaju odgovarajuće odredbe o rezervnom aranžmanu;

(ba) odredba o rezervnom aranžmanu ne smatra se odgovarajućom ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

a) ona ne obuhvaća trajni prestanak referentne vrijednosti;

b) ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

i. ne postoji zamjenska stopa;

ii. za primjenu zamjenske stope potrebna je suglasnost trećih strana;

iii. zamjenska stopa izračunava se na temelju ponuda trećih strana ili se njome fiksira posljednja objava referentne vrijednosti na koju se to odnosi,

c) nadležno tijelo utvrdilo je da primjena ugovorom dogovorene odredbe o rezervnom aranžmanu općenito više ne odražava predmetnu tržišnu ili gospodarsku stvarnost koju bi referentna vrijednost koja se prestaje primjenjivati trebala mjeriti te od nje znatno odstupa, te bi mogla imati negativan učinak na financijsku stabilnost;

Za potrebe točke (ba) podtočke (c) relevantno tijelo bez nepotrebnog odgađanja obavješćuje Komisiju i ESMA-u o svojoj procjeni. Ako bi procjena mogla utjecati na subjekte iz više od jedne države članice, relevantna tijela svih tih država članica zajednički provode procjenu.

Države članice imenuju jedno ili više relevantnih tijela koja su u mogućnosti provesti procjenu u skladu s točkom (c). Države članice do [šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] obavješćuju Komisiju i ESMA-u o imenovanju nadležnih tijela u skladu s ovim stavkom.

(3) Komisija donosi provedbene akte kojima se određuje zamjenska referentna vrijednost ili više njih u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 50. stavka 2. ako je ispunjen jedan od uvjeta iz stavka 1. Pri donošenju provedbenog akta iz stavka 1. Komisija uzima u obzir, ako je dostupna, preporuku radne skupine za alternativnu referentnu stopu koja djeluje pod okriljem javnih tijela za valutu u kojoj su denominirane kamatne stope zamjenske referentne vrijednosti. Prije uspostavljanja nove zamjenske referentne vrijednosti Komisija provodi javno savjetovanje te se savjetuje s ESMA-om i nacionalnim nadležnim tijelom administratora referentne vrijednosti.

3.a Provedbeni akt iz stavka 3. uključuje sljedeće:

i. zamjensku referentnu vrijednost ili zamjenske referentne vrijednosti;

ii. prilagodbu kamatne marže, uključujući metodu za utvrđivanje takve prilagodbe kamatne marže, koja se primjenjuje na zamjenu za referentnu vrijednost koja se prestaje primjenjivati na datum zamjene za svako pojedino razdoblje kako bi se uzeli u obzir učinci prijelaza ili promjene s referentne vrijednosti koja se ukida na zamjensku referentnu vrijednost;

iii. odgovarajuće bitne usklađene izmjene koje su povezane s upotrebom ili primjenom zamjene za referentnu vrijednost te koje su za to razumno potrebne;

iv. relevantan datum od kojeg se primjenjuje zamjena za referentnu vrijednost ili referentne vrijednosti;

(4) Nadležna tijela nadziranih subjekata koji upotrebljavaju referentnu vrijednost koju je odredila Komisija obvezna su pratiti je li provedbenim aktima donesenima u skladu sa stavkom 1. smanjena mogućnost neizvršenja ugovora ili bilo koji drugi štetni učinci na gospodarski rast i ulaganja u Uniji. Dužna su o tome jednom godišnje izvijestiti Komisiju i ESMA-u.

4.a Ovaj članak primjenjuje se na ključne referentne vrijednosti. Primjenjuje se i na referentne vrijednosti koje nisu ključne i na referentne vrijednosti trećih zemalja ako bi njihov prestanak imao znatne i nepovoljne učinke na cjelovitost tržišta, financijsku stabilnost i realno gospodarstvo u Uniji.

2.a U članku 29. umeće se sljedeći stavak:

„1.a Nadzirani subjekt može upotrebljavati i zamjenu za referentnu vrijednost u Uniji ako je zamjenu odredila Komisija u skladu s postupkom iz članka 23.a.”

Članak 1.a

Izmjena Uredbe (EU) br. 648/2012

Članak 13.a Uredbe (EZ) br. 648/2012 zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.a

Zamjena referentnih kamatnih stopa i uključivanje ugovornih odredbi o rezervnom aranžmanu u postojeće transakcije trgovanja

1. Druge ugovorne strane iz članka 11. stavka 3. mogu nastaviti primjenjivati postupke za upravljanje rizicima kojima raspolažu na datum stupanja na snagu ove Uredbe u odnosu na ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana, a koji su sklopljeni ili obnovljeni prije datuma na koji obveza uspostave postupaka upravljanja rizicima na temelju članka 11. stavka 3. počinje proizvoditi učinke, ako se nakon stupanja na snagu ove Uredbe ti ugovori zamjenjuju, izmjenjuju ili obnavljaju samo u svrhu zamjene referentne kamatne stope na koju se pozivaju ili u svrhu uvođenja odredbi o rezervnom aranžmanu u odnosu na bilo koju referentnu vrijednost na koju se poziva u transakciji.

2. Transakcije sklopljene ili obnovljene prije datuma na koji obveza poravnanja počinje proizvoditi učinke na temelju članka 4., a koje se nakon stupanja na snagu ove Uredbe naknadno zamjenjuju, izmjenjuju ili obnavljaju samo u svrhu zamjene referentne kamatne stope na koju se pozivaju ili u svrhu uvođenja odredbi o rezervnom aranžmanu u odnosu na bilo koju referentnu vrijednost na koju se poziva u transakciji, ne podliježu zbog toga obvezi poravnanja iz članka 4.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

 

 

 


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Izmjena Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu izuzeća određenih referentnih vrijednosti deviznog tečaja trećih zemalja i određivanja zamjenskih referentnih vrijednosti za određene referentne vrijednosti koje se prestaju primjenjivati

Referentni dokumenti

COM(2020)0337 – C9-0209/2020 – 2020/0154(COD)

Datum podnošenja EP-u

27.7.2020

 

 

 

Nadležni odbor

 Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

14.9.2020

 

 

 

Odbori koji daju mišljenje

 Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

14.9.2020

 

 

 

Odbori koji nisu dali mišljenje

 Datum odluke

ITRE

10.9.2020

 

 

 

Izvjestitelji

 Datum imenovanja

Caroline Nagtegaal

7.9.2020

 

 

 

Datum usvajanja

19.11.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

49

0

10

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gunnar Beck, Marek Belka, Isabel Benjumea Benjumea, Stefan Berger, Gilles Boyer, Francesca Donato, Derk Jan Eppink, Engin Eroglu, Markus Ferber, Jonás Fernández, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Luis Garicano, Sven Giegold, Valentino Grant, Claude Gruffat, José Gusmão, Enikő Győri, Eero Heinäluoma, Danuta Maria Hübner, Stasys Jakeliūnas, Othmar Karas, Billy Kelleher, Ondřej Kovařík, Georgios Kyrtsos, Aurore Lalucq, Philippe Lamberts, Aušra Maldeikienė, Pedro Marques, Costas Mavrides, Jörg Meuthen, Csaba Molnár, Siegfried Mureşan, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Piernicola Pedicini, Lídia Pereira, Sirpa Pietikäinen, Dragoș Pîslaru, Evelyn Regner, Antonio Maria Rinaldi, Alfred Sant, Joachim Schuster, Ralf Seekatz, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Irene Tinagli, Ernest Urtasun, Inese Vaidere, Johan Van Overtveldt, Stéphanie Yon-Courtin, Marco Zanni, Roberts Zīle

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Manon Aubry, Patryk Jaki, Eugen Jurzyca, Maximilian Krah, Ville Niinistö, Mick Wallace

Datum podnošenja

19.11.2020

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

49

+

ECR

Derk Jan Eppink, Patryk Jaki, Eugen Jurzyca, Johan Van Overtveldt, Roberts Zīle

NI

Piernicola Pedicini

PPE

Isabel Benjumea Benjumea, Stefan Berger, Markus Ferber, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Enikő Győri, Danuta Maria Hübner, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Aušra Maldeikienė, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Lídia Pereira, Sirpa Pietikäinen, Ralf Seekatz, Inese Vaidere

Renew

Gilles Boyer, Engin Eroglu, Luis Garicano, Billy Kelleher, Ondřej Kovařík, Caroline Nagtegaal, Dragoș Pîslaru, Stéphanie Yon Courtin

S&D

Marek Belka, Jonás Fernández, Eero Heinäluoma, Dietmar Köster, Aurore Lalucq, Pedro Marques, Costas Mavrides, Csaba Molnár, Evelyn Regner, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Irene Tinagli

Verts/ALE

Sven Giegold, Claude Gruffat, Stasys Jakeliūnas, Philippe Lamberts, Ville Niinistö, Ernest Urtasun

 

0

-

 

10

0

GUE/NGL

Manon Aubry, José Gusmão, Mick Wallace

ID

Gunnar Beck, Francesca Donato, Valentino Grant, Maximilian Krah, Jörg Meuthen, Antonio Maria Rinaldi, Marco Zanni

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

[1] Još nije objavljeno u Službenom listu.

[*] Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označava se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.

[2] SL C , , str. .

[3] Uredba (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29.6.2016., str. 1.).

[4] Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

[5] Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).

Posljednje ažuriranje: 4. prosinca 2020.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti