IZVJEŠĆE o ishodu razmatranja Odbora za predstavke tijekom 2019. godine
23.11.2020 - (2020/2044(INI))
Odbor za predstavke
Izvjestitelj: Kosma Złotowski
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o ishodu razmatranja Odbora za predstavke tijekom 2019. godine
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o ishodu razmatranja Odbora za predstavke,
– uzimajući u obzir članke 10. i 11. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),
– uzimajući u obzir članke 24. i 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) koji odražavaju važnost koja se Ugovorom pridaje pravu građana i stanovnika EU-a na izražavanje svoje zabrinutosti Parlamentu,
– uzimajući u obzir članak 228. UFEU-a o ulozi i zadaćama Europskog ombudsmana,
– uzimajući u obzir članak 44. Povelje Europske unije o temeljnim pravima o pravu na podnošenje predstavki Europskom parlamentu,
– uzimajući o obzir odredbe UFEU-a u vezi s postupkom zbog povrede, posebno njegove članke 258. i 260.,
– uzimajući u obzir članak 54. i članak 227. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke (A9-0230/2020),
A. budući da je, nakon europskih izbora koji su održani od 23. do 26. svibnja 2019. i sastava novog Parlamenta 2. srpnja 2019., Odbor za predstavke održao konstitutivni sastanak 10. srpnja 2019.;
B. budući da je tijekom 2019. Parlament primio 1 357 predstavki, što predstavlja porast od 11,23 % u odnosu na 1 220 predstavki podnesenih tijekom 2018. i otkriva da su, usprkos razdoblju stanke tijekom europskih izbora, građani i stanovnici EU-a nastavili izvršavati svoje pravo na predstavke;
C. budući da se 2019. broj korisnika koji podržavaju jednu ili više predstavki na internetskom portalu za predstavke Parlamenta povećao u odnosu na 2018. godinu i dostigao ukupno 28 075; budući da je broj klikova u potporu predstavkama bio 31 679;
D. budući da je od predstavki podnesenih 2019., 41 supotpisao jedan ili više građana, 8 više od 100 građana i 3 više od 10 000 građana;
E. budući da je broj predstavki ostao skroman u usporedbi s ukupnim brojem stanovnika EU-a; budući da ukupan broj zaprimljenih predstavki ukazuje na to da je potrebno poduzeti veće napore i prikladne mjere za podizanje razine osviještenosti građana o pravu na podnošenje predstavki; budući da građani pri izvršavanju svojeg prava na podnošenje predstavki očekuju da će institucije EU-a pružiti dodanu vrijednost u smislu pronalaska rješenja za njihove probleme;
F. budući da je od 1 357 predstavki podnesenih 2019. godine, 938 proglašeno prihvatljivim, 406 proglašeno neprihvatljivim, a 13 povučeno; budući da relativno visok postotak (30 %) neprihvatljivih predstavki tijekom 2019. otkriva da su područja djelovanja EU-a i dalje uvelike nejasna; budući da je u tom smislu potrebno riješiti taj problem provedbom informativnih kampanja kojima se želi pojasniti nadležnost Unije, kao i postupak podnošenja predstavki Europskom parlamentu;
G. budući da su kriteriji za prihvatljivost predstavki utvrđeni u članku 227. UFEU-a i članku 226. Poslovnika Parlamenta koji nalažu da predstavke moraju podnijeti građani EU-a ili stanovnici koji su izravno pogođeni pitanjima koja spadaju u područja djelovanja Europske unije;
H. budući da je jedno od temeljnih prava europskih građana to da Europskom parlamentu mogu poslati predstavku; budući da pravo na predstavke građanima i stanovnicima EU-a nudi otvoren, demokratski i transparentan mehanizam za izravno obraćanje svojim izabranim predstavnicima te je stoga važan element aktivnog sudjelovanja građana u područjima djelovanja EU-a;
I. budući da su demokratsko upravljanje na temelju na transparentnosti, djelotvorna zaštita temeljnih prava i uključivanje zahtjevâ građana EU-a u politički program EU-a potrebni kako bi se povećalo izravno sudjelovanje građanâ i kako bi se poboljšala kvaliteta postupka donošenja odluka na razini EU-a; budući da bi se demokratsko i transparentno upravljanje ujedno trebali smatrati okosnicom za povećanje djelotvornosti rada Odbora za predstavke i njegove pristupačnosti građanima;
J. budući da bi pravo na predstavke trebalo poboljšati odgovor Europskog parlamenta na pritužbe i zabrinutosti koje se odnose na poštovanje temeljnih prava EU-a i zakonodavstva EU-a u državama članicama; budući da predstavke među ostalim predstavljaju vrlo koristan izvor informacija o slučajevima pogrešne primjene ili povreda prava EU-a; budući da predstavke omogućuju Parlamentu i drugim institucijama EU-a da ocijene prijenos i primjenu prava EU-a i njegov učinak na građane i stanovnike EU-a te da utvrde nedostatke i nedosljednosti prava EU-a kojima se ugrožava ostvarenje cilja osiguranja potpune zaštite temeljnih prava građana;
K. budući da se građani najčešće obraćaju Odboru za predstavke u krajnjoj mjeri, kad smatraju da druga tijela i institucije ne mogu riješiti njihove probleme;
L. budući da Parlament već dugo ima vodeću ulogu u oblikovanju postupka podnošenja predstavki na međunarodnoj razini te ima najotvoreniji i najtransparentniji postupak podnošenja predstavki u Europi koji podnositeljima predstavki omogućuje da sudjeluju u njegovim aktivnostima;
M. budući da Odbor za predstavke temeljito ispituje svaku predstavku; budući da svaki podnositelj predstavke ima pravo u razumnom roku, na vlastitom jeziku ili na jeziku na kojemu je predstavka napisana, primiti odgovor i informaciju o odluci o dopuštenosti i daljnjim radnjama koje donosi Odbor za predstavke;
N. budući da se rad Odbora za predstavke temelji na doprinosu podnositelja predstavki i podacima koje oni šalju; budući da su informacije koje pružaju podnositelji predstavki te stručno znanje koje dostavlja Komisija, države članice i druga tijela ključni za rad Odbora; budući da dopuštene predstavke često daju vrijedan doprinos radu parlamentarnih odbora i međuskupina;
O. budući da se o znatnom broju predstavki javno raspravlja na sjednicama Odbora za predstavke; budući da se podnositelje predstavki često poziva da predstave svoje predstavke i imaju glavnu ulogu u raspravi te tako aktivno doprinose radu Odbora; budući da je tijekom 2019. Odbor za predstavke održao 9 redovnih sastanaka odbora, na kojima se razgovaralo o 250 predstavki s 239 nazočnih podnositelja predstavki, dok je 126 podnositelja predstavki aktivno sudjelovalo uzimajući riječ; budući da uloga Odbora u osnaživanju građana Europe predstavlja važan doprinos jačanju slike i utjecaja Parlamenta;
P. budući da su se glavne teme predstavki podnesenih tijekom 2019. odnosile na pitanja zaštite okoliša (posebno pitanja u pogledu onečišćenja, zaštite i očuvanja i gospodarenja otpadom), temeljna prava (posebno prava djeteta, glasačkih prava i prava građana EU-a, posebno u kontekstu Brexita), ustavna pitanja (posebno pitanja koja se odnose na europske izbore i izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a), zdravlje (posebno pitanja koja se odnose na zdravlje i učinak opasnih i otrovnih tvari), promet (posebno prava putnika u zračnom i željezničkom prometu, međudržavne veze i pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja), unutarnje tržište (posebno pitanja koja se odnose na prava potrošača i slobodu kretanja osoba), zapošljavanje (posebno pristup tržištu rada i nesigurni ugovori) te kulturu i obrazovanje (posebno pristup obrazovanju za djecu s invaliditetom i uznemiravanje u školi), uz mnoga druga područja djelovanja;
Q. budući da je tijekom 2019. godine 73,9 % primljenih predstavki (1 003 predstavki) podneseno preko internetskog portala Parlamenta za predstavke, u usporedbi sa 70,7 % (863 predstavki) tijekom 2018.;
R. budući da je 2019. internetski portal za predstavke nadalje razvijen u prilagodljivoj verziji internetskog dizajna, u skladu s novim „izgledom i dojmom” internetske stranice Europskog parlamenta (Europarl); budući da je stoga postao jednostavniji za uporabu i pristupačniji građanima, koji se njime sada mogu koristiti na bilo kojem uređaju s obzirom na to da je optimiziran za primjenu europske norme EN 301 549; budući da je ujedno djelomice usklađen sa Smjernicama za pristupačnost mrežnog sadržaja (engl. Web Content Accessibility Guidelines (WCAG)) 2,1 razina AA; budući da je nova izjava o privatnosti prenesena u sve jezične verzije u predloške e-pošte i na stranicu za registraciju te je omogućen audio Captcha za registraciju korisničkih računa; budući da su internetski portal za predstavke i ePetition dodatno integrirani poboljšavanjem njihovih mehanizama sinkronizacije; budući da je velik broj pojedinačnih zahtjeva za potporu uspješno obrađen;
S. budući da treba napomenuti da zbog razdoblja stanke za europske izbore nije bilo posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica za predstavke koje su se ispitivale tijekom 2019.; budući da je odbor proveo naknadne procjene niza prethodnih o posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica i usvojio izvješća o dva iz 2018.; budući da su za 2020. predviđeni brojni posjeti u svrhu utvrđivanja činjenica;
T. budući da Odbor za predstavke smatra da je europska građanska inicijativa (EGI) iznimno važan instrument izravne i participativne demokracije, koji omogućava građanima da se aktivno uključe u oblikovanje europskog zakonodavstva; budući da je dosad postojao problem nedovoljno djelotvorne komunikacije u pogledu EGI-ja;
U. budući da mediji imaju ključnu ulogu u svakom demokratskom sustavu i da pružaju više transparentnosti radu Odbora za predstavke; budući da je kvalitetno novinarstvo ključni element za čitavu Europsku uniju; budući da u nekim europskim medijima postoje nejasnoće u pogledu uloge i ovlasti Odbora za predstavke;
V. budući da je prema Poslovniku Odbor za predstavke odgovoran za odnose s europskim ombudsmanom, koji istražuje pritužbe zbog nepravilnosti u institucijama i tijelima Europske unije; budući da je Odbor za predstavke tijekom 2019. imao ključnu ulogu u organizaciji izbora europskog ombudsmana održavanjem javnog saslušanja kandidata u skladu s pravilom 231. Poslovnika; budući da je 18. prosinca 2019. Emily O'Reilly ponovno izabrana za europskog ombudsmana u parlamentarnom sazivu od 2019. do 2024.;
W. budući da je rezolucijom Parlamenta od 17. siječnja 2019. o strateškoj istrazi ombudsmana OI/2/2017 o transparentnosti zakonodavnih rasprava u okviru pripremnih tijela Vijeća EU-a[1] izražena podrška ombudsmanici u njezinoj istrazi, a Vijeće je pozvano da poduzme sve mjere potrebne kako bi što prije provelo preporuke ombudsmanice; budući da Vijeće nije odgovorilo ombudsmanici i nije odgovorilo na rezoluciju Parlamenta te da nije poduzelo nijedan korak prema provedbi;
X. budući da su tijekom 2019. odnosi između Odbora za predstavke i europskog ombudsmana dodatno ojačali, što pokazuje i aktivno sudjelovanje ombudsmanice na sastancima odbora; budući da je nakon rezolucije Parlamenta od 12. veljače 2019. o reviziji Statuta europskog ombudsmana[2], Emily O'Reilly sudjelovala na sastanku Odbora od 2. travnja 2019. radi razmjene mišljenja o predloženim novim ovlastima te je na sastanku 4. rujna 2019. Odboru za predstavke predstavila svoje godišnje izvješće za 2018.;
Y. budući da je Odbor za predstavke član Europske mreže pučkih pravobranitelja kojom su obuhvaćeni europski ombudsman, nacionalni i regionalni pravobranitelji i slična tijela država članica, zemalja kandidatkinja te drugih zemalja Europskog gospodarskog prostora, a čiji je cilj promicanje razmjene informacija o zakonodavstvu i politikama EU-a te razmjena najboljih praksi;
Z. budući da bi se djelovanje Mreže za predstavke trebalo poboljšati osiguranjem djelotvornije suradnje među odborima koji se bave predstavkama; budući da bi Mreža za predstavke trebala ojačati dijalog i suradnju s Komisijom i drugim institucijama EU-a kako bi se zajamčilo da se pitanja koja građani iznose u predstavkama prikladno riješe;
AA. budući da se predsjednica von der Leyen u svojim političkim smjernicama za Europsku komisiju od 2019. do 2024. obvezala da će zakonodavnim aktom odgovoriti na rezolucije Parlamenta na temelju članka 225. UFEU-a u svrhu davanja Parlamentu jače uloge u pokretanju zakonodavstva EU-a; budući da bi Odbor za predstavke trebao imati stratešku ulogu u uspostavi izravne veze između prava Parlamenta na zakonodavnu inicijativu i pitanja koja građani iznose putem predstavki;
1. podsjeća da Odbor za predstavke kao jedini odbor koji izravno komunicira s građanima mora ojačati svoju ključnu ulogu u zaštiti i promicanju prava građana i stanovnika EU-a u okviru nadležnosti Odbora, osiguravajući da se zabrinutosti i pritužbe podnositelja predstavki pravovremeno ispitaju i riješe otvorenim, demokratskim, djelotvornim i transparentnim postupkom podnošenja predstavki i ojačanom suradnjom i dijalogom s drugim institucijama EU-a i nadležnim tijelima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te izbjegavanjem pristranog ili politiziranog odgovora podnositeljima predstavki;
2. žali zbog toga što se podnositelji predstavki i dalje ne informiraju u dovoljnoj mjeri o razlozima na temelju kojih se predstavke proglašavaju nedopuštenima; ističe važnost stalnih informativnih kampanja i javne rasprave o područjima djelovanja Unije usmjerenih na podizanje razine osviještenosti javnosti o pravu na podnošenje predstavki Europskom parlamentu, čime se pružaju jasnije i detaljnije informacije o ovlastima EU-a; naglašava potrebu za hitnim donošenjem svih mjera potrebnih za provedbu demokratskog upravljanja EU-om koje se temelji na transparentnosti, ojačanoj zaštiti temeljnih prava i izravnom uključivanju građana u postupak donošenja odluka na razini EU-a; smatra da su pronalazak načina za bolje promicanje prava na podnošenje predstavki i podizanje razine osviještenosti građana o tom pravu od ključne važnosti; predlaže jačanje informativnih kampanja u Europskoj uniji kako bi se zajamčilo da građani EU-a imaju bolje znanje o nadležnostima EU-a i kako bi se pojasnio doživljaj uloge Odbora za predstavke u očima javnosti;
3. poziva na aktivnije medijske i komunikacijske usluge i na veću prisutnost na društvenim mrežama kako bi se povećala vidljivost rada Odbora te kako bi se povećala njegova reaktivnost na zabrinutost javnosti i rasprave u EU-u, među ostalim isticanjem slučajeva i uspješnih primjera u kojima je pitanje koje je iznio podnositelj predstavke riješeno uz potporu Odbora za predstavke;
4. predlaže provedbu kampanja i informativnih događanja usmjerenih na novinare i medije u svrhu sprječavanja nejasnih informacija, čime će se poboljšati odnos između Odbora za predstavke i medija; ističe da mediji imaju ključnu ulogu u dopiranju do europskih građana u pogledu svakodnevnog rada Odbora za predstavke i da svojim aktivnostima mogu doprinijeti poboljšanju uvida europskih građana u rad Odbora za predstavke; naglašava da je zadaća EU-a da potiče pružanje točnih informacija europskim građanima;
5. naglašava da predstavke donose priliku Europskom parlamentu i drugim institucijama EU-a za održavanje izravnog dijaloga s građanima i osobama koje zakonito borave u EU-u na koje utječu pogrešna primjena ili povrede prava EU-a te za uklanjanje problema koji su uočeni; stoga pozdravlja činjenicu da su predstavke sredstvo kojim građani mogu pristupiti europskim institucijama; naglašava potrebu za poboljšanom suradnjom između Odbora za predstavke i vodećih odbora, institucija EU-a i nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti u vezi s pitanjima ili prijedlozima u pogledu provedbe i usklađenosti s pravom EU-a;
6. smatra da je, kako bi se zajamčilo da se predstavke prosljeđuju relevantnim i nadležnim tijelima, potrebno poboljšati suradnju s nacionalnim parlamentima, vladama država članica, relevantnim nacionalnim institucijama i pučkim pravobraniteljima;
7. podsjeća da predstavke daju vrijedan doprinos ulozi Komisije kao čuvara Ugovora; ponavlja da je dobra suradnja između Odbora za predstavke i Komisije od odlučujuće važnosti i da su u postupku rješavanja predstavki ključni brži odgovori Komisije; u tom pogledu pozdravlja obvezu potpredsjednika Komisije za međuinstitucijske odnose i predviđanja, Maroša Šefčoviča, tijekom njegova saslušanja za kandidata za povjerenika, da će poboljšati postupanje s predstavkama Komisije i osigurati dostavljanje točnih odgovora u roku od tri mjeseca; ponovno poziva Komisiju da osigura transparentnost i pristup dokumentima u okviru postupaka EU Pilot u vezi sa zaprimljenim predstavkama te u okviru postupaka EU Pilot i postupaka zbog povrede koji su već zaključeni;
8. poziva Komisiju da se obveže na aktivniju suradnju s Odborom za predstavke kako bi se zajamčilo da podnositelji predstavki dobiju precizan odgovor na svoje zahtjeve i pritužbe u pogledu provedbe prava EU-a;
9. smatra da u slučajevima kada se utvrdi problem u pogledu provedbe prava EU-a Komisija ne bi trebala u cijelosti prebacivati odgovornost na podnositelja predstavke; smatra da Komisija mora provjeriti poduzimaju li nacionalna nadležna tijela mjere za rješavanje problema navedenog u predstavci i da mora biti spremna na intervenciju u slučaju neučinkovitog djelovanja nacionalnih nadležnih tijela;
10. ističe da bi transparentnost i javni pristup dokumentima svih institucija EU-a, uključujući Vijeće, trebali biti pravilo kako bi se osigurala najveća razina zaštite demokratskih prava građana; ističe da se postojećom Uredbom 1049/2001[3] više ne odražava aktualno stanje; poziva Komisiju da podnese prijedlog preinake Uredbe iz 2001. radi povećanja transparentnosti i odgovornosti promicanjem dobre upravne prakse;
11. primjećuje da Odbor za predstavke često prima pritužbe o povredama vladavine prava koje su počinila određena nadležna tijela; podsjeća da je osiguravanje djelotvorne, jednake i ujednačene primjene zakonodavstva EU-a ključno za poštovanje vladavine prava, koja je jedna od temeljnih vrijednosti Unije i njezinih država članica, u skladu s člankom 2. UEU-a; poštujući načelo supsidijarnosti, poziva Komisiju da poštuje obveze iz svoje komunikacije od 17. srpnja 2019. naslovljene „Jačanje vladavine prava u Uniji: Nacrt za djelovanje” (COM(2019)0343) radi promicanja kulture poštovanja vladavine prava, jačanja suradnje s nacionalnim tijelima i osiguravanja djelotvornog zajedničkog odgovora na stvarne prijetnje unutar Unije;
12. poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi osigurala da tumačenje područja primjene članka 51. bude što dosljednije i šire; podsjeća da su očekivanja većine podnositelja predstavki u pogledu prava priznatih Poveljom velika i da nadilaze njihovo trenutačno područje primjene;
13. smatra da je suradnja s drugim odborima Parlamenta ključna za sveobuhvatnu obradu predstavki; napominje da je 2019. drugim odborima poslano 65 predstavki radi mišljenja i 351 radi informiranja te da je od drugih odbora primljeno 38 mišljenja i 9 potvrda o razmatranju predstavki u okviru njihova rada; napominje da je 2018. drugim odborima poslano 47 predstavki radi mišljenja i 660 radi informiranja te da je od drugih odbora primljeno 30 mišljenja i 38 potvrda o razmatranju predstavki u njihovom radu; podsjeća da su podnositelji predstavki obaviješteni o odlukama da zatraže mišljenja od drugih odbora za obradu njihovih predstavki; stoga naglašava važnost doprinosa drugih odbora u omogućavanju Parlamenta da brže i učinkovitije odgovori na zabrinutosti građana;
14. smatra da je Mreža za predstavke koristan alat za podizanje razine osviještenosti o pitanjima koja se iznose u predstavkama i za olakšavanje obrade predstavki u drugim odborima kojima se šalju radi mišljenja ili radi informiranja; primjećuje da postoji potreba za osiguranjem prikladnog daljnjeg praćenja predstavki u parlamentarnom i zakonodavnom radu; naglašava da se Mreža za predstavke može smatrati strateškim alatom za poticanje primjene prava na zakonodavnu inicijativu Europskog parlamenta iz članka 225. UEU-a, čime se uklanjaju nedostatci i nedosljednosti prava EU-a istaknuti u predstavkama kako bi se zajamčila potpuna zaštita prava građanâ; smatra da su redovni sastanci Mreže za predstavke ključni za poboljšanje suradnje između parlamentarnih odbora putem razmjene informacija i dijeljenja najboljih praksi među članovima Mreže; ističe da se bližom vezom između odbora ujedno može povećati učinkovitost u planiranju saslušanja i parlamentarnih istraživanja o istim temama; zalaže se za izradu mehanizma kojim bi se Odboru za predstavke omogućilo izravno sudjelovanje u zakonodavnom postupku;
15. skreće pozornost na ključna godišnja izvješća koja je Odbor za predstavke prihvatio tijekom 2019., osobito godišnje izvješće o radu Odbora za predstavke 2018.[4] i godišnje izvješće o radu europskog ombudsmana 2018.[5];
16. napominje da je Odbor za predstavke izrazio svoje mišljenje o važnim pitanjima koja su postavljena u predstavkama doprinoseći parlamentarnim i zakonodavnim izvješćima, posebice o provedbi Povelje Europske unije o temeljnim pravima u institucijskom okviru EU-a[6] i prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ[7];
17. ističe da su brojne predstavke dovele do zakonodavnog ili političkog djelovanja u obliku izvješća ili prijedloga rezolucija ili u obliku odluka o prethodnim pitanjima ili postupaka zbog povrede prava;
18. napominje da je okoliš bilo glavno područje zabrinutosti za podnositelje predstavki 2019.; u tom pogledu ističe prijedlog rezolucije u skladu s pravilom 227. stavkom 2. o gospodarenju otpadom, koji je 21. ožujka 2019. usvojio Odbor za predstavke i koji je 4. travnja 2019. usvojen na plenarnom zasjedanju[8]; naglašava da je gospodarenje otpadom jedan od glavnih globalnih socioekonomskih i okolišnih izazova te ponovno poziva na to da se u najvećoj mjeri provode smanjenje stvaranja otpada, ponovna uporaba, odvojeno prikupljanje i recikliranje radi poticanja prijelaza na kružno gospodarstvo; ponovno poziva Komisiju da iskoristi sav potencijal sustava ranog upozoravanja koji je predviđen u revidiranim direktivama o otpadu; skreće pozornost na završno izvješće o posjetu u svrhu utvrđivanja činjenica Valledori (u Italiji) doneseno 11. travnja 2019. i poziva nadležna nacionalna, regionalna i lokalna tijela da zajamče potpunu i dosljednu provedbu svih preporuka sadržanih u tom izvješću;
19. skreće pozornost na raspravu o „Poricanju klimatskih promjena” koju je Odbor za predstavke održao 21. ožujka 2019. zajedno s Odborom za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane; smatra da se Odbor za predstavke mora i dalje boriti protiv poricanja klimatskih promjena, uključujući promicanjem donošenja djelotvornih i odvraćajućih sankcija protiv interesnih skupina koje lobiraju u institucijama EU-a čije su aktivnosti izravno ili neizravno povezane s poricanjem klimatskih promjena; ističe da je od presudne važnosti zajamčiti da se u pogledu budućeg rada Odbora za predstavke zajamči konkretni naglasak na klimatske promjene u cilju jačanja ukupnih aktivnosti institucija EU-a koje su usmjerene na dosljednu provedbu europskog zelenog plana i Pariškog sporazuma;
20. ukazuje na studije o „Prekograničnoj nuklearnoj sigurnosti, odgovornosti i suradnji u Europskoj uniji” i o „Endokrinim disruptorima: od znanstvenih dokaza do zaštite zdravlja ljudi”, koje je Odbor za predstavke naručio nakon znatnog broja predstavki koje su izrazile zabrinutost u vezi s tim pitanjima te su predstavljene na sastancima 20. veljače 2019. i 2. travnja 2019.; izražava žaljenje zbog činjenice da pravila o zaštiti okoliša nisu uvijek pravilno provedena u državama članicama, kako se opisuje u brojnim predstavkama; naglašava važnost ispunjavanja očekivanja građana EU-a o zaštiti okoliša i stoga poziva Komisiju da zajedno s državama članicama osigura ispravnu provedbu zakonodavstva EU-a u ovom području; uvjeren je da Komisija mora ojačati svoje aktivnosti kako bi zajamčila da su procjene utjecaja na okoliš koje države članice provode u svrhu odobrenja infrastrukturnih projekata za koje su podnositelji predstavki istaknuli ozbiljne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš na temelju točnih i sveobuhvatnih analiza u cijelosti usklađenima s pravom EU-a;
21. ozbiljno je zabrinut zbog teških oštećenja zdravlja građana koji žive u područjima na kojima se proizvode goleme količine karcinogenih tvari, pri čemu je najveći negativni učinak registriran među djecom; čvrsto je uvjeren da Komisija mora u cijelosti iskoristiti i dosljedno provoditi odredbe Priloga XIV. Uredbi br. 1907/2006 (REACH) u pogledu tvari koje podliježu odobrenju kao karcinogene, postojane i bioakumulativne, jamčeći njihovu zamjenu netoksičnim alternativnim tvarima, uključujući promicanjem industrijskih postupka uzimajući u obzir navedena razmatranja;
22. skreće pozornost na velik broj predstavki o Brexitu, podnesenih 2019., koje uglavnom pozivaju na zaštitu prava građana EU-a prije i nakon Brexita; pozdravlja izvrstan rad Odbora za predstavke, koji je izražavanjem zabrinutosti ovih podnositelja predstavki pomogao tome da prava građana ostanu jedan od glavnih prioriteta Parlamenta u pregovorima o Brexitu; ističe da u EU-u i u Ujedinjenoj Kraljevini postoje brojni građani koji su se, s obzirom na nesigurnost Brexita bez dogovora, obratili Odboru za predstavke jer se boje da će njihova prava biti ugrožena zbog nepostojanja dogovora; ističe da, kako bi se očuvala prava koja uživaju građani EU-a koji borave u državi članici koja nije njihova domovina, može biti korisno imati odgovarajuće zakonodavstvo u slučaju da država članica promijeni svoj status u odnosu na EU;
23. podsjeća na posebnu zaštitnu ulogu Odbora za predstavke u EU-u u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom; ukazuje na važan tekući rad odbora u vezi s predstavkama o pitanjima invalidnosti; napominje da se broj predstavki o invaliditetu tijekom 2019. smanjio u usporedbi s prethodnom godinom; ipak primjećuje da su pristupačnost i diskriminacija i dalje među glavnim izazovima s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom; podsjeća da je Odbor za predstavke tijekom 2019. posvetio posebnu pozornost raspravi o predstavkama o uključivom obrazovanju djece s invaliditetom; poziva na donošenje novog programa vještina, koji će biti smješten u samoj srži Europe, kao i konkretnih prijedloga o tome kako poticati uključivost i olakšati priznavanje i prenosivost vještina unutar Europe;
24. pozdravlja činjenicu da se tijekom 2019. Odbor za predstavke bavio zabrinutostima građana koje se odnose na transparentnost i odgovornost institucija EU-a, kao što je istaknuto u nekoliko predstavki; s tim u vezi podsjeća da je Odbor na svojoj sjednici od 2. travnja 2019. godine održao radionicu o temi „Sukobi interesa - integritet, odgovornost i transparentnost u institucijama i agencijama EU-a” na kojoj su bila ispitana postignuća u vezi sa sukobom interesa, integritetom, odgovornošću, transparentnošću, kodeksom ponašanja i rotirajućim vratima u institucijama i agencijama EU; ukazuje na važan doprinos raspravi europske ombudsmanice, koja je održala ključni govor o postignućima i izazovima za institucije EU-a;
25. poziva na brzo donošenje zakonskih reformi usmjerenih na suočavanje s manjkom transparentnosti postupka donošenja odluka u EU-u, sukobima interesa i svim etičkim pitanjima na razini EU-a koje utječu na zakonodavni postupak u pogledu pitanja koja građani iznose putem predstavki;
26. skreće pozornost na činjenicu da su zastupnici na plenarnom zasjedanju Parlamenta dali većinsku podršku Rezoluciji od 17. siječnja 2019. o strateškoj istrazi OI/2/2017 europske ombudsmanice o transparentnosti zakonodavnih rasprava u okviru pripremnih tijela Vijeća EU-a[9]; podsjeća da je Vijeće, kao suzakonodavac, nužna institucija za građane Unije; žali zbog činjenice da se većina rasprava i sastanaka Vijeća i dalje odvija iza zatvorenih vrata; poziva Vijeće da provede politiku veće transparentnosti u svrhu poboljšanja povjerenja građana u javne institucije; potiče Vijeće da u većoj mjeri objavljuje određene sastanke i dokumente u svrhu bolje komunikacije s europskim građanima i nacionalnim parlamentima;
27. priznaje ishod javnog saslušanja koje je Odbor za predstavke održao 12. studenoga 2019. o američkom Zakonu o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama (FATCA) i njegovu izvanteritorijalnom učinku na građane EU-a; žali zbog činjenice da Komisija i Vijeće vrednuju međunarodne odnose sa SAD-om više nego prava i interese građana EU-a, osobito u slučaju FATCA-e, i poziva ih da preuzmu odgovornost i poduzmu trenutačne i značajne mjere za potporu dotičnim građanima, na što je Parlament pozvao u svojoj Rezoluciji od 5. srpnja 2018. o štetnim učincima američkog Zakona o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama na građane EU-a[10];
28. ukazuje na važan tekući rad Odbora za predstavke usmjeren na osiguranje zaštite dobrobiti životinja u EU-u, što pokazuje i znatan broj predstavki o toj temi o kojima se raspravljalo na sastancima tijekom 2019.; smatra da je od presudne važnosti pokrenuti novu strategiju na razini EU-a za dobrobit životinja kako bi se premostilo sve postojeće propuste i osiguralo potpunu i djelotvornu zaštitu dobrobiti životinja s pomoću jasnog i sveobuhvatnog zakonodavnog okvira koji je u cijelosti u skladu sa zahtjevima iz članka 13. UFEU-a; skreće pozornost na javnu raspravu o „Revalorizaciji populacije vukova u EU-u” koju je Odbor za predstavke 5. prosinca 2019. održao zajedno s Odborom za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i u suradnji s Odborom za poljoprivredu i ruralni razvoj, kako bi se izrazila zabrinutost građana o pravnom okviru za zaštitu vuka, kao i utjecaju populacije vukova i drugih velikih zvijeri kao što je smeđi medvjed na okoliš i ruralne zajednice; naglašava da su u okviru Direktive o staništima velike zvijeri zaštićene vrste u većini država članica; poziva države članice da bolje iskoriste alate dostupne u okviru postojećeg zakonodavstva EU-a kako bi riješile moguće sukobe u pogledu očuvanja zaštićenih velikih zvijeri; poziva Komisiju da što prije predstavi ažurirane smjernice EU-a o pravilima za zaštitu vrsta u cilju postizanja zadovoljavajućeg suživota između ljudi i velikih zvijeri na zahvaćenim područjima;
29. smatra da je nužno omogućiti izravno sudjelovanje građana u pokretanju zakonodavnih prijedloga; naglašava da je EGI temeljni instrument aktivnog građanstva i sudjelovanja javnosti; pozdravlja donošenje novih pravila za EGI 17. travnja 2019., koja donose brojna strukturna i tehnička poboljšanja kojima će se ovaj instrument učiniti prihvatljivijim i pristupačnijim te olakšati veće sudjelovanje građana EU-a u zakonodavnom procesu Unije; primjećuje znatan broj novih EGI-ja koje je Komisija registrirala 2019., što pokazuje da se građani koriste mogućnošću participativnih instrumenata kako bi sudjelovali u postupku donošenja politika i zakona; poziva na više kampanja širenja informacija o ulozi EGI-ja kako bi se europske građane potaknulo da se koriste tim resursom; žali zbog činjenice da većina uspješnih EGI-ja dosad nije dovela do zakonodavnog prijedloga Komisije; potiče Komisiju da pristupi EGI-jima na što otvoreniji i reaktivniji način kako bi taj instrument u očima građana bio zaista uspješan primjer europske participativne demokracije; stoga poziva Komisiju da pokrene zakonodavni prijedlog na temelju bilo kojeg uspješnog EGI-ja koji je primio podršku Europskog parlamenta;
30. podsjeća da su odnosi s europskom ombudsmanicom jedna od odgovornosti dodijeljenih Odboru za predstavke Pravilnikom Parlamenta; pozdravlja plodnu suradnju s europskom ombudsmanicom i sudjelovanje Parlamenta u Europskoj mreži pučkih pravobranitelja; pozdravlja izvrsne odnose između europske ombudsmanice i Odbora za predstavke; pozdravlja ključnu ulogu koju Odbor za predstavke ima u osiguravanju da se javna saslušanja kandidata u okviru izbornog postupka za europskog ombudsmana 2019. provode na transparentan i učinkovit način;
31. cijeni redovit doprinos europskog ombudsmana radu Odbora za predstavke tijekom cijele godine; čvrsto je uvjeren da institucije, tijela i agencije Unije moraju osigurati dosljedno i djelotvorno praćenje preporuka ombudsmana;
32. podsjeća na to da je internetski portal za predstavke važan alat za osiguravanje neometanog, učinkovitog i transparentnog postupka podnošenja predstavki; u vezi s tim pozdravlja njegovo usklađivanje s „izgledom i dojmom” internetske stranice Europskog parlamenta (Europarl); podsjeća da se od kraja 2017. godine dokumenti kao što su dnevni redovi sjednica, zapisnici i komunikacije Odbora za predstavke automatski učitavaju u portal, čime se građanima pruža portal koji je prilagodljiviji, transparentniji i pristupačniji; ističe da je i dalje potrebno poduzimati napore kako bi portal bio pristupačniji osobama s invaliditetom, uključujući promjene koje podnositeljima predstavki omogućuju da podnose predstavke na nacionalnim znakovnim jezicima koji se upotrebljavaju u EU-u, kako bi se zajamčilo da se svi građani Unije mogu koristiti svojim pravom na podnošenje predstavki Europskom parlamentu iz članaka 20. i 24. UFEU-a te članka 44. Povelje Europske unije o temeljnim pravima; predlaže da se zajamči veća vidljivost internetskog portala za predstavke na internetskoj stranici Europskog parlamenta; smatra da je pravo na podnošenje predstavki izravno povezano s djelovanjem institucije i da zaslužuje vidljivo i lako dostupno mjesto na internetskoj stranici EP-a; poziva na provedbu istrage o tome kako spriječiti uporabu ukradenih ili lažnih identiteta;
33. ističe da, iako se broj osoba koje podržavaju jednu ili više predstavki na internetskom portalu za predstavke Parlamenta povećao u odnosu na 2018., neki podnositelji predstavki i dalje prijavljuju tehničke poteškoće prilikom podržavanja nekoliko predstavki;
34. ističe da je instrument ePetitions (ePredstavke) važna baza podataka za rad Odbora za predstavke, ali poziva na poboljšanje i modernizaciju sučelja kako bi bilo jednostavnije za uporabu i pristupačnije;
35. čestita tajništvu Odbora za predstavke na tome što obrađuje predstavke učinkovito i s velikom pozornošću, u skladu sa smjernicama Odbora i ciklusom obrade predstavki u upravi Europskog parlamenta;
36. nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju i izvješće Odbora za predstavke proslijedi Vijeću, Komisiji, europskom ombudsmanu, vladama i parlamentima država članica EU-a, odborima država članica za predstavke, pučkim pravobraniteljima ili sličnim mjerodavnim tijelima.
OBRAZLOŽENJE
U skladu s člankom 227. stavkom 7. Poslovnika Europskog parlamenta Odbor za predstavke jednom godišnje predstavlja izvješće o ishodu svojih razmatranja. Cilj izvješća je pružiti sveobuhvatan pregled rada koji je Odbor obavio tijekom 2019., a uključuje statističku analizu primljenih i obrađenih predstavki, kao i uvid u ostale parlamentarne aktivnosti kao što su usvajanje izvještaja i mišljenja, organizacija saslušanja i odnosi odbora s drugim institucijama EU. Vrijedi podsjetiti da temeljni rad Odbora za predstavke proizlazi iz prava na predstavke Europskog parlamenta koje ostvaruju građani i stanovnici EU-a u skladu s člankom 227. UFEU-a i nije izravno povezan s prorada gramom Komisije.
Godina 2019. bila je važna godina za europsku demokraciju, jer su građani EU-a bili pozvani da obnove sastav Europskog parlamenta. Od 23. do 26. svibnja 2019. više od 200 000 000 ljudi u 28 zemalja EU-a izašlo je na birališta kako bi izabrali članove Europskog parlamenta. Nakon europskih izbora na kojima je 51 % birača, što predstavlja najveći odaziv birača u dvadeset godina, dalo glas za izbor svojih predstavnika, novi Parlament održao je konstitutivnu sjednicu 2. srpnja 2019.
Odbor za predstavke održao je konstitutivni sastanak 10. srpnja 2019. i izabrao Dolors Montserrat za predsjednicu, Tatjanu Ždanoku za prvu potpredsjednicu, Yanu Toom za drugu potpredsjednicu, Ryszarda Czarneckija za trećeg potpredsjednika i Cristinu Maestre Martín de Almagro za četvrtu potpredsjednicu.
Kako bi se omogućila organizacija europskih izbora, nastupilo je razdoblje stanke od 19. travnja do 1. srpnja 2019., tijekom kojeg su prekinute parlamentarne aktivnosti. To objašnjava smanjeni broj izvještaja, mišljenja, rezolucija i saslušanja, koji su usvojeni i održani 2019. Suprotno tome, građani i stanovnici EU-a nastavili su izvršavati svoje pravo na predstavke tijekom razdoblja stanke, što pokazuje kontinuirani priliv predstavki zabilježen tijekom 2019., koji se znatno povećao u odnosu na prethodne dvije godine.
Statistička analiza predstavki zaprimljenih 2019. u odnosu na one iz 2018.
Prema statistikama iz 2019. Europski parlament je zaprimio 1 357 predstavki, što predstavlja povećanje od 11,23 % u odnosu na 1 220 predstavki tijekom 2018.
Korisnici internetskog portala za predstavke imaju mogućnost podržati predstavke. Tijekom 2019., 28 075 korisnika podržalo je predstavke. Tijekom 2018. 4 893 korisnika portala podržalo je jednu ili više predstavki u odnosu na 15 540 korisnika tijekom 2017. i na 6 132 tijekom 2016. S izuzetkom 2018. godine, statistika pokazuje stalni porast broja korisnika koji podržavaju predstavke na internetskom portalu.
Tijekom 2019. jedan ili više građana supotpisali su 41 predstavku, više od 100 građana 8 predstavki i više od 10 000 građana 3 predstavke. Tijekom 2018. jedan ili više građana supotpisali su 41 predstavku, više od 100 građana 14 predstavki, više od 10 000 građana 5 predstavki i više od 100 000 građana 2 predstavke.
Format predstavki
Tijekom 2019. gotovo 3/4 predstavki podneseno je putem internetskog portala za predstavke, dok je 1/4 predstavki podnesena poštom. Podaci u dvije tablice otkrivaju da se tijekom 2019. broj predstavki podnesenih putem internetskog portala za predstavke povećao za 3,2 % u odnosu na 2018.
2019.
|
2018. |
||||||||||||||||||
|
|
Status predstavki po godini[11]
U tablici se prikazuje status predstavki od 2003. do 2019. Može se primijetiti da je tijekom 2019. većina predstavki zaključena u roku od godinu dana nakon što ih je odbor zaprimio i ispitao. Kao rezultat usporedbe s podacima o statusu predstavki uključenih u godišnja izvješća od 2010. do 2018., može se zaključiti da je većina predstavki zaključena u roku od godinu dana nakon što su primljene i ispitane. Vrlo mali postoci (od 0,3 % do 13,7 %) predstavki od 2004. do 2015. ostaju otvoreni. Većina tih otvorenih predstavki odnosi se na pitanja zaštite okoliša i tekuće postupke za kršenje zakona pred Sudom Europske unije ili na pitanja koja članovi odbora žele pozorno pratiti.
Status predstavki |
|||||
Godina |
Broj predstavki |
Otvoreni postupak |
Zaključeno |
||
2019. |
1 357 |
508 |
37,4 % |
849 |
62,6 % |
2018. |
1 220 |
313 |
25,7 % |
907 |
74,3 % |
2017. |
1 271 |
260 |
20,5 % |
1 011 |
79,5 % |
2016. |
1 569 |
482 |
30,7 % |
1 087 |
69,3 % |
2015. |
1 431 |
196 |
13,7 % |
1 235 |
86,3 % |
2014. |
2 715 |
232 |
8,5 % |
2 483 |
91,5 % |
2013. |
2 891 |
309 |
10,7 % |
2 582 |
89,3 % |
2012. |
1 986 |
128 |
6,4 % |
1 858 |
93,6 % |
2011. |
1 414 |
73 |
5,2 % |
1 341 |
94,8 % |
2010. |
1 656 |
38 |
2,3 % |
1 618 |
97,7 % |
2009. |
1 924 |
14 |
0,7 % |
1 910 |
99,3 % |
2008. |
1 886 |
19 |
1,0 % |
1 867 |
99,0 % |
2007. |
1 506 |
25 |
1,7 % |
1 481 |
98,3 % |
2006. |
1 021 |
5 |
0,5 % |
1 016 |
99,5 % |
2005. |
1 016 |
3 |
0,3 % |
1 013 |
99,7 % |
2004. |
1 002 |
3 |
0,3 % |
999 |
99,7 % |
2003. |
1 315 |
0 |
0 % |
1 315 |
100,0 % |
Ishod predstavki[12]
2019.
Ishod predstavki |
broj |
% |
Dopuštene i zaključene |
430 |
31,6 % |
Dopuštene i otvorene |
508 |
37,4 % |
Nedopuštene predstavke |
406 |
29,9 % |
Povučeno |
13 |
0,9 % |
Poslano EK-u na mišljenje |
537 |
47,4 % |
Poslano drugim tijelima na mišljenje |
42 |
3,7 % |
Poslano drugim tijelima na mišljenje |
554 |
48,9 % |
2018.
Ishod predstavki |
broj |
% |
Dopuštene i zaključene |
475 |
38,9 % |
Dopuštene i otvorene |
313 |
25,6 % |
Nedopuštene predstavke |
409 |
33,5 % |
Povučeno |
23 |
1,8 % |
Poslano EK-u na mišljenje |
555 |
34,9 % |
Poslano drugim tijelima na mišljenje |
29 |
1,8 % |
Poslano drugim tijelima na mišljenje |
1 002 |
63,1 % |
Iz tablica je vidljivo da je postotak predstavki proglašenih nedopuštenima 2019. nešto niži od postotka predstavki koje su 2018. proglašene nedopuštenima. Godine 2019. niži je bio i postotak dopuštenih predstavki (31,6 %) koje su odmah zatvorene pružanjem informacija podnositelju molbe u odnosu na 38,9 % 2018. Iz toga slijedi da je više predstavki (37,4 %) bilo otvoreno 2019. u odnosu na 2018., kada je otvoreno bilo 25,6 % predstavki.
Ujedno je potrebno napomenuti da je 2019. gotovo polovica dopuštenih predstavki poslano Komisiji na mišljenje, što predstavlja povećanje za 12,5 % u odnosu na 2018.
Konačno, postotak predstavki upućenih drugim tijelima radi mišljenja bio je nešto veći 2019., dok se predstavki upućenih drugim tijelima radi informacija smanjio za 14,2 %.
Broj predstavki po državi
U sljedećim dvjema tablicama prikazane su promjene u broju predstavki po državi od 2019. do 2018. izražene brojkama i u postotcima. Veliki broj predstavki podnesenih 2019. i 2018. odnosi se na EU. To znači da ove predstavke ili potiču pitanja širom EU-a ili zahtijevaju da se u cijelom EU-u provode zajedničke mjere. Predstavke u pogledu EU-a mogu se odnositi i na jednu ili više država članica i stoga su registrirane i unutar EU-a i dotičnih država članica. To objašnjava zašto zbroj predstavki u pogledu EU-a i onih koje se odnose samo na države članice premašuje ukupni broj predstavki podnesenih 2019. i 2018.
Uz to, vrijedi naglasiti da je devet zemalja na koje se odnosi najviše predstavki ostalo isto 2019. i 2018. Međutim, njihov redoslijed se znatno promijenio. Iako se većina predstavki podnesenih 2019. odnosi na Njemačku, broj predstavki koje se odnose na Španjolsku i Italiju smanjio se za 3,6 %, odnosno 3,5 % u odnosu na 2018.
Druga značajna razlika odnosi se na Ujedinjenu Kraljevinu. Predstavke koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu tijekom 2019. povećale su se za 3,2 % u odnosu na 2018. Također su zabilježene promjene na dnu popisa. Dok se 2019. najmanje predstavki odnosilo na Estoniju, Sloveniju i Latviju, 2018. bile su to Malta, Estonija i Finska.
Konačno, udio predstavki koje se odnose na države koje nisu članice EU-a blago je porastao 2019.
2019.
Predmetna država |
Predstavke |
% |
Europska unija |
599 |
34,6 |
Njemačka |
203 |
11,7 |
Španjolska |
164 |
9,5 |
Italija |
103 |
5,9 |
Ujedinjena Kraljevina |
90 |
5,2 |
Rumunjska |
80 |
4,6 |
Bugarska |
52 |
3,0 |
Poljska |
51 |
2,9 |
Grčka |
46 |
2,7 |
Francuska |
40 |
2,3 |
Ostale države EU-a |
218 |
12,6 |
Države koje nisu članice EU-a |
86 |
5,0 |
2018.
Predmetna država |
Predstavke |
% |
Europska unija |
473 |
30,1 |
Španjolska |
206 |
13,1 |
Njemačka |
172 |
11,0 |
Italija |
147 |
9,4 |
Grčka |
69 |
4,4 |
Poljska |
63 |
4,0 |
Francuska |
51 |
3,2 |
Rumunjska |
51 |
3,2 |
Bugarska |
42 |
2,7 |
Ujedinjena Kraljevina |
32 |
2,0 |
Ostale države EU-a |
200 |
13,0 |
Države koje nisu članice EU-a |
62 |
3,9 |
Jezik podnositelja predstavki
Tijekom 2019. i 2018. predstavke su bile podnesene na 22 službena jezika Europske unije. Dok je 2017. i 2016. većina predstavki podnesena na engleskom jeziku, 2019. i 2018. najviše se upotrebljavao njemački jezik. Osim toga, tablice pokazuju da je gotovo 3/4 (71,8 % - 71 %) predstavki primljenih u obje godine bilo njemačkom, engleskom, španjolskom i talijanskom jeziku. Godine 2019. najmanje su se upotrebljavali slovački, latvijski i slovenski jezik, dok su 2018. to bili švedski, slovenski i malteški.
2019.
Jezik podnositelja predstavke |
Broj predstavki |
% |
njemački |
337 |
24,8 |
engleski |
331 |
24,4 |
španjolski |
183 |
13,5 |
talijanski |
123 |
9,1 |
rumunjski |
60 |
4,4 |
poljski |
56 |
4,1 |
francuski |
53 |
3,9 |
Ostali |
214 |
15,8 |
Ukupno |
1 357 |
100 |
2018.
Jezik podnositelja predstavke |
Broj predstavki |
% |
njemački |
275 |
22,5 |
engleski |
217 |
17,8 |
španjolski |
204 |
16,7 |
talijanski |
171 |
14,0 |
grčki |
63 |
5,2 |
francuski |
61 |
5,0 |
poljski |
61 |
5,0 |
Ostali |
168 |
13,8 |
Ukupno |
1 220 |
100 |
Nacionalnost podnositelja predstavki
Kad je riječ o državljanstvu, najveći broj predstavki u obje godine predali su njemački državljani, s povećanjem od 3 % 2019. Suprotno tome, broj predstavki koje su podnijeli španjolski i talijanskih građani smanjio se za 2,5 % odnosno 4,3 % tijekom 2019. u odnosu na 2018. Uz to, u donjim tablicama vidljiv je porast broja predstavki koje su podnijeli britanski državljani 2019. za 3,7 %. Godine 2019. od 88 predstavki koje su podnijeli britanski državljani, njih 54 postavile su pitanja o Brexitu.
2019.
Državljanstvo glavnog podnositelja predstavke |
Broj predstavki |
% |
Njemačka |
345 |
25,4 |
Španjolska |
201 |
14,8 |
Italija |
139 |
10,2 |
Rumunjska |
97 |
7,1 |
Ujedinjena Kraljevina |
88 |
6,5 |
Poljska |
72 |
5,3 |
Grčka |
55 |
4,0 |
Bugarska |
52 |
3,8 |
Francuska |
51 |
3,8 |
Druga državljanstva EU-a |
231 |
17,1 |
Druga državljanstva EU-a |
28 |
2,0 |
2018.
Državljanstvo glavnog podnositelja predstavke |
Broj predstavki |
% |
Njemačka |
274 |
22,4 |
Španjolska |
212 |
17,3 |
Italija |
177 |
14,5 |
Poljska |
73 |
6,0 |
Grčka |
71 |
5,8 |
Rumunjska |
61 |
5,0 |
Francuska |
57 |
4,7 |
Bugarska |
44 |
3,6 |
Ujedinjena Kraljevina |
34 |
2,8 |
Druga državljanstva EU-a |
193 |
15,9 |
Druga državljanstva EU-a |
26 |
2,0 |
Glavne teme predstavki
Tablice u nastavku uključuju prvih deset tema predstavki. Iz tablica se može zaključiti da su glavna područja koja zabrinjavaju podnositelje predstavki 2019. i 2018. bila okoliš, temeljna prava i pravda. Dok broj predstavki o temeljnim pravima ima isti postotak, broj predstavki o okolišu i pravdi se 2019. povećao za 1,9 %, odnosno 2,3 %. Suprotno tome, 2019. broj predstavki o unutarnjem tržištu i zdravstvenim pitanjima neznatno je smanjen za 1,9 %, odnosno 0,7 %.
Među ostalim temama, odbor je 2019. primio veći broj (98) predstavki o ustavnim pitanjima u odnosu na 62 predstavke primljene o istoj temi 2018. U ovoj kategoriji podnositelji predstavki izrazili su zabrinutost zbog brojnih pitanja ustavnog prava EU-a, kao što su izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, državljanstvo EU-a i nekoliko pitanja o radu institucija EU-a. Konkretnije, kad je riječ o Brexitu, 2019. podnesene su 73 predstavke u kojima se postavljaju pitanja o Brexitu i njegovim posljedicama.
Na kraju, vrijedi podsjetiti da su se 2019. održali europski izbori, što objašnjava zašto je 2019. broj predstavki o biračkim pravima i izborima bio veći (49) nego 2018., kada je u okviru te teme zabilježeno 13 predstavki.
2019.
|
2018. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
Internetski portal za predstavke
Internetski portal za predstavke, koji je uspostavljen krajem 2014., dodatno je poboljšan kako bi bio primjereniji korisnicima i pristupačniji građanima. Godine 2019. napravljene su važne tehničke nadogradnje. Kao prvo, internetski portal za predstavke razvijen je u prilagodljivoj verziji internetskog dizajna, u skladu s novim „izgledom i dojmom” internetske stranice Europskog parlamenta (Europarl). Portal je zbog toga postao prilagodljiviji i njime se može koristiti na bilo kojem uređaju. Uz to, nova izjava o privatnosti prenesena u sve jezične verzije u predloške e-pošte i na stranicu za registraciju te je omogućen audio Captcha za registraciju korisničkih računa. Konačno, internetski portal za predstavke i ePetition dodatno su integrirani poboljšavanjem njihovih mehanizama sinkronizacije. Međutim, treba poboljšati dostupnost internetskog portala za predstavke za podnositelje predstavki s invaliditetom.
Odnosi s Komisijom
Komisija ostaje prirodni partner Odbora za predstavke pri obradi predstavki jer je Komisija institucija EU-a nadležna za osiguravanje provedbe prava EU-a i usklađenosti s njim. Razina suradnje između Odbora i Komisije dobro je uspostavljena i dosljedno se održava. Glavna kontaktna točka u Komisiji je Glavno tajništvo, koje koordinira raspodjelu predstavki odgovarajućim službama Komisije i šalje odgovore Komisije u tajništvo Odbora. Iako je Komisija pojačala napore u pružanju pravovremenih odgovora, Odbor smatra da bi se postupak postupanja predstavkama Komisije mogao dodatno poboljšati. Odbor ujedno ponavlja svoje zahtjeve za redovite ažurirane informacije o odvijanju postupaka zbog povrede i za pristup relevantnim dokumentima Komisije o povredama i postupcima EU Pilot koji su povezani s otvorenim predstavkama.
Nakon europskih izbora i uspostave novog Parlamenta, kandidati za povjerenike pojavili su se pred parlamentarnim odborima u svojim budućim područjima odgovornosti i sudjelovali u saslušanjima kako bi nedavno izabrani zastupnici u Europskom parlamentu mogli procijeniti njihovu kompetenciju i podobnost za te funkcije. U tom pogledu, Odbor za predstavke sudjelovao je 30. rujna 2019. u saslušanju kandidata za potpredsjednika za međuinstitucijske odnose i predviđanja Maroša Šefčoviča kao pridruženog odbora. Tijekom saslušanja, g. Šefčovič založio se za poboljšanje postupanja s predstavkama Komisije. Konkretnije, obvezao se blisko surađivati s Odborom za predstavke i prisustvovati predstavljanju godišnjeg izvješća. Uz to, obećao je da će potaknuti sudjelovanje odgovornih povjerenika u raspravi o temama na koje se odnosi znatan broj predstavki. Konačno, obećao je da će dati sve od sebe kako bi se u roku od tri mjeseca dostavili točni odgovori.
U svom pisanom pitanju upućenom prije rasprave, Odbor je ponovio zabrinutost zbog prakse Komisije koja upućuje znatan broj podnositelja predstavki drugim tijelima na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini i dovodi u pitanje usklađenost tog pristupa s provedbenom odgovornošću Komisije. Iako je priznao da predstavke daju vrijedan doprinos ulozi Komisije kao čuvara Ugovora, potpredsjednik Komisije osvrnuo se na novi strateški pristup Komisije u njezinoj provedbenoj politici, najavljen u komunikaciji iz 2016. „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata”, koji nastoji ciljati najvažnija kršenja zakona EU-a koja utječu na interese građana i poduzeća.
Odnosi s Vijećem
Članovi Tajništva Vijeća povremeno su prisustvovali sastancima Odbora za predstavke, a sudjelovanje Vijeća u raspravama bilo je vrlo ograničeno. U tom pogledu, Odbor smatra da je potrebna aktivnija suradnja s državama članicama kako bi se otklonila blokada predstavki koje zahtijevaju brze odgovore i reakcije nacionalnih vlasti. Međutim, Odbor priznaje napore nekih država članica u aktivnom doprinosu raspravi o pojedinim predstavkama na sjednicama Odbora. U tom pogledu, vrijedi podsjetiti se na sudjelovanje Stalnog predstavništva Bugarske u raspravi o predstavki br. 0527/2018 o utjecaju autoceste Struma na Kresnsku klisuru i regiju u Bugarskoj na sastanku Odbora 2. prosinca 2019.
Odnosi s Europskom službom za vanjsko djelovanje
Odbor za predstavke i Europska služba za vanjsko djelovanje uspostavili su konstruktivnu suradnju. Odbor je pozvao Europsku službu za vanjsko djelovanje da pruži svoju stručnost u postupanju s nizom predstavki s vanjskom dimenzijom, uključujući praćenje preporuke sadržane u izvješću o posjeti u svrhu utvrđivanja činjenica Famagusti na Cipru (7. - 8. svibnja 2018.).
Odnosi s Europskim ombudsmanom
Odbor za predstavke ima vrlo dobre radne odnose s uredom europskog ombudsmana. Ombudsmanica Emily O'Reilly tijekom 2019. u više se navrata pojavila pred Odborom za predstavke.
Dana 2. travnja 2019. Odbor za predstavke održao je razmjenu mišljenja s europskom ombudsmanicom Emily O'Reilly o predloženim novim ovlastima. Europska ombudsmanica pozvana je da reagira na rezoluciju Europskog parlamenta od 12. veljače 2019. o reviziji Statuta europskog ombudsmana. Gđa O'Reilly podržala je potrebu za usklađivanjem Statuta europskog ombudsmana s Lisabonskim ugovorom, ističući sljedeće bitne elemente ureda ombudsmana: — neovisnost, — snažne istražne ovlasti, — potreba za povećanjem resursa, i — potpora svih stranaka Europskog parlamenta.
Europska ombudsmanica održala je ključni govor o postignućima i izazovima za institucije EU-a na radionici „Sukobi interesa - integritet, odgovornost i transparentnost u institucijama i agencijama EU-a”, koja je održana na sastanku odbora 2. travnja 2019.
Osim toga predstavila je svoje godišnje izvješće za 2018. na sastanku Odbora 4. rujna 2019.
Konačno, 18. prosinca 2019. Emily O'Reilly ponovno je izabrana za europsku ombudsmanicu u parlamentarnom sazivu od 2019. do 2024. U tajnom plenarnom glasovanju podržalo ju je 320 zastupnika u Europskom parlamentu. Izbor novog europskog ombudsmana uslijedio je nakon javnog saslušanja kandidata Odbora za predstavke. Dana 3. prosinca 2019. odbor je saslušao sljedećih pet prihvatljivih kandidata: g. Giuseppea Fortunata, gđu Juliu Laffranque, g. Nilsa Muižnieksa, gđu Emily O’Reilly i gđu Ceciliu Wikström. Nakon saslušanja Odbor je poslao pismo predsjedniku Europskog parlamenta u kojem je potvrdio da su saslušanja odrađena i da Parlament može nastaviti s izborom europskog ombudsmana tijekom plenarnog zasjedanja u prosincu u Strasbourgu, u skladu s odredbama pravila 231. Poslovnika Parlamenta. Tijekom javnog saslušanja Odbora za predstavke 3. prosinca, Emily O'Reilly obećala je da će nastaviti raditi na tome da administracija EU-a postane uzor cijelom EU-u postavljajući građane i njihova prava u središte njezinih djelovanja.
Na sastanku održanom 12. studenoga 2019. Odbor je velikom većinom usvojio Godišnje izvješće o aktivnostima europskog ombudsmana 2018. U izvješću je naglašen rad ombudsmanice i pohvaljuje se njezin bitan i plodonosan dijalog s Odborom za predstavke te tvori djelotvoran sustav rješavanja pitanja građana za upute i pomoć.
Posjeti u svrhu utvrđivanja činjenica
Godine 2019. nije bilo posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica zbog razdoblja stanke zbog europskih izbora. Međutim, Odbor je proveo naknadne procjene niza prethodnih o posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica i usvojio izvješća o dvama posjetima u svrhu utvrđivanja činjenica iz 2018.:
• Dana 21. siječnja 2019. u nazočnosti podnositelja predstavki Odbor je razmotrio daljnje praćenje preporuka posjeta u svrhu utvrđivanju činjenica u Galiciju 2013.
• Dana 21. veljače 2019. Odbor je razgovarao o daljnjem praćenju posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica Londonu (5. – 6. studenoga 2015.) i posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica Slovačkoj (22. – 23. rujna 2016.). U nazočnosti podnositelja predstavki Odbor je razgovarao o daljnjem praćenju posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica rijekama Ebro i Tajo (8. – 10. veljače 2016.) i posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica Švedskoj (20. – 21. veljače 2017.).
• Dana 21. ožujka 2019. Odbor je usvojio izvješće o posjetu u svrhu utvrđivanja činjenica Nacionalnom parku Doñana, u Andaluziji u Španjolskoj (19. – 21. rujna 2018.), uz preporuku da se zatvore projekti skladištenja, traženja i vađenja plina u nacionalnom parku Doñana, slijedeći „načelo predostrožnosti”.
• Dana 11. travnja 2019. Odbor je usvojio izvješće o posjetu u svrhu utvrđivanja činjenica Valledori, u Pijemontu u Italiji (17. – 18. prosinca 2018.).
• Dana 2. prosinca 2019. u nazočnosti podnositelja predstavki Odbor je razmotrio daljnje praćenje preporuka posjeta u svrhu utvrđivanju činjenica Famagusti na Cipru (7. – 8. svibnja 2018.).
Javna saslušanja
Tijekom 2019. Odbor za predstavke organizirao je tri javna saslušanja, od kojih su neka bila organizirana zajedno s drugim parlamentarnim odborima. Javna saslušanja obuhvaćala su širok spektar tema navedenih u predstavkama.
• Dana 21. ožujka 2019. Odbor za predstavke održao je zajedničku javnu raspravu s Odborom za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane o poricanju klimatskih promjena. Rasprava se temeljila na predstavci br. 0900/2016, poslanoj u ime organizacije Food & Water Europe sa 732 potpisa podnositelja predstavki iz cijelog EU-a. Predstavkom je zatraženo da se poduzmu mjere protiv multinacionalne naftne kompanije zbog navodnog poricanja klimatskih promjena. U tom kontekstu, rasprava je imala za cilj istražiti temu poricanja klimatskih promjena iz različitih perspektiva i ispitati komunikacijske tehnike koje se upotrebljavaju u politici ili kojima se koriste privatna poduzeća i ostali akteri u društvu kako bi se javnost dovela u zabludu o negativnom utjecaju određenih industrijskih aktivnosti ili politika o klimi. Članovi su naglasili vodeću ulogu koju je EU zauzeo na globalnoj sceni u raspravi o klimatskim promjenama i istaknuli potrebu za brzim djelovanjem u tom pogledu.
• Dana 12. studenoga 2019. Odbor za predstavke održao je raspravu o FATCA-i i njegovu izvanteritorijalnom učinku na građane EU-a. Odbor za predstavke tijekom 2016. primio je predstavku br. 1088/2016 o američkom Zakonu o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama (FATCA), o navodnom kršenju prava EU-a i izvanteritorijalnim učincima američkih zakona u EU-u. Cilj rasprave bio je olakšati razmjenu mišljenja među različitim dionicima i razgovarati o rješenjima za pitanja s kojima se suočavaju građani EU-a na koje je utjecao FATCA. Rasprava je bila podijeljena na dva povjerenstva, od kojih se jedno usredotočilo na financijske usluge, a drugo na neizravne učinke FATCA-e na građane EU-a s posebnim naglaskom na potencijalne neusklađenosti između američkog zakona i europskih pravila o zaštiti podataka. Nakon rasprave, članovi su odlučili napisati pisma finskom predsjedništvu Vijeća i Europskoj komisiji pozivajući ih da poduzmu mjere za potporu dotičnim građanima.
• Dana 5. prosinca 2019. Odbor za predstavke i Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, u suradnji s Odborom za poljoprivredu i ruralni razvoj, održali su zajedničku javnu raspravu o revalorizaciji populacije vukova u EU. Svrha rasprave bila je postizanje boljeg razumijevanja statusa populacije vukova u EU-u s mogućnošću razmatranja mogućih promjena u trenutnom upravljanju populacijom vukova u Europi na temelju zabrinutosti koje su izrazile brojne predstavke. Posebna pozornost posvećena je analizi populacije vukova u EU-u, pravnom okviru zaštite vuka kao i utjecaju populacije vukova na okoliš i ruralne zajednice s ciljem predstavljanja zaključaka i preporuka za donositelje politika i dionike.
Ključna pitanja
Pitanja u vezi s okolišem
Tijekom 2019. Odbor je pridao najveću pozornost zabrinutosti građana zbog zaštite okoliša i klimatskih promjena, o kojima se raspravljalo na svakom sastanku vrlo često u nazočnosti podnositelja predstavke. Odbor se bavio sljedećim glavnim temama: gospodarenje otpadom, zaštita i očuvanje, plastika, zagađenje vode i zraka, nuklearna energija i utjecaj rudarskih aktivnosti na okoliš. Dana 20. veljače 2019. Odbor je ispitao velik broj predstavki o nuklearnoj energiji u kojima se navode ozbiljne zabrinutosti zbog sigurnosti nuklearnih elektrana, prekograničnog utjecaja i razlike između shema odgovornosti u državama članicama. Kako bi proveo procjenu na temelju dokaza, Odbor je naručio i poslušao ažuriranu studiju o „Prekograničnoj nuklearnoj sigurnosti, odgovornosti i suradnji u Europskoj uniji”. Zatim je 21. ožujka 2019. Odbor održao raspravu o poricanju klimatskih promjena. Nadalje, u svrhu praćenja predstavke o izloženosti opasnim tvarima, naručio je studiju „Endokrini disruptori: od znanstvenih dokaza do zaštite zdravlja ljudi” koja je predstavljena na sastanku 2. travnja 2019. Konačno, tema gospodarenja otpadom ponovila se i 2019., što je potaknulo usvajanje kratkog prijedloga rezolucije o gospodarenju otpadom 21. ožujka 2019. U rezoluciji se naglašava da je gospodarenje otpadom jedan od glavnih globalnih socioekonomskih i okolišnih izazova te se potiče na smanjenje stvaranja otpada i povećanje ponovne uporabe i recikliranja. Rezolucija je usmjerena na pravilno upravljanje otpadom i sprečavanje otpada, što su glavni prioriteti EU-a, i na bolju provedbu zakonodavstva o otpadu u državama članicama.
Temeljna prava i ustavna pitanja
Odbor je tijekom 2019. razmotrio niz predstavki o temeljnim pravima, uključujući zaštitu zviždača, prava djece i beskućništvo. Osim toga, 21. siječnja 2019. Odbor je usvojio mišljenje Odbora za ustavna pitanja o provedbi Povelje Europske unije o temeljnim pravima u institucijskom okviru EU-a.
Konkretnije, kad je riječ o ustavnim pitanjima, nekoliko je predstavki izrazilo zabrinutost građana zbog transparentnosti i odgovornosti institucija EU-a. Kako bi se bavio tim pitanjima, Odbor je 2. travnja 2019. zatražio i bio domaćin radionice o temi „Sukobi interesa - integritet, odgovornost i transparentnost u institucijama i agencijama EU-a” u organizaciji Odjela za politiku za prava građana i ustavna pitanja. Na radionici su ispitana dostignuća postignuta u vezi sa sukobom interesa u institucijama i agencijama EU-a, kao i integritet, odgovornost, transparentnost, kodeks ponašanja i rotirajuća vrata, a istovremeno se raspravljalo o izazovima za budućnost.
Brexit
Tijekom 2019. zabilježen je znatan broj (73) novih predstavki o Brexitu. Tijekom 2019. Odbor za predstavke nastavio je s ispitivanjem i raspravom o utjecaju Brexita na prava građana u više navrata. Odbor je posebno na svojoj sjednici od 2. listopada 2019. održao razmjenu mišljenja s Upravljačkom skupinom za Brexit Europskog parlamenta. Članovi skupine osigurali su ažuriranje trenutačnog stanja u pregovorima koji se vode s Ujedinjenom Kraljevinom o pravima građana u okviru Sporazuma o povlačenju te istaknuli nedostatke i izazove u slučaju povlačenja bez dogovora. Kao nastavak razmjene mišljenja, članovi PETI-ja raspravljali su i o nekoliko predstavki o Brexitu, s naglaskom na prava građana nakon izlaska Ujedinjenje Kraljevine iz EU-a. Odbor je odlučio nastaviti nadzirati kretanja u razdoblju prije roka za Brexit, kao i provedbu sheme nagodbe EU-a u Ujedinjenoj Kraljevini.
Dobrobit životinja
Tijekom 2019. u programima Odbora nastavila se velika zabrinutost građana za dobrobit životinja. Odbor je raspravljao o velikom broju predstavki o raznim pitanjima, uključujući zaštitu životinja lutalica i pčela u EU-u. Dana 2. listopada 2019. posebno je raspravljao o nizu predstavki o zaštiti životinja tijekom prijevoza i zabrani pokusa na životinjama. Kao naknadno praćenje, Odbor je odlučio zadržati ove predstavke otvorenima i zatražiti od Komisije ažuriranu procjenu. Dana 11. studenoga 2019. Odbor je raspravljao o predstavci podnesenoj u ime Udruge za dobrobit životinja, tražeći zabranu uvoza seruma Gonadotropina Prgena Mare iz Južne Amerike uslijed istraga koje su pokazale nečovječno postupanje s kobilama na farmama krvi u Urugvaju i Argentini. Odbor je odlučio zatražiti od Komisije za informacije o toj temi u okviru novog trgovinskog sporazuma EU-Mercosur, te zatražiti mišljenje i od Svjetske organizacije za zdravlje životinja i Svjetske trgovinske organizacije. Konačno 5. prosinca 2019. Odbor za predstavke i Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, u suradnji s Odborom za poljoprivredu i ruralni razvoj, održali su zajedničku javnu raspravu o revalorizaciji populacije vukova u EU-u.
Pitanja u vezi s invaliditetom
Odbor za predstavke ima posebnu ulogu u pogledu poštovanja Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima za osobe s invaliditetom (UNCRPD) u okviru kreiranja politika i zakonodavnih radnji na razini EU-a. U okviru te odgovornosti, odbor rješava predstavke o pitanjima invalidnosti. Iako se broj predstavki za invaliditet gotovo prepolovio tijekom 2019. u odnosu na prethodnu godinu (12 tijekom 2019. i 23 tijekom 2018.), odbor je nastavio ispitivati predstavke o invalidnosti otkrivši da su glavni izazovi i dalje mobilnost, diskriminacija i pristup obrazovanju. Na primjer, Odbor je raspravljao o brojnim predstavkama o uključivom obrazovanju djece s invaliditetom. Uz to, Odbor je primio nekoliko predstavki građana, u kojima se upozorava na poteškoće s kojima se osobe s invaliditetom susreću u svakodnevnim životnim situacijama, uključujući javni prijevoz. Nakon rasprave o predstavci br. 0535/2017 o mobilnosti osoba s invaliditetom u Europskoj uniji, Odbor za predstavke odlučio je obratiti se svim državama članicama Unije s ciljem sastavljanja pregleda konkretnih koraka koje je poduzela svaka država članica (ili namjerava poduzeti) za djelotvornu provedbu UNCRPD-a. Odbor pozdravlja odgovore koje je većina država članica poslala tijekom 2019. Konačno, možda vrijedi podsjetiti da je Odbor na svojoj sjednici 12. studenoga 2019. odobrio odluku koordinatora da pošalju pismo predsjedniku Europskog parlamenta radi podizanja svijesti o predstavci br. 1056/2016 za podnošenje predstavki na nacionalnim znakovnim jezicima koji se upotrebljavaju u EU-u.
Usvojena izvješća i mišljenja
Dana 21. siječnja 2019. Odbor je usvojio mišljenje Odbora za ustavna pitanja o provedbi Povelje Europske unije o temeljnim pravima u institucijskom okviru EU-a (2017/2089(INI)).
Dana 22. siječnja 2019. Odbor je usvojio izvješće o ishodu razmatranja Odbora za predstavke tijekom 2018. godine (2018/2280(INI)).
Dana 20. veljače 2019. odbor je usvojio mišljenje Odbora za promet i turizam na prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ (COM(2018)0639 – C8 0408/2018 – 2018/0332(COD)).
Dana 21. ožujka 2019. Odbor je usvojio Prijedlog rezolucije o gospodarenju otpadom (2019/2557 (RSP)).
Dana 12. studenoga 2019. Odbor je usvojio Godišnje izvješće o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2018. (2019/2134(INI)). U izvješću je naglašen rad ombudsmanice i pohvaljuje se njezin bitan i plodonosan dijalog s Odborom za predstavke te tvori djelotvoran sustav rješavanja pitanja građana za upute i pomoć. U izvješću se ujedno ističe da istrage i transparentnost i odgovornost i dalje predstavljaju najveći udio slučajeva koje je ombudsmanica obradila tijekom 2018.
Studije
Tijekom 2019. Odbor je saslušao predstavljanja sljedećih studija koje je na njegov zahtjev naručio Odjel za politiku za prava građana i ustavna pitanja:
— Razlike u kvaliteti potrošačkih proizvoda u zakonodavstvu EU-a (predstavljeno 22. siječnja 2019.),
— Prekogranična nuklearna sigurnost, odgovornost i suradnja u Europskoj uniji (predstavljeno 20. veljače 2019.),
— Endokrini disruptori: od znanstvenih dokaza do zaštite zdravlja ljudi (predstavljeno 2. travnja 2019.),
— Označavanje hrane za potrošače - zakoni, propisi i mogućnosti politike EU-a (predstavljeno 11. travnja 2019.),
U srpnju 2019. Odjel za politiku za prava građana i ustavna pitanja objavio je na zahtjev Odbora za predstavke detaljnu analizu o postignućima Odbora za predstavke tijekom parlamentarnog saziva 2014.-2019. i izazovima za budućnost, koja je distribuirana članovima odbora na kraju njegova konstitutivnog sastanka.
Radionice
Dana 2. travnja 2019. Odbor za predstavke bio je domaćin radionice o temi „Sukobi interesa - integritet, odgovornost i transparentnost u institucijama i agencijama EU-a” u organizaciji Odjela za politiku za prava građana i ustavna pitanja na njegov zahtjev. Na radionici su ispitana dostignuća postignuta tijekom tog parlamentarnog saziva u vezi sa sukobom interesa u institucijama i agencijama EU-a, kao i integritet, odgovornost, transparentnost, kodeks ponašanja i rotirajuća vrata, a istovremeno se raspravljalo o izazovima za budućnost. U kontekstu radionice o sukobu interesa raspravljalo se o predstavci br. 0224/2018 o imenovanju glavnog tajnika Europske komisije.
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja |
10.11.2020. |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
33 0 0 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Alex Agius Saliba, Andris Ameriks, Marc Angel, Andrus Ansip, Margrete Auken, Jordan Bardella, Alexander Bernhuber, Markus Buchheit, Eleonora Evi, Agnès Evren, Gheorghe Falcă, Emmanouil Fragkos, Mario Furore, Gianna Gancia, Ibán García Del Blanco, Radan Kanev, Stelios Kympouropoulos, Cristina Maestre Martín De Almagro, Dolors Montserrat, Ulrike Müller, Sira Rego, Frédérique Ries, Alfred Sant, Monica Semedo, Yana Toom, Loránt Vincze, Stefania Zambelli, Tatjana Ždanoka, Kosma Złotowski |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Pernando Barrena Arza, Ioan-Rareş Bogdan, Diana Riba i Giner, Rainer Wieland |
|||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
33 |
+ |
EPP |
Alexander Bernhuber, Ioan‑Rareş Bogdan, Agnès Evren, Gheorghe Falcă, Radan Kanev, Stelios Kympouropoulos, Dolors Montserrat, Loránt Vincze, Rainer Wieland,
|
S&D |
Alex Agius Saliba, Andris Ameriks, Marc Angel, Ibán García Del Blanco, Cristina Maestre Martín De Almagro, Alfred Sant, |
RENEW |
Andrus Ansip, Ulrike Müller, Frédérique Ries, Monica Semedo, Yana Toom, |
ID |
Jordan Bardella, Markus Buchheit, Gianna Gancia, Stefania Zambelli, |
VERTS/ALE |
Margrete Auken, Diana Riba i Giner, Tatjana Ždanoka, |
ECR |
Emmanouil Fragkos, Kosma Złotowski, |
GUE/NGL |
Pernando Barrena Arza, Sira Rego, |
NI |
Eleonora Evi, Mario Furore, |
0 |
– |
– |
– |
0 |
0 |
– |
– |
|
|
Korišteni znakovi:
+ : za
– : protiv
0 : suzdržani
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0045.
- [2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0080.
- [3] Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, SL L 145, 31.5.2001., str. 43.
- [4] Izvješće doneseno 22. siječnja 2019.
- [5] Izvješće doneseno 12. studenoga 2019.
- [6] Mišljenje doneseno 21. siječnja 2019.
- [7] Mišljenje doneseno 20. veljače 2019.
- [8] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0338.
- [9] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0045.
- [10] SL C 118, 8.4.2020., str. 141.
- [11] Statistički podatci o ishodu predstavki preuzeti su 18. svibnja 2020.
- [12] Statistički podatci o ishodu predstavki preuzeti su 18. svibnja 2020.