Izvješće - A9-0250/2020Izvješće
A9-0250/2020
Europski parlament

IZVJEŠĆE o jačanju jedinstvenog tržišta: budućnost slobodnog kretanja usluga

9.12.2020. - (2020/2020(INI))

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
Izvjestitelj: Morten Løkkegaard

Postupak : 2020/2020(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A9-0250/2020
Podneseni tekstovi :
A9-0250/2020
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o jačanju jedinstvenog tržišta: budućnost slobodnog kretanja usluga

(2020/2020(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Direktivu 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu („Direktiva o uslugama”)[1],

– uzimajući u obzir Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija („Direktiva o stručnim kvalifikacijama”)[2],

– uzimajući u obzir Direktivu 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta[3],

– uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga[4],

– uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije („Direktiva o ispitivanju proporcionalnosti”)[5],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1724 od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012[6] („Uredba o jedinstvenom digitalnom pristupniku”),

– uzimajući u obzir Direktivu 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi („Direktiva o prekograničnoj skrbi”)[7],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2018. o paketu mjera za jedinstveno tržište[8],

– uzimajući u obzir studiju iz veljače 2019. koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača naslovljenu „Doprinos rastu: Jedinstveno tržište za usluge – Ostvarivanje gospodarskih koristi za građane i poduzeća”,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Europski trgovinski sektor spreman za 21. stoljeće” od 19. travnja 2018. (COM(2018)0219),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. o utvrđivanju i uklanjanju prepreka jedinstvenom tržištu (COM(2020)0093),

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. pod naslovom „Dugoročni akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta” (COM(2020)0094),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2020. naslovljenu „COVID-19: postupan i koordiniran pristup ponovnoj uspostavi slobode kretanja i ukidanju kontrola na unutarnjim granicama” (C(2020)3250),

– uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 26. studenoga 2018. o promicanju automatskog uzajamnog priznavanja kvalifikacija visokog obrazovanja i srednjoškolskog obrazovanja i osposobljavanja te ishoda razdoblja učenja u inozemstvu[9],

– uzimajući u obzir pismo predsjednika vlada država članica predsjedniku Europskog vijeća od 26. veljače 2019. o budućem razvoju jedinstvenog tržišta,

– uzimajući u obzir Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda od 14. ožujka 2016. naslovljeno „Je li Komisija zajamčila djelotvornu provedbu Direktive o uslugama?”,

– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9-0250/2020),

A. budući da su Direktiva o uslugama i Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija ključni instrumenti za osiguravanje slobodnog kretanja usluga unutar Europske unije, ali je određeni potencijal jedinstvenog tržišta za usluge i dalje neiskorišten;

B. budući da usluge čine 73 % BDP-a EU-a i udio njegovih radnih mjesta iznosi 74 %,[10] što je istaknuto činjenicom da se čak devet od deset novih radnih mjesta u Europskoj uniji otvara u tom sektoru, dok je udio usluga u unutarnjoj trgovini EU-a samo oko 20 % te tako stvara samo 6,5 % BDP-a EU-a; budući da studije pokazuju da bi potencijalna dobit povezana s proširenjem jedinstvenog tržišta za usluge putem učinkovite provedbe i boljeg usklađivanja zakonodavstva mogla biti do 297 milijardi EUR, što odgovara 2 % BDP-a EU-a; budući da 27 %[11] dodane vrijednosti robe proizvedene u EU-u proizlazi iz usluga i da je 14 milijuna radnih mjesta koja podupiru proizvodnju u uslužnom sektoru; budući da postoji niz usluga sa složenim lancima opskrbe koje su stoga manje izložene trgovini;

C. budući da je ravnoteža između gospodarskih sloboda, socijalnih prava, interesa potrošača, radnika i poduzeća te općeg interesa ključna za okvir jedinstvenog tržišta; budući da je usklađivanje gospodarskog rasta s kvalitativnim aspektima razvoja, kao što je poboljšanje kvalitete i sigurnosti života i visokokvalitetne usluge, presudno za evaluaciju razvoja jedinstvenog tržišta i trebalo bi donijeti daljnja poboljšanja u pogledu prava potrošača i radnika;

D. budući da su visokokvalitetne usluge u interesu potrošača, a fragmentacija jedinstvenog tržišta neutemeljenim nacionalnim propisima i određenim poslovnim praksama, što među ostalim dovodi do manje konkurencije, ne šteti samo poduzećima, nego i potrošačima, koji imaju manje izbora i plaćaju više cijene;

E. budući da su u Direktivi o uslugama, koja pokriva oko dvije trećine uslužnih djelatnosti, iz njezinog područja primjene potpuno ili djelomično isključene socijalne usluge, zdravstvene usluge i druge javne usluge, u skladu s posebnim regulatornim okvirima koji su u općem interesu iz članka 2. Protokola 26. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članka 14. UFEU-a; budući da će države članice možda trebati pružati, naručiti i organizirati usluge od općeg interesa u skladu s lokalnim zahtjevima i okolnostima kako bi se odgovorilo na potrebe korisnika na što većoj lokalnoj razini;

F. budući da se EU trenutačno suočava s recesijom i povećanjem nezaposlenosti zbog pandemije bolesti COVID-19, te je produbljivanje jedinstvenog tržišta za usluge ključna metoda za povećanje trgovinskih tokova EU-a i poboljšanje lanaca vrijednosti, čime se doprinosi gospodarskom rastu;

G. budući da su negativno pogođeni zaposlenici u uslužnom sektoru koji neumorno rade tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Europskoj uniji, bilo zbog velike ekonomske nesigurnosti ili izloženosti u izravnom doticaju s ljudima; budući da je potrebno riješiti to pitanje na razini EU-a;

H. budući da bi države članice trebale ispravno i pravodobno provesti i pratiti revidiranu Direktivu o upućivanju radnika[12] kako bi se radnici tijekom upućivanja zaštitili i kako bi se izbjegla sva neopravdana ograničenja u pogledu slobode pružanja usluga, tako što će utvrditi obvezne odredbe o radnim uvjetima te zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika;

I. budući da je integriranije i međusobno povezanije tržište usluga potrebno za ostvarivanje europskog stupa socijalnih prava, borbu protiv klimatskih promjena, stvaranje održivog gospodarstva, uključujući digitalnu trgovinu, te ostvarenje punog potencijala europskog zelenog plana;

J. budući da različite regulatorne odluke na europskoj i nacionalnoj razini, nesavršeno i nepotpuno prenošenje te provedba postojećeg zakonodavstva stvaraju nedostatke u primjeni s obzirom na to da odredbe koje nisu pravilno provedene može biti nemoguće učinkovito primijeniti; budući da je usklađeno i jasno zakonodavstvo preduvjet za suočavanje s preprekama u pogledu slobodnog kretanja usluga; budući da povrede zakonodavstva o uslugama, osobito na lokalnoj razini, može biti teško utvrditi i ukloniti s pomoću postojećih provedbenih mehanizama;

K. budući da su administrativni postupci, različiti nacionalni propisi te pogotovo prepreke pri pristupu potrebnim informacijama zakomplicirali sudjelovanje u prekograničnoj trgovini, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP); budući da bi trebalo bolje promicati postojeće instrumente za potporu potrebama manjih poduzeća kao što su portal Vaša Europa – Poduzetnici, centri za rješavanje problema SOLVIT, portali e-države kao jedinstvene kontaktne točke, jedinstveni digitalni pristupnik i drugi instrumenti kako bi se poboljšala prekogranična trgovina uslugama;

L. budući da na razini EU-a ne postoji sustav prikupljanja podataka kojim bi se pružili odgovarajući podaci o mobilnim radnicima ili kojim bi se mobilnim radnicima omogućilo da utvrde svoj status socijalnog osiguranja i potražuju različita stečena prava; budući da su pristup informacijama o primjenjivim pravilima, kao i učinkovita usklađenost, praćenje i provedba, nužni preduvjeti za pravednu mobilnost i borbu protiv zlouporabe sustava; budući da je stoga potrebno promicati i koristiti digitalnu tehnologiju, koja može olakšati nadzor i provedbu zakonodavstva kojim se štite prava mobilnih radnika, u skladu s pravilima o zaštiti podataka;

M. budući da nedostatak alata za automatsko priznavanje svjedodžbi i diploma, kvalifikacija, vještina i kompetencija među državama članicama negativno utječe na mobilnost učenika, naučnika na praksi, osoba s diplomom i kvalificiranih radnika te time stvara prepreke protoku ideja unutar EU-a, inovacijskom potencijalu gospodarstva EU-a i istinskoj integraciji europskog jedinstvenog tržišta;

Uklanjanje prepreka unutar jedinstvenog tržišta

1. naglašava da je promicanje jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno, pravedno i sigurno kretanje usluga i ljudi, zaštitu potrošača i strogo izvršenje prava EU-a, presudno za rješavanje gospodarske krize nastale zbog bolesti COVID-19; potiče sve države članice da što je prije moguće ublaže nepravedne i nesrazmjerne zapreke koje onemogućavaju slobodno kretanje unutar jedinstvenog tržišta; žali zbog toga što se u planu oporavka koji je predložila Komisija ne navodi nikakvo posebno financiranje povezano s kretanjem usluga, čime bi se prepoznala njegova važnost kao instrumenta za gospodarski oporavak;

2. naglašava da bi se u cijeloj Europskoj uniji poduzeća i radnici trebali moći slobodno kretati i nuditi svoje usluge, ali nedovoljna provedba i primjena pravila jedinstvenog tržišta, neodgovarajući elektronički postupci, neopravdana regulatorna ograničenja za pružatelje usluga i prepreke u pristupu reguliranim profesijama i dalje stvaraju prepreke koje građane lišavaju posla, potrošače izbora te poduzetnike prilika, posebno MSP-ove, mikropoduzetnike i samozaposlene; poziva države članice da smanje nepotrebne zahtjeve i digitaliziraju postupke u pogledu dokumentacije za prekogranično pružanje usluga; naglašava sve veću važnost prelaska na usluge, odnosno rastuće uloge usluga u proizvodnom sektoru, te ističe da se prepreke u trgovini uslugama sve više pretvaraju u prepreke u proizvodnji; naglašava da se punom provedbom i izvršenjem Direktive o uslugama mogu smanjiti trgovinske prepreke i povećati unutarnja trgovina u sektoru uslugama u EU-u; poziva Komisiju da utvrdi program specifičnih mjera u pogledu zaključaka iz svoje komunikacije od 10. ožujka 2020. o utvrđivanju i uklanjanju prepreka na jedinstvenom tržištu (COM(2020)0093) te novi dugogodišnji akcijski plan za bolju provedbu i primjenu pravila za jedinstveno tržište (COM(2020)0094);

3. pozdravlja činjenicu da je usklađivanje kvalifikacija uzajamnim priznavanjem potaknuto Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija bilo uspješno u pogledu nekoliko profesija te potiče države članice da ponovno razmotre i koordiniraju pravila o zahtjevima u pogledu ulaska u određene aktivnosti ili profesije i njihova obavljanja; naglašava da je potrebno poboljšati usporedivost razine stručnih kvalifikacija radi lakšeg prelaska na uzajamno priznavanje kvalifikacija obrazovanja i osposobljavanja u pogledu uslužnog sektora u cijelom EU-u;

4. ističe da se europska strukovna iskaznica upotrebljava samo za pet reguliranih profesija te stoga njezin potencijal nije u potpunosti iskorišten; stoga poziva Komisiju da poveća broj profesija za koje važi europska strukovna iskaznica, posebno za inženjerstvo;

5. podsjeća na poseban status koji regulirane profesije imaju na jedinstvenom tržištu i njihovu ulogu u zaštiti javnog interesa; ističe da se taj poseban status ne bi trebao upotrebljavati za zadržavanje nacionalnih monopola u pružanju usluga koji dovode do fragmentacije jedinstvenog tržišta;

6. ističe da bi se automatsko uzajamno priznavanje svjedodžbi i diploma, kvalifikacija, vještina i kompetencija među državama članicama pozitivno odrazilo i na unutarnje tržište i slobodno kretanje radnika i usluga; pozdravlja spremnost država članica da promiču automatsko uzajamno priznavanje kvalifikacija visokog obrazovanja i srednjoškolskog obrazovanja i osposobljavanja te ishoda razdoblja učenja u inozemstvu; međutim, poziva države članice da prošire uzajamno priznavanje na sve razine obrazovanja te da što prije poboljšaju ili uvedu potrebne postupke;

7. poziva na promicanje Europskog kvalifikacijskog okvira i olakšavanje njegove primjene u cijeloj Europskoj uniji kako bi se osiguralo da postane općeprihvaćeni instrument priznavanja; pozdravlja nastojanja Komisije da se uklone neopravdana ograničenja stručnih kvalifikacija te smatra da bi trebala nastaviti aktivno i pažljivo primjenjivati politiku protiv povreda pravila kad države članice ne poštuju zakonodavstvo EU-a o priznavanju kvalifikacija;

8. žali što i dalje postoje neopravdana složena pravna pitanja i administrativne prepreke u pogledu javne nabave u području usluga u EU-u zbog različite nacionalne provedbe Direktive 2014/24/EU[13]; poziva Komisiju da prati i potiče daljnje usklađivanje postupaka javne nabave i davanje smjernica o njima u tom sektoru s krajnjim ciljem ostvarivanja potencijalnih koristi i smanjenja troškova prekogranične nabave za MSP-ove, mikropoduzeća i samozaposlene; naglašava važnost usluga koje omogućuju mjerljivo smanjenje okolišnog otiska EU-a („zelene usluge”) i potiče države članice da povećaju svijest i bolje iskoriste postojeće programe za promicanje održivih usluga u javnoj nabavi u cilju postizanja kružnog i održivog gospodarstva;

9. podsjeća da se Direktivom o uslugama želi osigurati pružanje visokokvalitetnih usluga, smanjiti fragmentaciju unutarnjeg tržišta, produbiti integraciju i jačanje jedinstvenog tržišta na temelju transparentnosti i poštenog tržišnog natjecanja te omogućiti poduzećima da postignu svoj puni potencijal i donesu korist potrošačima, kao i da doprinesu održivom razvoju i rastu konkurentnosti europskog gospodarstva;

10. smatra da su za razvoj usluga povezan s disruptivnim ili novim tehnologijama potrebne odgovarajuća veličina tržišta kako bi se opravdala ulaganja i podržao rast uključenih poduzeća; napominje da fragmentacija unutarnjeg tržišta često obeshrabruje takva ulaganja;

11. žali zbog toga što se brojna inovativna ili rastuća poduzeća nastoje etablirati izvan EU-a nakon što se dovoljno povećaju, dok istodobno nastavljaju poslovati na jedinstvenom tržištu; vjeruje da ostvarenje slobode pružanja usluga može doprinijeti povratku proizvodnje u Europsku uniju i konkurentnosti europskih poduzeća na globalnim tržištima;

12. napominje da su dvije trećine uslužnih djelatnosti obuhvaćene Direktivom o uslugama i potiče Komisiju da procijeni i poboljša svoju provedbu radi jačanja pravnog okvira jedinstvenog tržišta;

13. podsjeća da se na prekogranične zdravstvene usluge primjenjuje sloboda pružanja usluga u skladu s Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija, Direktivom o ispitivanju proporcionalnosti i sudskom praksom Suda EU-a, dok god je posebna priroda zdravstvenih usluga prepoznata, a javno zdravlje zaštićeno; napominje da je Direktiva o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi također usvojena na temelju članka 114. UFEU-a; naglašava da u usporedbi s Direktivom o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi nacionalna pravila ne smiju stvarati dodatne prepreke pružanju prekograničnih zdravstvenih usluga, u skladu sa sudskom praksom Suda u primjeni odredbi Ugovora o slobodnom kretanju usluga; ističe potrebu da se uklone neopravdane i nerazmjerne prepreke i na nacionalnoj razini, uz osiguravanje visoke razine zdravstvene skrbi za sve građane EU-a;

14. podsjeća da načela Direktive o uslugama i Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija olakšavaju slobodno kretanje usluga; poziva Komisiju da izda ažurirane smjernice za Direktivu o uslugama u cilju jačanja izvršenja i usklađenja te sukladnosti u državama članicama i među pružateljima usluga;

15. prepoznaje poseban status usluga od općeg interesa i potrebu da se zajamče u javnom interesu, u skladu s presudom Suda EU-a, uzimajući u obzir načela supsidijarnosti i proporcionalnosti kako je navedeno u Protokolu (br. 26) UFEU-a o uslugama od općeg interesa; žali, međutim, što neke države članice još uvijek koriste neopravdane razloge javnog interesa kako bi izolirale domaće tržište za usluge koje se ne smatraju uslugama od općeg interesa ili uslugama od općeg gospodarskog interesa;

16. naglašava da uvjeti poput neutemeljenih teritorijalnih ograničenja, neopravdanih jezičnih zahtjeva i ispitivanja gospodarskih potreba mogu, ako se prekomjerno primjenjuju, stvoriti neopravdane i nerazmjerne prepreke prekograničnim razmjenama;

17. potiče da se COVID-19 ne navodi kao opravdanje za ograničavanje slobodnog kretanja usluga na jedinstvenom tržištu, osim ako je to primjereno opravdano, i nalaže Komisiji da i dalje pažljivo prati svaku zloporabu tog opravdanja;

18. prepoznajući poseban status javnih usluga i potrebu da se zajamče u javnom interesu, žali zbog toga što države članice ponekad koncept negospodarskih usluga od općeg interesa upotrebljavaju kako bi određene sektore isključile iz područja primjene pravila unutarnjeg tržišta iako to nije opravdano općim interesom; naglašava potrebu da se taj pojam bolje definira kako bi se izbjegli nacionalna fragmentacija i različita tumačenja;

19. pozdravlja Komisijine smjernice o sezonskim radnicima od 16. srpnja 2020. u pogledu provedbe slobodnog kretanja pograničnih, upućenih i sezonskih radnika u EU-u u kontekstu pandemije koronavirusa i poziva države članice da pograničnim i sezonskim radnicima omoguće da prelaze granice, uz jamčenje sigurnih radnih uvjeta;

20. napominje da je Komisija odlučila povući svoj prijedlog o postupku obavješćivanja u uslužnom sektoru; žali što se nije mogao postići nikakav zakonodavni rezultat utemeljen na stajalištu Parlamenta, koji je imao za cilj spriječiti uvođenje nepotrebnih regulatornih prepreka u uslužnom sektoru kroz partnerski pristup između država članica i Komisije;

21. napominje da je Komisija nedavno odlučila povući svoje prijedloge o e-kartici usluga; podsjeća da je Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača odbio te prijedloge, koji su trebali riješiti složene administrativne postupke u pogledu prekograničnih pružatelja usluga koji ostaju na snazi; poziva na novu procjenu situacije kako bi se riješili postojeći administrativni problemi poštujući Direktivu o uslugama, kao i načela proporcionalnosti i supsidijarnosti;

22. potiče države članice da osiguraju pravilnu provedbu i primjenu postojećeg zakonodavstva, da u skladu s člankom 15. stavkom 7. Direktive o uslugama Komisiju obavijeste o svim novim zakonima ili drugim propisima te njihovim nacrtima, u kojima se određuju zahtjevi iz članka 15. stavka 6. Direktive o uslugama, zajedno s razlozima za te zahtjeve, da izbjegnu neopravdane zahtjeve te da omoguće nekomplicirane postupke elektroničkog ishođenja dokumenata potrebnih za prekogranično pružanje usluga kako bi time osigurale jednake uvjete za poduzeća i radnike, uz jamstvo najviše razine zaštite potrošača;

23. ističe da se povećana prekogranična mobilnost može postići provedbom načela uzajamnog priznavanja te koordinacijom pravila u državama članicama; naglašava da Europska unija podržava i nadopunjuje aktivnosti država članica na području socijalne politike u skladu s člankom 153. UFEU-a koji izričito navodi da pravila EU-a donesena na temelju članka 153. ne smiju utjecati na pravo država članica da definiraju temeljna načela svojih sustava socijalne sigurnosti, ne smiju značajno utjecati na njihovu financijsku ravnotežu i ne smiju spriječiti nijednu državu članicu da održi ili uvede strože zaštitne mjere usklađene s Ugovorima;

24. ističe da se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju s višestrukim preprekama zbog čega im je teško ili nemoguće u potpunosti iskoristiti mogućnosti slobodnog kretanja usluga; poziva države članice da bez odgode provedu Europski akt o pristupačnosti kako bi se učinkovito uklonile prepreke za osobe s invaliditetom te zajamčila dostupnost pristupačnih usluga i primjerenost uvjeta pružanja usluga; naglašava presudnu važnost postizanja potpuno pristupačnog jedinstvenog tržišta kojim se osigurava jednako postupanje te uključenost osoba s invaliditetom;

25. poziva Komisiju da državama članicama pruži strukturiranu pomoć i izda smjernice o načinu provedbe ex ante ocjena proporcionalnosti novih nacionalnih pravila u vezi s uslugama u skladu s Direktivom o ispitivanju proporcionalnosti;

26. poziva nacionalne parlamente da se aktivno uključe u podupiranje primjene postojećih pravila te da svoje nadzorne ovlasti primijene na nacionalna tijela;

27. potiče dionike, poslovnu zajednicu i socijalne partnere da nastave igrati svoju ulogu u pozivanju vlada na revitalizaciju europskog sektora usluga i na jačanje sektorske i međusektorske interoperabilnosti u područjima koja uključuju okoliš, promet i zdravstvo u cilju rada na međusobno povezanim prekograničnim uslugama; ističe da bi svi dionici trebali promicati održivo, pošteno jedinstveno tržište za usluge koje se temelji na pravilima i na kojem postoje visoki socijalni i okolišni standardi, kvalitetne usluge i pošteno tržišno natjecanje;

Osiguravanje primjene postojećeg zakonodavstva

28. napominje da je slobodno kretanje usluga u središtu jedinstvenog tržišta te da bi moglo pružiti znatne gospodarske dobitke, kao i postaviti visoke standarde zaštite okoliša, potrošača i radnika, kad se poštuje ravnoteža između tržišnog gospodarstva i socijalne dimenzije Europske unije, kako je utvrđeno u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji, pod uvjetom da nadležna tijela, nacionalni sudovi i Komisija dostatno i aktivno primjenjuju relevantne mjere te da su poduzeća usklađena s nacionalnim i europskim propisima; ističe da bi granice između država članica trebale ostati otvorene kako bi se zajamčila temeljna načela EU-a; naglašava da je svako privremeno ponovno uvođenje graničnih kontrola na unutarnjim granicama u kriznim situacijama, kao što je zdravstvena kriza, potrebno provesti pažljivo i isključivo kao krajnju mjeru na temelju pažljive koordinacije među državama članicama, s obzirom na to da zatvaranja granica ugrožavaju temeljna načela EU-a, te ističe da se, čim se uklone nacionalna pravila o ograničavanju, odmah mora preusmjeriti pažnja na ukidanje graničnih kontrola;

29. ističe da poduzeća i potrošači u cijeloj Europskoj uniji imaju koristi od odgovarajuće provedbe i primjene postojećeg zakonodavstva; potiče Komisiju da iskoristi sva sredstva koja su joj na raspolaganju kako bi osigurala potpunu primjenu postojećih pravila i da donese brze odluke o žalbama kako bi osigurala da se relevantna pitanja sa stajališta krajnjeg korisnika brzo obrađuju; poziva da se strogo i bez nepotrebne odgode provede ocjena mehanizama alternativnog rješavanja i postupaka zbog povrede pravila kad god se ustanovi povreda relevantnog zakonodavstva koja je u suprotnosti s pravilnim funkcioniranjem unutarnjeg tržišta i uvedu nerazmjerna opterećenja;

30. naglašava da bi se države članice prevladavajućim razlozima javnog interesa trebale koristiti samo kad je to legitimno; ističe, međutim, pravo država članica da reguliraju uslužni sektor ako je to u interesu javnosti u svrhu zaštite potrošača i kvalitete usluga;

31. poziva Komisiju da poboljša nadzor nad uspješnosti i kvalitetom država članica u prijenosu, provedbi i primjeni zakonodavstva, uključujući godišnje izvješće o tim pitanjima, te da s državama članicama, socijalnim parterima i ostalim dionicima razvije transparentne i participativne evaluacije koje se temelje i na kvantitativnim i na kvalitativnim kriterijima;

32. žali što je čak dvadeset država članica kasnilo s prenošenjem Direktive o uslugama u nacionalno pravo; podsjeća da je niz instrumenata, kao što su jedinstvene kontaktne točke, i dalje ograničen i da pružatelji usluga nisu dovoljno informirani o svim mogućnostima koje su im dostupne; stoga poziva Komisiju da zainteresirane strane informira o mogućnostima iz Direktive, među ostalim putem internetskog oglašavanja;

33. ističe da je uspostava dinamičnog tržišta i jednakih uvjeta za prekogranično pružanje usluga informatičkog društva ključna sastavnica buduće konkurentnosti gospodarstva EU-a; poziva Komisiju i države članice da se u zakonodavnom paketu o digitalnim uslugama pozabave preostalim preprekama prekograničnom pružanjuusluga informatičkog društva;

34. poziva Komisiju da energičnije omogući učinkovitu koordinaciju i razmjenu informacija između država članica kako bi se izbjeglo udvostručavanje postupaka i provjera za prekogranično pružanje usluga;

35. potiče Komisiju da utvrdi strukturu i način rada novoosnovane radne skupine za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta (SMET), uključujući njezinu praktičnu dimenziju, te da realizira program specifičnih mjera u skladu s prioritetima radne skupine za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta[14] utvrđivanjem novog dugogodišnjeg akcijskog plana za bolju provedbu i primjenu pravila za jedinstveno tržište kako bi maksimizirala potencijal jedinstvenog tržišta za usluge; vjeruje da radna skupina za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta može pružiti dodanu vrijednost osiguravanjem dosljedne provedbe svih strategija jedinstvenog tržišta te dijeljenjem podataka i parametara o postignućima; potiče radnu skupinu za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta da uspostavi otvorenu i transparentnu bazu podataka s konkretnim nacionalnim netarifnim preprekama i postojećim postupcima zbog povrede pravila;

36. ističe važnost prethodnih postupaka za oblikovanje zakona EU-a; žali što je unatoč značajnom smanjenju trajanja prethodnog postupka prosjek od 14,4 mjeseca[15] još uvijek visok; poziva Sud Europske unije da procijeni kako ga još više skratiti kako bi se izbjegli problemi za pružatelje i primatelje usluga na jedinstvenom tržištu; ističe da prethodni postupci znatno utječu na razvoj jedinstvenog tržišta i na smanjenje neopravdanih prepreka unutar njega;

Unaprjeđenje regulatornih informacija i jasnoće jačanjem uloge jedinstvenih kontaktnih točaka

37. napominje da je pandemija bolesti COVID-19  ukazala na manjak regulatorne jasnoće i učinkovite komunikacije među državama članicama o propisima koji se brzo mijenjaju; naglašava ključnu važnost jedinstvenog digitalnog pristupnika i jedinstvenih kontaktnih točaka kao internetske pristupne točke za informacije, postupke te pomoćne službe na jedinstvenom tržištu na nacionalnoj i europskoj razini, kako je predviđeno u Direktivi o uslugama;

38. preporučuje državama članicama da provedu jedinstveni digitalni pristupnik na način povoljan za potrošače i mala i srednja poduzeća te da jedinstvene kontaktne točke iz običnih portala o regulativi pretvore u portale koji potpuno funkcioniraju; vjeruje da bi se to trebalo postići pružanjem informacija, pomoćnih službi i pojednostavljenih postupaka u pristupniku u formatu koji je usmjeren na korisnika te povezivanjem jedinstvenog digitalnog pristupnika s jedinstvenim kontaktnim točkama kako bi ga se učinilo jedinstvenom kontaktnom točkom što je dalje moguće i osiguralo maksimalnu usmjerenost na korisnika; predlaže usvajanje standarda za dizajn iz Vodiča za portal Europa kako bi se zajamčilo prepoznatljivo sučelje svih jedinstvenih kontaktnih točaka koje je prilagođeno korisnicima;

39. preporučuje da Komisija i države članice sistematski pružaju informacije u formatu koji je prilagođen korisniku putem jedinstvenog digitalnog pristupnika za sve novo zakonodavstvo EU-a kojim se uvode prava ili obveze za potrošače i poduzeća; preporučuje da se u tu svrhu Komisija i države članice redovito savjetuju s dionicima; naglašava da su transparentnost, jednako postupanje i nediskriminacija nužni za slobodno kretanje usluga;

40. napominje da države članice trebaju osigurati mogućnost dovršetka svih opravdanih administrativnih postupaka u pogledu osnivanja poduzeća i slobode pružanja usluga u digitalnom okruženju u skladu s Uredbom o jedinstvenom digitalnom pristupniku; potiče države članice da ubrzaju digitalizaciju, posebno u postupcima koji utječu na poduzeća i potrošače, kako bi im omogućile da administrativne postupke obavljaju na daljinu i putem interneta; potiče Komisiju da dodatno pojača aktivnosti uključenih subjekata te osobito da aktivno podupire države članice koje zaostaju;

41. preporučuje da Komisija pomogne nacionalnim vlastima svih država članica u poboljšanju jedinstvenih kontaktnih točaka kako bi se olakšala komunikacija na engleskom među uključenim vlastima, uz njihov lokalni jezik, te kako bi služile kao posrednik u slučaju nepoštovanja rokova ili neodgovaranja na upite; naglašava da bi jedinstvene kontaktne točke potrošačima, zaposlenicima i poduzećima trebale pružiti sljedeće informacije i potporu, poštujući kratke rokove:

- nacionalna i europska pravila koja poduzeća moraju primjenjivati u dotičnoj državi članici te informacije za zaposlenike, uključujući o radnom pravu, zdravstvenim i sigurnosnim protokolima, primjenjivim kolektivnim ugovorima, organizaciji socijalnih partnera te strukturama za savjetovanje radnika i zaposlenika kroz koje se oni mogu informirati o svojim pravima i prijaviti zlostavljanje;

- radnje koje poduzeća moraju poduzimati kako bi bila u skladu s tim pravilima, opisane korak po korak za svaki postupak;

- dokumenti koje poduzeća moraju imati i u kojem roku;

- vlasti koje poduzeća moraju kontaktirati kako bi dobila potrebna odobrenja itd.;

42. naglašava da bi jedinstvene kontaktne točke trebale pružiti sve potrebne informacije o svim zahtjevima za poslovanje koje poduzeće mora poštovati u predmetnoj državi članici; napominje da primjeri prethodno navedenog uključuju zahtjeve u pogledu stručnih kvalifikacija, PDV (stope, zahtjevi za prijavu, obveze izvješćivanja itd.), porez na dobit, socijalno osiguranje i obveze iz radnog prava; ističe da bi sve relevantne zakonodavne i administrativne informacije te svi relevantni dokumenti dostavljeni putem svake jedinstvene kontaktne točke uz lokalni jezik trebali biti dostupni i na engleskom ako je to moguće i primjereno;

43. preporučuje da bi jedinstvene kontaktne točke trebale biti bolje povezane i razmjenjivati informacije o zahtjevima i postupcima koje poduzeća moraju poštovati u svojim državama članicama, kao i informacije o stručnim kvalifikacijama u pojedinom sektoru; nadalje preporučuje da jedinstvene kontaktne točke pomažu stranim poduzećima koja žele poslovati unutar dotične države članice, kao i lokalnim poduzećima koja žele izvoziti usluge i dobra u druge države članice tako što će im pružiti razmijenjene informacije i potrebne kontaktne podatke; potiče Komisiju da u tom smislu istraži daljnje sinergije s, na primjer, Europskim nadzornim tijelom za rad (ELA), s ciljem promicanja te razmjene informacija; poziva Komisiju da u suradnji s državama članica procijeni hoće li jedinstvene kontaktne točke trebati dodatne resurse za izvršavanje tih zadataka;

44. potiče na suradnju između jedinstvenih kontaktnih točaka država članica kako bi se osiguralo pružanje pravovremenih, točnih, sveobuhvatnih i ažuriranih informacija poduzećima radnicima i drugim zainteresiranim stranama na lokalnom i engleskom jeziku;

45. poziva Komisiju da koordinira razmjenu informacija između jedinstvenih kontaktnih točaka i da po potrebi smjernicama podrži države članice u nastojanju da olakšaju postupke, prije svega za mala i srednja poduzeća; ističe da bi se takvom suradnjom trebalo osigurati i dijeljenje znanja među državama članicama, uključujući o mobilnim radnicima, i u smislu najbolje prakse u komunikacijama i u smislu administrativnih i nepotrebnih zahtjeva na jedinstvenom tržištu;

46. naglašava da bi sve jedinstvene kontaktne točke trebale biti dostupne putem jedinstvenog digitalnog pristupnika te bi trebale pružati sve informacije i nuditi sve administrativne usluge država članica koristeći se jednostavnim jezikom i osiguravajući potpunu dostupnost, uključujući osposobljeno osoblje korisničke službe koje će pružati učinkovitu podršku prilagođenu korisnicima;

47. poziva države članice da se u potpunosti obvežu na digitalizaciju javnih usluga i da uvedu sve komponente elektroničkog sustava razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti kako bi se poboljšala suradnja između država članica i ustanova socijalne sigurnosti te olakšala slobodna i pravedna mobilnost radnika u EU-u; poziva države članice da poboljšaju suradnju i razmjenu informacija povezanih sa sustavima socijalne sigurnosti;

48. poziva Komisiju i države članice da promiču upotrebu digitalnih alata te poziva države članice da inspektoratima rada dodijele dostatna sredstva za borbu protiv svih oblika zlouporabe; poziva Komisiju da predloži inicijativu za uspostavu europskog broja socijalnog osiguranja koji bi radnicima i poduzećima dao pravnu sigurnost i koji bi omogućio učinkovitu kontrolu praksi podugovaranja i borbu protiv socijalnih prijevara, kao što su lažno samozapošljavanje i upućivanje radnika te fiktivna poduzeća; nadalje, poziva države članice da zajamče razmjernost, opravdanost i nediskriminaciju provedenih provjera; potiče Komisiju da što prije omogući potpunu operativnost Europskog nadzornog tijela za rad kako bi se osigurala bolja koordinacija među nacionalnim inspektoratima rada i riješio problem prekograničnog socijalnog dampinga;

49. potiče Komisiju da osigura da sve nove direktive, uredbe ili preporuke koje se odnose na jedinstveno tržište za usluge sadrže zahtjev da se ojačaju funkcije jedinstvenih kontaktnih točaka te da se dodijele odgovarajući resursi za ispunjavanje mogućih dodatnih funkcija u okviru Direktive o uslugama ne dovodeći u pitanje raspodjelu funkcija i ovlasti među tijelima unutar nacionalnih sustava;

Evaluacija: ljestvica uspjeha i pokazatelji ograničenja za jedinstveno tržište

50. podržava Komisiju u prethodnoj inicijativi da se ljestvica uspjeha za jedinstveno tržište ažurira novim skupom pokazatelja, uz pomoć kojih će se ocijeniti provedba relevantnog zakonodavstva za jedinstveno tržište u državi članici; potiče Komisiju da objavljene podatke dopuni podacima iz baza podataka IMI, SOLVIT, središnjeg registra pritužbi CHAP i drugih relevantnih resursa; naglašava da se trebalo usmjeriti na kvalitetu provedbe;

51. preporučuje da se u ažuriranoj ljestvici uspjeha za jedinstveno tržište naglasi izvješćivanje o relevantnim pitanjima iz perspektive krajnjeg korisnika tako što će se ocijeniti jesu li pitanja i žalbe riješeni, na primjer unutar okvira SOLVIT mreže ili mreže europskih potrošačkih centara; dodatno žali zbog toga što se alat SOLVIT jedva upotrebljava u brojnim državama članicama i što često nema najmodernije digitalne funkcionalnosti; naglašava da je potrebna veća transparentnost u pogledu povreda slobode pružanja usluga; smatra da bi ljestvica uspjeha za jedinstveno tržište trebala uključivati odgovarajuće informacije, uključujući broj žalbi, broj pokrenutih predmeta, njihovo područje povrede pravila, broj zaključenih predmeta i ishod ili razlog za zatvaranje predmeta;

52. potiče Komisiju da prihvati metodu kvantitativne i kvalitativne evaluacije koja uključuje sve relevantne dionike, a posebno obuhvaća ciljeve od općeg interesa i kvalitetu usluga koje se pružaju; naglašava da bi metoda za kvalitativne pokazatelje trebala biti transparentna i ocjenjivati razlike u ex-ante i expost regulaciji; napominje da je važno ocijeniti jesu li relevantne direktive EU-a provedene na vrijeme i kako su predvidjeli suzakonodavci EU-a;

53. preporučuje da ažurirana ljestvica uspjeha za jedinstveno tržište poveže kvalitetu provedbe s postojećim pokazateljima ograničenja te pokaže ograničenja usluga u novim i postojećim područjima politika i različite razine u provedbi i primjeni zakonodavstva EU-a; nadalje preporučuje da se i europski semestar upotrijebi za jačanje jedinstvenog tržišta jer je uklanjanje najproblematičnijih regulatornih i administrativnih opterećenja kontinuirani problem; potiče Komisiju da pri izradi preporuka za pojedine zemlje uključi srednjoročne aktivnosti država članica u cilju daljnjeg uklanjanja preostalih administrativnih i regulatornih prepreka na jedinstvenom tržištu za usluge;

54. smatra da bi pri ocjenjivanju napretka država članica u provedbi strukturnih reformi Komisija trebala analizirati njihova postignuća u pogledu ostvarenja potencijala jedinstvenog tržišta i djelovanja prema održivijem gospodarstvu;

55. poziva Komisiju da ažurira postojeće pokazatelje i uvede nove pokazatelje kako bi pomogla državama članicama da utvrde gdje bi još mogle poboljšati rezultate svojih politika te radi nadziranja njihovih napora u smanjenju ograničenja;

56. potiče države članice da odrede godišnje nacionalne ciljne vrijednosti za otvaranje trgovine uslugama i provedu evaluacije u tom pogledu; preporučuje Komisiji da upotrijebi ljestvicu uspjeha za jedinstveno tržište za prikaz otvorenosti trgovine uslugama u državama članicama, kao što je vidljivo u Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju, jer bi tako države članice mogle preuzeti uvjerljive, konkretne i mjerljive obveze u pogledu poboljšanja svoje uspješnosti u provedbi i izvršenju propisa u području unutarnje trgovine uslugama u EU-u;

°

° °

57. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.


OBRAZLOŽENJE

Gospodarske posljedice krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 samo su povećale hitnost ostvarivanja punog potencijala uslužnog sektora radi rasta i otvaranja radnih mjesta. Stoga slobodno kretanje usluga unutar jedinstvenog tržišta mora biti prioritet političkog programa. Ova rezolucija ima za cilj pružiti poduzećima i potrošačima veću jasnoću i transparentnost te ukloniti fragmentaciju jedinstvenog tržišta suočavanjem država članica s njihovom odgovornošću da temeljito provedu tekst i duh Direktive o uslugama.

U skladu s time izvjestitelj preporučuje da se (I) izravno uklone nacionalne prepreke unutar jedinstvenog tržišta, (II) osigura prikladna primjena postojećeg zakonodavstva, (III) unaprijedi regulatorna jasnoća uvođenjem nacionalnih informacijskih portala te (IV) omoguće dodatni evaluacijski alati putem ljestvice uspjeha i pokazatelja ograničenja za jedinstveno tržište.

Neiskorišteni potencijal usluga za rast i otvaranje radnih mjesta

 

Sektor usluga neophodan je pokretač rasta Europske unije. On čini oko 70 % BDP-a EU-a i sličan udio njegovih radnih mjesta. Zbog prirode pružanja usluga snažno je povezan s drugim gospodarskim sektorima, kao što su proizvodnja i digitalno gospodarstvo. Bolje je funkcioniranje unutarnjeg tržišta za usluge stoga iznimno potrebno za kompetitivnije i inovativnije europsko gospodarstvo.

 

Direktiva o uslugama i Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija ključne su etape u uklanjanju postojećih prepreka slobodnom kretanju usluga unutar EU-a. Međutim, potencijal jedinstvenog tržišta za usluge i dalje je velikim dijelom neiskorišten. Čak i poslije nekoliko godina direktive nisu u potpunosti provedene u svim državama članicama. Postoji mnogo dokaza o tome kako birokracija, diskriminirajuće prakse i regulatorna ograničenja stvaraju neopravdane prepreke koje građane lišavaju posla, potrošače izbora te poduzetnike prilika. Završetak jedinstvenog tržišta također je otežan zbog toga što i Komisija te lokalne, regionalne i nacionalne vlasti nedovoljno primjenjuju relevantne mjere.

 

Ambiciozan europski odgovor od iznimne je važnosti sada kada smo suočeni s povijesnom recesijom i povećanjem broja nezaposlenih zbog pandemije bolesti COVID-19. Završetak jedinstvenog tržišta za usluge jedno je od rijetkih područja u kojima možemo potaknuti rast bez povećanja javnog duga. Studije su pokazale da bi dobit od učinkovite provedbe i bolje usklađenosti propisa o uslugama mogla biti reda veličine od najmanje 297 milijardi EUR, što odgovara 2 % BDP-a EU-a.

Uklanjanje nacionalnih prepreka unutar jedinstvenog tržišta

 

Nedostatna provedba i manjak primjene imaju štetne posljedice i na potrošače i pružatelje usluga unutar Europske unije. Mala i srednja poduzeća posebno pate zbog birokracije i neopravdanih administrativnih prepreka. Nažalost, neke države članice često koriste razloge javnog interesa kako bi izolirale domaće tržište. Prekomjerna regulacija, opterećujući pravni zahtjevi, teritorijalna ograničenja i ispitivanja gospodarskih potreba posebno sprječavaju pružanje usluga i isključuju određene dionike s tržišta.

 

U tom pogledu izvjestitelj pozdravlja rad Komisije na uklanjanju administrativnih prepreka, na primjer predlaganjem e-kartice, i naglašava da je važno provoditi postojeće zakonodavstvo, kao što je jedinstveni digitalni pristupnik, na način prilagođen malim i srednjim poduzećima.

Osiguravanje primjene postojećeg zakonodavstva

 

Poduzeća i potrošači, koji se suočavaju s preprekama i frustracijama pri pokušaju trgovanja uslugama diljem EU-a, često naglašavaju da nedostatak zakonodavstva nije uzrok njihovih problema. Radije upućuju na ozbiljan nedostatak provedbe i primjene postojećih pravila.

Sve države članice dijele odgovornost da prenesu, provedu i primjenjuju zajednička pravila za trgovinu uslugama unutar EU-a. Izvjestitelj je svjestan različitih okolnosti u državama članicama i poteškoća na koje nailaze pri otvaranju nacionalnih tržišta povećanoj konkurenciji. Također je bitno prepoznati ostvareni napredak. Međutim, dvostruki standardi ili iznimke neće se tolerirati. Slično tome, države članice ne bi smjele koristiti krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 kao izliku za odgađanje provedbe relevantnih propisa o jedinstvenom tržištu. Naprotiv, trebamo omogućiti Europljanima da trguju što je slobodnije moguće kako bi se potpomogao oporavak nakon krize i dugoročno poboljšala putanja rasta Europe.

Zbog tih razloga izvjestitelj pozdravlja nedavnu komunikaciju Komisije pod naslovom „Dugoročni akcijski plan za bolju provedbu i primjenu pravila za jedinstveno tržište” i podržava inicijative koje su u njoj navedene. Međutim, izvjestitelj također poziva Komisiju na energičniju primjenu. Puni paket instrumenata, uključujući ubrzavanje postupaka zbog povrede pravila, mora se dobro iskoristiti. U slučaju nedovoljne provedbe na nacionalnoj razini koja narušava prilike europskim građanima i konkurentnost europskog gospodarstva moraju se snositi posljedice.

Unaprjeđenje regulatorne jasnoće: nacionalni informacijski portali

 

Pri predlaganju, usvajanju i provedbi europskog zakonodavstva važno je stalno tražiti povratnu informaciju od gospodarskih operatera koji bi trebali imati korist od tih propisa. Jedinstveno tržište za usluge nije iznimka. Poduzeća i potrošači diljem Europe ističu da je u praksi često vrlo teško dobiti potrebne informacije u vezi s pravilima kojih se treba pridržavati, postupaka koje treba slijediti, te vlasti koje treba kontaktirati u državi članici u kojoj žele poslovati. Nadalje, pružene informacije često su dostupne samo na službenom jeziku dotične države. Kao što je istaknuto u važnoj komunikaciji Komisije, „Utvrđivanje i uklanjanje prepreka jedinstvenom tržištu”, 36 % poduzeća prijavilo je jezične prepreke pri pokušaju trgovanja unutar jedinstvenog tržišta. To često odvraća mala i srednja poduzeća od toga da uopće pokušaju.

S obzirom na te okolnosti izvjestitelj smatra da je potreban koordiniraniji pristup dijeljenju informacija na terenu. Stoga, jednom skupinom prijedloga u izvješću predlaže se uspostava nacionalnih informacijskih portala koji bi trebali povećati korist jedinstvenog digitalnog pristupnika. Takvi portali ujedinjuju postojeće kontaktne točke pod jednim općim pristupnim portalom i obavještavaju poduzeća i potrošače o svim zahtjevima koji su obavezni za poslovanje. Osim na službenom jeziku dotične države sve te informacije trebale bi biti dostupne i na engleskom jeziku.

Komisija bi trebala koordinirati rad individualnih nacionalnih informacijskih portala. Sve informacije također bi trebale biti dostupne putem jedinstvenog digitalnog pristupnika. To je jednostavno logičan prvi korak prema poticanju međueuropskog trgovanja uslugama: omogućavanje poduzećima da se informiraju o pravilima kojih se moraju pridržavati i postupcima koje trebaju slijediti.

Evaluacija: ljestvica uspjeha i pokazatelji ograničenja za jedinstveno tržište

 

Evaluacija uspješnosti država članica u provedbi i pružanju informacija vrlo je bitna za poboljšavanje jedinstvenog tržišta za usluge. Dozvoljava državama članicama da uče jedne od drugih putem najboljih praksi i primjenjuje prijeko potreban pritisak za poboljšanje funkcionalnosti postojećeg (i nadolazećeg) europskog zakonodavstva.

 

U tom pogledu izvjestitelj čvrsto podupire uporabu ljestvice za jedinstveno tržište i predanost Komisije da je ažurira novim indikatorima. Ljestvica uspjeha može se koristiti još i bolje, npr. korištenjem i kvantitativnih i kvalitativnih indikatora te rangiranjem država članica prema njihovoj otvorenosti trgovini uslugama. To bi potrošačima i poduzećima omogućilo da vide koliko su napredovali i u kojim područjima, kao i Komisiji da odredi prioritete u primjeni mjera u područjima u kojima je posebno vidljiv njihov nedostatak.

 

Ukratko, izvjestitelj smatra da jedinstveno europsko tržište za usluge može jedino biti završeno uz zajedničke napore Parlamenta, Komisije i pojedinih država članica – i to ne samo pomoću novog ciljanog zakonodavstva, nego pogotovo pomoću puno bolje primjene, dijeljenja informacija i evaluacije.


 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA (2.10.2020.)

upućeno Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o jačanju jedinstvenog tržišta: budućnost slobodnog kretanja usluga

(2020/2020(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Marc Botenga

 

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A. budući da je prema članku 3. Ugovora o Europskoj uniji cilj Unije promicati socijalnu pravdu i zaštitu; budući da je slobodno kretanje radnika temeljno načelo Europske unije; budući da u skladu s člankom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) „Unija pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti uzima u obzir zahtjeve povezane s promicanjem visoke razine zapošljavanja, jamstvom dostatne socijalne zaštite, borbom protiv društvene isključenosti te jamstvom visoke razine obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja ljudi”; budući da je člankom 45. stavkom 2. UFEU-a utvrđeno načelo jednakog postupanja, kojim se „zabranjuje svaka diskriminacija na temelju državljanstva među radnicima iz država članica u pogledu zapošljavanja, primitaka od rada i ostalih uvjeta rada i zapošljavanja”;

B. budući da postoji više od 2,3 milijuna postupaka upućivanja radnika za pružanje usluga u drugim državama članicama; budući da je sloboda pružanja usluga ključna za jedinstveno tržište i da bi trebala služiti za dobrobit svih; budući da bi slobodno kretanje usluga i radnika na jedinstvenom tržištu trebalo biti dopušteno uz istodobno jamčenje prava radnika i bez omogućavanja poduzećima da zaobiđu socijalne zakone i prakse te zakone i prakse u području zapošljavanja; budući da se ekološki i socijalni aspekti moraju propisno uzeti u obzir kako bi se otvorio put za održivo tržište usluga bez ekološkog i socijalnog dampinga;

C. budući da je za borbu protiv klimatskih promjena potrebno integriranije i međusobno povezanije tržište usluga; budući da ekonomski, ekološki i socijalni aspekti moraju biti ravnopravni kako bi se otvorio put za održivo tržište usluga bez ekološkog i socijalnog dampinga, u skladu s pravednom tranzicijom;

D. budući da slobodno kretanje usluga poduzećima omogućuje da za zapošljavanje radnika imaju na raspolaganju veću bazu kvalificiranog kadra i da zaposle radnike iz svih skupina, posebno mladih ljudi, migranata i dugotrajno nezaposlenih; budući da jedinstveno tržište može biti održivo i povećati blagostanje samo ako se temelji na poštenim i zajedničkim pravilima; budući da je za stvaranje funkcionalnog, pravednog i održivog jedinstvenog tržišta za kvalitetne usluge ključno zaštititi i promicati pravedne plaće, ravnopravnost spolova te pristojne uvjete rada i zapošljavanja; budući da se zakonodavstvo Unije o slobodnom i pravednom kretanju ljudi, radnika, robe i usluga mora u tom pogledu učinkovito i dosljedno provoditi i pratiti; budući da je glavna uloga Europskog nadzornog tijela za rad (ELA) praćenje usklađenosti s pravom Unije u području mobilnosti radnika;

E. budući da 27 % dodane vrijednosti robe proizvedene u EU-u proizlazi iz usluga i da 14 milijuna radnih mjesta u uslužnom sektoru podupire proizvodnju[16];

F. budući da slobodno kretanje usluga ne bi smjelo dovesti do pogoršanja radnih uvjeta, uključujući zdravlje i sigurnost radnika; budući da je trenutačna kriza ukazala na postojeće nedostatke u zaštiti mobilnih i prekograničnih radnika; budući da su Komisijine smjernice o ponovnoj uspostavi slobode kretanja bile više usmjerene na pružanje sigurnih usluga za građane i rezidente, a ne i na osiguranje sigurnih uvjeta za radnike; budući da masovno širenje bolesti COVID-19 pokazuje kako loši uvjeti rada mogu utjecati na mobilne radnike;

G. budući da je većina radnika u Europskoj uniji zaposlena u malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima); budući da još uvijek dolazi do kršenja zakonodavstva Unije kojim se uređuje pružanje usluga; budući da su mala i srednja poduzeća najosjetljivija na takva kršenja; budući da bi inicijative usmjerene na MSP-ove i novoosnovana poduzeća trebale pomoći poduzećima da se usklade s postojećim pravilima; budući da je nepošteno tržišno natjecanje glavni izvor poteškoća za mala i srednja poduzeća;

H. budući da socijalne posljedice slobodnog kretanja usluga mogu pozitivno i/ili negativno utjecati na regije podrijetla i regije u kojima su smješteni mobilni radnici; budući da na uspjeh industrijske obnove ozbiljno utječu demografski izazovi u EU-u; budući da su zbog toga Uniji potrebne snažna kohezijska politika te pravedna i zemljopisno uravnotežena industrijska politika, kojima se doprinosi otvaranju radnih mjesta i uzlaznoj socijalnoj konvergenciji; budući da su učinkovita regulacija i kolektivni ugovori ključni za jamčenje pristojnih uvjeta zapošljavanja i rada, kvalitetnih usluga i poštenog tržišnog natjecanja;

I. budući da je cilj Europske direktive o pristupačnosti doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta usklađivanjem zakona i drugih propisa država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost određenih usluga, posebno uklanjanjem i sprečavanjem prepreka slobodnom kretanju određenih proizvoda i usluga koji svoju pristupačnost temelje na različitim zahtjevima u pogledu pristupačnosti u državama članicama, te budući da je potražnja za pristupačnim uslugama velika, pri čemu se predviđa znatno povećanje broja osoba s invaliditetom;

J. budući da bi slobodno kretanje usluga trebalo biti u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava i ne bi trebalo utjecati na njegovu daljnju provedbu; budući da je ključno zadržati pravo javnih tijela i država članica da reguliraju sektor usluga ako je to u interesu javnosti; budući da su u Direktivi o uslugama potpuno ili djelomično isključene socijalne usluge, zdravstvene usluge i druge javne usluge jer se prepoznaje da je za pružanje tih usluga u općem interesu potreban poseban regulatorni okvir u skladu s Protokolom 26. i člankom 14. UFEU-a;

K. budući da na razini EU-a ne postoji sustav prikupljanja podataka kojim bi se pružili odgovarajući podaci o mobilnim radnicima ili kojim bi se mobilnim radnicima omogućilo da utvrde svoj status socijalnog osiguranja i potražuju različita stečena prava; budući da su pristup informacijama o primjenjivim pravilima, kao i učinkovita usklađenost, praćenje i provedba, nužni preduvjeti za pravednu mobilnost i borbu protiv zlouporabe sustava; budući da je stoga potrebno promicati i koristiti digitalnu tehnologiju, koja može olakšati nadzor i provedbu zakonodavstva kojim se štite prava mobilnih radnika, u skladu s pravilima o zaštiti podataka;

1. podsjeća da slobodno kretanje usluga doprinosi gospodarskom rastu u EU-u i stvara prilike za zapošljavanje; napominje da je odredba o zemlji odredišta vodeće načelo Direktive o uslugama i smatra da se ta odredba ne bi trebala mijenjati; naglašava da bi slobodno kretanje usluga trebalo biti u skladu s pravima radnika i socijalnim pravima; podsjeća da se načela jednakog postupanja i slobodnog kretanja ne primjenjuju samo na pružatelje usluga, već i na radnike; smatra da slobodno kretanje usluga ide ruku pod ruku sa slobodnom i pravednom mobilnošću radnika koji pružaju te usluge te da poštovanje pravila o radnim uvjetima i zaštita zdravlja i sigurnosti mobilnih radnika koriste unutarnjem tržištu; ističe da bi provedba europskog stupa socijalnih prava kao minimalnog standarda mogla doprinijeti poboljšanju prava i zaštiti europskih radnika;

2. naglašava da zakonodavstvo Unije koje se odnosi na slobodno kretanje usluga ni na koji način ne smije utjecati na ostvarivanje temeljnih prava priznatih u državama članicama i na razini Unije, uključujući pravo ili slobodu na štrajk ili poduzimanje drugih mjera obuhvaćenih posebnim sustavima industrijskih odnosa u državama članicama, u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom, niti utjecati na pravo na pregovaranje, sklapanje i provedbu kolektivnih ugovora ili na poduzimanje kolektivnih mjera u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom; naglašava da kvalitetno zakonodavstvo i njegova učinkovita provedba predstavljaju dugoročno ulaganje;

3. poziva na učinkovitiju koordinaciju na razini EU-a i veću predanost rješavanju ključnih socijalnih izazova uz istodobno očuvanje raznolikosti nacionalnih sustava i poštovanje nadležnosti država članica te načela proporcionalnosti i supsidijarnosti; podsjeća na temeljno pravo država članica da premaše minimalne razine utvrđene direktivama Europske unije, bez stvaranja nepotrebnih i nerazmjernih prepreka; ističe potrebu za dobrom suradnjom među državama članicama u pogledu prikupljanja podataka o mobilnim radnicima kako bi se riješili nedostaci u nacionalnim praksama, omogućio bolji pristup dostupnim informacijama i stvorilo predvidljivo i pristupačno unutarnje tržište rada;

4. poziva države članice da na standardiziranim internetskim stranicama u skladu sa zakonodavstvom Unije objave sve informacije o uvjetima upućivanja radnika, posebno u pogledu lokalnih i regionalnih kolektivnih ugovora, kao i onih koji se općenito primjenjuju; naglašava da je pristup informacijama ključan jer poslodavcima pruža pravnu jasnoću i omogućuje bolju zaštitu prava zaposlenika; poziva države članice da ispravno i pravodobno provedu i prate revidiranu Direktivu o upućivanju radnika kako bi se radnici tijekom upućivanja zaštitili u pogledu slobode pružanja usluga, tako što će utvrditi obvezne odredbe o radnim uvjetima te zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika; poziva Komisiju da zaštiti prava radnika u pogledu slobodnog kretanja usluga; poziva Komisiju da nastavi pratiti uspješnost država članica u prijenosu i provedbi zakonodavstva te da s državama članicama, socijalnim partnerima i dionicima razvije transparentne i participativne evaluacije koje se ne bi trebale temeljiti samo na kvantitativnim, nego i na kvalitativnim kriterijima;

5. naglašava da se ambicija europskog zelenog plana i potreba za pravednom tranzicijom moraju odražavati i u pristupu unutarnjem tržištu usluga, promičući visoku razinu socijalnih i ekoloških standarda kao preduvjeta za povećanje produktivnosti; ističe ulogu koju bi javna nabava trebala imati u postizanju tih ciljeva; potiče države članice da povećaju svijest i bolje iskoriste postojeće programe[17] za promicanje zelenih usluga u javnoj nabavi[18] u cilju postizanja kružnog gospodarstva; ističe važnost usluga koje olakšavaju mjerljivo smanjenje ekološkog otiska (zelene usluge)[19]; poziva Europsku komisiju da započne s radom na zajedničkoj definiciji zelenih usluga;

6. naglašava da se ciljevi europskog stupa socijalnih prava, UN-ovih ciljeva održivog razvoja, europskog zelenog plana i strategije za rodnu ravnopravnost moraju odražavati i u pristupu jedinstvenom tržištu usluga, promičući visoke socijalne i ekološke standarde kao preduvjet za povećanje produktivnosti; ističe ulogu javne nabave u postizanju tih ciljeva;

7. poziva Komisiju, države članice i lokalne vlasti da surađuju sa socijalnim partnerima i Europskim nadzornim tijelom za rad na izradi posebnih sektorskih strategija kako bi se zajamčila, promicala i olakšala dobrovoljna mobilnost radnika provedbom relevantnih javnih politika i pružanjem visokokvalitetnih mogućnosti zapošljavanja i pristojnih plaća u skladu s kompetencijama radnika; stoga poziva države članice da osiguranju usklađenost kako bi se osigurali pravedni i jednaki uvjeti za mobilne radnike, kako bi se doprinijelo uzlaznoj socijalnoj konvergenciji i pojačala administrativna suradnja između nacionalnih i lokalnih uprava; naglašava da je za borbu protiv nezaposlenosti mladih i osiguranje zapošljavanja potrebno tržište usluga koje dobro funkcionira;

8. potiče javna tijela da izbjegnu neopravdane i nerazmjerne prepreke mobilnosti za radnike i poduzeća koje bi građanima uskratile radna mjesta, socijalnu skrb i socijalne naknade, a poduzetnicima priliku da revitaliziraju europski uslužni sektor i da doprinesu uzlaznoj konvergenciji i socijalnoj koheziji; međutim, napominje da države članice mogu u ime javnog interesa ograničiti prekogranično pružanje usluga, u skladu s presudom Suda EU-a; poziva države članice da pojačaju napore u borbi protiv sive ekonomije i neprijavljenog rada jer to negativno utječe na zaštitu radnika i narušava tržišno natjecanje; istovremeno poziva na pružanje potpore poslodavcima omogućavanjem predvidivih i nediskriminirajućih uvjeta poslovanja kako bi mogli nastaviti generirati rast i nova radna mjesta; smatra da nacionalne odredbe, prakse i propisi u pogledu pristupa i obavljanja određenih djelatnosti i usluga radi zaštite javnog interesa i radnika i/ili potrošača nisu prepreka produbljivanju jedinstvenog tržišta;

9. naglašava da je velik gospodarski učinak pandemije bolesti COVID-19 ugrozio slobodno kretanje usluga i radnika; pozdravlja činjenicu da je Komisija brzo objavila svoje smjernice o sezonskim radnicima od 16. srpnja 2020. u pogledu provedbe slobodnog kretanja pograničnih, upućenih i sezonskih radnika u kontekstu pandemije koronavirusa u EU-u; u svjetlu te iznimne situacije poziva države članice da brzo uspostave posebne postupke kako bi se pograničnim i sezonskim radnicima omogućilo da prelaze granice, uz jamčenje sigurnih radnih uvjeta; smatra da nakon završetka pandemije bolesti COVID-19 sve relevantne politike EU-a, posebno one usmjerene na jačanje unutarnjeg tržišta, moraju obuhvaćati oporavak kvalitetnih radnih mjesta i mogućnosti za pružanje usluga, kako bi se podržao jednak i održiv razvoj svih regija EU-a; smatra da stvaranje čvrstih i dugoročnih politika potiče otvaranje kvalitetnih radnih mjesta;

10. primjećuje da, s obzirom na starenje europskih društava, manjak kvalificiranih radnika postaje sve veći problem te da je stoga za sadašnji i budući opstanak industrije jedan od odlučujućih čimbenika razvoj sustava osposobljavanja koji se temelji na potražnji u kojem sustavi visokog obrazovanja i osposobljavanja moraju imati ključnu ulogu i koji će, osim promicanja načela generacijske obnove, potaknuti digitalizaciju;

11. poziva Komisiju da ispita nedostatke u zaštiti i potrebu za revizijom Direktive 2008/104/EZ o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje kako bi se osigurali pristojni uvjeti rada i zapošljavanja za radnike zaposlene preko poduzeća za privremeno zapošljavanje; podsjeća na važnost uključivanja socijalnih partnera u osmišljavanje i provedbu propisa o pružanju usluga i obavljanju djelatnosti; u tom pogledu naglašava potrebu da u središtu bude zaštita radnika i sudjelovanje socijalnih partnera, kako bi se zajamčilo demokratsko funkcioniranje, gospodarski rast i visoki socijalni i ekološki standardi; poziva Komisiju da promiče, a države članice da zajamče sindikalni pristup radnim mjestima u skladu s nacionalnim praksama; poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere za jačanje i promicanje socijalnog dijaloga i autonomije socijalnih partnera te da potiču radnike da se organiziraju, što je ključni instrument za postizanje visokih standarda zapošljavanja;

12. poziva Komisiju da pojača svoje napore u tom području i bez nepotrebne odgode omogući djelovanje Europskog nadzornog tijela za rad kako bi se poboljšala primjena i provedba prava Unije koje se odnosi na mobilnost radne snage i koordinaciju sustava socijalne sigurnosti;

13. poziva države članice da se u potpunosti obvežu na digitalizaciju javnih usluga i da uvedu sve komponente elektroničkog sustava razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti kako bi se poboljšala suradnja između država članica i ustanova socijalne sigurnosti te olakšala slobodna i pravedna mobilnost europskih radnika; poziva države članice da poboljšaju suradnju i razmjenu informacija povezanih sa sustavima socijalne sigurnosti;

14. poziva Komisiju i države članice da promiču upotrebu digitalnih alata te poziva države članice da inspektoratima rada dodijele dostatna sredstva za borbu protiv svih oblika zlouporabe; poziva Komisiju da predloži inicijativu za uspostavu europskog broja socijalnog osiguranja koji bi radnicima i poduzećima dao pravnu sigurnost i koji bi omogućio učinkovitu kontrolu praksi podugovaranja i borbu protiv socijalnih prijevara, kao što su lažno samozapošljavanje i upućivanje radnika te fiktivna poduzeća; nadalje, poziva države članice da zajamče razmjernost, opravdanost i nediskriminaciju provedenih provjera; potiče Komisiju da što prije omogući potpunu operativnost Europskog nadzornog tijela za rad kako bi se osigurala bolja koordinacija među nacionalnim inspektoratima rada i riješio problem prekograničnog socijalnog dampinga;

15. naglašava da je potrebno pronaći dodatne načine za privlačenje talenata i potrebnih vještina; poziva Komisiju, države članice i lokalna tijela da u suradnji sa socijalnim partnerima podupru usavršavanje i prekvalifikaciju radnika kako bi mogli u potpunosti iskoristiti mogućnosti kvalitetnog zapošljavanja, posebno stjecanjem digitalnih vještina; poziva na poboljšano uzajamno priznavanje kompatibilnosti vještina i kvalifikacija, uz pomoć postojećih mehanizama za priznavanje kao što su Europska mreža službi za zapošljavanje (EURES), internetska platforma Europass i klasifikacijski sustav ESCO;

16. naglašava da bi se prijedlogom Komisije o revidiranom postupku obavješćivanja u uslužnom sektoru neopravdano ograničili intervencijski kapaciteti država članica i lokalnih tijela te narušila njihova zakonodavna nadležnost u području usluga; stoga poziva Komisiju da povuče svoj prijedlog;

17. podsjeća da je Parlament 21. listopada 2019. pozvao Komisiju da povuče svoj prijedlog o europskoj e-kartici usluga; stoga ponavlja svoj poziv Komisiji da povuče svoj prijedlog;

18. ističe da se radnici s invaliditetom i dalje suočavaju s višestrukim preprekama zbog čega im je teško ili nemoguće u potpunosti iskoristiti mogućnosti slobodnog kretanja usluga; poziva države članice da bez odgode provedu Europski akt o pristupačnosti kako bi se učinkovito uklonile prepreke za radnike s invaliditetom te zajamčila dostupnost pristupačnih usluga i primjerenost uvjeta pružanja usluga; naglašava da je iznimno važno postići potpuno pristupačno jedinstveno tržište kojim se jamči jednako postupanje te ekonomska i socijalna integracija osoba s invaliditetom;

19. poziva na hitno prenošenje Direktive 2019/882 o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga;

20. poziva Komisiju da aspekte zdravlja i sigurnosti na radu uključi kao ključne elemente za jačanje jedinstvenog tržišta na socijalno održiv način te za stvaranje poštenog tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu; smatra da bi Komisija trebala usvojiti novi i ambiciozni strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu koji uključuje viziju nulte stope smrtnih slučajeva povezanih s radom; poziva Komisiju da nastavi utvrđivati obvezujuće granične vrijednosti za profesionalnu izloženost karcinogenim tvarima na radu;

21. poziva Komisiju i države članice da poboljšaju propise EU-a i koordinaciju među nacionalnim tijelima radi lakšeg otkrivanja utaje poreza; potiče Komisiju i države članice da predlože obvezujući akcijski plan za borbu protiv utaje poreza.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

2.10.2020.

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

46

2

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Atidzhe Alieva-Veli, Abir Al-Sahlani, Marc Angel, Dominique Bilde, Gabriele Bischoff, Vilija Blinkevičiūtė, Andrea Bocskor, Milan Brglez, Sylvie Brunet, David Casa, Leila Chaibi, Margarita de la Pisa Carrión, Klára Dobrev, Jarosław Duda, Estrella Durá Ferrandis, Lucia Ďuriš Nicholsonová, Rosa Estaràs Ferragut, Nicolaus Fest, Loucas Fourlas, Cindy Franssen, Heléne Fritzon, Helmut Geuking, Alicia Homs Ginel, France Jamet, Agnes Jongerius, Radan Kanev, Ádám Kósa, Stelios Kympouropoulos, Katrin Langensiepen, Miriam Lexmann, Elena Lizzi, Radka Maxová, Kira Marie Peter-Hansen, Dragoș Pîslaru, Manuel Pizarro, Dennis Radtke, Elżbieta Rafalska, Guido Reil, Daniela Rondinelli, Mounir Satouri, Monica Semedo, Beata Szydło, Eugen Tomac, Romana Tomc, Marie-Pierre Vedrenne, Marianne Vind, Maria Walsh, Stefania Zambelli, Tatjana Ždanoka, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Konstantinos Arvanitis, Brando Benifei, Marc Botenga, Samira Rafaela, Eugenia Rodríguez Palop

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

46

+

ECR

Lucia Ďuriš Nicholsonová, Helmut Geuking, Elżbieta Rafalska, Beata Szydło, Margarita de la Pisa Carrión

GUE/NGL

Konstantinos Arvanitis, Marc Botenga, Leila Chaibi, Eugenia Rodríguez Palop

NI

Daniela Rondinelli

EPP

Andrea Bocskor, David Casa, Jarosław Duda, Rosa Estaràs Ferragut, Loucas Fourlas, Cindy Franssen, Radan Kanev, Ádám Kósa, Stelios Kympouropoulos, Miriam Lexmann, Dennis Radtke, Eugen Tomac, Romana Tomc, Maria Walsh, Tomáš Zdechovský

Renew

Sylvie Brunet, Dragoș Pîslaru, Samira Rafaela, Monica Semedo, Marie‑Pierre Vedrenne

S&D

Marc Angel, Brando Benifei, Gabriele Bischoff, Vilija Blinkevičiūtė, Milan Brglez, Klára Dobrev, Estrella Durá Ferrandis, Heléne Fritzon, Alicia Homs Ginel, Agnes Jongerius, Manuel Pizarro, Marianne Vind

Zeleni/ESS

Katrin Langensiepen, Kira Marie Peter‑Hansen, Mounir Satouri, Tatjana Ždanoka

 

2

-

ID

Nicolaus Fest, Guido Reil

 

7

0

Renew

Atidzhe Alieva‑Veli, Abir Al-Sahlani, Radka Maxová

ID

Dominique Bilde, France Jamet, Elena Lizzi, Stefania Zambelli

 

Značenje simbola:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

 


 

 

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

2.12.2020.

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

3

11

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Alex Agius Saliba, Andrus Ansip, Pablo Arias Echeverría, Alessandra Basso, Brando Benifei, Adam Bielan, Hynek Blaško, Vlad-Marius Botoş, Markus Buchheit, Anna Cavazzini, Dita Charanzová, Deirdre Clune, David Cormand, Carlo Fidanza, Evelyne Gebhardt, Alexandra Geese, Sandro Gozi, Maria Grapini, Svenja Hahn, Virginie Joron, Eugen Jurzyca, Arba Kokalari, Kateřina Konečná, Jean-Lin Lacapelle, Maria-Manuel Leitão-Marques, Morten Løkkegaard, Adriana Maldonado López, Antonius Manders, Beata Mazurek, Leszek Miller, Dan-Ştefan Motreanu, Kris Peeters, Anne-Sophie Pelletier, Miroslav Radačovský, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Tomislav Sokol, Ivan Štefanec, Róża Thun und Hohenstein, Kim Van Sparrentak, Marion Walsmann, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Anna-Michelle Asimakopoulou, Claude Gruffat, Tsvetelina Penkova

 


 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

31

+

ECR

Adam Bielan, Eugen Jurzyca, Beata Mazurek

EPP

Pablo Arias Echeverría, Anna‑Michelle Asimakopoulou, Deirdre Clune, Arba Kokalari, Antonius Manders, Dan‑Ştefan Motreanu, Kris Peeters, Andreas Schwab, Tomislav Sokol, Ivan Štefanec, Róża Thun und Hohenstein, Marion Walsmann

NI

Miroslav Radačovský

RENEW

Andrus Ansip, Vlad‑Marius Botoş, Dita Charanzová, Sandro Gozi, Svenja Hahn, Morten Løkkegaard

S&D

Alex Agius Saliba, Brando Benifei, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Maria‑Manuel Leitão‑Marques, Adriana Maldonado López, Leszek Miller, Tsvetelina Penkova, Christel Schaldemose

 

3

-

GUE/NGL

Kateřina Konečná, Anne‑Sophie Pelletier

ID

Hynek Blaško

 

11

0

ECR

Carlo Fidanza

ZELENI/ESS

Anna Cavazzini, David Cormand, Alexandra Geese, Claude Gruffat, Kim Van Sparrentak

ID

Alessandra Basso, Markus Buchheit, Virginie Joron, Jean‑Lin Lacapelle

NI

Marco Zullo

 

Značenje simbola:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

Posljednje ažuriranje: 7. siječnja 2021.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti