Postupak : 2019/2192(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0251/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0251/2020

Rasprave :

PV 19/01/2021 - 3
CRE 19/01/2021 - 3

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2021)0010

<Date>{10/12/2020}10.12.2020</Date>
<NoDocSe>A9-0251/2020</NoDocSe>
PDF 230kWORD 68k

<TitreType>IZVJEŠĆE</TitreType>

<Titre>o reviziji smjernica za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T)</Titre>

<DocRef>(2019/2192(INI))</DocRef>


<Commission>{TRAN}Odbor za promet i turizam</Commission>

Izvjestitelj: <Depute>Jens Gieseke</Depute>

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o reviziji smjernica za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T)

(2019/2192(INI))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže[1] (Uredba o mreži TEN-T),

 uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 17. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju instrumenta za povezivanje Europe (CEF)[2],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/2144 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2019. o zahtjevima za homologaciju tipa za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu[3],

 uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1936 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o izmjeni Direktive 2008/96/EZ o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture[4],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. lipnja 2020. o prometu i turizmu od 2020. nadalje[5],

 uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. listopada 2016. o poboljšanju povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi[6],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2018. o vojnoj mobilnosti[7],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu[8],

 uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 10/2020 Europskog revizorskog suda od 16. lipnja 2020. pod naslovom „Prometna infrastruktura u EU-u: potrebno je ubrzati provedbu megaprojekata kako bi se očekivane koristi mreže ostvarile u predviđenom roku”[9],

 uzimajući u obzir pregled br. 09/2018 Europskog revizorskog suda od 6. prosinca 2018. pod naslovom „Razvoj uspješnog prometnog sektora u EU-u: izazovi na koje je potrebno odgovoriti”[10],

 uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 13/2017 Europskog revizorskog suda od 3. listopada 2017. naslovljeno „Jedinstveni Europski sustav upravljanja željezničkim prometom: može li se politička odluka provesti u djelo?” [11],

 uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A9-0251/2020),

A. budući da su moderna, održiva i pristupačna multimodalna prometna infrastruktura i budućnosti okrenuta logistika od temeljne važnosti za dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta i za povezanost i konkurentnost EU-a, te su pokretači održive, cjenovno pristupačne, pametne, učinkovite, interoperabilne i sigurne mobilnosti;
 

B. budući da bi se transeuropskom prometnom mrežom (TEN-T) trebala osigurati ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija i dostupnost u cijelom EU-u i njegovim regijama, uključujući ruralne, zabačene, planinske, rijetko naseljene, periferne, otočne i najudaljenije regije, te bi se na taj način poticao gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i smanjenje nejednakosti, kao i promicala digitalizacija i inovacije, rješavali problemi povezani s klimatskim promjenama te povećavala prilagodljivost i otpornost;

C. budući da mreža TEN-T daje ključan doprinos postizanju političkih ciljeva EU-a u politikama pristupanja i susjedstva, posebno putem prekograničnih projekata, te budući da je održavanje i jačanje bliskih prometnih veza s trećim zemljama u okviru mreže TEN-T te daljnja integracija zemalja zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva stoga od velike važnosti za EU;

D. budući da je dovršenje mreže TEN-T ključno za napredak prema održivijim načinima prijevoza kao što su željeznički prijevoz i unutarnji vodni putovi, te uvođenje alternativnih goriva u skladu s ciljevima europskog zelenog plana i smanjenjem emisije stakleničkih plinova;

E. budući da je uravnotežen razvoj prometnih koridora diljem Europe, kojim se osigurava povezivost između sjevera i juga te istoka i zapada u cijeloj Europi, potreban kako bi se dodatno ojačala gospodarska, teritorijalna i socijalna kohezija;

F. budući da bi tijekom sljedećih godina u tekućim pregovorima o financiranju Instrumenta za povezivanje Europe trebalo voditi računa o obvezama država članica da do 2030. dovrše osnovnu mrežu TEN-T, a do 2050. sveobuhvatnu mrežu;

G. budući da se čini da je pravovremeni dovršetak mreže TEN-T ugrožen trenutačnim tempom, posebno s obzirom na znatna kašnjenja u prekograničnim projektima, vezama koje nedostaju i poveznicama za zadnji dio puta, zbog financijskih, operativnih i administrativnih poteškoća s kojima se suočavaju nositelji projekata; budući da se u izvješću Europskog revizorskog suda navodi da su ključni čimbenici kašnjenja nedostaci u nadzornom okviru Komisije, procesi donošenja političkih odluka na nacionalnoj razini te slab poticaj i interes nekih država članica za mrežu TEN-T;

H. budući da postoji opasnost da će se sredstva dodijeljena za dovršenje mreže TEN-T u okviru CEF-a znatno smanjiti, posebno nakon zaključaka Europskog vijeća usvojenih u srpnju 2020., pri čemu iznos predviđen za opću prometnu omotnicu očito nije dostatan;

I. budući da bi se provedba mreže TEN-T trebala temeljiti na načelu jednakog postupanja prema koridorima središnje mreže, a da se pritom nekima ne daje prednost na štetu drugih;

J. budući da bi se politikom mreže TEN-T u cijelom EU-u trebalo promicati uvođenje inovativnih i pristupačnih prometnih rješenja, promjene načina prijevoza, mobilnosti s niskom i nultom razinom emisija, inteligentnih prometnih sustava (npr. ITS, RIS), infrastrukture za punjenje i opskrbu gorivom te alternativnih goriva; budući da su za inovacije i digitalizaciju mreže TEN-T potrebna dodatna ulaganja;

K. budući da je aktualna kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala egzistencijalnu važnost sektora prijevoza i logistike kao i njihovih radnika za gospodarstvo, koje se u potpunosti oslanja na funkcionalnu mrežu za prijevoz putnika i robe kao na svoju žilu kucavicu, te je ukazala na važnost tog sektora za funkcioniranje lanaca opskrbe; budući da bi razvoj učinkovite i otporne prometne infrastrukture trebao biti u središtu svih europskih i nacionalnih planova i napora za oporavak, s posebnim naglaskom na multimodalnim prometnim vezama između luka, zračnih luka, željeznica i cesta;

L. budući da je Europska godina željeznice 2021. prilika da se pokrene promjena zbog koje će željeznica postati okosnica prijevoza putnika i tereta diljem Unije te da se istakne odlučujuća uloga mreže TEN-T u unapređenju društveno-gospodarske kohezije i razvoja, uz istodobno jačanje unutarnjeg tržišta i promicanje konkurentnijih i učinkovitijih održivih načina prijevoza u cilju povećanja modalnog prelaska na željeznički prijevoz i dovršetka jedinstvenog europskog željezničkog prostora do 2030.;

TEN-T prilagođen budućim potrebama

1. naglašava dodanu vrijednost multimodalnih koridora osnovne mreže kojima su obuhvaćeni glavni tokovi prijevoza putnika i robe između država članica i unutar njih; smatra da je dodana vrijednost EU-a ključan čimbenik za dobivanje javne potpore; smatra da je njihov pravovremeni dovršetak do 2030. ključan, pri čemu se daje prednost uklanjanju uskih grla, uspostavi veza koje nedostaju te dovršetku prekograničnih dionica, kao i modernizaciji i nadogradnji postojećih dionica mreže na koridorima;

2. podsjeća da bi politika u području mreže TEN-T trebala promicati interoperabilne mreže; napominje da unutarnja pogranična područja u Uniji čine 40 % teritorija EU-a i dom su trećini njegova stanovništva; ponavlja da bi se u reviziji mreže TEN-T i njezine provedbe posebna pozornost trebala posvetiti olakšavanju prekograničnih veza, poboljšanju interoperabilnosti i doprinosu multimodalnoj integraciji prometne infrastrukture u cijeloj Uniji;

3. poziva države članice koje još nisu u dovoljnoj mjeri uskladile svoje nacionalne prometne planove i programe s ciljevima mreže TEN-T da bez nepotrebnog odgađanja riješe taj nedostatak kako bi mogle primjenjivati i poštovati rokove, ciljeve i vremenske okvire utvrđene u relevantnom zakonodavstvu EU-a; nadalje podsjeća da zbog karakteristika mreže TEN-T neusklađenost ili neoperabilnost malog segmenta može ugroziti učinkovitost i konkurentnost cijelog sustava; stoga poziva da se takve žarišne točke i strateški segmenti hitno identificiraju i dovrše;

4. smatra da je revizija Uredbe o mreži TEN-T važna prilika da mreža bude održiva u budućnosti kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a te daljnje ostvarenje jedinstvenog europskog prometnog prostora kao i globalna konkurentnost EU-a u predstojećim desetljećima te kako bi se podržao prijelaz na pametnu, održivu, učinkovitu i sigurnu mobilnost; u tom pogledu ističe važnost ažuriranja mreže kako bi se u obzir uzela nova tržišna stvarnost, klimatske, okolišne i društvene promjene, digitalne potrebe, povećanje učinkovitosti postojeće mreže te ubrzavanje uvođenja alternativnih goriva u promet;

5. smatra da je daljnji razvoj mreže TEN-T važan kako bi se usredotočilo na međupovezivanje osnovne i sveobuhvatne mreže uključujući u ruralnim, perifernim, rijetko naseljenim, otočnim i najudaljenijim regijama te dijelovima koji imaju najveći potencijal za stvaranje društveno-gospodarsku korist; naglašava da zemljovide ne bi trebalo mijenjati u znatnoj mjeri dok osnovna mreža nije dovršena, naglašava, međutim, da je potrebno u ograničenoj mjeri prilagoditi mrežu TEN-T kako bi se odrazio razvoj prometnih mreža i poboljšala povezivost između različitih koridora i perifernih regija, uključujući jačanjem prekograničnih željezničkih veza izvan glavnih osi, posebno manjih veza u prekograničnim regijama koje imaju visoku europsku dodanu vrijednost i jačanjem komplementarnosti između politike mreže TEN-T i regionalnih politika, kao i zadovoljavanjem okolišnih, gospodarskih i društvenih potreba koje se razvijaju;  poziva Komisiju da preuzme sve prilagodbe utvrđene revizijom CEF-a[12], kao i zahtjeve koji proizlaze iz Komisijinog Prijedloga uredbe o mjerama pojednostavnjenja radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže (COM(2018)0277);

6. potiče Komisiju da u okviru mreže TEN-T da prednost potpunom uvođenju alternativnih goriva za sve vrste prijevoza, posebno gorivima iz obnovljivih izvora, u cilju dekarbonizacije, uključujući razvoj relevantnih tehnologija, infrastrukturu za punjenje i točenje goriva (odnosno oprema za e-punjenje, LNG i oprema za punjenje vodika), standarde sigurnosti, zaštite i interoperabilnosti te regulatorni okvir za alternativna goriva kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050., uz poštovanje načela tehnološke neutralnosti i osiguravanje tehnološke raznolikosti; traži plan djelovanja EU-a za cestovnu infrastrukturu usklađen s planom djelovanja za automobilsku industriju kako bi se osigurala ulaganja u infrastrukturu koja su povezana s kratkoročnom i srednjoročnom proizvodnjom vozila;

7. naglašava potrebu za daljnjim promicanjem prometnih veza unutar gradskih čvorišta, željezničkih kolodvora i čvorišta, luka na unutarnjim plovnim putovima i morskih luka, zračnih luka, logističkih čvorišta i multimodalnih platforma i s njima, uključujući kroz dovršavanje i nadogradnju veza s njima, u osnovnim i sveobuhvatnim mrežama, kako bi se osigurao ravnomjeran, učinkovit, pristupačan, integriran, pametan, siguran, međusobno povezan, dobro opremljen i održiv sustav mobilnosti za prijevoz putnika i logistiku tereta, kao i kroz unaprjeđenje sustava za izdavanje karata te kako bi se na taj način promicao učinkovit modalni prijelaz, posebno jačanjem sustava javnog prijevoza i povećanjem povezivosti gradskih čvorova i ruralnih područja;

8. naglašava stoga da predstojeća revizija smjernica za mrežu TEN-T ide ukorak s najavljenim revizijama Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva[13], Uredbe TEN-E[14] i Uredbe o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe[15];

9. naglašava da istraživanja, inovacije i digitalizacija imaju ključnu ulogu u daljnjoj dekarbonizaciji prometa te da se istodobno bave povećanjem prometa kako putnika tako i tereta, poboljšanjem multimodalne interoperabilnosti i sigurnijim, učinkovitijim i otpornijim prijevozom u skladu s ciljevima europskog zelenog plana; naglašava potrebu da se kroz mrežu TEN-T potiču inovativne digitalne aplikacije u svim vrstama prijevoza, uključujući inteligentne prometne sustave, Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS), sustav nadzora plovidbe i informacijski sustav, riječne informacijske servise, sustave za upravljanje zračnim prometom (Istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba) i sustave za nadzor strukturnog zdravlja infrastrukture; u tom kontekstu ponovno naglašava važnost dovršetka projekta Galileo; potiče Komisiju da u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost među državama članicama promiče financiranje tih sustava;

10. naglašava da pametna i autonomna rješenja za mobilnost postaju komercijalno održiva te da je potrebno ubrzati modernizaciju relevantne prometne i digitalne infrastrukture u mreži TEN-T, uz osiguravanje prekogranične interoperabilnosti, zaštite podataka i kibersigurnosti kako bi se olakšao siguran rad automatiziranih i povezanih vozila u skladu s nedavno usvojenom Uredbom o općoj sigurnosti ((EU) 2019/2144);

11. naglašava da je uvelike potrebna europska potpora istraživanju i razvoju inovativnih načina prijevoza, primjerice za razvoj bespilotnih letjelica i tehnologije magnetno levitacijskog vlaka; naglašava da europska partnerstva u različitim načinima prijevoza mogu imati vrlo pozitivan učinak na sigurno, učinkovito i pametno uvođenje mreže TEN-T;

12. zauzima stajalište da su usklađeni infrastrukturni standardi na razini cijele mreže pokretač istinskog jedinstvenog europskog prometnog prostora; smatra da je održavanje i unaprjeđenje postojeće infrastrukture važno, posebno na prekograničnim dionicama, s obzirom na tehnološki napredak, promjenu sigurnosnih standarda, povećanje učinkovitosti, poboljšanje kvalitete rada, povećanje kapaciteta, nove funkcije, unaprijeđenu prekograničnu pouzdanost i interoperabilnost te potrebu za usvajanjem pristupa koji se temelji na životnom ciklusu i za povećanjem otpornosti infrastrukture na utjecaje kriza kao što su pandemije i klimatske promjene; napominje, međutim, da financiranje u okviru CEF-a nije dovoljno za postizanje svih tih ciljeva; ističe da je koordinacija među državama članicama ključna za upravljanje krizama i osiguravanje kontinuiranog protoka robe i opskrbe stanovništva Unije osnovnom robom; poziva Komisiju da predloži zakonodavni okvir za unapređenje upravljanja rizicima, otpornosti i prilagodbe klimatskim promjenama za prometnu infrastrukturu u osnovnoj mreži, uključujući sve vrste prijevoza;

13. smatra da loše održavanje prometne infrastrukture može utjecati na kontinuitet, održivost i učinkovitost, sigurnost, a time i na otpornost mreže TEN-T; ističe važnost redovitog i standardiziranog održavanja infrastrukture mreže TEN-T, posebno mostova i tunela, kako bi se osigurala trajna visokokvalitetna infrastruktura; poziva Komisiju da uvede jasne referentne vrijednosti u pogledu kvalitete infrastrukture, posebno mostova i tunela, te da razvije zajednički europski pristup inspekcijama i ocjenama kvalitete infrastrukture mreže TEN-T; poziva Komisiju da uspostavi plan nadzora održavanja osnovne mreže na europskoj razini; poziva Komisiju i države članice da zajedno s Europskom investicijskom bankom (EIB-om) i nacionalnim razvojnim bankama i institucijama (NRB-ima), razmotre nove financijske programe koji bi olakšali ulaganja u održavanje mreže; nadalje poziva i države članice da razviju posebne nacionalne planove za redovno i izvanredno financiranje održavanja;

Financiranje, upravljanje i nadzor

14. ističe da je za dostatno ulaganje u infrastrukturu mreže TEN-T nužno da svi relevantni fondovi EU-a (CEF, InvestEU, europski strukturni i investicijski fondovi, Mehanizam za oporavak i otpornost, Obzor Europa itd.) i zajmovi Europske investicijske banke budu prilagođeni posebnim potrebama prometnog sektora te da se države obvežu na dostatno financiranje; duboko žali zbog odluke Europskog vijeća da predloži rezove proračuna u programima usmjerenima na budućnost kao što su CEF i InvestEU, posebno uzimajući u obzir ključnu ulogu koju ima program CEF u dovršenju mreže TEN-T; napominje da je za uspjeh vrlo ambicioznog plana EU-a za dekarbonizaciju potrebno osigurati odgovarajuća sredstva i instrumente financiranja, uz istovremeno zadržavanje konkurentnosti uključenih sektora; poziva Komisiju da ojača sinergije i političku usklađenost između relevantnih instrumenata EU-a izvan CEF-a (npr. Europskog fonda za regionalni razvoj) te da nadalje optimizira primjenu instrumenata za kombinirano financiranje kako bi se privukli privatni ulagači i iskoristila javna sredstva; ističe da bi relevantni financijski instrumenti usmjereni na klimu i okoliš u kontekstu europskog zelenog plana trebali biti dostupni za ulaganja u mrežu TEN-T koja bi mogla doprinijeti djelotvornom smanjenju emisija iz prometnog sektora;

15. žali zbog toga što u novom prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira VFO-a i planu oporavka države članice još uvijek ne daju snažan signal infrastrukturnim ulaganjima niti prednost dovršetku mreže TEN-T; naglašava stoga da sredstva predviđena u okviru instrumenta Next Generation EU nude jedinstvenu mogućnost za izgradnju osnovne TEN-T mreže do 2030.; poziva Komisiju da jednom godišnje obavještava Parlament o napretku u izgradnji; poziva Komisiju da tijekom pregovora s državama članicama namjenski izdvoji odgovarajući dio potpore u svrhu razvoja prometnih politika EU-a i da Parlamentu dostavi konačno izvješće na tu temu; poziva Komisiju da osigura da nacionalni programi za provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost dodijele važnu ulogu ulaganjima u modernu, digitalnu, održivu i sigurnu prometnu infrastrukturu;

16. podsjeća da je dovršenje ERTMS-a na prugama i u vlakovima temeljni preduvjet za stvaranje jedinstvenog europskog željezničkog prostora i za omogućivanje pravilnog funkcioniranja željezničkog tržišta na koridorima mreže TEN-T; u tom pogledu ističe da je potrebno oko 15 milijardi EUR za dovršetak ERTMS-a na osnovnim mrežama te da bi Komisija trebala imati važnu ulogu u koordiniranju financiranja i operacijama raspoređivanja;

17. naglašava da bi se poštovanje roka utvrđenog u prijedlogu Direktive o pojednostavljenju realizacije mreže TEN-T[16] trebalo uzeti u obzir pri ocjenjivanju projekata u pogledu kriterija prihvatljivosti za odabir projekata utvrđenih u okviru CEF-a; smatra, nadalje, da bi sva kašnjenja trebala biti motiv za istragu o stanju napretka projekta i za reviziju primljene financijske pomoći od Unije u okviru CEF-a, kao što je predviđeno člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU)1316/2013[17], koja bi mogla dovesti do smanjenja ili povlačenja bespovratnih sredstava;

18. naglašava da, iako je provedba mreže TEN-T postupna i dovršetak osnovne mreže je kratkoročni prioritet, zbog toga što osnovna mreža predstavlja okosnicu razvoja održive multimodalne prometne mreže i potiče razvoj cjelokupne sveobuhvatne mreže, važno je osigurati dostatna sredstva za sveobuhvatnu mrežu koja nije obuhvaćena osnovnom mrežom kako bi se izbjegle rastuće nejednakosti; u tom pogledu ističe da su oba sloja mreže TEN-T ključna za povezivost i logističku integraciju EU-a;

19. smatra da bi sredstva EU-a, osobito ona dodijeljena u okviru CEF-a, trebala fleksibilno, učinkovito i na ispravan način doprinijeti dovršenju prekograničnih projekata i veza koje nedostaju, dok uočene neusklađenosti ili neravnoteže između opterećenja troškova koje treba pokriti na nacionalnoj razini i društveno-gospodarske koristi koja se očekujue na svakoj strani granice i iz šire europske perspektive ugrožavaju napredak prema pravodobnom dovršetku projekta; u tom pogledu poziva Komisiju da zauzme usmjereniji pristup i da primijeni više stope sufinanciranja na projekte s najvećom europskom dodanom vrijednošću kako bi se potaknula nacionalna ulaganja;

20. izražava duboku zabrinutost zbog odgađanja u dovršenju projekata, posebno onih prekograničnih, koji ometaju pravovremenu uspostavu neprekinutih koridora osnovne mreže TEN-T, što dovodi do povećanja troškova projekata; poziva države članice da ispune  obveze u pogledu svojih dijelova mreže te da osiguraju učinkovite i pravovremene upravne i sudske postupke uz puno poštovanje  europskog i nacionalnog prava te ih potiče na veću digitalizaciju tih postupaka; podsjeća države članice da ojačaju suradnju s tijelima drugih država članica u prekograničnim projektima, na primjer uspostavom zajedničkog tijela na temelju međusobnog dogovora, posebno u cilju usklađivanja rasporeda i rokova, te potiče države članice da bez daljnjeg odgađanja provode novu direktivu o pojednostavnjenju realizacije mreže TEN-T; poziva Komisiju da pomogne državama članicama koje žele uvesti materijalne klauzule o prekluziji u skladu s pravom Unije, kojima bi se mogli znatno ubrzati nacionalni sudski postupci;

21. ističe da je provedba mjera EU-a u državama članicama za pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola, prekograničnih postupaka javne nabave i drugih upravnih postupaka ključna za smanjenje tehničkih prepreka i administrativnog opterećenja, a time i mogućih kašnjenja i povećanih troškova u projektima prometne infrastrukture mreže TEN-T; napominje da je to posebno važno kako bi se nositeljima projekata i mogućim privatnim ulagačima pružila sigurnost[18]; poziva Komisiju da u izvješće o napretku mreže TEN-T doda poglavlje o smanjenju neopravdanih administrativnih opterećenja;

22. potiče Komisiju da ojača svoj nadzor nad provedbom mreže TEN-T iskorištavanjem ovlasti koje su joj već dodijeljene Uredbom, jačanjem relevantnih instrumenata kako bi od država članica zahtijevala da ispune svoje obveze i osnaživanjem uloge europskih koordinatora u upravljanju koridorima, posebice uzimajući u obzir prekogranične dionice, kao i uloge imenovanog tijela kao jedinstvenog mjesta u postupku izdavanja dozvola; poziva Komisiju da ojača i primijeni odredbe članka 2. Uredbe (EU) br. 1315/2013. u reviziji smjernica za TEN-T u cilju poticanja država članica da ubrzaju planiranje i dovršenje projekata; poziva Komisiju da pojasni kako treba tumačiti pravila i zahtjeve za potrebe ocjenjivanja, izvješćivanja i procjena prihvatljivosti; poziva Komisiju da na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini promiče razmjenu najboljih praksi o uključivanju civilnog društva i dionika te savjetovanje među državama članicama;

23. poziva države članice da poboljšaju usklađenost između nacionalnih prometnih planova i mreža TEN-T kako bi se osigurala pravilna provedba Uredbe o TEN-T-u;

24. smatra da bi Agencija EU-a za željeznice (ERA) trebala imati važniju ulogu u provedbi mreže TEN-T, posebno u pogledu prekogranične interoperabilnosti, poboljšanja sigurnosti, povećanja konkurentnosti i uvođenja ERTMS-a; poziva na povećanje proračuna ERA-e za 2021. kako bi joj se osigurala odgovarajuća financijska sredstva za ispunjavanje njenih zadaća, posebno s obzirom na to da je 2021. proglašena Europskom godinom željeznice;

Vrste prijevoza

25. ističe važnost poboljšanja kvalitete cestovne infrastrukture u mreži TEN-T u cijeloj Uniji;

26. u tom pogledu poziva Komisiju da poduzme daljnje mjere kako bi se povećalo uvođenje alternativnih goriva i postavilo više stanica za punjenje električnih vozila i stanica za punjenje vodikom, uzimajući u obzir moguća buduća rješenja za alternativna goriva uz potpuno poštovanje načela tehnološke neutralnosti;

27. poziva na donošenje mjera za daljnje jačanje sigurnosti na cestama i za održavanje i poboljšanje sigurnosti rada kroz cijeli životni vijek kritične infrastrukture, uzimajući u obzir potrebe korisnika nemotoriziranog prijevoza i s ciljem zaštite ugroženih sudionika u cestovnom prometu; podsjeća na važnost promicanja inovativnih i pametnih rješenja za sigurnost na cestama radi ostvarenja strateškog cilja EU-a u pogledu „nulte vizije”; naglašava da je potrebno zadovoljiti nove sigurnosne zahtjeve iz Direktive (EU) 2019/1936 i ističe da su u tu svrhu potrebna daljnja ulaganja koja bi trebalo osigurati za prilagodbu i održavanje infrastrukture; naglašava da se bilo kakvo pojednostavljenje regulatornih zahtjeva za postupke za projekte u okviru revizije smjernica za transeuropsku prometnu mrežu ne bi trebalo provoditi nauštrb najviših sigurnosnih standarda;

28. podsjeća Komisiju i države članice da je potrebno osigurati dostatan broj sigurnih i zaštićenih parkirališta za kamione duž mreže TEN-T kako bi se povećala sigurnost na cestama i dobrobit njezinih korisnika, posebno radnika u sektoru prijevoza;

29. ističe da bi trebalo uvesti i prilagoditi posebne certificirane dionice na mreži TEN-T, kao i na mreži autocesta, kako bi se ispunili minimalni standardi učinkovitosti za automatizirana i poluautomatizirana vozila te kako bi se poštovala učinkovitost infrastrukture u pogledu vidljivosti, stanja prometne signalizacije, prometnih znakova i cestovnih oznaka;

30. ističe potencijal novih i aktivnih vrsta povezane mobilnosti u gradskom i lokalnom prijevozu putnika i robe; poziva Komisiju i države članice da u bliskoj suradnji s regijama i gradovima, posebno prekograničnim, unaprijede i dovrše relevantnu pristupnu infrastrukturu koja nedostaje kao i intermodalne i prekogranične veze kroz mrežu TEN-T, čime će se omogućiti ravnomjernija i učinkovita upotreba infrastrukture i usluga te će se zauzvrat spriječiti zagušenost i smanjiti emisije;

31. ponovno ističe ključnu važnost željezničkog prijevoza u dekarbonizaciji prometnog sektora i podsjeća na važnost potpune provedbe četvrtog željezničkog paketa kako bi se u potpunosti razvio potencijal željeznice; poziva da razvoj željezničke infrastrukture bude popraćen mjerama za smanjenje neopravdanog administrativnog opterećenja; poziva Komisiju da jednom godišnje obavijesti Parlament o napretku u tom području; smatra da promicanje modalnih prijelaza i učinkovitog željezničkog prometa i kombiniranog prijevoza, posebno u prekograničnim situacijama i ondje gdje nedostaju poveznice u intenzivno korištenim dionicama, mora biti prioritet u okviru mreže TEN-T te da bi se ono trebalo provesti potpunom primjenom ERTMS-a i uklanjanjem regulatornih, operativnih i tehničkih prepreka u mreži te osiguravanjem jednakog pristupa željezničkim prijevoznicima, ubrzanjem elektrifikacije, osiguravanjem međupovezanosti i interoperabilnosti, uključujući optimizacijom infrastrukturnih kapaciteta i modernizacijom opreme željezničkih vozila, podupiranjem istraživanja i inovacija uključujući zajedničko poduzeće Shift2Rail te optimizacijom željezničkih teretnih koridora u skladu s potražnjom, posebno u logističkim čvorištima kao što su luke i zračne luke; nadalje naglašava da je potrebno definirati tranzitne i terminalne čvorove unutar mreže te da bi osnovna čvorišta trebala biti opremljena platformama za tranzit kako bi se olakšao protok putnika i robe; ističe važnost projekata kojima se poboljšava pristupačnost, posebno za osobe s invaliditetom i starije osobe;

32. poziva Komisiju da redovito donosi obvezujuće periodične ciljeve za primjenu ERTMS-a kako bi se njegovo uvođenje unutar osnovne mreže TEN-T dovršilo do 2030.; smatra da bi ERA trebala djelovati kao učinkovito i djelotvorno tijelo nadležno za sustav i ispunjavati svoju pojačanu ulogu i odgovornosti povezane s ERTMS-om u okviru četvrtog željezničkog paketa; poziva na to da se plan provedbe ERTMS-a na željezničkim teretnim koridorima financira iz projekta od zajedničkog interesa u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost; ističe važnost regulatorne stabilnosti u pogledu tehničkih specifikacija za interoperabilnost kao poticanja ulaganja u ERTMS te traži od Komisije da pažljivo analizira daljnje promjene pri ažuriranju TSI-ja za 2030. i da osigura kompatibilnost;

33. naglašava da europska željeznička infrastruktura mora osigurati dostatne kapacitete za teretne i putničke vlakove, omogućujući veću uporabu infrastrukture i ostvarujući veći povrat ulaganja; potiče Komisiju da pruži prednost prekograničnoj željezničkoj povezivosti kako bi se ojačala promjena načina prijevoza u međunarodnom putničkom prometu; u tom pogledu naglašava da noćni vlakovi imaju potencijal da postanu klimatski prihvatljiv i konkurentan prijevoz; smatra da je obvezujuća prekogranična suradnja upravitelja infrastrukture uvjet za nesmetani prekogranični željeznički promet na mreži TEN-T i diljem europskih koridora za teretni željeznički promet; poziva Komisiju da u okviru revizije mreže TEN-T predloži obvezujuće mjere za upravitelje infrastrukture;

34. ističe da razvoj usluga brzog i visokokvalitetnog željezničkog putničkog prijevoza u cijeloj osnovnoj mreži TEN-T mora biti visoko na popisu prioriteta tijekom sljedećih godina, s ciljem stvaranja rasprostranjene mreže brzih željezničkih veza između većih europskih gradova koji trenutačno nemaju pristup takvoj usluzi, te znatnog povećanja konkurentnosti održivih kopnenih načina prijevoza;

35. ističe važnost prijevoza unutarnjih vodnih putova kao održive vrste prijevoza te naglašava potrebu za osiguravanjem infrastrukture velikog kapaciteta koja je otporna na buduće promjene, kao i pouzdanosti, kvalitete te dobre plovidbenosti vodenih putova, posebno u kontekstu klimatskih promjena; prepoznaje važnu ulogu luka kao strateških čvorišta u osnovnim i sveobuhvatnim mrežama; poziva Komisiju da osigura neprekinute veze između luka unutarnjih plovnih putova i morskih luka te željezničkih i cestovnih mreža osnovne i sveobuhvatne mreže, kako bi se olakšala multimodalnost; poziva na poduzimanje mjera kojima bi se osigurala usklađena prekogranična primjena riječnog informacijskog sustava (RIS) i omogućilo prihvaćanje inovativnih, učinkovitih i održivih rješenja u tom sektoru;

36. poziva na financiranje plana razvoja unutarnjih vodnih putova iz projekta od zajedničkog interesa u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost;

37. naglašava ulogu kvalitetnih pomorskih veza, ne samo za međunarodnu trgovinu EU-a, već i za trgovinu unutar EU-a; u tom kontekstu naglašava važnu ulogu stupa mreže TEN-T za morske autoceste i pomorski promet na kraćim relacijama kao održivih načina prijevoza; smatra da je svrha stupa morskih autocesta olakšati priobalne veze i usluge koje su potpuno integrirane s kopnenim prijevozom te ga nadopunjuju, zatim olakšati suradnju morskih luka i potaknuti njihove veze sa zaleđem te promicati razvoj i uvođenje čistih i alternativnih goriva, ovisno o rezultatima procjene utjecaja te energetski učinkovita rješenja za pomorski promet; stoga poziva Komisiju da procijeni koje bi krajnje točke osnovnog koridora trebale biti dostupne kao morske veze s drugim osnovnim koridorima i gdje bi zemljovide mreže TEN-T trebalo ažurirati u skladu s zaključcima te procjene;

38. naglašava ključnu ulogu morskih luka i luka unutarnjih vodnih putova kao strateških čvorišta prometne mreže koja povezuju pomorski promet na kraćim relacijama i dubokomorsku plovidbu sa željeznicom, cestama, unutarnjim vodnim putovima i cjevovodima te kao raskrižja logističkih lanaca opskrbe; naglašava da je važno osigurati pristup najvećih plovila lukama u mreži TEN-T pomoću mjera koje jamče kapacitet; ističe prekograničnu dimenziju morskih luka i naglašava da luke nisu samo sastavni dio pomorskog prometa, već su i sve veći klasteri svih vrsta prijevoza, kao i dio gospodarstava u području energije i industrije te plavog gospodarstva; primjećuje važnost i sve veći razvoj lučke suradnje i grupiranja; smatra da bi se u okviru mreže TEN-T stoga trebala olakšati realizacija projekata kojima je cilj povećati sinergiju u lukama između prometne, energetske i digitalne infrastrukture te osigurati mjere za nadogradnju željezničkih i cestovnih veza s morskim lukama i lukama unutarnjih vodnih putova ondje gdje je to potrebno, kako bi se podržala promjena načina prijevoza i poboljšala održiva logistika;

39. naglašava važnost kratkih pomorskih veza za regionalnu povezivost, posebno za periferne regije i otoke; smatra da zahtjevi u pogledu morskih autocesta isključuju nacionalne kratke pomorske veze; stoga potiče Komisiju da pojednostavi te zahtjeve u Uredbi o mreži TEN-T kako bi se pomorske veze stavile u isti položaj kao kopnene veze, posebno uzimajući u obzir veze prema lukama na sveobuhvatnoj mreži;
 

40. ističe potencijal znatnog smanjenja emisija iz sektora pomorskog prometa koji bi se materijalizirao ulaganjem u lučku infrastrukturu i kojim bi se poduprlo uvođenje alternativnih goriva kao i prijelaz na punjenje baterija i napajanje dok su plovila na vezu; ističe da bi se takvim ulaganjima trebala dati posebna prednost kao načinu promicanja multimodalnog prijevoza u lukama; traži od Komisije da dodatno razvije financijske instrumente koji su dostupni za poticanje takvih ulaganja i da dodatno podupre tekući razvoj raznih čistih tehnologija poticanjem istraživanja;

41. potiče Komisiju da prepozna širu ulogu luka izvan isključivo prometne funkcije kad je riječ o naporima za dekarbonizaciju, ponajviše u pogledu njihovog potencijala u doprinosu iskorištavanja mogućnosti energije vjetra na kopnu i na moru;

42. naglašava da su zračni promet i s njime povezana infrastruktura, kao što su zračne luke, nužni za veze EU-a sa svijetom i za veze unutar EU-a, uključujući njegove ruralne, rijetko naseljene, rubne,  otočne i najudaljenije regije, te za osiguravanje multimodalnosti pomoću na primjer interoperabilnosti, posebno sa željezničkim prometom, kao i za stvaranje sinergija među povezanim agencijama EU-a; smatra mrežu TEN-T važnim alatom za ubrzavanje prihvaćanja alternativnih goriva u sektoru, kao i infrastrukture za punjenje i točenje tih goriva osiguravanjem potrebnih kapaciteta u zračnim lukama u osnovnoj i sveobuhvatnoj mreži; smatra da je daljnji razvoj inicijative Jedinstveno europsko nebo II+ hitan i ključan za postizanje učinkovitije i održivije povezivosti infrastruktura; podsjeća da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala vrijednost zračnog prometa za gospodarstvo te povezivost putnika i robe, a time i potrebu da se osigura njegova otpornost na nove rizike i krize;

43. smatra da bi se trebale promicati sinergije i komplementarnosti mreža TEN-T i TEN-E te istodobno u potpunosti osigurati postojeće i buduće mogućnosti financiranja i razine financiranja za razvoj mreže TEN-T; u tom pogledu ističe da se cjevovodi ne smatraju samo dijelom energetske infrastrukture, već i pokretačima za omogućavanje prijelaza na održiviji prijevoz; prepoznaje ulogu cjevovoda kao poveznice između industrijskih klastera i prometnih čvorišta i kao prijevoznog sredstva za robu, te naglašava njihovu važnost za primjenu određenih tehnologija dekarbonizacije;

44. naglašava da sve države članice trebaju imati dobro razvijenu, pametnu, sigurnu i održivu mrežu TEN-T koja olakšava mobilnost, povezivost i teritorijalnu dostupnost diljem EU-a, posebno u perifernim, otočnim i najudaljenijim regijama, kako bi se promicao i poticao europski i međunarodni turizam; poziva Komisiju da istraži moguće sinergije s mrežom EuroVélo i njezinih 16 koridora, posebno povećanjem financijske potpore, kako bi se u Europi promicao lokalni biciklistički turizam koji je pogodan za okoliš;

Strateška usmjerenost

45. naglašava stratešku vrijednost održavanja bliskih prometnih veza s trećim zemljama u okviru mreže TEN-T za EU kao i daljnje integracije zemalja partnera EU-a iz područja slobodne trgovine (EFTA), zapadnog Balkana i Prometne zajednice jugoistočne Europe te zemalja Istočnog partnerstva, kao i promicanja bolje povezivosti s perifernim područjima EU-a; također smatra da je potrebno, s obzirom na strateška ulaganja i porast utjecaja trećih zemalja u toj regiji, proširiti prometne veze u okviru mreže TEN-T na zemlje kandidatkinje, zemlje južnog Sredozemlja i Istočnog partnerstva te na Aziju, na temelju standardâ EU-a i načela uzajamnosti; nadalje ističe stratešku važnost Sredozemnog mora za Uniju i potrebu za jačanjem infrastrukture u zemljama južnog Sredozemlja i otočnih regija EU-a;

46. ističe važnost održavanja veza mreže TEN-T s Ujedinjenom Kraljevinom, počevši od njezina priznavanja kao „susjedne zemlje“ kako je definirano u članku 3. točki (b) Uredbe o TEN-T-u, uz istodobnu zaštitu provedbe i dovršenja zajednički dogovorenih infrastrukturnih projekata mreže TEN-T te osiguravanje sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u financiranju te veze;  poziva Komisiju da obrati posebnu pažnju na vanjske granice EU-a i da prati utjecaj izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a na pogranične regije; podsjeća na važnu ulogu Ujedinjene Kraljevine i „kopnenog mosta“ kao dijela mreže TEN-T i uviđa negativan utjecaj Brexita na povezivost, dostupnost i gospodarsku koheziju između Irske i kontinentalne Europe kao i na cijelom irskom otoku; poziva Komisiju da osigura učinkovitu povezanost Irske s kontinentalnom Europom, s posebnim naglaskom na pomorske rute, putem osnovne i sveobuhvatne mreže, bez obzira na prirodu budućih odnosa između EU-a i Ujedinjene Kraljevine;

47. ističe da glavna čvorišta mreže TEN-T imaju stratešku ulogu za Uniju; potiče Komisiju na razvoj planova za zaštitu strateške infrastrukture i mreže TEN-T u cjelini; poziva Komisiju da zajamči da se europski strateški interesi, zabrana dampinga cijena, potpuno poštovanje visokih europskih radnih standarda i načelo uzajamnosti u pogledu pristupa javnoj nabavi u potpunosti primjenjuju za projekte u okviru mreže TEN-T;

48. naglašava važnost povećanja sinergija između transeuropskih mreža u području prometa, energetike i telekomunikacija te njihovih koridora kako bi se zajamčio neometan pristup tržištu i distribucija alternativnih goriva za promet i uzele u obzir digitalne potrebe prometnog sektora i njegovih korisnika;

49. ističe da politika prometne infrastrukture pruža jasnu priliku za povećanje sinergija između obrambenih potreba i mreže TEN-T s općim ciljem poboljšanja vojne mobilnosti u cijeloj Uniji, uzimajući u obzir geografsku ravnotežu i moguće koristi za civilnu zaštitu; ustraje u tome da bi se prometna infrastruktura u dionicama transeuropske mreže koje su utvrđene kao pogodne za dvojnu namjenu trebala prilagoditi strogo u skladu s načelom dvojne namjene kako bi se zadovoljile i civilne i obrambene potrebe; poziva Komisiju da zadrži svoj izvorni prijedlog za financiranje vojne mobilnosti u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.;

°

° °

50. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.


OBRAZLOŽENJE

Glavni cilj zajedničke prometne politike EU-a jest uspostaviti zajedničko prometno područje koje će obuhvaćati cijelu Europu. Politika transeuropske prometne mreže (TEN-T) glavni je instrument politike za postizanje tog cilja. Njome su obuhvaćeni provedba i razvoj mreže željezničkih pruga, cesta, unutarnjih vodnih putova, pomorskih pravaca, luka, zračnih luka i željezničkih terminala na području cijele Europe. Njezini su ciljevi utvrđivanje i uklanjanje nedostataka te otklanjanje uskih grla i tehničkih prepreka s ciljem jačanja opće socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije u EU-u.

 

Potrebno ju je revidirati unatoč određenom napretku ostvarenom proteklih godina s obzirom da je od posljednje revizije došlo do nepredviđenih promjena koje utječu na prometni sektor te je postalo očito da će dovršenje određenih koridora osnovne mreže kasniti te postoji rizik od prekoračenja rokova.

 

Modernizacija europske multimodalne prometne infrastrukture i njezina priprema za promjene u budućnosti od ključne su važnosti kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a i konkurentnost EU-a te kako bi se poduprla tranzicija prema pametnoj, održivoj, učinkovitoj i sigurnoj mobilnosti.

 

Važno je prisjetiti se da nema potrebe za revolucionarnim promjenama postojećeg zakonodavstva. Posebno bi oblik osnovne mreže trebao doživjeti tek male promjene kako se ne bi dovelo u pitanje njezino pravovremeno dovršenje do 2030. Prilagodbe navedene u dijelu III. Priloga reviziji CEF-a trebalo bi radi bolje usklađenosti Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) [19] i mreže TEN-T preslikati u nove zemljovide mreže TEN-T. Te su prilagodbe potrebne kako bismo bolje razumjeli stvarne pravce koridora i učinili ih transparentnijima te kako bismo osigurali da se (prekogranične) veze koje nedostaju i uska grla uzmu u obzir i riješe u okviru nove mreže TEN-T. Pravovremeno dovršenje i otklanjanje uskih grla te veza koje nedostaju nužni su za uspjeh europske prometne politike. Praćenje i evaluacija već izgrađene infrastrukture kako bi se osigurala njezina učinkovitost i njezin kapacitet istovremeno su također važni. Nužno je osigurati da osnovna mreža bude spremna do 2030.

 

Kako bi se osigurala učinkovitost obaju mreža TEN-T, važno je osigurati mogućnost sigurne, zaštićene, učinkovite i ravnomjerne upotrebe sustavâ mobilnosti za prijevoz putnika i logistiku tereta. Stoga bi trebalo promicati multimodalne prometne veze u gradskim čvorovima, lukama, zračnim lukama i platformama. Pristupna infrastruktura vrlo je važna za opću učinkovitost mreže TEN-T. Komisija i države članice stoga moraju blisko surađivati s regijama i gradovima s ciljem unapređenja pristupne infrastrukture, čime će se višestruko povećati raspon korisnika mreže.

 

Integracija infrastrukture za alternativna goriva mora biti ključna promjena nove mreže TEN-T. Uključivanjem infrastrukture za alternativna goriva za sve vrste prijevoza može se promicati puno uvođenje alternativnih goriva te se tako može doprinijeti rješavanju postojeće dileme u pogledu ponude i potražnje. Mreža TEN-T i najavljena revizija direktive o infrastrukturi za alternativna goriva moraju ići ruku pod ruku.

 

U središtu predstojeće mreže TEN-T mora se nalaziti potpora za digitalizaciju i uvođenje inovacija u sve vrste prijevoza. Zahvaljujući digitalnoj tranziciji, mrežom se može omogućiti sigurniji, održiviji i učinkovitiji prijevoz. Proteklih je godina već ostvaren određeni napredak s inteligentnim prometnim sustavima, europskim sustavom za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS), sustavom nadzora plovidbe i informacijskim sustavom (VTMIS), riječnim informacijskim servisima (RIS) i sustavima za upravljanje zračnim prometom (SESAR). Kako bi digitalna rješenja bila učinkovita, njihova primjena i uvođenje moraju biti usklađeni i na odgovarajući način koordinirani u cijelom EU-u. Revizijom mreže TEN-T također bi trebalo uzeti u obzir pametnu i autonomnu mobilnost. Mrežom TEN-T potrebno je osigurati nadogradnju ili proširenje potrebne infrastrukture, kao i prekograničnu interoperabilnost.

 

U krizi uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19 pokazala se važnost funkcionalne i dobro povezane infrastrukture za prijevoz robe i putnika. Isto tako se pokazalo koliko je promet važan za gospodarstvo u cjelini. Stoga je važno opremiti mrežu na odgovarajući način kako bi bila otpornija na nove rizike i krize. To nužno povećanje otpornosti potrebno je promatrati u kontekstu opće strateške autonomije EU-a i europskih sigurnosnih politika.

 

Kretanje vojnih snaga unutar EU-a i izvan njegovih granica nova je dimenzija politike mreže TEN-T utvrđena u akcijskom planu za vojnu mobilnost. To kretanje trenutačno otežavaju fizičke, zakonske i regulatorne prepreke kao što su nekompatibilna infrastruktura ili složeni carinski postupci. Kako bi se prepreke prevladale, potrebno je opremiti odgovarajuće mreže u skladu s načelom civilno-vojne dvojne namjene infrastrukture za relevantne dijelove mreže TEN-T.

 

Mrežom TEN-T potrebno je u jednakoj mjeri obuhvatiti sve vrste prijevoza. Tehnološka neutralnost važna je za smanjenje ukupnih emisija prometnog sektora, uz istovremeno osiguravanje mobilnosti građana uz pristupačne cijene. Univerzalni pristup u pogledu vrsta prijevoza i izvora energije trebalo bi izbjegavati.

 

Potrebno je održavati kvalitetu cestovne infrastrukture i poduprijeti prijelaz na cestovnu mobilnost s niskim razinama emisija. „Nulta vizija” trebala bi biti vodeće načelo.

 

Željeznički promet ima ključnu ulogu u dekarbonizaciji prometa. Nacionalni prioriteti često dovode do premještanja protoka robe sa željeznica na ceste. Potrebno je ojačati željezničke veze, posebno prekogranične veze i veze između gospodarskih središta. Posebnu pažnju također bi trebalo obratiti na željezničke veze kojima je moguće smanjiti pritisak na prometne pravce za prijevoz tereta i putnika s visokim opterećenjem. Željezničke bi koridore trebalo optimizirati i pri tome bi trebalo osigurati mogućnost međusobne povezivosti, interoperabilnost i dovoljno planiranje kapaciteta.

 

Potrebno je osigurati povećanje kapaciteta, kvalitete i dobre plovidbenosti unutarnjih vodnih putova. Unutarnji vodni putovi u velikoj mjeri ovise o dubini rijeka. Stoga je infrastrukturu unutarnjih vodnih putova važno prilagoditi izazovima koje sa sobom donose klimatske promjene. Potrebno je podržati prekogranična rješenja, digitalizaciju i inovacije. Potrebno je prepoznati prekograničnu ulogu luka unutarnjih plovnih putova te osigurati povećanje multimodalnosti u glavnima među njima.

 

Zračni promet ima važnu ulogu za povezivost u EU-u, posebno s obzirom na rubne i otočne regije. Revizija mreže TEN-T može postati važan instrument za ubrzavanje prihvaćanja alternativnih goriva, ovisno o rezultatima procjene utjecaja, u ovom sektoru.

 

Uredbom bi se također trebalo poticati nastojanja s obzirom na povezanost EU-a izvan njegovih vanjskih granica. Jedan od ciljeva trebalo bi biti osiguravanje maksimalnog kontinuiteta mreže između EU-a i susjednih zemalja. Posebno bi trebalo podržati integraciju zapadnog Balkana. Razvoj prometne mreže usklađene s načelima mreže TEN-T može dovesti do daljnje integracije zapadnog Balkana s jedinstvenim tržištem Unije. U postupak revizije trebalo bi uključiti dionike iz zemalja kandidatkinja, na primjer putem Prometne zajednice „zapadnobalkanske šestorke”. Posebnu pažnju trebalo bi obratiti na nove granice unutar Unije koje su nastale uslijed izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. Posebno bi u obzir trebalo uzeti posljedice povlačenja sjevernomorske i atlantske regije.

 

Više studija pokazalo je da dovršenje osnovnih mreža TEN-T otežavaju kašnjenja u nacionalnim postupcima planiranja. Komisija bi stoga trebala pojačati svoj nadzor nad provedbom mreže TEN-T. Instrumente koji su već dostupni na temelju postojećeg pravnog okvira potrebno je ojačati, isto kao i ulogu i nadležnosti europskih koordinatora. Države članice moraju ozbiljno shvatiti obveze preuzete temeljem uredbe o mreži TEN-T te ih propisno ispunjavati. Pojednostavljivanje upravnih i sudskih postupaka te povećanje razine digitalizacije morat će biti važne mjere koje će države članice morati poduzeti kako bi ubrzale postupak dovršenja prometne infrastrukture.

 

Dostatna ulaganja od ključne su važnosti za ostvarenje ciljeva mreže TEN-T. Posebne potrebe prometnog sektora potrebno je uzeti u obzir u svim relevantnim fondovima EU-a (CEF, InvestEU, ESIF, Obzor Europa itd.) i zajmovima Europske investicijske banke. Proračunske rezove trebalo bi izbjegavati. Na financijsku potporu za prometne projekte mogu negativno utjecati nedostatak koordinacije među institucijama, nemogućnost dokazivanja dodane vrijednosti financiranih projekata, poteškoće s kojima se slabije razvije regije suočavaju u iskorištavanju složenih financijskih mehanizama i nedostatak spremnosti država članica na promicanje prekograničnih dionica. Stoga je važno pojednostaviti podnošenje zahtjeva te osigurati smjernice za slabije razvijene regije i države koje će im pomoći u modernizaciji institucija. Nadalje je potrebno pojačati sinergije između mreže TEN-T i ostalih relevantnih instrumenata EU-a izvan CEF-a (npr. EFRR). Države članice moraju se u potpunosti obvezati na odgovarajuće financiranje, posebno u odnosu na prekogranične projekte.

 

Predstojećom revizijom uredbe o mreži TEN-T moguće je europsku prometnu mrežu vratiti na pravi put, ali samo ako se ta revizija izvede kako treba. Ona mora biti ambiciozna i njome se mreža TEN-T mora modernizirati te prilagoditi budućim potrebama. Dovršenje transeuropske prometne mreže mora biti visoko na ljestvici prioriteta Unije.

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

1.12.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

47

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Magdalena Adamowicz, Andris Ameriks, José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Marco Campomenosi, Massimo Casanova, Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Johan Danielsson, Andor Deli, Karima Delli, Anna Deparnay-Grunenberg, Ismail Ertug, Gheorghe Falcă, Giuseppe Ferrandino, Mario Furore, Søren Gade, Isabel García Muñoz, Jens Gieseke, Elsi Katainen, Elena Kountoura, Julie Lechanteux, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Benoît Lutgen, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Tilly Metz, Giuseppe Milazzo, Cláudia Monteiro de Aguiar, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Philippe Olivier, Rovana Plumb, Tomasz Piotr Poręba, Dominique Riquet, Dorien Rookmaker, Massimiliano Salini, Vera Tax, Barbara Thaler, István Ujhelyi, Petar Vitanov, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Lucia Vuolo, Roberts Zīle, Kosma Złotowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Leila Chaibi, Anne-Sophie Pelletier, Markus Pieper

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

47

+

ECR

Tomasz Piotr Poręba, Roberts Zīle, Kosma Złotowski

GUE/NGL

Leila Chaibi, Elena Kountoura, Anne-Sophie Pelletier

ID

Marco Campomenosi, Massimo Casanova, Julie Lechanteux, Philippe Olivier, Lucia Vuolo

NI

Dorien Rookmaker

PPE

Magdalena Adamowicz, Andor Deli, Gheorghe Falcă, Jens Gieseke, Benoît Lutgen, Marian-Jean Marinescu, Giuseppe Milazzo, Cláudia Monteiro de Aguiar, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Barbara Thaler, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Renew

José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Elsi Katainen, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Dominique Riquet

S&D

Andris Ameriks, Johan Danielsson, Ismail Ertug, Giuseppe Ferrandino, Isabel García Muñoz, Bogusław Liberadzki, Rovana Plumb, Vera Tax, István Ujhelyi, Petar Vitanov

Verts/ALE

Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Karima Delli, Anna Deparnay-Grunenberg, Tilly Metz

 

1

-

ECR

Peter Lundgren

 

1

0

NI

Mario Furore

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

[1] SL L 348, 20.12.2013., str. 1.

[2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0420.

[3] SL L 325, 16.12.2019., str. 1.

[4] SL L 305, 26.11.2019., str. 1.

[5] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0169.

[6] SL C 215, 19.6.2018., str. 152.

[7] SL C 388, 13.11.2020., str. 22.

[8] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.

[12] posebno prilagodbe utvrđene u dijelu III. Priloga (zakonodavnoj rezoluciji o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Instrumenta za povezivanje Europe (CEF)).

[13] Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

[14] Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 SL L 115, 25.4. 2013., str. 39.

[15] Uredba (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe SL L 276, 20.10.2010., str. 22.

[16] Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama pojednostavnjenja radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže (COM(2018)0277), izmijenjen u Prijedlog direktive kako je navedeno u napomeni Vijeća 8726/20 od 12. lipnja 2020. (2018/0138 (COD)).

[17] Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010. SL L 348, 20.12.2013., str. 129.

[18] Kako je navedeno u privremenom sporazumu od 17. lipnja 2020. koji je sklopljen na temelju međuinstitucijskih pregovora o Uredbi o mjerama pojednostavnjenja radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže.

Posljednje ažuriranje: 6. siječnja 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti