IZVJEŠĆE o povezivosti i odnosima EU-a i Azije

17.12.2020 - (2020/2115(INI))

Odbor za vanjske poslove
Izvjestitelj: Reinhard Bütikofer

Amandmani

• 001-001 (PDF - 97 KB)
• 001-001 (DOC - 69 KB)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o povezivosti i odnosima EU-a i Azije

(2020/2115(INI))

Europski parlament,

 – uzimajući u obzir Globalnu strategiju Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku od 28. lipnja 2016.,

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 19. rujna 2018. naslovljenu „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a” (JOIN(2018)0031),

– uzimajući u obzir Partnerstvo za održivu povezivost i kvalitetnu infrastrukturu između EU-a i Japana sklopljeno 27. rujna 2019.,

– uzimajući u obzir zajedničku izjavu EU-a i SAD-a o azijsko-pacifičkoj regiji od 12. srpnja 2012.,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o pojačanoj sigurnosnoj suradnji EU-a u Aziji i s Azijom od 28. svibnja 2018.,

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 15. svibnja 2019. naslovljenu „EU i srednja Azija: nove prilike za snažnije partnerstvo” (JOIN(2019) 0009),

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. ožujka 2020. naslovljenu „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” (JOIN(2020)0004),

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 16. travnja 2019. naslovljenu „Europska unija, Latinska Amerika i karipske zemlje: zajedničkim snagama za zajedničku budućnost” (JOIN(2019)0006),

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 27. travnja 2016. o integriranoj politici Europske unije za Arktik (JOIN(2016)0021),

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 18. ožujka 2020. naslovljenu „Politika Istočnog partnerstva u razdoblju nakon 2020.: Jačanje otpornosti – Istočno partnerstvo koje donosi koristi za sve” (JOIN (2020)007),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2020. o gospodarskom i investicijskom planu za zapadni Balkan (COM(2020)0641),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. travnja 2020. naslovljenu „Potpora zapadnom Balkanu u borbi protiv bolesti COVID-19 i za oporavak nakon pandemije – Doprinos Komisije uoči sastanka čelnika EU-a i zapadnog Balkana 6. svibnja 2020.” (COM(2020)0315),

– uzimajući u obzir Plan povezivanja zapadnog Balkana donesen 2015.,

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 7. lipnja 2017. o strateškom pristupu otpornosti (JOIN(2017)0021),

– uzimajući u obzir UN-ov Program održivog razvoja do 2030. (2015.) i Akcijski plan iz Addis Abebe o financiranju razvoja (2015.),

– uzimajući u obzir Načela skupine G20 za kvalitetna ulaganja u infrastrukturu (2019.) i Plan za infrastrukturu kao kategoriju imovine (2018.),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. siječnja 2020. naslovljenu „Sigurno uvođenje 5G mreža u EU-u – Provedba paketa instrumenata EU-a” (COM(2020)0050),

– uzimajući u obzir izjavu predsjedatelja i zaključke s 13. sastanka ministara vanjskih poslova iz Azije i Europe (ASEM) održanog 20. i 21. studenoga 2017.,

– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za promet i turizam,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0269/2020),

A. budući da su za proširenu globalnu strategiju povezivosti EU-a potrebni učinkovito upravljanje i sudjelovanje velikog broja država članica te gospodarskih i društvenih dionika kako bi ta strategija uistinu predstavljala temeljne vrijednosti i zajedničke interese EU-a;

B. budući da u sve povezanijem i globalnom svijetu EU treba provesti i pokazati strategije povezivosti kako bi unaprijedio svoje interese, vrijednosti i stajališta te ojačao suradnju sa svojim partnerima u digitalnom području i područjima zdravlja, sigurnosti, zelene tranzicije, prometa, energetike i posebno ljudskih mreža; budući da je značajan gospodarski potencijal između Europe, Azije i drugih kontinenata i dalje neiskorišten zbog nedostatka fizičke i digitalne infrastrukture;

C. budući da je važnost učinkovite strategije povezivosti EU-a dodatno došla do izražaja zbog pandemije bolesti COVID-19, koja je jasno pokazala prednosti i nedostatke europskih i globalnih mreža povezivosti; budući da gospodarski poticaj nakon pandemije bolesti COVID-19 pruža novu priliku i može se iskoristiti kao prekretnica za postizanje održivijih, digitalnijih i zelenijih ulaganja, uz istodobno poticanje naših programa povezivosti za postizanje bolje otpornosti;

D. budući da se u globalnoj strategiji povezivosti mora primijeniti održiv pristup utemeljen na pravilima te bi ona trebala služiti ciljevima ključnih politika EU-a kao što su gospodarski oporavak, europski zeleni plan, digitalna transformacija i globalno promicanje ljudskih prava te učinkoviti multilateralizam; budući da bi regionalni i globalni sigurnosni okviri trebali pridonijeti stvaranju sigurnog okruženja za dobro funkcioniranje odnosa među državama; budući da bi se ti okviri trebali temeljiti na snazi Europe u trgovinskoj politici i diplomaciji i odgovoriti na nove i hitne izazove kao što su globalno zdravlje i sigurnost, hibridne prijetnje, terorizam i siromaštvo;

E. budući da je povezivost već ključna sastavnica velikog broja strategija EU-a; budući da bi trebalo poboljšati usklađenost i vidljivost svih politika povezivosti; budući da globalna povezanost utječe na konkurentnost Europe i trećih zemalja jer pruža poslovne prilike europskim i drugim poduzećima, posebno MSP-ovima, za postizanje zajedničkog prosperiteta;

F. budući da bi održiva strategija povezivosti trebala služiti postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja;

G. budući da provedba strategije povezivosti EU-a zahtijeva namjenska javna financijska sredstva u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027., dodjela ljudskih resursa i ulaganje dodatnih napora kako bi se olakšao angažman privatnog sektora, kako je izričito navedeno u zajedničkoj komunikaciji o povezivanju Europe i Azije iz 2018.; budući da je mnogim regijama u razvoju potrebna znatna količina ulaganja koje se temelji na pravilima kako bi postigle novu gospodarsku dinamiku, posebno nakon pandemije bolesti COVID‑19;

H. budući da za EU, kao jednom od najvećih svjetskih gospodarstava i predvodniku u regionalnoj suradnji i povezivanju ljudi, globalna strategija povezivosti ima potencijal za stvaranje dodane vrijednosti u provedbi i promicanju globalnog programa EU-a, uključujući pristup skupine „Team Europe” i regionalne programe kao što je rad na europskoj indo-pacifičkoj strategiji i suradnji u okviru ASEM-a putem sinergija u svim ključnim politikama EU-a, čime bi se povećala uloga EU-a kao globalnog aktera;

I. budući da će sporazumi EU-a o slobodnoj trgovini s Japanom i Južnom Korejom povećati trgovinu između Azije i Europe, no zahtijevaju poboljšanje prometne infrastrukture;

J. budući da je partnerstvo EU-a i Japana u području povezivosti iz 2019. učinilo tu strategiju još relevantnijom; budući da je potrebno sklopiti partnerstva s drugim azijskim partnerima, uključujući Indiju, kao novog globalnog aktera; budući da bi Afrika i europske susjedne zemlje trebale biti prioritetne regije u pogledu povezivosti;

K. budući da bi se u strategiji trebala uzeti u obzir i zajednička komunikacija o odnosima između EU-a, Latinske Amerike i karipskih zemalja;

L. budući da bi globalnu strategiju povezivosti trebalo uvrstiti u program rada Komisije za 2021.;

M. budući da je nužno održavati postojeće infrastrukture za okolišno prihvatljive načine prijevoza u Europi i izvan nje; budući da Europa mora više ulagati u održivu infrastrukturu kao što je moderna mreža brzih vlakova koja bi mogla zamijeniti neke zračne i prometne rute u Europi; budući da je iskustvo pokazalo da neodrživi projekti stvaraju visoke razine duga i potraćenih resursa, potkopavaju koristi za lokalne zajednice od infrastrukturnih ulaganja, dovode do povećanja onečišćenja i štetni su za okoliš;

N. budući da su globalni akteri posljednjih godina prepoznali potencijal za prometnu povezivost te su preuzeli inicijativu za strateški razvoj globalne infrastrukture; budući da nastaju nove mogućnosti za prometne mreže između EU-a i Azije, posebno u željezničkom i pomorskom sektoru; budući da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala da je kontinuitet prijevoza s Azijom ključan za jamčenje opskrbnog lanca za sve vrste robe; budući da je promet između EU-a i Azije izvrstan na globalnoj razini u smislu obujma trgovanja i prijeđenih udaljenosti; budući da je potrebno zajamčiti sigurnost, zaštitu i ekološku održivost, posebno uzimajući u obzir emisije stakleničkih plinova, svih vrsta prijevoza koje se koriste između EU-a i Azije;

Načela strategije povezivosti

1. ističe temeljnu ulogu povezivosti u geopolitičkim odnosima EU-a i njegovih država članica te ističe činjenicu da je povezivost, kao temeljno usmjerenje Europske unije, duboko ukorijenjena u Unijin pristup domaćim i međunarodnim izazovima; ističe da su politike povezivosti uspješno provedene u EU-u i da su mjere u području povezivosti sve više uključene u mnoge vanjske odnose EU-a;

2. potiče Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da izrade globalnu strategiju povezivosti EU-a kojom bi se postojeća strategija povezivosti EU-a i Azije proširila radi usklađivanja naše filozofije povezivosti i politika povezivosti s ciljem jačanja uloge EU-a kao istinskog i neophodnog geopolitičkog i geoekonomskog aktera s jedinstvenim narativom i čimbenika koji povezuje više kultura te jačanja partnerstava s demokracijama diljem svijeta koje dijele naše temeljne vrijednosti; budući da bi se posebni regionalni prioriteti i politike kao što su oni u okviru Istočnog partnerstva, Europske politike susjedstva, zajedničke komunikacije o odnosima s Latinskom Amerikom i karipskim zemljama i buduća indo-pacifička strategija trebali uskladiti sa strategijom;

3. ustraje u tome da će se globalni izazovi pogoršati ako se svijet rascijepi na neprijateljske blokove ili ako dođe do potpune fragmentacije; stoga vjeruje da se povezivost treba promicati kao načelo kojim se nastoji ostvariti suradnja kad god je to potrebno i moguće;

4. ističe da bi povezivost trebala biti ključni prioritet u radu EU-a s namjerom potvrđivanja ambicije Europe, postizanja proaktivnijeg europskog položaja u globalnoj politici i utvrđivanja uvjeta za bilateralnu suradnju Europe s drugim zemljama i na multilateralnim forumima u promicanju povezivosti koja je fiskalno, gospodarski, socijalno i okolišno održiva;

5. očekuje da će Strategija doprinijeti provedbi glavnih okvirnih politika EU-a za izgradnju snažne i pravedne Unije, ulaganje u miroljubive međunarodne odnose pune poštovanja, doprinijeti održivom gospodarskom i socijalnom napretku među ostalim i na temelju ambicioznih trgovinskih sporazuma kojima se potiče europski zeleni plan i digitalne transformacije te promicanje globalne pravde;

6. smatra da će za poticanje održivog oblika globalizacije biti potrebno partnerstvo s trećim zemljama u provedbi Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja kao temeljnih elemenata strategije;

7. smatra da se strategijom mora obuhvatiti širok spektar političkih, ekonomskih, kulturnih, održivosnih i sigurnosnih dimenzija koje se zasnivaju na temeljnim vrijednostima EU-a i njegovim zajedničkim interesima; moraju provoditi vodeći projekti koji iskazuju naše vrijednosti slobode, ljudskih prava, vladavine prava, demokracije, solidarnosti protiv diskriminacije, održivosti, uključivosti, transparentnosti u području socijalne pravde, ravnopravnih uvjeta, reciprociteta i pridržavanja multilateralizma koji se temelji na pravilima, te se mora jačati međunarodna uloga EU-a kao predvodnika u postavljanju standarda; podrazumijeva da se za njezinu provedbu moraju dodijeliti odgovarajući ljudski i financijski resursi;

8. poziva gospodarske i društvene dionike i relevantne stručnjake u području na razini EU-a i u državama članicama da sudjeluju u razvoju i provedbi Strategije; poziva Komisiju da uspostavi odgovarajuće forume za takvo sudjelovanje; ustraje u tome da parlamenti moraju imati aktivnu ulogu u oblikovanju i nadzoru politike povezivosti;

9. podsjeća da su za stvaranje održivog rasta i radnih mjesta potrebna ulaganja u povezivost; naglašava da se tim ulaganjima mora poštovati javno dobro, transparentnost, učinkovitost tržišta, ravnopravni uvjeti, uključujući pravedan pristup tržištima javne nabave, i fiskalna održivost, izbjegavajući pritom dužničke zamke; ističe da takva ulaganja trebaju podupirati gospodarsku otpornost i dekarbonizaciju gospodarstva usklađenu s Pariškim sporazumom, razvoj novih vještina radne snage te poštovati visoke standarde zaštite okoliša i biološke raznolikosti; nadalje naglašava da se u okviru takvih ulaganja treba pridržavati strogih standarda EU-a o socijalnim i radničkim pravima, transparentnosti, dužne pažnje, interoperabilnosti i dobrog upravljanja te omogućiti izražavanje mišljenja osobama na koje ti projekti utječu, na temelju odgovarajućih, uključivih i javnih savjetovanja s dionicima i otvorenog pristupa, među ostalim i za lokalne dionike kao što su mala i srednja poduzeća;

10. poziva sve europske zemlje da se pridruže strategiji povezivosti EU-a, uključujući zemlje članice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), zapadni Balkan i susjedstvo EU-a, te da se također funkcionalno integriraju različite regije u razvoju; potiče Ujedinjenu Kraljevinu da udruži snage s EU-om u strateškom promicanju međunarodne povezivosti, posebno u svjetlu nedavnog izvješća Zastupničkog doma o budućnosti međunarodne politike Ujedinjene Kraljevine; smatra da bi prednost trebalo dati projektima koje nadzire nekoliko europskih zemalja;

11. stavlja najveći naglasak na potrebu za pravednom suradnjom s našim partnerima i drugim predmetnim zemljama i regijama, koristeći se pritom mekim moćima za promicanje europskih vrijednosti i postizanje snažnih i trajnih partnerstava; smatra da se strategija mora provoditi uz uzajamno poštovanje, da mora zajamčiti recipročan pristup tržištu te da se njome moraju spriječiti odnosi jednostrane ovisnosti i dužničke zamke, koji ugrožavaju autonomiju zemalja sudionica;

12. ističe ključnu važnost zapadnog Balkana kao prioriteta strategije; smatra da se strategijom mogu stvoriti pozitivne sinergije s drugim političkim i gospodarskim procesima u regiji, osobito regionalna integracija; vjeruje da se postojeći infrastrukturni planovi za zemlje zapadnog Balkana, kao što je Plan povezivosti EU-a za zapadni Balkan, moraju uskladiti sa strategijom; pozdravlja zamah kada je riječ o ulaganjima u povezivost na zapadnom Balkanu u kontekstu gospodarskog i investicijskog plana za tu regiju; nadalje, ističe važnost Istočnog partnerstva i usredotočenost na povezivost kako je naglašeno u zajedničkoj komunikaciji od 18. ožujka 2020.;

Upravljanje Strategijom

13. ističe da se strategija treba pratiti i uskladiti s ciljem unutarnje povezivosti u EU-u i između EU-a i budućih članica Unije, kao što su transeuropske prometne mreže (TEN-T) ili Inicijativa za tri mora, čime se osnažuju zajedničke vrijednosti, standardi i interesi te pruža zajedničko vlasništvo nad strategijom institucijama EU-a i državama članicama; smatra da će bez aktivnog vlasništva države članice strategija povezivosti biti kao automobil bez kotača;

14. naglašava višedimenzionalnu prirodu Strategije, koja će zahtijevati učinkovitu koordinaciju postojećih strategija, politika i projekata za međunarodnu povezivost i interoperabilnost; u tom pogledu očekuje poboljšanje i racionalizaciju postojeće koordinacije između ESVD-a i glavnih uprava Komisije;

15. naglašava da strategija treba imati jasnije vodstvo i podjelu nadležnosti unutar Komisije, na svakoj odgovarajućoj razini, uključujući i na vrhu, stoga predlaže da o provedbi strategije redovito raspravlja skupina povjerenika za snažniju Europu, koja bi trebala djelovati kao koordinacijsko tijelo za povezivost i kojim će predsjedati potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i koordinator Komisije za povezivost, u idealnom slučaju izvršni potpredsjednik;

16. preporučuje da ESVD iz svojih redova pruži tajništvo koordinacijskog tijela za povezivost, dok bi odgovarajuća radna razina trebala uključivati sve relevantne glavne direktore i njome bi trebali supredsjedati glavni tajnici Komisije i ESVD-a u cilju ostvarenja najveće moguće sinergije i učinkovitosti;

17. ističe važnost uključivanja Parlamenta, Vijeća, država članica i nacionalnih parlamenata u strategiju; inzistira na tome da Komisija podnosi redovita izvješća u kojima se navode postignuća u provedbi Strategije, koja će detaljno razmotriti Parlament i Vijeće; potiče imenovanje nacionalnih koordinatora za povezivost u vladama država članica; stajališta je da bi se osnivanjem posebne radne skupine Vijeća mogle poboljšati usklađenost, operacionalizaciju i odgovornost država članica u području povezivosti; predlaže da bi se za povezivost trebalo primjenjivati glasovanje kvalificiranom većinom, osim u područjima koja su relevantna za nacionalnu sigurnost ili su povezana s njom;

18. smatra da je razmjena informacija s relevantnim dionicima i njihovo aktivno sudjelovanje, uključujući financijske institucije EU-a, presudno za uspjeh strategije s obzirom na postojeći nedostatak ulaganja u tom području; preporučuje osnivanje stručne skupine na visokoj razini kao savjetodavnog tijela za Komisiju za međunarodnu povezivost, koje bi činili predstavnici poduzeća, kako je predviđeno u prijedlogu za poslovnu savjetodavnu skupinu navedenom u zajedničkoj komunikaciji od 19. rujna 2018., civilno društvo i drugi dionici, među ostalim i iz područja ljudskih prava, okolišnih i radničkih prava, te međunarodne financijske institucije, s posebnim naglaskom na Europskoj investicijskoj banci (EIB) kao banci EU-a i u skladu s kriterijem rodnog pariteta;

19. čvrsto vjeruje da bi europske razvojne banke i razvojne banke država članica, kao i agencije za ulaganja i agencije za izvozne kredite, trebale imati središnju ulogu u upravljanju ulaganjima u međunarodne projekte povezivosti, posebno u pogledu mobilizacije sudjelovanja privatnog sektora u financiranju i provedbi projekata i pružanju savjeta o potrebama ulaganja ili postojećim okvirima, ovisno o stupnju razvijenosti zemlje; zalaže se za uspostavljanje jedinstvenog sučelja za privatni sektor;

20. u tom kontekstu planira uloge za EIB i Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD); čvrsto vjeruje da aktivno promicanje sudjelovanja privatnog sektora u okviru unovčivih međunarodnih projekata povezivosti mora biti temelj strategije; traži da se ubrza tekući rad na jačanju europske strukture za financiranje razvoja, kako bi to potencijalno rezultiralo punopravnom europskom razvojnom bankom; zalaže se za suradnju s drugim međunarodnim financijskim institucijama na temelju europskih vrijednosti i strateških interesa;

21. ističe da strategija, kako bi bila vjerodostojna, mora za svoju provedbu posjedovati potrebne instrumente i sredstva koji odgovaraju njezinim ambicijama; pohvaljuje značajan iznos financijskih sredstava EU-a za međunarodnu suradnju, osobito znatnu količinu bespovratnih sredstava u usporedbi s drugim velikim svjetskim silama, koja je između 2014. i 2018. iznosila 345 milijardi EUR;

22. kritizira činjenicu da su osviještenost javnosti o međunarodnim doprinosima EU-a promicanju i financiranju politika povezivosti i njihova vidljivost nedovoljno razvijeni i poziva da se bez odgađanja uvedu odgovarajuće promjene; nadalje ističe da je potrebno razviti posebnu politiku komunikacije koja je povezana sa strategijom i poziva na jasniju i djelotvorniju komunikaciju o koristima, postignućima i ciljevima strategije kako bi se osigurala potrebna potpora njezinu uspjehu; u tom pogledu naglašava potencijal vodećih projekata;

23. smatra da bi za postizanje ciljeva strategije trebalo dodijeliti odgovarajuća javna sredstva u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.; poziva da se Strategija ugradi u buduće propise o instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) i instrumentu pretpristupne pomoći (IPA) III, kako bi se EU-u omogućilo da učinkovito ostvari ciljeve strategije, koristeći financijske programe EU-a kao što su InvestEU, a posebno Europski fond za održivi razvoj plus (EFSD +), Jamstvo za vanjsko djelovanje i instrumenti za ulaganja za specifična zemljopisna područja, kao što su Fond za poticanje ulaganja u susjedstvu (NIF), Ulagački instrument za srednju Aziju (IFCA) i ulagački instrument za Aziju (AIF); nadalje, naglašava mogućnost pomaganja partnerskim zemljama da razviju mehanizme financiranja autohtonog stanovništva;

24. smatra da bi strategija, uz primjenu višedimenzionalnog pristupa, trebala biti i jasno usmjerena na konačni skup prioriteta; pozdravlja značajno uključivanje programa povezivosti EU-a u program trija njemačkog, portugalskog i slovenskog predsjedništva Europskog vijeća; naglašava važnost utvrđivanja vodećih projekata za relevantne sektore, koji bi trebali imati snažnu europsku dodanu vrijednost, predstavljati strateški javni interes i pokazati jedinstven pristup EU-a utemeljen na vrijednostima; poziva Komisiju i ESVD da predlože kriterije za utvrđivanje takvih projekata;

25. pozdravlja inicijative kao što su Načela skupine G20 za kvalitetna ulaganja u infrastrukturu i Rezolucija Skupštine UN-a za okoliš o održivoj infrastrukturi; potiče Komisiju, ESVD i države članice da promiču strateški pristup EU-a međunarodnoj povezivosti u svim multilateralnim i plurilateralnim forumima kao što su Opća skupština UN-a, ASEM ili skupina G7;

Prioriteti Strategije

Zelena tranzicija

26. ističe ulogu EU-a u provedbi Pariškog sporazuma promicanjem kružnog gospodarstva i ulaganja otpornih na klimatske promjene, uz ostale inicijative; smatra da bi odgovor na klimatske promjene, za dekarbonizaciju gospodarstava i očuvanje biološke raznolikosti i okoliša trebala biti glavni prioritet Strategije, osobito kada je riječ o razvoju kvalitetne infrastrukture; ističe da je održavanje postojeće infrastrukture za okolišno prihvatljive načine prijevoza u Europi i izvan nje od presudne važnosti; poziva na sustavno ozelenjivanje relevantnih ulaganja u povezivost; u tom pogledu preporučuje uspostavu transparentnih kriterija za podnošenje ponuda o troškovima životnog ciklusa proizvoda ili usluga te usklađenost sa standardima i propisima EU-a; smatra da su socijalno pravedno i održivo ozelenjivanje razvojne suradnje, ulaganje u infrastrukturu općenito, a posebno energetska dimenzija pitanja od velike važnosti; smatra da je suradnja u području alternativnih izvora energije i energetske učinkovitosti ključan ogledni projekt; predlaže da bi suradnja na razvoju obnovljivih izvora energije trebala postati stup povezivosti EU-a i Afrike; smatra da je izgradnja kapaciteta za održivost ključna dimenzija; pozdravlja ambicioznu znanstvenu suradnju u cilju poboljšanja ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima, zaštite biološke raznolikosti, promicanja gospodarske kružnosti, održivog rasta i pravedne tranzicije;

Promet

27. snažno potiče usvajanje globalnog koordiniranog pristupa s pomoću bliske suradnje s trećim zemljama kako bi se ponovno uspostavila i održala povezivost, otporna prometna infrastruktura i industrija kao potpora globalnim lancima opskrbe; pozdravlja suradnju između EU-a i Azije na inicijativama kao što su program Transeuropski koridori prema Kavkaskim zemljama (TRACECA) i promicanje novih održivih prometnih inicijativa s važnim azijskim partnerima kao što su Indija i srednja Azija;

28. ističe da bi EU trebao povezati dobro razvijeni okvir TEN-T s mrežama u Aziji i istovremeno dovršiti vlastite projekte TEN-T unutar EU-a kao što su Rail Baltica i drugi; pozdravlja donošenje gospodarskog i investicijskog plana EU-a za zapadni Balkan i aktualno proširenje mreže TEN-T na zapadnom Balkanu i u zemljama Istočnog partnerstva koje bi trebalo smatrati ključnim elementom strategije povezivosti s obzirom na njihov zemljopisni položaj; vjeruje da bi se za zemlje kandidatkinje i zemlje Istočnog partnerstva trebao imenovati posebni koordinator za TEN-T;

29. naglašava važnost željezničkih veza; ističe potrebu za osiguravanjem jedinstvenog pravnog režima za prijevoz robe željeznicom diljem euroazijskog kontinenta; poziva na proširenje primjene tehničkih specifikacija EU-a, posebno sigurnosnih standarda za željeznički prijevoz opasnog tereta i poštovanje odgovarajućih smjernica OTIF-a[1] u skladu s Prilogom 2. SMGS-a[2], i za stvaranje novih ekonomskih izgleda otvaranjem tržišta i promicanjem mogućnosti ulaganja;

30. ističe važnost tekućih pregovora o sveobuhvatnim sporazumima o zračnom prometu s partnerskim zemljama u Aziji, posebice sporazuma između EU-a i Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN), koji bi stvorili pravedne i transparentne tržišne uvjete na temelju jasnog regulatornog okvira i posebice poštovanja visokih standarda Europske unije; ističe važnost koju potpora EU-a azijskim zemljama ima u ublažavanju učinka civilnog zrakoplovstva na klimatske promjene;

31. poziva Komisiju da nastavi s daljnjim napretkom u svojim inicijativama u području pomorskog prometa kako bi se digitalizirale i pojednostavnile administrativne formalnosti i ojačala pomorska sigurnost u lukama diljem Aziji posredovanjem Međunarodne pomorske organizacije i s pomoću sporazuma o pomorskom prometu; ističe važnost daljnje suradnje s trećim zemljama u Aziji s pomoću relevantnih sporazuma o pomorskom prometu koji bi mogli pomoći u reguliranju i olakšavanju pomorskog prometa te pridonijeti njegovoj većoj održivosti;

32. naglašava da se Strategijom mora zajamčiti da prijevoznici iz Azije moraju poštovati standarde EU-a u sektoru cestovnog prometa; poziva na suradnju između Komisije i država članica u pogledu provedbe zakonodavstva EU-a i nacionalnog zakonodavstva u tom sektoru;

Digitalna transformacija

33. s posebnim naglaskom ističe činjenicu da je digitalizacija ključna dimenzija za 21. stoljeće i naglašava njezin utjecaj na svakodnevni život svake osobe u svijetu; poziva Komisiju i države članice da si stoga zadaju ambicioznije ciljeve u pogledu digitalne transformacije; očekuje da će EU postati konkurentan globalni akter u digitalizaciji, na jednakoj razini kao SAD i Kina; u tom kontekstu smatra da je promicanje digitalne povezivosti i digitalnog pristupa putem mreža vrlo velikog kapaciteta koje se temelje na svjetlovodnoj mreži i mrežama 5G veliki prioritet EU-a; smatra da razvoj otvorene strateške autonomije u tom sektoru mora uključivati diversifikaciju lanca opskrbe proizvođača opreme promicanjem otvorene i interoperabilne mrežne arhitekture i partnerstava za digitalizaciju s trećim zemljama i regijama koje dijele naše vrijednosti i upotrebljavaju tehnologiju uz potpuno poštovanje temeljnih prava; potiče Komisiju da projekte povezivosti s trećim zemljama uvjetuje etičkim korištenjem tehnologije kako unutar EU-a tako i u inozemstvu; ističe da je u tom pogledu ključan aspekt sigurnosti;

34. ističe činjenicu da bi EU kao predvodnik u postavljanju standarda trebao težiti zajedničkom vodstvu u utvrđivanju, zaštiti i unaprjeđenju međunarodnih normi, standarda i praksi zasnovanima na mirnom, sigurnom i otvorenom okruženju temeljenom na vladavini prava i održivoj i odgovornoj digitalizaciji, istodobno rješavajući prijetnje kibersigurnosti i štiteći ljudska prava i slobode na internetu, uključujući zaštitu osobnih podataka;

35. preporučuje da se znatno pojača suradnja u području zaštite podataka sa zemljama ASEAN-a i s Indijom, SAD-om, Australijom, Kanadom, Južnom Korejom, Novim Zelandom i drugima kako bi se unaprijedile odluke o primjerenosti za protok podataka; smatra da bi odredbe o e-trgovini i digitalnoj trgovini u trgovinskim sporazumima trebale služiti ciljevima digitalnog stupa Strategije; u pogledu protoka podataka, napominje da je EU u već iznio prijedloge u nekoliko pregovora, u skladu sa zaštitom podataka i Općom uredbom o zaštiti podataka[3]; smatra da odluka o primjerenosti u pogledu Japana pruža primjer za poticanje digitalne integracije; zalaže se za povezivanje programa digitalne povezivosti s predstojećom globalnom strategijom EU-a za digitalnu suradnju;

36. ističe da je 5G infrastruktura element europske strateške otpornosti; poziva Komisiju da izradi plan za razvoj europskih 5G tehnologija i postupno ukidanje tehnologije 5G koju su izgradile treće zemlje koje ne dijele europske vrijednosti i standarde; potiče Komisiju da projekte povezivosti s trećim zemljama snažno uvjetuje etičkim korištenjem tehnologije, kako unutar EU-a tako i u inozemstvu; pozdravlja odredbe o kibersigurnosti u programu Digitalna Europa u pogledu natječajnog postupka; zalaže se za uključivanje pristupa iz paketa instrumenata EU-a za sigurnost 5G tehnologije u promicanje digitalne povezivosti s obzirom na njegove izvanteritorijalne mogućnosti primjene; potiče Komisiju da radi na repliciranju međunarodnih sporazuma EU-a o roamingu u pokretnoj mreži s partnerima u području povezivosti; pozdravlja inicijativu interneta sljedeće generacije i ulaganja u projekte digitalne infrastrukture kao što je duboki pomorski kabel BELLA (engl. Building Europe Link to Latin America (izgradnja poveznice između Europe i Latinske Amerike)); preporučuje Komisiji da utvrdi stvarne potrebe za ciljanom digitalnom službenom razvojnom pomoći; predlaže Komisiji da promiče razvojnu suradnju 6G sa zemljama istomišljenicama kao vodeći projekt;

Međuljudski odnosi

37. vjeruje da je međuljudska dimenzija jedan od temeljnih stupova Strategije i da bi trebala i dalje biti prioritet; u tom pogledu poziva na recipročne prilike za mobilnost između Europe i Azije; ističe potrebu za odgovarajućim financiranjem javne diplomacije;

38. stavlja velik naglasak na promicanje međuljudskih kontakata među studentima, polaznicima strukovnog obrazovanja, mladim stručnjacima, pripadnicima akademske zajednice, civilnim društvom, istraživačima nevladinih organizacija i područjima kulture, što je ključ uzajamnog razumijevanja i poštovanja; zalaže se za takvu suradnju utemeljenu na uključivosti, reciprocitetu i rodnoj ravnopravnosti; posebno poziva na jačanje dimenzije mladih preko foruma mladih kako bi se uzajamno promicali znanje stranih jezika, studentske i akademske razmjene te uzajamno priznavanje diploma; u tom pogledu zagovara otvaranje platforme za eTwinning za partnerske zemlje u području povezivosti; podsjeća na prilike za regionalne razmjene kao što su one između inovatora i za suradnju među gradovima; ističe da povezivost stvara prilike Europi da bude u središtu sjecišta između istraživanja, inovacija i ulaganja; smatra da bi se posebna pozornost trebala posvetiti pitanjima manjina u kontekstu tog stupa;

39. pozdravlja inicijative donesene za zapadni Balkan čiji je cilj promicanje suradnje i razmjena mladih, kao i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, te potiče pružanje sličnih programa drugim partnerima Strategije, počevši sa zemljama Istočnog partnerstva; primjećuje da je povezivost između EU-a i zapadnog Balkana neophodan dio strategije jer su zemlje u regiji potencijalne članice EU-a;

40. pohvaljuje organizaciju Foruma mladih lidera EU-a i ASEAN-a i Foruma strateških mislioca u veljači 2018. i sastanke na vrhu mladih lidera Azijsko-europske zaklade (ASEF) zajedno sa sastancima na vrhu ASEM-a; predlaže da se te konvencije redovito održavaju i da se trebaju uspostaviti slični godišnji forumi kao dio odnosa EU-a i Afričke unije;

41. poziva Komisiju da uskladi strategiju s predstojećom strategiju EU-a za suradnju u području istraživanja i ulaganja; poziva Komisiju da nastavi sa svojim strateškim pristupom suradnji u području istraživanja i inovacija poboljšanjem odnosa s partnerima istomišljenicima, među ostalim razmatranjem statusa pridruženih istraživanje te da suradnju temelji na univerzalnim načelima kao što su akademska sloboda, otvoreni pristup, zaštita intelektualnog vlasništva, jednaki uvjeti, integritet istraživanja i zaštita osobnih podataka; potiče donošenje politika suradnje u području istraživanja za pojedine zemlje; ističe važnost uspostavljanja kriterija za utvrđivanje osjetljivih sektora u području istraživanja i inovacija, uključujući u području tehnologije dvojne namjene;

Trgovina, ulaganja, konkurentnost i standardi

42. ističe da bi EU trebao ojačati svoje veze sa zemljama domaćinima te im ponuditi vjerodostojnu i održivu alternativu za financiranje povezivosti;

43. smatra da je međuljudska dimenzija ključna i za temeljenje konkurentnosti na vrijednostima EU-a i za učinkovitu europsku gospodarsku diplomaciju;

44. smatra da bi trgovinska politika trebala biti ključna za postizanje ciljeva strategije promicanjem pravedne i održive trgovine i ulaganja; naglašava važnost jačanja gospodarske otpornosti diversifikacijom lanaca opskrbe, kao i jačanja regionalne integracije; naglašava da bi strategija trebala ići ruku pod ruku s ulaganjem napora za povećanje pristupa odgovarajućim tržištima, što se odnosi i na javnu nabavu, te za promicanje otvorenog i transparentnog ulagačkog okruženja, čime bi se otvorile nove prilike i doprinijelo globalnoj konkurentnosti; ističe važnost suradnje u područjima dubinske analize, prava intelektualnog vlasništva i oznaka zemljopisnog podrijetla;

45. s tim u vezi naglašava središnju ulogu međunarodnih standarda u području okoliša i održivosti te socijalnih standarda u sporazumima o trgovini i ulaganjima; podsjeća na preispitivanje akcijskog plana Komisije u 15 točaka i rasprava u Vijeću o trgovini i održivom razvoju; poziva Komisiju da u potpunosti provede instrumente trgovinske zaštite kako bi se osiguralo da europska poduzeća nisu izložena nepoštenim trgovačkim praksama i da poglavlja o trgovini i održivom razvoju učinkovito provede u skladu s Pariškim sporazumom, ciljevima održivog razvoja i konvencijama MOR-a, u cilju razvoja strategije o povezivanju i postizanja održive integracije; smatra da bi Komisija i ESVD trebali zauzeti više strateški pristup općem sustavu povlastica (OSP), među ostalim jačanjem aktivnosti na najvišoj političkoj razini kako bi se ojačala njegova učinkovitost u pogledu međunarodnih radnih standarda i standarda u područjima ljudskih prava, okoliša i dobrog upravljanja;

46. naglašava važnost strateškog odnosa i sustavnog suparništva EU-a s Kinom te poziva države članice i institucije nadzornog EU-a na usklađen i koordiniran pristup Kini; ponovno upućuje poziv Kini da poduzme korake u smjeru ambiciozne reforme Svjetske trgovinske organizacije, što uključuje sveobuhvatna pravila o subvencijama za industriju, i svjestan je da prakse kineskih poduzeća u državnom vlasništvu kojima se narušava tržište, prisilan prijenos tehnologije i lokalizacija podataka, prekapacitiranost i povezani dampinški izvoz te druge nepoštene trgovinske prakse izazivaju zabrinutost; smatra da je širenje primjene jednakih uvjeta na tržišta trećih zemalja od ključne važnosti za dugoročne poslovne prilike za europska poduzeća;

47. naglašava ulogu međunarodnih trgovinskih sporazuma koje je dogovorio EU i važnost njihove pravilne provedbe; smatra da bi povezivost trebala biti uključena u komunikaciju Komisije o preispitivanju trgovinske politike; naglašava međunarodne norme i transparentne standarde u promicanju kvalitetne infrastrukture i mrežne interoperabilnosti; poziva Komisiju da postojeće sporazume učini ambicioznijima sustavnim uključivanjem politike normizacije u bilateralna partnerstva i trgovinske sporazume kako bi se promicalo multilateralno utvrđivanje normi i široka primjena međunarodno dogovorenih normi te transparentna regulatorna suradnja u potpunom skladu s pravom reguliranja;

48. smatra da model Unije za politiku normizacije ima prednost u pogledu inovativnosti, otvorenosti i uključivosti te da mu treba omogućiti da se i dalje uspješno nosi s globalnim konkurentima među različitim paradigmama normizacije; očekuje da će Komisija imati proaktivnu ulogu u promicanju politike normizacije; stoga preporučuje da bi se odgovornost za koordinaciju politike normizacije EU-a trebala dodijeliti visokorangiranom dužnosniku Komisije, u idealnom slučaju povjereniku za unutarnje tržište; poziva Komisiju i ESVD da se u međunarodnim forumima za utvrđivanje standarda bolje usklade s demokratskim partnerima sličnih stavova kako bi se promicali međunarodni standardi kojima se podupiru demokracija, vladavina prava i temeljna prava;

Zdravlje

49. vjeruje da je pandemija bolesti COVID-19 pokazala da je hitno potrebno dati prioritet zdravstvenom sektoru kao novom ključnom području za suradnju, posebno u pogledu otpornosti zdravstvenih sustava, pristupa lijekovima, medicinskoj opremi i cjepivima, da je potrebno ojačati stratešku autonomiju EU-a u području zdravstva, izbjegavati jednostrane ovisnosti te osigurati sigurne i raznolike farmaceutske i zdravstvene industrijske lance opskrbe, razmjene najboljih praksi u upravljanju krizama i politikama za sprečavanje pandemija i postići reciprocitet u upravljanju putovanjima i otvorenim granicama; predlaže da se nastojanja u okviru zdravstvene unije EU-a povežu sa strategijom i da se stupi u partnersku vezu s drugim regionalnim mehanizmima kao što je Centar za kontrolu zaraznih bolesti ASEAN-a; naglašava da bi EU trebao iskoristiti zdravstvenu povezivost kako bi naučio iz uspješnih primjera upravljanja pandemijom koje provode partneri istomišljenici kao što su Novi Zeland, Republika Koreja i Tajvan;

50. naglašava iskustva stečena tijekom pandemije bolesti COVID-19 o važnosti koordiniranih mjera kako bi se osiguralo da globalni prometni pravci i lanci opskrbe ostanu otvoreni i sigurni;

Sigurnost

51. uvjeren je da treba hitno razraditi sigurnosnu dimenziju strategije uzimajući u obzir rizike mogućeg pretvaranja povezivosti u oružje; naglašava potrebu za geopolitičkim pristupom globalnoj suradnji kako bi se EU uspješno suočio s novim sigurnosnim izazovima, uključujući kibersigurnost, digitalnu povezivost, ključnu infrastrukturu i potencijalnu dvojnu upotrebu tehnologije; ističe ozbiljnost terorističkih prijetnji; upozorava na sve veću zabrinutost u pogledu sigurnosti u europskom susjedstvu; snažno potiče ESVD i države članice da budu proaktivniji u tim pitanjima;

52. naglašava potrebu za razvojem jače sigurnosne dimenzije u našem partnerstvu s Afrikom; podsjeća na zaključke Vijeća o pojačanoj sigurnosnoj suradnji EU-a u Aziji i s Azijom; prima na znanje sve veću relevantnost sigurnosnih pitanja u indo-pacifičkoj regiji za EU, kako je navedeno u indo-pacifičkim strategijama država članica; podržava inicijativu razvoja zajedničke indo-pacifičke strategije EU-a i suradnju s partnerima u indo-pacifičkoj regiji, uključujući razmjenu između vojnih snaga; smatra da bi otvorenost, blagostanje, uključivost, održivost, transparentnost, reciprocitet i održivost trebali biti vodeća načela u suradnji s indo-pacifičkom regijom;

Partnerstva za povezivost

53. s velikim zadovoljstvom pozdravlja sklapanje Partnerstva za održivu povezivost i kvalitetnu infrastrukturu između Europske unije i Japana, s naglaskom na održivu povezivost sa zapadnim Balkanom, istočnom Europom, srednjom Azijom, Indo-pacifičkom regijom i Afrikom; nada se da će EU i Japan aktivno promicati partnerstvo za povezivost među relevantnim ciljnim skupinama i uspjeti pokrenuti operacionalizaciju partnerstva u prvoj polovici 2021.;

54. pozdravlja Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana koji je stupio na snagu 1. veljače 2019. i pojačanu koordinaciju između EIB-a, japanske Agencije za međunarodnu suradnju (JICA) i japanske banke za međunarodnu suradnju (JBIC), posebno u pogledu financiranja zelene povezivosti; smatra da zapadni Balkan i jugoistočna Azija pružaju vrlo dobre mogućnosti za suradnju Japana i EU-a u pogledu povezivosti s trećim partnerima; vidi veliki potencijal za uključivanje privatnog sektora, uključujući MSP-ove; osim toga, zalaže se za razmatranje sigurnosnih aspekata suradnje u području povezivosti između Japana i EU-a, uključujući pomorsku sigurnost;

55. toplo pozdravlja tekuće pregovore o izgradnji partnerstva za povezivost s Indijom; nada se da će rotirajuće predsjedništvo Europskog vijeća te predstojeća indijska i talijanska predsjedništva skupine G20 iskoristiti svoj utjecaj za postizanje napretka; prima na znanje inicijativu za povezivanje regionalne infrastrukture u južnoj Aziji; prima na znanje sudjelovanje Indije u inicijativi Bengalskog zaljeva za višesektorsku tehničku i gospodarsku suradnju (BIMSTEC) i Međunarodnom koridoru za promet sjever-jug (INSTC); smatra da bi s obzirom na trenutne okolnosti Indija trebala imati veću ulogu te da se mora tražiti dublja suradnja između EU-a i južnoazijskih država; zagovara pružanje pomoći pri koordinaciji različitih strategija povezivosti u Aziji, kojih prema Svjetskoj banci ima ukupno 16;

56. podsjeća da i Ruska Federacija i Turska imaju interes postati dionici u povezivosti EU-a i Azije; voljan je uspostaviti partnerstvo s njima kad god je to moguće; uviđa da su zemlje srednje Azije tijekom posljednja dva desetljeća ostvarile znatnu korist od snažnije integracije u svjetsko gospodarstvo; mišljenja je da bi EU trebao imati znatno veću ulogu i postati jedan od ključnih aktera u toj regiji, koristeći trgovinu i ulaganja kao pokretač zajedničkog blagostanja; izražava zabrinutost zbog toga što projekti koje Kina financira u srednjoj Aziji nisu dovoljno transparentni; inzistira na davanju prioriteta visokim standardima u području rada i okoliša i osiguravanju održivosti duga;

57. pozdravlja preliminarne pregovore između EU-a i Koreje o partnerstvu za povezivost te se nada znatnom napretku u tom pogledu tijekom 2021.; zagovara sklapanje partnerstva za povezivost između EU-a i ASEAN-a, među ostalim, s ciljem povezivanja s postojećim Glavnim planom ASEAN-a za povezivost i portfeljem projekata; uviđa da će se, s obzirom na to da je regija ASEAN-a treći najveći trgovinski partner EU-a, nakon SAD-a i Kine, osiguravanjem boljeg pristupa tržištu i jačanjem suradnje putem sveobuhvatnih sporazuma o partnerstvu ostvariti znatna korist za izvoznike iz EU-a; zagovara regionalni sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i ASEAN-a; potiče na to da se ulaganja koriste za smanjenje odšumljavanja i diversifikaciju održive poljoprivrede;

58. prima na znanje inicijative Australije za regionalnu politiku povezivosti i razmjene mišljenja EU-a s Australijom o povezivosti u geografskim područjima od interesa; poziva na bliskiju suradnju s Australijom kako bi se pokazala solidarnost među demokracijama; vidi potencijal za suradnju s partnerima u riječnom slivu Mekong;

59. naglašava potrebu za suradnjom s Tajvanom u području povezivosti s ciljem učenja iz njegovih najboljih praksi u nošenju s pandemijom bolesti COVID-19, jačanja međuljudskih kontakata, smanjenja digitalnog jaza u regiji jugoistočne Azije i istraživanja mogućnosti sporazuma o ulaganju između EU-a i Tajvana;

60. poziva Komisiju da ocijeni sporazum o regionalnom sveobuhvatnom gospodarskom partnerstvu (RCEP) i ulogu Kine u njemu;

61. izražava čvrsto uvjerenje da bi EU trebao ojačati suradnju sa SAD-om; pozdravlja koncept Blue Dot Network (BDN) koji je pokrenuo SAD; poziva Komisiju i ESVD da surađuju s SAD-om u vezi s BDN-om kako bi se ojačala transatlantska suradnja u području povezivosti koja je utemeljena pravilima i održiva, ali također ističe zabrinutost u pogledu potonjega; nada se budućoj suradnji, posebno u pogledu poštovanja visokokvalitetnih standarda za projekte povezivosti i poticanja uključivanja privatnog sektora;

62. podržava obveze jačanja partnerstva između EU-a, Latinske Amerike i karipskih zemalja, kako je definirano u zajedničkoj komunikaciji iz 2019., među ostalim u području digitalnog gospodarstva i povezivosti; naglašava važnost jačanja partnerstva s Latinskom Amerikom i karipskim zemljama, koja u potpunosti dijeli temeljne europske vrijednosti i interese;

63. ističe da je EU surađivao s Kinom u kontekstu platforme povezivosti EU-a i Kine s umjerenim rezultatima; smatra da je inicijativa „Jedan pojas, jedan put” u srži odlučne kineske vanjske politike; voljan je razmotriti partnerstvo s kineskom inicijativom „Jedan pojas, jedan put” u posebnim slučajevima u kojima se ne dovode u pitanje temeljna načela EU-a, u kojima je inicijativa u skladu s međunarodnim standardima i u kojima Komisija provodi nadzor nad uključenim projektima kako bi se osiguralo da su u skladu s normama i standardima EU-a kao što su socijalni, okolišni i fiskalni standardi te održivost, transparentnost, uključivost, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i reciprocitet kako se ne bi povećao međunarodni utjecaj u smjeru snažnog naoružavanja trećih zemalja i kako bi se osigurala cjelovitost zajedničkog tržišta i politička kohezija EU-a; smatra da bi se u tom kontekstu naglasak trebao staviti na poboljšanje euroazijske prometne infrastrukture, osobito multimodalnog i održivog prometa.

64. ističe važnost aktualnog rada Platforme za povezivanje EU-a i Kine u njezinim nastojanjima da istraži mogućnosti za suradnju u području prometa između proširene europske mreže TEN-T i inicijative „Jedan pojas, jedan put”; naglašava potrebu za globalnim i sveobuhvatnim pristupom kako bi se osiguralo slobodno i pošteno tržišno natjecanje za poduzeća u području razvoja prometne infrastrukture s Kinom, kao i potpuna transparentnost i jednaki uvjeti; s tim u vezi naglašava potrebu da ugovorne klauzule u tom području budu što transparentnije i da se njima jamči zaštita ključnih interesa EU-a;

65. napominje da bi se politikama povezivosti trebali smanjiti negativni vanjski učinci, kao što su utjecaji na okoliš i onečišćenje; ističe važnost održivosti u cijeloj strategiji; potiče EU da surađuje s azijskim partnerskim zemljama kako bi prometna povezivost s Azijom postala sigurnija i zaštićenija, ne samo u području tokova podataka, mobilnosti i kibersigurnosti;

66. naglašava važnost najudaljenijih regija Europe, posebno onih bližih Aziji i ističe njihov gospodarski potencijal; potiče Komisiju da olakša ulaganja u ta područja kako bi se ojačala njihova povezanost i potaknula njihova gospodarstva;

67. poziva Komisiju i ESVD da razviju snažne kapacitete za praćenje u strategijama povezivosti drugih zemalja i regija, među ostalim i u pogledu stvarno iskorištenih financijskih sredstava; učinaka na financijsku stabilnost, održivog razvoja i poštovanja ljudskih prava, vladavine prava, dobrog upravljanja i načela multilateralizma; naglašava potencijal skupine Team Europe u pronalaženju sinergija u naporima EU-a i država članica u pogledu povezivosti; zalaže se za suradnju s partnerskim zemljama u svrhu praćenja dugoročnih učinaka na strukturne politike, industrijska i gospodarska poboljšanja i ublažavanje siromaštva;

Globalna povezivost

68. snažno naglašava činjenicu da se u strategiji posebna pozornost mora posvetiti povezivosti s europskim susjedstvom i sa susjednim afričkim kontinentom, s obzirom na njegovu sve veću geopolitičku važnost za nekoliko globalnih aktera; očekuje da će ta nastojanja odražavati iskustvo EU-a s politikama za promicanje povezivosti koje su u Africi provedene kroz razvojnu suradnju; poziva na to da se o tom cilju raspravi s Afričkom unijom na visokoj razini te da to urodi partnerstvom za povezivost između EU-a i Afrike do kraja 2021.;

69. pohvaljuje voljnost Komisije i potpredsjednika / visokog predstavnika Komisije da u 2021. predstave strategiju za Arktik i poziva EU da se aktivno angažira na Arktiku; izražava zabrinutost zbog utjecaja klimatskih promjena na tu krhku regiju; posebno prima na znanje mogućnost otvaranja nove pomorske rute prema Aziji zbog otapanja leda na moru, koja bi se mogla koristiti i za digitalne veze kao što su optički kablovi te prima na znanje kinesku inicijativu Arktički put svile; očekuje da će u središtu tih napora biti održiva povezivost;

70. prima na znanje uspjeh prvog Foruma o europskoj povezivosti 2019.; izražava žaljenje zbog otkazivanja foruma 2020. zbog bolesti COVID-19; sa zanimanjem iščekuje sljedeći forum 2021., ako to omoguće okolnosti u vezi s pandemijom; smatra da bi se nadolazeći forumi trebali iskoristiti za uključivanje svih euroazijskih partnera u pogledu povezivosti, uključujući Rusiju i Kinu, u multilateralne rasprave o pojedinačnim vizijama za budući gospodarski, politički i sigurnosni poredak u Euroaziji;

71. očekuje da će Komisija predstaviti novi komunikacijski pristup s jasnim diskursom kojim će se osigurati odgovarajuća vidljivost i dostatna odgovornost europskih politika povezivosti i njihovih rezultata; snažno poziva na rebrandiranje EU-ove strategije povezivosti uz korištenje jasnog i poticajnog jezika i izraza kojima se iznosi europski pristup povezivosti utemeljen na konkretnim vrijednostima te jasni plan za provedbu i postizanje strategije;

°

° °

72. nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, državama članicama i partnerima EU-a za povezivost.

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU (10.11.2020)

upućeno Odboru za vanjske poslove

o povezivosti i odnosima EU-a i Azije

(2020/2115(INI))

Izvjestitelj(ica) za mišljenje: Seán Kelly

(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. potvrđuje da je Azija dom najvećeg broja stanovnika svijeta i najbrže rastućih gospodarstava; smatra da bi trgovinska politika trebala biti ključna za postizanje ciljeva strategije EU-a o povezivanju EU-a i Azije te da bi prioritet EU-a trebalo biti povećanje učinkovite i održive povezanosti između EU-a i Azije, u okviru otvorenog i pravednog multilateralnog trgovinskog sustava koji se temelji na pravilima i kojim se jamče jednaki uvjeti, održivi razvoj, multilateralizam, transparentnost, međunarodni standardi i reciprocitet, što bi imalo ključnu ulogu u globalnoj stabilnosti, regionalnom prosperitetu i obostranom održivom gospodarskom rastu; nadalje smatra da je integracija na uzajamnu korist važan čimbenik za oporavak od aktualne pandemije bolesti COVID-19;

2. izražava žaljenje zbog toga što nekoliko azijskih država u određenim sektorima i dalje primjenjuje neopravdane protekcionističke gospodarske politike koje dovode do neravnopravnih uvjeta za europska poduzeća; naglašava da bi strategija o povezivanju trebala ići ruku pod ruku s ulaganjem napora za recipročno povećanje pristupa tržištima, što se odnosi i na javnu nabavu, te za promicanje otvorenog i transparentnog ulagačkog okruženja, čime bi se otvorile nove prilike i doprinijelo globalnoj konkurentnosti; ističe da se omogućavanjem globalnih tokova slobodne trgovine diversificiraju lanci opskrbe i tako jačaju gospodarska otpornost i dostupnost proizvoda, kao i regionalna integracija; ističe potrebu za jačanjem suradnje u područjima dubinske analize, odredbi o intelektualnom vlasništvu i oznaka zemljopisnog podrijetla; podsjeća da su EU i Azija važni partneri u održivom razvoju, posebno u provedbi Programa UN-a za održivi razvoj do 2030., te da je promicanje učinkovite i održive povezanosti, zajedno s trgovinom, ključan element šireg strateškog partnerstva s azijskim partnerima; drži da bi europske i azijske zemlje trebale nastaviti ulagati napore u multilateralizam i dijalog među regijama, gdje je to moguće, kako bi se u Euroaziji potaknuo razvoj održivih gospodarskih mreža utemeljenih na pravilima; smatra da bi Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) trebale zauzeti više strateški pristup općem sustavu povlastica (OSP), među ostalim jačanjem aktivnosti na najvišoj političkoj razini kako bi se ojačala njegova učinkovitost u pogledu međunarodnih radnih standarda i standarda u područjima ljudskih prava, okoliša i dobrog upravljanja;

3. smatra da će se, u okviru strategije Komisije za otvorenu stratešku autonomiju, otpornost lanca opskrbe ojačati pouzdanom mrežom aktera koji mogu biti pouzdani partneri za razvoj zajedničkih mehanizama za koordinaciju rizika te metoda i standarda za procjenu, za razmjenu informacija i očekivanja te za uključivanje u aktivan dijalog s vladama, poduzećima i ulagačima; stajališta je da će se učinkovitim i održivim vezama i mrežama između Europe i Azije kroz prioritetne prometne koridore za zračni, pomorski i kopneni promet te mrežom digitalnih, energetskih i međuljudskih alata visokog kapaciteta, kao i učinkovitijim i pouzdanijim carinskim postupcima koji se temelje na digitalizaciji i administrativnom pojednostavljenju, na održiv način povećati trgovinski tokovi i prijenosi podataka između EU-a i Azije; smatra da bi odredbe o e-trgovini i digitalnoj trgovini u trgovinskim sporazumima trebale služiti ciljevima digitalnog stupa strategije povezivanja; u pogledu protoka podataka, napominje da je EU u pregovorima s Indonezijom, Australijom, Novim Zelandom i Čileom već iznio prijedloge u tom smislu, što bi također trebalo biti temelj za druge plurilateralne ili multilateralne inicijative, u skladu sa zaštitom podataka i Općom uredbom o zaštiti podataka; smatra da odluka o primjerenosti u pogledu Japana pruža primjer za poticanje digitalne integracije; svjestan je da postoji investicijski jaz u pogledu povezanosti i da je potrebno potaknuti i pojačati suradnju s privatnim ulagačima, nacionalnim i međunarodnim institucijama, multilateralnim bankama za razvoj i drugim dionicima, među ostalim i kako bi se odredile konkretne vodeće inicijative; naglašava da bi olakšavanje trgovine između EU-a i azijskih partnera poboljšanom povezanosti također trebalo poslužiti za jačanje učinkovitosti i upravljanja u carinskim tijelima, posebno u provedbi prava intelektualnog vlasništva kao alata za borbu protiv prijevara i sprečavanje ulaska krivotvorene robe na jedinstveno tržište;

4. spreman je razmotriti, u određenim posebnim slučajevima u kojima se ne dovode u pitanje načela EU-a, suradnju s kineskom inicijativom „Jedan pojas, jedan put” kako bi se ojačala povezivost diljem različitih gospodarskih koridora, što uključuje angažman prema Kini kako bi se osiguralo da inicijativa „Jedan pojas, jedan put” bude u skladu s međunarodnim standardima; naglašava da je od ključne važnosti zajamčiti pošteno tržišno natjecanje na tržištima trećih zemalja pružanjem potpore praksama multilateralnoga gospodarskog upravljanja; smatra da bi Komisija trebala dodatno analizirati potencijalne sinergije s Kinom i Japanom povezivanjem njihovih aktivnosti sa studijama o koridorima u okviru transeuropske prometne mreže (TEN-T) kako bi se spriječila moguća uska grla i prometna ograničenja; naglašava važnost strateškog odnosa EU-a s Kinom te poziva države članice i institucije EU-a na usklađen i koordiniran pristup Kini; ponovno upućuje poziv Kini da poduzme korake u smjeru ambiciozne reforme Svjetske trgovinske organizacije (WTO), što uključuje sveobuhvatna pravila o subvencijama za industriju, i svjestan je da prakse kineskih poduzeća u državnom vlasništvu kojima se narušava tržište, prisilan prijenos tehnologije i lokalizacija podataka, prekapacitiranost i povezani dampinški izvoz te druge nepoštene trgovinske prakse izazivaju zabrinutost; smatra da je širenje primjene jednakih uvjeta na tržišta trećih zemalja od ključne važnosti za dugoročne poslovne prilike za europska poduzeća;

5. podsjeća da nove arktičke pomorske rute imaju potencijal smanjiti vrijeme i udaljenost između Europe i Azije za do 40 % i potaknuti razvoj novih trgovinskih čvorišta, što bi moglo imati znatan utjecaj na trgovinske tokove; naglašava da se u EU mora aktivno uključiti u arktičku regiju donošenjem sveobuhvatne strategije za Arktik, uz istodobno promicanje održivog razvoja i ekoloških ciljeva, čime bi se zajamčilo da su te nove rute u skladu s međunarodnim pravilima i normama i spriječila svaka vrsta dodatnog pritiska na arktički ekosustav;

6. ističe važnost postojeće mreže bilateralnih, regionalnih i multilateralnih trgovinskih sporazuma i bilateralne suradnje između EU-a i azijskih partnera, primjerice uspješnih strateških partnerstava s Japanom, Južnom Korejom, Vijetnamom i Singapurom; uviđa da će se, s obzirom na to da je regija ASEAN-a treći najveći trgovinski partner EU-a izvan Europe, nakon SAD-a i Kine, osiguravanjem boljeg pristupa tržištu i jačanjem suradnje putem sveobuhvatnih sporazuma o partnerstvu ostvariti znatna korist za izvoznike iz EU-a; pozdravlja novi Sporazum o oznakama zemljopisnog podrijetla i mogućnost razvoja snažnije suradnje s Kinom, primjerice kroz sveobuhvatni sporazum o ulaganjima; poziva Komisiju da započne postupak određivanja područja primjene i provede procjene učinka te pokrene pregovore o bilateralnom sporazumu o ulaganju s Tajvanom; prima na znanje odluku o obustavi programa „sve osim oružja” s Kambodžom i ističe svoju zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u toj zemlji; poziva Komisiju da u tom pogledu osmisli jasnu strategiju i potiče Kambodžu da surađuje s Komisijom i da riješi ključna problematična pitanja kako bi se ta zemlja ponovno uključila u program;

7. žali zbog činjenice da strategija EU-a o povezivanju Europe i Azije u srednjoj Aziji nije privukla jednaku pozornost u pogledu povezivosti u regiji kao inicijativa „Jedan pojas, jedan put”; podržava nastojanja Komisije da se uklone prepreke trgovini, što će se postići ostvarivanjem održive povezivosti utemeljene na pravilima i što uključuje uklanjanje nefizičkih i regulatornih prepreka kretanju i infrastrukturi; uviđa da su zemlje srednje Azije tijekom posljednja dva desetljeća ostvarile znatnu korist od snažnije integracije u svjetsko gospodarstvo; smatra da bi EU trebao imati znatno veću ulogu i postati jedan od ključnih aktera u toj regiji, koristeći trgovinu i ulaganja kao pokretač rasta i doprinoseći zajedničkom blagostanju; izražava zabrinutost zbog toga što projekti koje Kina financira u srednjoj Aziji nisu dovoljno transparentni u pogledu postupaka dodjele ugovora te ih u velikoj većini slučajeva izvršavaju kineska poduzeća koja su znatno manje otvorena lokalnim ili međunarodnim poduzećima; poziva Kinu da poveća reciprocitet, posebno u infrastrukturnom sektoru, i da poboljša transparentnost, prioritet da visokim standardima u području rada i okoliša i zajamči održivost duga;

8. poziva Komisiju da se pobrine za pravilnu provedbu trgovinskih sporazuma i da postojeće sporazume učini ambicioznijima jačanjem odredbi o standardizaciji kroz transparentnu regulatornu suradnju te promicanjem održivih standarda EU-a i međunarodnih socijalnih standarda te standarda u području okoliša i održivosti, u svjetlu preispitivanja akcijskog plana Komisije u 15 točaka[4] i rasprava u Vijeću o trgovini i održivom razvoju; poziva Komisiju da u potpunosti provede instrumente trgovinske zaštite kako bi se osiguralo da europska poduzeća nisu izložena nepoštenim trgovačkim praksama, da se suprotstavi narušavanjima cijena i troškova koja nisu rezultat djelovanja slobodnog tržišta te da se poglavlja o trgovini i održivom razvoju učinkovito provode u skladu s Pariškim sporazumom, UN-ovim ciljevima održivog razvoja i konvencijama MOR-a, u cilju razvoja strategije o povezivanju i postizanja održive integracije.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	10.11.2020
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	39 1 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Barry Andrews, Anna-Michelle Asimakopoulou, Tiziana Beghin, Geert Bourgeois, Saskia Bricmont, Udo Bullmann, Jordi Cañas, Daniel Caspary, Miroslav Číž, Arnaud Danjean, Paolo De Castro, Emmanouil Fragkos, Raphaël Glucksmann, Markéta Gregorová, Enikő Győri, Roman Haider, Christophe Hansen, Heidi Hautala, Danuta Maria Hübner, Herve Juvin, Karin Karlsbro, Maximilian Krah, Bernd Lange, Gabriel Mato, Sara Matthieu, Emmanuel Maurel, Carles Puigdemont i Casamajó, Samira Rafaela, Inma Rodríguez-Piñero, Massimiliano Salini, Helmut Scholz, Liesje Schreinemacher, Sven Simon, Dominik Tarczyński, Mihai Tudose, Kathleen Van Brempt, Marie-Pierre Vedrenne, Jörgen Warborn, Iuliu Winkler, Jan Zahradil
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Marek Belka, Jean-Lin Lacapelle

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE

U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

39	+
EPP	Anna‑Michelle Asimakopoulou, Daniel Caspary, Arnaud Danjean, Enikő Győri, Christophe Hansen, Danuta Maria Hübner, Gabriel Mato, Massimiliano Salini, Sven Simon, Jörgen Warborn, Iuliu Winkler
S&D	Udo Bullmann, Miroslav Číž, Paolo De Castro, Raphaël Glucksmann, Bernd Lange, Marek Belka, Inma Rodríguez‑Piñero, Mihai Tudose, Kathleen Van Brempt,
RENEW	Barry Andrews, Jordi Cañas, Karin Karlsbro, Samira Rafaela, Liesje Schreinemacher, Marie‑Pierre Vedrenne
ID	Roman Haider , Herve Juvin, Jean‑Lin Lacapelle
ZELENI	Saskia Bricmont, Markéta Gregorová, Heidi Hautala, Sara Matthieu
ECR	Geert Bourgeois, Emmanouil Fragkos, Dominik Tarczyński, Jan Zahradil
NI	Tiziana Beghin, Carles Puigdemont i Casamajó

 

1	-
ID	Maximilian Krah

 

2	0
GUE	Emmanuel Maurel, Helmut Scholz

 

Značenje simbola:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržan

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM (2.12.2020)

upućeno Odboru za vanjske poslove

o povezivosti i odnosima EU-a i Azije

(2020/2115(INI))

Izvjestitelj za mišljenje (*): Angel Dzhambazki

(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika

 

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A. budući da su globalni akteri posljednjih godina prepoznali potencijal prometne povezivosti te su preuzeli inicijativu u strateškom razvoju globalne infrastrukture; budući da je prvi korak u tom pogledu na razini EU-a poduzet u jesen 2018. donošenjem strategije povezivosti EU-a i Azije;

B. budući da suvremeni prijevoz postaje sve više multimodalan i da nastaju nove mogućnosti za poboljšanje i daljnji razvoj prometnih mreža EU-a i Azije, posebno u željezničkom i pomorskom sektoru;

C. budući da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala da je kontinuitet prijevoza s Azijom ključan za jamčenje opskrbnog lanca za sve vrste robe tijekom pandemije;

D. budući da su prometne veze između EU-a i Azije bez presedana u pogledu količine prevezenog tereta i prijeđene udaljenosti te da je potrebno uzeti u obzir raznolikost područja kroz koja se prolazi kao i njihovu stabilnost kako bi se zajamčila sigurnost i zaštita svih vrsta prijevoza;

E. budući da je potrebno poboljšati promicanje pravila na razini EU-a, kao što su pravila EU-a o kontroli državnih potpora i javnoj nabavi; budući da postoji potreba za reciprocitetom u dostupnosti javne nabave među partnerima; budući da bi EU trebao osigurati da postupci javne nabave budu otvoreni i transparentni kako bi poduzeća imala jednake uvjete, bez obzira na to iz koje države dolaze;

F. budući da je, s obzirom na ciljeve EU-a u području zelene tranzicije, potrebno razmotriti emisije stakleničkih plinova duž prometnih pravaca između EU-a i Azije; budući da bi uporaba održivih načina prijevoza mogla znatno utjecati na te emisije s obzirom na velike količine prevezene robe; budući da, kako se ne bi ograničila učinkovitost veza u cestovnom prometu, posebnu pozornost treba posvetiti prijelazu na alternativnu energiju (električnu energiju ili vodik) za potrebe prijevoza;

1. poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) na osiguravanje pravilne provedbe strategije povezivosti EU-a i Azije nakon konkretnih prijedloga politika i inicijativa za poboljšanje povezanosti između Europe i Azije i to uvođenjem učinkovitog mehanizma političkog upravljanja koji bi EU mogao osigurati mjesto predvodnika u području prometne povezivosti, uz istodobno promicanje načela EU-a kao što su transparentnost, dobro upravljanje, održivost, reciprocitet i pošteno tržišno natjecanje pod jednakim uvjetima, demokracija i ljudska prava; napominje da je Azija najveći trgovinski partner EU-a te je povezivost EU-a i Azije od gospodarske, ali i geopolitičke važnosti; napominje da je Kina sustavni suparnik Europske unije i da infrastrukturni projekti imaju ulogu u kineskoj dugoročnoj strategiji politike; napominje da bi EU trebao nastaviti promicati otvorene i transparentne postupke javne nabave u kojima bi sva poduzeća trebala imati jednake uvjete, bez obzira na to iz koje države dolaze;

2. ističe važnost iskustva stečenog tijekom pandemije bolesti COVID-19 i stoga prepoznaje važnost koordinirane obnove prekograničnih tokova robe, radnika u prometu, usluga i kapitala kako bi se osiguralo da globalni prometni pravci i lanci opskrbe ostanu otvoreni i sigurni; poziva Komisiju da promiče digitalizaciju i pojednostavljenje administrativnih formalnosti kako bi se omogućila interoperabilnost prometnih mreža i prekogranična trgovina;

3. snažno potiče globalni koordinirani pristup s pomoću bliske suradnje s trećim zemljama kako bi se ponovno uspostavila i održala povezivost, otporna prometna infrastruktura i industrija kao potpora globalnom lancu opskrbe; stoga naglašava da bi se višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. 2027. trebala poticati ulaganja u povezivost s pomoću instrumenata kao što su ulagački okvir za vanjsko djelovanje ili instrumenti za ulaganja za specifična zemljopisna područja, kao što su Fond za poticanje ulaganja u susjedstvu (NIF), Ulagački instrument za srednju Aziju (IFCA) i ulagački instrument za Aziju (AIF);

4. poziva Komisiju i države članice da kao sastavni dio strategije povezivosti EU-a i Azije utvrde i primijene minimalni skup standarda o pitanjima okoliša, zdravlja i prava putnika kako bi se osiguralo da Unija postavlja norme; potiče Komisiju da utvrdi posebna pravila kako bi se zajamčilo da se uzmu u obzir i da svi partneri EU-a poštuju načela održive i sveobuhvatne povezivosti utemeljene na pravilima; ističe da bi EU i Azija mogli bolje surađivati kako bi poboljšali regulatorno okruženje, upravljanje javnim financijama i mobilizaciju domaćih resursa; ističe predanost EU-a provedbi Pariškog klimatskog sporazuma, među ostalim promicanjem kružnog gospodarstva i ulaganja otpornih na klimatske promjene; pozdravlja suradnju na temelju tih načela između različitih inicijativa EU-a i Azije, kao što su Transeuropski koridori prema Kavkaskim zemljama (TRACECA), i nadalje pozdravlja promicanje novih inicijativa za suradnju u području održivog prometa sa važnim azijskim partnerima kao što su Indija i srednja Azija;

5. pozdravlja donošenje gospodarskog i investicijskog plana EU-a za zapadni Balkan i aktualno proširenje transeuropske prometne mreže EU-a (TEN-T) na zapadnom Balkanu i u zemljama Istočnog partnerstva, koje treba smatrati ključnim dijelom strategije povezivosti EU-a i Azije s obzirom na njihov zemljopisni položaj; poziva Komisiju da ubrza postupak preispitivanja transeuropske prometne mreže (TEN-T) i njezine vanjske dimenzije, da razmotri mogućnost imenovanja posebnog koordinatora TEN-T-a za zemlje kandidatkinje i zemlje Istočnog partnerstva te da osmisli sveobuhvatnu prometnu inicijativu za povezivanje transeuropske prometne mreže sa strateškim mrežama u Aziji;

6. naglašava da je važan oprez u pogledu upotrebe financijskih sredstava EU-a za infrastrukturne projekte koji bi se mogli dodijeliti poduzećima u trećim zemljama unatoč tomu što su njihova tržišta javne nabave zatvorena za europske partnere, usredotočujući se i na ekološku, gospodarsku i socijalnu održivost te stvaranje dodane vrijednosti; poziva Komisiju da pomno prati i koordinira napore koje zemlje ulažu u provedbu postojećih planova proširenja mreže TEN-T;

7. naglašava važnost željezničkih veza i njihovu buduću ulogu u pogledu perspektiva ulaganja; ističe potrebu za osiguravanjem jedinstvenog pravnog režima za prijevoz robe željeznicom diljem euroazijskog kontinenta; poziva na proširenje primjene tehničkih specifikacija EU-a i na stvaranje novih gospodarskih izgleda s pomoću otvaranja tržišta i promicanja mogućnosti ulaganja;

8. poziva Komisiju da predloži mogućnosti sufinanciranja EU-a za postavljanje i nadogradnju terminala za pretovar kako bi se povećao kapacitet postojećih transeuroazijskih željezničkih koridora; poziva Komisiju da iskoristi izvanredne sigurnosne rezultate prijevoza opasnog tereta željeznicom i osigura da posebno kineske vlasti potvrde otvaranje željezničkih usluga između Kine i EU-a za prijevoz opasnog tereta u skladu s nužnim sigurnosnim mjerama i odgovarajućim smjernicama iz Priloga 2. SMGS-u[5] koji prosljeđuje Međuvladina organizacija za međunarodni željeznički prijevoz (OTIF); poziva Komisiju da uz pomoć Europske željezničke agencije (ERA) potakne euro-azijski željeznički promet usklađivanjem postojećih razlika u pravnim propisima za takav željeznički promet;

9. ističe važnost tekućih pregovora o sveobuhvatnim sporazumima o zračnom prometu s partnerskim zemljama u Aziji i jamčenja da se u tim sporazumima rješavaju pitanja povezana s okolišem; posebno poziva na brzo sklapanje sporazuma između EU-a i Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN), za koji se očekuje da će povezati više od milijardu građana; podsjeća na to da sporazum o zračnom prometu između EU-a i ASEAN-a ne bi trebao dovesti do nepoštenog tržišnog natjecanja među poduzećima, već bi trebao imati suprotan učinak, a to je stvaranje pravednih i transparentnih tržišnih uvjeta na temelju jasnog regulatornog okvira i posebice poštovanja visokih standarda EU-a u pogledu zaštite prava i sigurnosti radnika u zračnom prometu, sigurnosti, upravljanja zračnim prometom te socijalne zaštite i zaštite potrošača i okoliša; snažno potiče dodatno istraživanje i inovacije u pogledu održivog goriva za sektor zrakoplovstva;

10. primjećuje da recipročna odobrenja za prelijetanje doprinose protočnosti međunarodne trgovine; ističe važnost koju potpora EU-a azijskim zemljama ima u ublažavanju učinka civilnog zrakoplovstva na klimatske promjene;

11. poziva Komisiju da nastavi s daljnjim napretkom u svojim inicijativama u području pomorskog prometa kako bi se digitalizirale i pojednostavnile administrativne formalnosti i ojačala pomorska sigurnost u lukama diljem Aziji posredovanjem Međunarodne pomorske organizacije i s pomoću sporazuma o pomorskom prometu; poziva Komisiju da promiče uporabu alternativnih goriva u europskim i azijskim lukama; ističe važnost daljnje suradnje s trećim zemljama u Aziji s pomoću relevantnih sporazuma o pomorskom prometu koji bi mogli pomoći u reguliranju i olakšavanju pomorskog prometa te pridonijeti njegovoj većoj održivosti;

12. ističe da je EU predan slobodi plovidbe i održivom upravljanju oceanima i morima; naglašava važnost sigurnih i čistih oceana diljem svijeta kojima se održivo upravlja; poziva EU da osigura da njegovi azijski partneri pređu na održiva plava gospodarstva koja poštuju biološku raznolikost i okoliš;

13. napominje dramatičnu situaciju mornara blokiranih tijekom izbijanja pandemije bolesti COVID-19; žali zbog toga što političke napetosti ili piratstvo u određenim međunarodnim pomorskim područjima ugrožavaju slobodu plovidbe na međunarodnim rutama;

14. naglašava da se strategijom povezivosti mora zajamčiti da prijevoznici iz Azije moraju poštovati zakonodavstvo Unije u sektoru cestovnog prometa; poziva na suradnju između Komisije i država članica u pogledu provedbe zakonodavstva Unije i nacionalnog zakonodavstva u tom sektoru;

15. ističe važnost aktualnog rada Platforme za povezivanje EU-a i Kine u njezinim nastojanjima da istraži mogućnosti za suradnju u području prometa između proširene europske mreže TEN-T i kineske inicijative „Jedan pojas, jedan put”; uviđa da je važno raditi na postizanju potpune transparentnosti, poštovanja pravila, uzajamnosti u pristupu tržištu i jednakih uvjeta; naglašava potrebu za globalnim i sveobuhvatnim pristupom kako bi se osigurala slobodna i poštena trgovina za poduzeća u području razvoja prometne infrastrukture s Kinom; pozdravlja suradnju na temelju tih načela između različitih inicijativa EU-a i Azije; sa zanimanjem iščekuje provedbu zajedničke studije koju će pokrenuti Platforma za povezivanje o održivim željezničkim prometnim koridorima između Europe i Kine;

16. prepoznaje novu odlučnu narav kineske vanjske politike i ulogu inicijative „Jedan pojas, jedan put” te njezino stremljenje prema zapadu; s obzirom na to, naglašava da je potrebno provoditi koordiniranu politiku EU-a prema inicijativi „Jedan pojas, jedan put”; napominje da je potreba da Europa očuva svoju stratešku infrastrukturu od stranih preuzimanja pitanje suverenosti; s tim u vezi naglašava potrebu da ugovorne klauzule u tom području budu što transparentnije i da se njima jamči zaštita ključnih interesa Unije;

17. potiče Komisiju da poduzme mjere kako bi se konkretno osiguralo pošteno i transparentno tržišno natjecanje među poduzećima; naglašava potrebu da se osigura da Europljani uvijek imaju pristup velikom izboru operatera i objekata; napominje da bi se politikama povezivosti trebali smanjiti negativni vanjski učinci, kao što su utjecaj na okoliš i onečišćenje; ističe važnost održivosti u cijeloj strategiji;

18. naglašava važnost digitalne infrastrukture i mrežnih veza visokog kapaciteta za povezivost te važnost sigurnosti podataka jer se mobilnost ljudi i robe uvelike oslanja na prijenos podataka; poziva na odgovarajuću sigurnost i kibersigurnost pri upravljanju tim tokovima; podsjeća na to da se ti izazovi ne mogu riješiti isključivo nacionalnim politikama; stoga poziva EU da surađuje s azijskim partnerskim zemljama kako bi prometna povezanost s Azijom postala sigurnija i zaštićenija;

19. naglašava važnost najudaljenijih regija EU-a, posebno onih koje su bliže Aziji i ističe njihov gospodarski potencijal; potiče Komisiju da olakša ulaganja u ta područja kako bi se ojačala njihova povezanost i potaknulo njihovo gospodarstvo;

20. poziva na potpunu transparentnost ugovora o izgradnji željeznice za brze vlakove između Budimpešte i Beograda; poziva na objavljivanje pojedinosti o ugovoru i uvjetima dodjele ugovora.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	1.12.2020
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	42 1 6
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Magdalena Adamowicz, Andris Ameriks, José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Marco Campomenosi, Massimo Casanova, Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Johan Danielsson, Andor Deli, Karima Delli, Anna Deparnay-Grunenberg, Ismail Ertug, Gheorghe Falcă, Giuseppe Ferrandino, Mario Furore, Søren Gade, Isabel García Muñoz, Jens Gieseke, Elsi Katainen, Elena Kountoura, Julie Lechanteux, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Benoît Lutgen, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Tilly Metz, Giuseppe Milazzo, Cláudia Monteiro de Aguiar, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Philippe Olivier, Rovana Plumb, Tomasz Piotr Poręba, Dominique Riquet, Dorien Rookmaker, Massimiliano Salini, Vera Tax, Barbara Thaler, István Ujhelyi, Petar Vitanov, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Lucia Vuolo, Roberts Zīle, Kosma Złotowski
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Leila Chaibi, Anne-Sophie Pelletier, Markus Pieper

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

42	+
ECR	Peter Lundgren, Tomasz Piotr Poręba, Roberts Zīle, Kosma Złotowski
GUE/NGL	Leila Chaibi, Anne‑Sophie Pelletier
NI	Mario Furore
EPP	Magdalena Adamowicz, Andor Deli, Gheorghe Falcă, Jens Gieseke, Benoît Lutgen, Marian‑Jean Marinescu, Giuseppe Milazzo, Cláudia Monteiro de Aguiar, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Barbara Thaler, Elissavet Vozemberg‑Vrionidi, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska
Klub zastupnika Renew Europe	José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Elsi Katainen, Caroline Nagtegaal, Jan‑Christoph Oetjen, Dominique Riquet
S&D	Andris Ameriks, Johan Danielsson, Ismail Ertug, Giuseppe Ferrandino, Isabel García Muñoz, Bogusław Liberadzki, Rovana Plumb, Vera Tax, István Ujhelyi, Petar Vitanov
Verts/ALE	Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Karima Delli, Anna Deparnay‑Grunenberg, Tilly Metz

 

1	-
NI	Dorien Rookmaker

 

6	0
GUE/NGL	Elena Kountoura
ID	Marco Campomenosi, Massimo Casanova, Julie Lechanteux, Philippe Olivier, Lucia Vuolo

 

Značenje simbola:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržan

 

 

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	10.12.2020
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	54 2 12
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Alviina Alametsä, Alexander Alexandrov Yordanov, Maria Arena, Petras Auštrevičius, Traian Băsescu, Lars Patrick Berg, Anna Bonfrisco, Reinhard Bütikofer, Fabio Massimo Castaldo, Susanna Ceccardi, Włodzimierz Cimoszewicz, Katalin Cseh, Tanja Fajon, Anna Fotyga, Michael Gahler, Kinga Gál, Sunčana Glavak, Raphaël Glucksmann, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Márton Gyöngyösi, Karol Karski, Dietmar Köster, Andrius Kubilius, Ilhan Kyuchyuk, David Lega, Miriam Lexmann, Nathalie Loiseau, Antonio López-Istúriz White, Jaak Madison, Claudiu Manda, Lukas Mandl, Thierry Mariani, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Sven Mikser, Francisco José Millán Mon, Gheorghe-Vlad Nistor, Urmas Paet, Demetris Papadakis, Kostas Papadakis, Tonino Picula, Manu Pineda, Kati Piri, Giuliano Pisapia, Jérôme Rivière, María Soraya Rodríguez Ramos, Nacho Sánchez Amor, Isabel Santos, Jacek Saryusz-Wolski, Andreas Schieder, Radosław Sikorski, Jordi Solé, Sergei Stanishev, Tineke Strik, Hermann Tertsch, Hilde Vautmans, Harald Vilimsky, Idoia Villanueva Ruiz, Thomas Waitz, Witold Jan Waszczykowski, Charlie Weimers, Isabel Wiseler-Lima, Salima Yenbou, Željana Zovko
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Andor Deli, Markéta Gregorová, Bart Groothuis

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

54	+
EPP	Alexander Alexandrov Yordanov, Traian Băsescu, Andor Deli, Michael Gahler, Sunčana Glavak, Kinga Gál, Andrius Kubilius, David Lega, Miriam Lexmann, Antonio López‑Istúriz White, Lukas Mandl, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Francisco José Millán Mon, Gheorghe‑Vlad Nistor, Radosław Sikorski, Isabel Wiseler‑Lima, Željana Zovko
S&D	Maria Arena, Włodzimierz Cimoszewicz, Tanja Fajon, Raphaël Glucksmann, Dietmar Köster, Claudiu Manda, Sven Mikser, Demetris Papadakis, Tonino Picula, Kati Piri, Giuliano Pisapia, Isabel Santos, Andreas Schieder, Sergei Stanishev, Nacho Sánchez Amor
Klub zastupnika Renew Europe	Petras Auštrevičius, Katalin Cseh, Bart Groothuis, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Ilhan Kyuchyuk, Nathalie Loiseau, Urmas Paet, María Soraya Rodríguez Ramos, Hilde Vautmans
ZELENI	Alviina Alametsä, Reinhard Bütikofer, Markéta Gregorová, Jordi Solé, Tineke Strik, Thomas Waitz, Salima Yenbou
GUE	Manu Pineda, Idoia Villanueva Ruiz
NI	Fabio Massimo Castaldo, Márton Gyöngyösi

 

2	-
ID	Lars Patrick Berg
NI	Kostas Papadakis

 

12	0
ID	Anna Bonfrisco, Susanna Ceccardi, Jaak Madison, Thierry Mariani, Jérôme Rivière, Harald Vilimsky
ECR	Anna Fotyga, Karol Karski, Jacek Saryusz‑Wolski, Hermann Tertsch, Witold Jan Waszczykowski, Charlie Weimers

 

Značenje simbola:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržan

 

 

• [1] Međuvladina organizacija za međunarodni željeznički prijevoz.
• [2] Sporazum o međunarodnom prijevozu robe željeznicom Organizacije za suradnju željeznica (OSJD).
• [3] SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
• [4] http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2018/february/tradoc_156618.pdf
• [5] Sporazum o međunarodnom prijevozu robe željeznicom Organizacije za suradnju željeznica (OSJD).