Izvješće - A9-0270/2020Izvješće
A9-0270/2020

IZVJEŠĆE o praćenju primjene prava Unije tijekom 2017., 2018. i 2019.

17.12.2020 - (2019/2132(INI))

Dokument s plenarne sjednice

Odbor za pravna pitanja
Izvjestitelj: Sabrina Pignedoli


Postupak : 2019/2132(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A9-0270/2020
Podneseni tekstovi :
A9-0270/2020
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o praćenju primjene prava Unije tijekom 2017., 2018. i 2019.

(2019/2132(INI))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 2. i 3.,

 

 uzimajući u obzir godišnja izvješća Komisije o praćenju primjene prava Europske unije za 2017., 2018. i 2019. (COM(2018) 540, COM(2019) 319 i COM(2020) 350),

 uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Jačanje vladavine prava u Uniji, Nacrt za djelovanje” (COM(2019) 343),

 

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2018. o praćenju primjene prava EU-a 2016.[1],

 

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2016. o otvorenoj, učinkovitoj i neovisnoj upravi Europske unije[2],

 

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. s preporukama Komisiji o zakonu o upravnom postupku Europske unije[3],

 

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. prosinca 2016. pod naslovom „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata”(C/2016/8600),

 

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. travnja 2012. pod nazivom „Ažuriranje načina upravljanja odnosima s podnositeljem prigovora u pogledu primjene prava Unije” (COM(2012) 154),

 

 uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva,

 

 uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Izvješće o vladavini prava za 2020. Stanje vladavine prava u Europskoj uniji” (COM(2020) 580),

–uzimajući u obzir Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću na temelju članka 10. Okvirne odluke Vijeća 2008/841/PUP od 24. listopada 2008. o borbi protiv organiziranog kriminala (COM(2016) 448),

 

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću naslovljenu „Deveto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije” (COM(2017) 407),

 

 uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive br. 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Četvrta direktiva o sprečavanju pranja novca), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Peta direktiva o sprečavanju pranja novca),

 

 uzimajući u obzir Pregled br. 07/2018 Europskog revizorskog suda naslovljen „Primjena prava EU-a u praksi: nadzorne odgovornosti Europske komisije u skladu s člankom 17. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji (Panoramski pregled)”.

 uzimajući u obzir Pregled br. 02/2020 Europskog revizorskog suda naslovljen „Izrada zakonodavstva u Europskoj uniji nakon gotovo 20 godina primjene pristupa bolje regulative”,

 uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

 

 uzimajući u obzir mišljenja Odbora za ustavna pitanja i Odbora za predstavke,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0270/2020),

 

A. budući da u skladu s člankom 4. stavkom 3. UEU-a te člankom 288. stavkom 3. i člankom 291. stavkom 1. UFEU-a države članice imaju glavnu odgovornost za ispravno prenošenje, primjenu i provedbu prava EU-a u utvrđenim vremenskim rokovima, kao i za pružanje dostatnih pravnih sredstava za jamčenje učinkovite pravne zaštite u područjima obuhvaćenim nadležnošću EU-a; budući da je zakonodavstvo EU-a učinkovito samo ako su ga države članice, s jedne strane, potpuno i točno prenijele i ako su ga, s druge strane, ispravno primijenile u nacionalnom pravu, što je nužno kako bi se osigurale koristi od politika EU-a za sve građane Europe i jednaki uvjeti za poduzeća na cijelom unutarnjem tržištu; budući da zakonodavstvo EU-a mora poštovati načela lojalne suradnje, dodjeljivanja, supsidijarnosti i proporcionalnosti;

 

B. budući da je nužno prepoznati važnost aktivnog doprinosa nacionalnih parlamenata pravilnom funkcioniranju EU-a i osiguravanju poštovanja načela supsidijarnosti u skladu s postupcima utvrđenim u Protokolu br. 2 UFEU-a o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti; budući da moramo i dalje poticati užu suradnju s nacionalnim parlamentima u zakonodavnom postupku; podsjeća da je 2019. podneseno 159 mišljenja i nijedno obrazloženo mišljenje od ukupno 4918 mišljenja i 439 obrazloženih mišljenja u posljednjih devet godina; budući da je do danas postupak „žutog kartona” pokrenut samo triput, a da se „narančasti karton” nijednom nije primijenio;

 

C. budući da se za rješavanje 90 % postupaka zbog povrede od 2014. koristio dijalog između institucija EU-a i nacionalnih tijela te da nije bilo potrebe za uključivanjem Suda Europske unije; budući da postupke zbog povrede treba primjenjivati samo kao krajnju mjeru; budući da se zakonodavstvo EU-a mora formulirati tako da se olakša njegovo prenošenje u nacionalno pravo;

 

D. budući da su postupci „EU Pilot” uvedeni kako bi se u primjerenim slučajevima brzo i u ranoj fazi rješavale potencijalne povrede prava EU-a putem strukturiranog dijaloga za rješavanje problema između Komisije i država članica; budući da je njihova primjena od 2017. manje učestala zato što je prepoznato da se njima postupku dodaje birokratski element bez stvaranja stvarne vrijednosti; budući da Komisija još nije odgovorila na opetovane pozive Parlamenta da ga redovito obavještava o svakom pokrenutom postupku „EU Pilot” i postupku zbog povrede,, posebno kada proizlaze iz predstavki;

 

E. budući da je Komisija 2016. utvrdila prioritete za svoj rad u vezi sa slučajevima povrede prava i pritužbama, pri čemu se usredotočila na najteže povrede prava EU-a koje znatno utječu na interese građana i poduzeća i budući da je 2017. bila prva godina u kojoj je Komisija primijenila taj novi, usmjereniji pristup;

 

F. budući da se postupcima zbog povrede kao i drugim mehanizmima za provedbu i promicanje usklađenosti osigurava da građani EU-a i poduzeća ne snose negativne posljedice kasnog ili nepotpunog prenošenja ili nepravilne primjene prava EU-a u državama članicama; budući da postupci zbog povrede imaju štetan učinak jer građani moraju snositi troškove nastale uslijed nepotpunog prenošenja ili nepravilne primjene europskog prava u državama članicama; budući da je poželjno uvesti učinkovitiju međuinstitucijsku suradnju, kako na nacionalnoj tako i na razini EU-a, kao i nove mehanizme ili ocjenu postojećih mehanizama kako bi se zajamčila pravilna primjena prava EU-a;

 

G. budući da je poštovanje vladavine prava preduvjet za jamčenje demokracije i temeljnih prava; budući da je primjena vladavine prava preduvjet za primjenu svih prava i obveza koji proizlaze iz Ugovora i sekundarnog zakonodavstva; budući da EU ima ulogu u rješavanju pitanja povezanih s vladavinom prava gdje god se ona pojave; budući da nacionalni sudovi u državama članicama osiguravaju da se prava i obveze predviđene pravom EU-a učinkovito provode; budući da su neovisni i djelotvorni pravosudni sustavi u državama članicama temelj uzajamnog povjerenja, na kojem se zasnivaju zajedničko područje slobode, sigurnosti i pravde, okruženje koje pogoduje ulaganjima, održivost dugoročnog rasta i zaštita financijskih interesa EU-a;

 

H. budući da su zaštita temeljnih prava i građanskih sloboda, nepristrani i nezavisni sudovi, sloboda govora, medijski pluralizam i neovisnost od političkih utjecaja ili pritisaka, poštovanje zakonitosti podnacionalnih tijela i borba protiv korupcije i infiltracije organiziranog kriminala u zakonita gospodarstva temeljni uvjeti za osiguravanje jednakosti pred zakonom, zaštitu prava građana, sprečavanje zlouporaba i jamčenje da oni koji upravljaju državom snose odgovornost; budući da su medijska sloboda, pluralizam i neovisnost ključni elementi prava na slobodu izražavanja i budući da neovisni i slobodni mediji imaju ključnu ulogu u demokratskom društvu, kako je utvrđeno u Povelji EU-a o temeljnim pravima i UEU-u; budući da su kampanje dezinformiranja kojima je cilj netočno informirati javnost o aktivnostima EU-a usmjerene i na mjere koje se poduzimaju kako bi se osigurala pravilna primjena prava EU-a u državama članicama;

 

I. budući da je člankom 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima zabranjen svaki oblik diskriminacije, uključujući diskriminaciju na osnovi invaliditeta; budući da se brojni zakonodavni akti kojima je konkretan cilj provedba tih temeljnih načela u nekim državama članicama još uvijek ne provode pravilno;

 

G. budući da je Europol utvrdio da se od 0,7 do 1,28 % godišnjeg bruto domaćeg proizvoda EU-a koristi za sumnjive financijske aktivnosti, kao što je pranje nezakonito stečenog novca i budući da je Komisija pokrenula postupke zbog povrede protiv većine država članica zbog nepravilnog prenošenja direktiva o sprečavanju pranja novca, posebno Četvrte direktive o sprečavanju pranja novca i Pete direktive o sprečavanju pranja novca;

K. budući da su neke države članice uvele programe koji izravno ili neizravno uključuju prodaju građanstva EU-a i budući da postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu nezakonite upotrebe takvih programa jer dolazi do sigurnosnih problema, manjka transparentnosti, gubitka povjerenja građanâ u vrijednosti EU-a i njegova načela te omogućuje financiranje terorizma, organizirani kriminal i pranje novca;

 

L. budući da, prema izvješću Komisije, Okvirna odluka Vijeća 2008/841/PUP o borbi protiv organiziranog kriminala[4] ne jamči potrebnu minimalnu razinu približavanja propisa u pogledu upravljanja kriminalnom organizacijom ili sudjelovanja u kriminalnoj organizaciji na temelju jedinstvene definicije te organizacije; budući da se Okvirnom odlukom državama članicama omogućava da ne uvedu pojam kriminalne organizacije u svoje nacionalno pravo, već da nastave primjenjivati važeće nacionalno kazneno pravo uz upotrebu općih pravila o sudjelovanju u određenim kaznenim djelima i njihovoj pripremi te budući da bi zbog toga moglo doći do stvaranja dodatnih razlika u praktičnoj provedbi te Okvirne odluke;

 

M. budući da je izbjeglička kriza pokazala da je potrebna hitna reforma zajedničkog europskog sustava azila i veća podjela odgovornosti među državama članicama; budući da su se obvezni mehanizmi za hitno premještanje tražiteljâ azila iz Italije i Grčke pokazali neučinkovitima, među ostalim osobito zbog ozbiljnih fizičkih i psihičkih posljedica za maloljetnike, a posebno maloljetnike bez pratnje; budući da je Komisija pokrenula postupke zbog povrede protiv Češke, Poljske i Mađarske jer su odbile poštovati odluke o premještanju;

N. budući da je, u skladu sa Zakonikom o schengenskim granicama, privremeno ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama dopušteno samo u iznimnim okolnostima i kao krajnje rješenje; budući da su brojne države članice prekršile pravila neopravdano produživši granične kontrole; budući da Komisija nije smatrala primjerenim pokrenuti postupak zbog povrede protiv tih država članica;

 

O. budući da su medijska sloboda, pluralizam i neovisnost ključni elementi prava na slobodu izražavanja i budući da mediji imaju ključnu ulogu u demokratskom društvu, kako je utvrđeno u Povelji EU-a o temeljnim pravima i UEU-u;

 

P. budući da je cilj Direktive 2014/59/EU o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava ograničiti štetu uzrokovanu učincima gospodarskih kriza na javne proračune ograničavanjem učinaka neispunjavanja obveza banaka na dioničare, imatelje obveznica i imatelje tekućih računa iznad 100 000 eura vlastitim sredstvima; budući da imatelji tekućih računa, a time i štediše, riskiraju plaćanje lošeg upravljanja zbog kojeg dolazi do neispunjavanja obveza banaka u skladu s odredbama Direktive o oporavku i sanaciji banaka (BRRD), a posebice bail-inova koji su njome predviđeni;

Q. budući da je Komisija 2019. nastavila pratiti kako države članice provode četvrtu Direktivu o kapitalnim zahtjevima, Direktivu o sustavima osiguranja depozita, Direktivu o oporavku i sanaciji banaka i Direktivu o hijerarhiji bankovnih vjerovnika; budući da je u 2019. pokrenula postupke zbog povrede protiv 12 država članica jer nisu usvojile potrebne mjere za potpuno prenošenje Direktive o hijerarhiji bankovnih vjerovnika;

1. pozdravlja godišnja izvješća Komisije o praćenju primjene zakonodavstva EU-a za 2017., 2018. i 2019., uključujući izvješća po zemljama; uviđa da su ta godišnja izvješća, pravo na podnošenje predstavki i europska građanska inicijativa vrijedni instrumenti koji zakonodavcima EU-a omogućuju utvrđivanje mogućih problema; pozdravlja činjenicu da je Komisija preuzela obvezu posvećivanja velike pažnje doprinosu građana, poduzeća i drugih dionika prilikom utvrđivanja povreda prava EU-a; apelira na Komisiju da poboljša javnu raspravu o svojim godišnjim izvješćima;

 

2. prima na znanje znatan broj predstavki u kojima se izražava zabrinutost građana zbog navodnih kršenja vladavine prava u državama članicama te pozdravlja sudjelovanje građana u ostvarivanju njihovih prava; smatra da je takvo praćenje ključno za utvrđivanje i sprečavanje rizika za vladavinu prava te prava i sloboda građana EU-a prije nego što zatraže službeni odgovor; u tom pogledu pozdravlja Komisijino prvo Godišnje izvješće o vladavini prava kao nov preventivni alat i dio novog godišnjeg europskog mehanizma za vladavinu prava; ponovno izražava svoju potporu uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, koji bi bio uređen međuinstitucionalnim sporazumom;

 

3.  podsjeća da Parlament svake godine primi znatan broj predstavki zabrinutih građana koji izražavaju nezadovoljstvo stanjem provedbe zakonodavstva EU-a u državama članicama; posebno je zabrinut zbog prakse upućivanja velikog broja podnositelja predstavki na druga tijela; ponovno ističe zabrinutost zbog činjenice da bi zbog tog pristupa građani mogli misliti da se njihov glas ne čuje u institucijama EU-a; ističe važnu ulogu organizacija civilnog društva i ostalih dionika, posebice zviždača, u praćenju primjene prava EU-a u i izvještavanju o tome;

 

4. izražava zabrinutost s obzirom na to da je Komisija 2019. pokrenula 797 novih postupaka zbog povrede, više nego 2018. (644) i 2017. (716); također izražava zabrinutost i zbog činjenice da je Komisija 2019. izdala 316 obrazloženih mišljenja u usporedbi sa 157 u 2018. i 275 u 2017.; napominje međutim da su u 2019. još uvijek u tijeku 1564 postupka zbog neusklađenosti, što je nešto manje odnosu na 1571 postupak koji je bio u tijeku 2018. i nešto više u odnosu na broj postupka koji su bili u tijeku 2017. (1559); pozdravlja činjenicu da je broj postupaka zbog neusklađenosti s obvezama pravodobnog prenošenja koji su bili u tijeku u 2019. pao na 599, što je 21 % manje u odnosu na broj postupaka koji su bili u tijeku na kraju 2018. (758);

 

5. naglašava ključnu ulogu Suda Europske unije (Sud EU-a) kao jedine institucije koja ima zadaću donositi odluke o valjanosti prava EU-a, čime osigurava da se ono pravilno tumači i da ga institucije EU-a i države članice pravilno primjenjuju; podsjeća da je prethodni postupak temeljni mehanizam prava EU-a koji pomaže pri pojašnjenju načina tumačenja i primjene prava EU-a; potiče nacionalne sudove da u slučaju dvojbe upućuju pitanja Sudu EU-a i time spriječe pokretanje postupaka zbog povrede;

 

6. naglašava da su 2019. postupci zbog povrede pokrenuti u sljedećim glavnim područjima politike, poredanima od većeg prema manjem broju prema broju slučajeva: okoliš, unutarnje tržište, industrija, poduzeća i MSP-ovi, mobilnost i promet; sa žaljenjem napominje da je 2019. vezano za zakonodavstvo u području okoliša zabilježen najveći broj pitanja o prenošenju i provedbi dok je u usporedbi s 2018. područje okoliša zauzimalo treće mjesto prema broju novih postupaka zbog povrede;

7. napominje da su prema tim izvješćima područja u kojima je protiv država članica tijekom tih godina pokrenut najveći broj postupaka zbog povrede u smislu prenošenja u nacionalno zakonodavstvo bila okoliš, mobilnost, promet i unutarnje tržište;

8. ističe da se neprovedbom narušava učinkovitost unutarnjeg tržišta, ali i da ona ima izravan utjecaj na pojedinačna prava te stoga utječe na vjerodostojnost i ugled Unije; smatra da velik broj postupaka zbog povrede pokazuje da je osiguravanje pravovremene, pravilne i učinkovite primjene prava EU-a u državama članicama i dalje ozbiljan izazov i prioritet; poziva Komisiju da pruži više informacija o kriterijima koji se primjenjuju u skladu s novim metodološkim pristupom koji je u primjeni od 2017., a kojem je cilj utvrditi najozbiljnije slučajeve povrede prava i pritužbe vezano za pravo EU-a; žali zbog toga što se od 2017. zbog rastućeg broja postupaka kontinuirano produžuje prosječno vrijeme za istrage potencijalnih povreda prava EU-a; poziva Komisiju da skrati prosječno vrijeme potrebno za obradu pritužbi i rješavanje postupaka zbog povrede; poziva Komisiju da, kada je to moguće, drastično skrati vrijeme potrebno da se predmet države članice uputi Sudu u skladu s člancima 258. i 260. UFEU-a;

 

9. sa zabrinutošću napominje da se prosječno vrijeme prenošenja propisa u EU-u povećalo, pri čemu je za prenošenje direktiva u 2019. u nacionalno zakonodavstvo potrebno tri mjeseca dulje nego 2018.; poziva na primjereno skraćivanje zakonodavnih postupaka kako bi se osiguralo dovoljno vremena za prenošenje; naglašava da pravo EU-a mora biti formulirano na jasan i razumljiv način, uz poštovanje načela pravne jasnoće, transparentnosti i pravne sigurnosti; poziva na odgovarajuću procjenu učinka zakonodavstva EU-a ex ante i ex post; podsjeća da je zakonodavstvo koje dovodi do najozbiljnijih postupaka zbog povrede rezultat provedbe direktiva; podsjeća na to da se uredbe izravno i obvezno primjenjuju u svim državama članicama; stoga poziva Komisiju da iskoristi uredbe u najvećoj mogućoj mjeri uvijek kada razmatra zakonodavne prijedloge;

 

10. ističe nadzornu ulogu Parlamenta u tome da se predstavkama i pitanjima Komisiji skreće pozornost na nedostatke pri primjeni zakonodavstva EU-a u državama članicama; potiče Komisiju da dodatno unaprijedi svoj nadzor nad načinom primjena prava EU-a u državama članicama, u skladu s Panoramskim pregledom Europskog revizorskog suda; ističe da je blizak i strukturiran dijalog između Komisije i država članica u ranoj fazi ključan za djelotvornu i pravilnu primjenu zakonodavstva EU-a i za rješavanje pitanja povezanih s prekomjernom regulacijom tijekom prenošenja i primjene prava EU-a; podsjeća na potrebu uspostave zajedničke baze podataka i web-mjesta za sve dijelove zakonodavnog postupka kako bi se povećala transparentnost zakonodavnih rasprava; poziva Komisiju da promiče usklađenost na dosljedniji način u različitim područjima politike, i, kad je to moguće i prikladno, da unaprijedi preventivne instrumente kao što je, na primjer, priprema planova provedbe, planova djelovanja, dokumenata s obrazloženjem, posebnih web-mjesta i razmjena dobrih praksi osmišljenih kako bi se državama članicama pomoglo da prepoznaju probleme u prenošenju, riješe ih u ranoj fazi postupaka zbog povrede i pronađu zajednička rješenja te na taj način unaprijede učinkovitost zakonodavstva EU-a;

 

11. priznaje rad Europske komisije i njezino poštovanje načela supsidijarnosti; ističe ključnu ulogu nacionalnih parlamenata i, kada je relevantno, regionalnih parlamenata u kontroli nacrta zakonodavstva EU-a; napominje da bi se postojeći oblici suradnje s nacionalnim parlamentima mogli poboljšati; žali zbog toga što je postojeća struktura postupka mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti takva da odbore nacionalnih parlamenata za pitanja EU-a prisiljava da previše vremena posvećuju tehničkim i pravnim procjenama uz istodobnu obvezu poštovanja kratkih rokova; predlaže preispitivanje tih mehanizama kako bi se povećala njihova funkcionalnost i učinkovitost i omogućio razvoj više političkog pristupa kontroli poštovanja načela supsidijarnosti u EU-u; predlaže daljnje uključivanje u kontrolu poštovanja načela supsidijarnosti Europskog odbora regija, kao predstavnika regionalnih i lokalnih tijela;

 

12. ozbiljno je zabrinut zbog toga što velik broj država članica još uvijek nije proveo direktive o sprečavanju pranja novca (Četvrtu direktivu o sprečavanju pranja novca i Petu direktivu o sprečavanju pranja novca); apelira na države članice da hitno i pravilno prenesu te direktive; pozdravlja činjenicu da je Komisija donijela komunikaciju pod nazivom „Prema boljoj provedbi EU-ova okvira za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma”, koja u kombinaciji s nizom izvješća može pomoći europskim i nacionalnim tijelima da bolje rješavaju probleme pranja novca, uključujući rizik od financiranja terorizma;

 

13. izražava zabrinutost zbog posljedica nekih programa za ulagače i državljanstvo koje su donijele neke države članice; poziva Komisiju da uvede zakonodavstvo kojim se zabranjuju takve prakse;

14. žali zbog neujednačenosti i neprimjerenosti europskog zakonodavstva za borbu protiv aktivnosti prekograničnog organiziranog kriminala uključujući, među ostalim, trgovinu drogom ili ljudima; traži od Komisije da nastavi pratiti ispravno prenošenje Okvirne odluke o borbi protiv organiziranog kriminala koristeći se ovlastima koje su joj dodijeljene Ugovorima za provedbu zakonodavstva; poziva Komisiju da, u skladu s člankom 83. stavkom 1. UFEU-a, predstavi zakonodavni prijedlog direktive kojom se revidira Okvirna odluka Vijeća 2008/841/PUP o borbi protiv organiziranog kriminala, uključivanjem prilagodbe definicija kaznenih djela kako bi se naglasila prekogranična priroda kriminalnih organizacija, što je više puta navedeno u izvješćima relevantnih europskih agencija, osobito Europola i Eurojusta, većih sankcija i dodavanjem kaznenog djela zločinačkog udruženja koje, na temelju „modela mafije”, uključuje taktike zastrašivanja, udruživanje s namjerom sudjelovanja u kriminalnim aktivnostima i sposobnost utjecaja na javne institucije; smatra da bi u tom kontekstu bilo poželjno i opće europsko zakonodavstvo o zaštiti onih koji odluče surađivati s pravosuđem;

 

15. naglašava važnost zakonodavstva koje tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogućuje učinkovito rješavanje pitanja nezakonito stečene imovine kako bi se kriminalce spriječilo da ostvaruju korist od prihoda ostvarenih vlastitim kaznenim djelima tako što te prihode ponovno „infiltriraju” u zakonito gospodarstvo ili ih koriste za financiranje drugih kriminalnih aktivnosti; napominje da je europsko zakonodavstvo u tom području manjkavo unatoč tome što će uskoro na snagu stupiti Uredba 2018/1805; stoga pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala preispitati cjelokupan zakonodavni okvir o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u EU-u i analizirati moguću potrebu za dodatnim zajedničkim pravilima, posebno u pogledu aspekata oduzimanja i zapljene imovine stečene kaznenim djelima, čak i ako nema pravomoćne presude, i upravljanja tom imovinom;

16. pozdravlja Komisijina nastojanja da nastavi pratiti potpuno prenošenje direktiva o postupovnim pravima u europskom području slobode, sigurnosti i pravde; ističe međutim svoju zabrinutost zbog stalnih poteškoća do kojih dolazi u prenošenju Direktive 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela; naglašava svoju zabrinutost zbog postupaka zbog povrede koji su pokrenuti protiv nekoliko država članica jer nisu prenijele Direktivu (EU) 2016/800 o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima;

 

17. naglašava da je potrebno poboljšati porezno zakonodavstvo EU-a kako bi porezni sustavi bili transparentniji, odgovorniji i učinkovitiji i kako bi se ograničilo nepošteno tržišno natjecanje među državama članicama i širenje takozvanih poreznih oaza; smatra da pravedno oporezivanje i odlučna borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca moraju imati središnju ulogu u politici EU-a; poziva Komisiju i države članice da razviju konkurentan, pravedan i čvrst sustav oporezivanja koji je prikladan za digitalno razdoblje i nove poslovne modele;

 

18. žali što Komisija nije odlučila pokrenuti postupke zbog povrede protiv država članica koje su prekršile schengenska pravila;

19. žali zbog toga što države članice nisu ispunile svoje obveze u pogledu solidarnosti i podjele odgovornosti pri premještanju tražiteljâ azila;

 

20. apelira na države članice da prenesu zakonodavstvo EU-a o suzbijanju teških kaznenih djela i terorizma; posebno ističe manjkavosti koje je Komisija utvrdila u prenošenju Direktive o suzbijanju terorizma (2017/541/EU) u nekoliko država članica; napominje da je većina država članica protiv kojih je Komisija 2019. pokrenula postupke povrede zbog neprenošenja Direktive o evidenciji podataka o putnicima (2016/681/EU) u međuvremenu obavijestila Komisiju o usvajanju mjera potrebnih za uspješno prenošenje tog akta;

 

21. poziva institucije EU-a da u svim svojim odlukama, djelovanjima i politikama zajamče potpunu provedbu Povelje o temeljnim pravima kako bi se osiguralo potpuno poštovanje medijskog pluralizma i slobode medija; zabrinut je zbog stanja medija u EU-u; snažno osuđuje sve prakse za zastrašivanje ili prijetnje novinarima; u tom smislu ponovno poziva Komisiju da iznese sveobuhvatan prijedlog zakonodavnog akta s ciljem uspostavljanja minimalnih standarda za borbu protiv podnošenja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) diljem EU-a; poziva Komisiju da donese odvraćajuće mjere protiv zlouporabe sudova radi zastrašivanja ili nanošenja štete novinarima;

22. osuđuje sve veći broj kampanja dezinformiranja kojima je cilj netočno informirati javnost o aktivnostima EU-a kao i o mjerama koje se poduzimaju kako bi se osigurala pravilna primjena prava EU-a u državama članicama; poziva Komisiju da se suprotstavi toj pojavi jer se njome nastoje ugroziti demokratski procesi i povjerenje građana u demokratske institucije EU-a; poziva Komisiju da primijeni jasan, sveobuhvatan i širok skup mjera kako bi suzbila širenje i utjecaj dezinformacija na internetu u Europi te zaštitila europske vrijednosti i demokratske sustave;

23. izražava zabrinutost zbog ozbiljnih nedostataka utvrđenih u primjeni zakonodavstva EU-a o okolišu i energiji, posebno u pogledu gospodarenja otpadom i njegova odlaganja, energetske učinkovitosti, gubitka biološke raznolikosti, prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa i zaštićenih područja, nedostatne obrade komunalnih otpadnih voda i onečišćenja zraka, što ozbiljno utječe i na zdravlje ljudi; sa zabrinutošću napominje da je u tijeku 19 postupaka zbog povrede zbog neispravnog prenošenja odredbi Direktive o odgovornosti za okoliš koja je ključna za za osiguravanje pravilne provedbe načela „onečišćivač plaća” i općenito odgovornosti za štetu u okolišu;

24. konkretno, napominje da je većina država članica uporno i sustavno kršila europske norme o graničnim vrijednostima za onečišćujuće tvari u zraku; naglašava da narušavanje ekosustava i gubitak biološke raznolikosti predstavljaju velik problem diljem EU-a; poziva Komisiju da predloži novi zakon o obnovi ekosustava koji bi se nadovezao na postojeće obveze sadržane u Direktivi o staništima i drugim propisima EU-a i proširio ih; poziva Komisiju da odlučno poduzme pravne mjere kako bi osiguralo brzo potpuno i pravilno prenošenje svih direktiva EU-a o okolišu u svim državama članicama, u skladu s prioritetima iz komunikacije naslovljene „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata”;

 

25. ističe da se zbog nedostatka usklađenih i sveobuhvatnih kodificiranih pravila dobre uprave primjenjivih diljem Unije građanima i poduzećima otežava lako i potpuno razumijevanje njihovih prava u skladu s pravom Unije; stoga naglašava da je kodificiranje pravila o dobroj upravi kroz uredbu kojom se utvrđuju razni aspekti upravnih postupaka, uključujući obavijesti, obvezujuće rokove, pravo na saslušanje i pravo svake osobe da pristupi svojem spisu, istovjetno jačanju prava građana i transparentnosti; smatra da bi ta uredba povećala djelotvornost, učinkovitost i kapacitet javne uprave i javnih usluga te u tom pogledu odgovorila na potrebu ulaganja i reformi u Europskoj uniji;

26. ponovno ističe svoj poziv za donošenje uredbe o otvorenoj, učinkovitoj i neovisnoj upravi EU-a u skladu s člankom 298. UFEU-a te napominje da Komisija na taj zahtjev nije odgovorila iznošenjem prijedloga; stoga još jednom poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog o europskom zakonu o upravnom postupku, uzimajući u obzir korake koje je Parlament dosad poduzeo u tom području;

 

27. prima na znanje činjenicu da postoji poseban nedostatak prenošenja, provedbe i nadzora prava EU-a u području slobode, sigurnosti i pravde, što odudara od velike hitnosti kojom Komisija i Vijeće tijekom zakonodavnog postupka često potiču donošenje tih prijedloga; poziva Komisiju i nacionalna tijela da proaktivno i sveobuhvatno prate i provode primjenu prava EU-a u tom području;

 

28. uviđa da, kako bi se osigurala pravilna primjena prava EU-a i pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta , građani i poduzetnici moraju biti informirani o pitanjima koja proizlaze iz svakodnevne primjene prava EU-a; poziva na snažniju suradnju u tom području, među ostalim putem službe SOLVIT;

 

29. žali zbog stalnog nedostatka homogenosti među državama članicama u djelotvornoj primjeni zakonodavstva kojem je cilj izgradnja socijalne i uključive Unije i borba protiv svih oblika diskriminacije ranjivih skupina; izražava zabrinutost zbog ozbiljnih manjkavosti i kašnjenja u primjeni prava EU-a koje je dio europskog stupa socijalnih prava, osobito s obzirom na primjenu propisa o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika, Direktive o radnom vremenu i zakonodavstva o jednakom postupanju prema ženama i muškarcima i jednakim plaćama za žene i muškarce; naglašava široko tumačenje koje je Sud Europske unije dao u svojim presudama u pogledu koncepta jednake plaće za jednaki rad i poziva Komisiju učini više u borbi protiv diskriminacije i razlike u plaćama između spolova na europskoj razini;

 

30. poziva Komisiju da osigura da države članice ne upotrebljavaju pandemiju bolesti COVID-19 kao izliku za nepravilnu primjenu prava EU-a i da se svako kašnjenje u prenošenju direktiva u nacionalni pravni poredak valjano obrazloži;

 

31. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Odboru regija, Gospodarskom i socijalnom odboru i nacionalnim parlamentima.

 

 


 

 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA USTAVNA PITANJA (28.10.2020)

upućeno Odboru za pravna pitanja

o praćenju primjene prava Europske unije tijekom 2017., 2018. i 2019.

(2019/2132(INI))

Izvjestitelj(ica) za mišljenje Pedro Silva Pereira

 

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja izvješća Komisije o praćenju primjene prava EU-a; smatra da su ta izvješća ključna sredstva za jamčenje demokratskog nadzora nad pravilnim prenošenjem i primjenom prava EU-a; drži da je takvo praćenje bitno za otkrivanje rizika za vladavinu prava prije nego što poraste u tolikoj mjeri da zahtijeva službenu reakciju;

2. apelira na Komisiju da poboljša javnu raspravu o svojem godišnjem izvješću o praćenju primjene prava EU-a; naglašava da u toj javnoj raspravi građanima mora biti dozvoljeno sudjelovati u najvećem mogućem opsegu te napominje da bi predstavnici civilnog društva mogli biti uključeni u okviru Konferencije o budućnosti Europe;

3. traži od Komisije da pruži dodatnu potporu državama članicama u prenošenju i provedbi zakonodavstva EU-a u okviru inicijativa za izgradnju institucijskih i administrativnih kapaciteta;

4. ističe važnost vladavine prava kao preduvjeta za pravilno praćenje i primjenu prava EU-a; naglašava kako je ozbiljno zabrinut zbog općih nedostataka u provedbi vladavine prava u nizu država članica, kako je navedeno u izvješću Komisije o vladavini prava za 2020.; poziva Vijeće da hitno otpočne suradnju s Parlamentom na postizanju dogovora o prijedlogu uredbe Komisije o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama (COM(2018)0324);

5. ističe da je jamčenje usklađenosti s pravom EU-a ključno za stvaranje jednakih uvjeta za sve; naglašava da je potrebno stalno poboljšavati mehanizme kojima se jamči da je donošenje pravila u potpunosti u skladu s Ugovorima, posebno s načelima dodjeljivanja nadležnosti, supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), načelom lojalne suradnje, kako je utvrđeno u članku 13. UEU-a i načelom jednakosti pred zakonom , kako je utvrđeno u članku 20. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (Povelja); ponavlja, nadalje, da učinkovitost pravnih akata EU-a, koja ovisi o ispravnosti i pravodobnosti njihove provedbe, čini temelj pravne sigurnosti i dobre provedbe zakona;

6. naglašava da norme Europske unije moraju biti formulirane na jasan i razumljiv način, uz poštovanje načela pravne jasnoće, transparentnosti i pravne sigurnosti; ističe da se pravom Unije moraju jasno utvrditi prava i obveze koje ono podrazumijeva za one na koje se odnosi, posebno za institucije EU-a i države članice; predlaže da se pravno neobvezujući dokumenti sa smjernicama razmotre kao moguće sredstvo za pomoć državama članicama u postupku provedbe; žali zbog nedosljednosti u primjeni i tumačenju prava EU-a koje se mogu pripisati netočnim prijevodima pravnih tekstova; poziva stoga Komisiju da poveća napore kako bi zajamčila da se usvojeno zakonodavstvo EU-a pravilno prevede; poziva Komisiju i države članice da nastave i povećaju dijalog i razmjenu najboljih praksi kako bi se riješio problem nedostatka jasnoće i transparentnosti u donošenju pravila pri prenošenju prava EU-a;

7. podsjeća da primjena prava EU-a uključuje potpuno poštovanje zajedničkih vrijednosti, uključujući temeljna prava, demokraciju i vladavinu prava, kako je utvrđeno u članku 2. UEU-a; naglašava svoju zabrinutost zbog pogoršanja stanja vladavine prava u nekim državama članicama, kako je navedeno u izvješću Komisije o vladavini prava za 2020.; ponovno izražava svoju potporu uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, koji bi bio reguliran međuinstitucionalnim sporazumom između triju institucija i u okviru kojeg bi se pratilo kako se poštuju vrijednosti Unije na godišnjoj razini te bi bili obuhvaćeni svi aspekti članka 2. UEU-a; smatra da bi trebalo poboljšati dostupne alate predviđene Ugovorima i predlaže da se to pitanje razmotri na Konferenciji o budućnosti Europe;

8. ističe ključnu ulogu nacionalnih parlamenata i, kad je primjenjivo, regionalnih parlamenata u kontroli nacrta zakonodavstva EU-a prije njegova donošenja imajući na umu da ta uloga državama članicama omogućuje i da poboljšaju kvalitetu i brzinu provedbe tog zakonodavstva; napominje da bi se postojeći oblici suradnje s nacionalnim parlamentima, kao što su međuparlamentarna izaslanstva ili postupci koji uključuju nacionalne parlamente u razmjenu informacija o izradi i primjeni prava Unije, mogli poboljšati; predlaže da se na Konferenciji o budućnosti Europe raspravlja o mogućnostima za poboljšanje suradnje u području primjene prava Unije, kao i u pogledu donošenja pravila i primjene načela proporcionalnosti i supsidijarnosti; smatra da pokušaji podrivanja ustavnog integriteta država članica predstavljaju kršenje prava EU-a;

9. poziva na poboljšanje procesa izrade zakonodavstva EU-a, koji se temelji na transparentnosti i odgovornosti u izradi zakonodavnih akata, prema potrebi uz sudjelovanje civilnog društva;

10. podsjeća na načelo transparentnosti koje je utkano u Ugovore EU-a, kao i na pravo građana EU-a na pravdu i dobru upravu, kako je navedeno u člancima 41. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima; ističe da se u okviru tih prava i načela građanima mora omogućiti prikladan pristup nacrtima pravnih akata koji se na njih odnose; ustraje na tome da bi ta prava i načela također trebala biti od presudne važnosti državama članicama pri predlaganju nacrta akata kojima se usredotočuje na primjenu prava EU-a;

11. podsjeća na napore institucija EU-a da uspostave zajedničku bazu podataka i internetske stranice za sve dijelove zakonodavnog postupka, ali žali što se tim naporima još nije ostvario zadani cilj; smatra da bi se u okviru postojećih i budućih baza podataka i internetskih stranica trebalo omogućiti odgovarajuće doprinose svih uključenih parlamenata;

12. ponovno ističe svoje stajalište iz Rezolucije Europskog parlamenta od 17. siječnja 2019. o strateškoj istrazi Europskog ombudsmana OI/2/2017 o transparentnosti zakonodavnih rasprava u okviru pripremnih tijela Vijeća EU-a, apelira na Vijeće da osmisli jasne i javno dostupne kriterije za određivanje dokumenata s oznakom „LIMITE” u skladu s pravom EU-a te da sustavno ocjenjuje status takvih dokumenata u ranoj fazi, prije konačnog donošenja zakonodavnog akta, među ostalim prije neformalnih pregovora u okviru trijaloga;

13. naglašava da su pravilno prenošenje i provedba prava EU-a, u skladu s člankom 197. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), od iznimne važnosti, te da su za spomenuto zajednički odgovorne države članice te institucije i tijela Unije; poziva na odgovarajuću procjenu učinka zakonodavstva EU-a ex ante i ex post, uključujući učinak na održivost te socijalna, ekološka i rodna pitanja u skladu s obvezama Europskog parlamenta i Vijeća, kako je utvrđeno u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva;

14. naglašava da države članice moraju moći pravilno prenijeti pravo Unije u svoje pravne sustave; poziva, u tom smislu. na primjereno skraćivanje zakonodavnih postupaka kako bi se osiguralo dovoljno vremena za prenošenje;

15. poziva Komisiju i države članice da zajednički i dosljedno djeluju kako bi se riješili problemi povezani s prekomjernom regulacijom tijekom prenošenja i primjene prava EU-a jer se tom praksom nepotrebno opterećuje građane, poduzeća i uprave, dovodi do pogrešnog shvaćanja zakonodavne aktivnosti EU-a i povećava bezrazložna skeptičnost građana prema EU-u; u tom pogledu podsjeća na odredbe Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva u kojima se navodi da države članice moraju jasno naznačiti i dokumentirati nacionalne mjere koje nisu usko povezane s dotičnim zakonodavstvom Unije, dok bi se elemente koji ni na koji način nisu povezani s tim zakonodavstvom trebalo utvrditi u okviru akata o prijenosu ili povezanih dokumenata; poziva Komisiju da redovito pruža informacije o dokumentaciji koja se odnosi na mjere za sprječavanje prekomjernog reguliranja;

16. primjećuje poseban nedostatak prenošenja, provedbe i nadzora prava EU-a u području slobode, sigurnosti i pravde, što odudara od velike hitnosti kojom Komisija i Vijeće tijekom zakonodavnog postupka EU-a često potiču donošenje zakonodavnih prijedloga u tom području; poziva Komisiju i nacionalna tijela da proaktivno i sveobuhvatno prate i provode primjenu prava EU-a u tom području;

17. uviđa da, kako bi se osigurala pravilna primjena prava EU-a i pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta , građani i poduzetnici moraju biti informirani o pitanjima koja proizlaze iz svakodnevne primjene prava EU-a; poziva na snažniju suradnju u tom području, među ostalim putem službe SOLVIT;

18. naglašava važnost prikladnog dijaloga između Komisije i država članica u predsudskoj fazi;

19. ističe da socijalni partneri, tijela za rodnu jednakost i organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u praćenju i promicanju djelotvorne pravne zaštite u okviru prava EU-a; potiče Komisiju da podigne razinu osviještenosti o pravima građana i poduzeća u okviru prava EU-a te da podnositeljima pritužbi pruži dodatnu potporu poboljšanjem razumljivosti predsudskog postupka; apelira na Komisiju, kao čuvaricu Ugovora, da pokrene odgovarajuće istrage u slučajevima u kojima su građani ili organizacije civilnog društva na propisan način prijavili moguće kršenje prava EU-a;

20. naglašava važnu ulogu zviždača u praćenju pravilne primjene prava Unije; apelira na države članice da provedu pravila EU-a o minimalnoj zaštiti dogovorena u ožujku 2019. i službeno usvojena u listopadu 2019., znatno prije isteka roka dvije godine kasnije; apelira na države članice da iskoriste mogućnost koja se daje Direktivom kako bi je primijenile u najširem mogućem opsegu i da zajamče financijsku naknadu osobama koji snose posljedice zbog prijavljivanja kršenja prava Unije;

21. prima na znanje smanjenje novih postupaka pokrenutih zbog povrede prava Unije za 10 % 2018. u odnosu na 2017. i povećanje broja novih postupaka zbog povrede u 2019.; napominje da su, u skladu s raščlambom predmeta koji su zbog povrede propisa započeti krajem 2017, 2018. i 2019.,glavna područja politike u kojima je pokrenut najveći broj postupaka protiv država članica zbog povrede povezane s prenošenjem zakonodavstva bila: unutarnje tržište, okoliš, financijska stabilnost, financijske usluge i unija tržišta kapitala te mobilnost i promet;

22. žali zbog povećanja od 20 % u broju postupaka zbog povrede zakonodavstva EU-a povezanog s jedinstvenim tržištem od prosinca 2017. i poziva države članice da brže i savjesnije prenesu pravo EU-a; pozdravlja uzastopna smanjenja u novim slučajevima kasnog prenošenja 2017., 2018. i 2019.; međutim, sa zabrinutošću napominje da se prosječno vrijeme prenošenja propisa u EU-u povećalo, pri čemu je za prenošenje direktiva u 2019. u nacionalno zakonodavstvo potrebno tri mjeseca dulje nego 2018.; žali zbog toga što je, unatoč nedavnom napretku, pravodobna i pravilna primjena prava EU-a i dalje razlog za zabrinutost u nizu država članica;

23. poziva Komisiju da svoju ulogu čuvarice Ugovorâ smatra ključnom i da reagira s postupcima zbog povrede kad god je to potrebno kako bi se očuvala pravilna primjena prava Unije kako bi se zajamčila pravna sigurnost za građane i poduzeća EU-a;

24. prima na znanje da se Komisija više ne koristi sustavom EU Pilot kao zadanom platformom u okviru koje bi se uključila u dijalog s državama članicama o navodnim kršenjima EU-a, s obzirom na to da je prepoznato da je postupak dodala dodatnom birokratskom sloju bez stvaranja stvarne vrijednosti; podsjeća da je stopa rješavanja slučajeva pokrenutih u okviru projekta EU Pilot 2017. i 2019. iznosila 77 %, a 2018. 73 %;

25. ponovno potvrđuje ulogu Suda Europske unije kao jedine institucije zadužene za odlučivanje o valjanosti akata institucija EU-a; podsjeća, nadalje, na ulogu Suda Europske unije u jamčenju ispravnog tumačenja i primjene prava EU-a u kontekstu provedbe Sporazuma o povlačenju i budućeg odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom.


 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

28.10.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

5

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Gabriele Bischoff, Damian Boeselager, Fabio Massimo Castaldo, Leila Chaibi, Włodzimierz Cimoszewicz, Pascal Durand, Daniel Freund, Charles Goerens, Esteban González Pons, Sandro Gozi, Brice Hortefeux, Laura Huhtasaari, Giuliano Pisapia, Paulo Rangel, Antonio Maria Rinaldi, Domènec Ruiz Devesa, Jacek Saryusz-Wolski, Helmut Scholz, Pedro Silva Pereira, Antonio Tajani, László Trócsányi, Mihai Tudose, Guy Verhofstadt, Loránt Vincze, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Angel Dzhambazki, Niklas Nienaß

 

 


Poimenično konačno glasovanje u odboru koji daje mišljenje

22

+

GUE/NGL

Leila Chaibi, Helmut Scholz

NI

Fabio Massimo Castaldo

PPE

Esteban González Pons, Brice Hortefeux, Paulo Rangel, Antonio Tajani, Loránt Vincze, Rainer Wieland

RENEW

Pascal Durand, Charles Goerens, Sandro Gozi, Guy Verhofstadt

S&D

Gabriele Bischoff, Włodzimierz Cimoszewicz, Giuliano Pisapia, Domènec Ruiz Devesa, Pedro Silva Pereira, Mihai Tudose

VERTS/ALE

Damian Boeselager, Daniel Freund, Niklas Nienaß

 

5

-

ECR

Angel Dzhambazki, Jacek Saryusz Wolski

ID

Gerolf Annemans, Laura Huhtasaari, Antonio Maria Rinaldi

 

1

0

PPE

László Trócsányi

 


 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PREDSTAVKE (19.2.2020)

upućeno Odboru za pravna pitanja

o praćenju primjene prava Europske unije tijekom 2017. i 2018.

(2019/2132(INI))

Izvjestitelj(ica) za mišljenje Domènec Ruiz Devesa

 

PRIJEDLOZI

Odbor za predstavke poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. ističe da je pravo na upućivanje predstavki Europskom parlamentu jedno od temeljnih prava građana EU-a, kao što je utvrđeno člankom 44. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i člankom 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU); ističe važnost predstavki kao sredstva zahvaljujući kojem se građani osjećaju uključenima u aktivnosti Unije jer je to jedan od najpristupačnijih načina na koje se građani mogu obratiti institucijama EU-a kako bi izrazili zabrinutost zbog mogućeg kršenja njihovih prava, pogrešne primjene ili kršenja zakonodavstva EU-a te mogućih manjkavosti u okviru pravne stečevine; podsjeća da je pravo na podnošenje predstavki temelj participativne demokracije i europskog građanstva te da kao takvo, s obzirom na duh članka 11. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), doprinosi premošćivanju jaza između građana i političkih institucija promicanjem aktivnog sudjelovanja građana i njihove uključenosti u političku raspravu EU-a, te smatra da bi konferencija o budućnosti Europe trebala dovesti do veće uključenosti javnosti; poziva Komisiju da preuzme aktivnu ulogu u djelovanjima koja zahtijevaju podnositelji predstavki kako bi se postigla stvarna promjena u životima građana;

2. podsjeća da je osiguravanje učinkovite, jednake i ujednačene primjene zakonodavstva EU-a ključno za poštovanje vladavine prava, koja je jedna od temeljnih vrijednosti Unije i njezinih država članica, u skladu s člankom 2. UEU-a; prima na znanje znatan broj predstavki u kojima se izražava zabrinutost građana zbog navodnih kršenja vladavine prava u državama članicama te pozdravlja sudjelovanje građana u ostvarivanju njihovih prava; ističe da nepoštovanje vladavine prava, među ostalim od strane podnacionalnih tijela, ima izravan utjecaj na živote građana, kao što se vidi u primljenim predstavkama i ishodu posebnog istraživanja Eurobarometra 489; poštujući načelo supsidijarnosti, poziva Komisiju da poštuje obveze iz svoje komunikacije iz 2019. naslovljene „Jačanje vladavine prava u Uniji: Nacrt za djelovanje” (COM(2019)0343) radi promicanja kulture poštovanja vladavine prava, jačanja suradnje s nacionalnim tijelima i osiguravanja učinkovitog zajedničkog reagiranja na stvarne prijetnje unutar Unije; podsjeća Komisiju da je rad uložen u osiguravanje djelotvorne provedbe postojećeg zakonodavstva EU-a jednako važan kao i rad posvećen izradi novog zakonodavstva; ističe da se u članku 4. UEU-a od Unije zahtijeva da poštuje jednakost država članica pred Ugovorima, kao i njihove temeljne strukture, i političke i ustavne. U istom se članku zahtijeva i da Unija poštuje temeljne državne funkcije država članica, posebno one kojima se nastoji osigurati njihova teritorijalna cjelovitost, očuvati javni poredak i zaštititi nacionalna sigurnost;

3. ističe da se neprovedbom narušava učinkovitost unutarnjeg tržišta, ali i da ona ima izravan utjecaj na pojedinačna prava te stoga utječe na vjerodostojnost i ugled Unije; sa zabrinutošću primjećuje sve veće širenje populizma i euroskepticizma te stoga poziva Komisiju da udvostruči svoje napore kako bi se očuvao integritet pravnog poretka EU-a; u tom pogledu ističe da se provedba i primjena temelje na raspodjeli ovlasti dodijeljenih Ugovorima te da su države članice i Komisija stoga zajednički odgovorne za provedbu i primjenu europskog zakonodavstva, pri čemu je Komisija glavna čuvarica Ugovorâ; istovremeno naglašava da sve institucije EU-a dijele odgovornost za osiguravanje provedbe i primjene zakonodavstva EU-a, kako je utvrđeno Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva iz 2016.;

 

4.  ističe da su učinkovitost, transparentnost i odgovornost od presudne važnosti pri izradi i provedbi zakonodavstva EU-a od strane njegovih institucija; ističe da je Europski parlament institucija koju izravno biraju građani i, s obzirom na njegovu ključnu ulogu nadzora, podsjeća Komisiju na njezinu obvezu u pogledu odgovornosti prema Parlamentu, posebno u okviru Odbora za predstavke; ističe važnu nadzornu ulogu Parlamenta u tome da se predstavkama i pitanjima Komisiji skreće pozornost na nedostatke pri primjeni zakonodavstva EU-a u državama članicama; ponavlja svoj poziv Komisiji da djeluje transparentnije i da učinkovito koristi i dodatno poboljša postojeće mehanizme praćenja i alate za periodičnu procjenu; poziva Komisiju da kao čuvarica Ugovorâ koristi te mehanizme i alate za propisno praćenje i procjenu ispravne i pravovremene provedbe zakonodavstva EU-a, uz puno poštovanje prava građana EU-a na pravdu te dobru i učinkovitu upravu u skladu s člankom 298. UFEU-a i člancima 41. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima; ističe da bi osobe s invaliditetom, u skladu s tim pravima i načelima, trebale imati pristup nacrtima zakonodavnih akata;

5. uviđa učinak učinkovite provedbe zakonodavstva EU-a kad je riječ o jačanju vjerodostojnosti europskih institucija; stoga smatra da su godišnje izvješće Komisije, pravo na podnošenje predstavki i europska građanska inicijativa vrijedni instrumenti koji zakonodavcima EU-a omogućuju utvrđivanje mogućih manjkavosti;

6. podsjeća da Odbor za predstavke svake godine primi znatan broj predstavki zabrinutih građana koji izražavaju nezadovoljstvo stanjem provedbe zakonodavstva EU-a u državama članicama te da se velika većina tih predstavki šalje Komisiji na temeljitu istragu; pozdravlja sudjelovanje Komisije u tom postupku i smatra važnim da zastupnici u Europskom parlamentu mogu dovesti u pitanje rezultate i preporuke te ističe da treba poštovati područja nadležnosti EU-a;

7. pozdravlja predanost Komisije, jasno utvrđenu u njezinu godišnjem izvješću za 2017. o praćenju primjene zakonodavstva EU-a (COM(2018)0540), u pogledu davanja velike vrijednosti doprinosima građana, poslovnih subjekata i ostalih dionika u otkrivanju slučajeva kršenja prava EU-a; u tom pogledu prima na znanje napore Komisije da prikaže kako predstavke utječu na njezine provedbene mjere u nizu područja politika, kao što su okoliš, migracije, oporezivanje i unutarnje tržište; Međutim ističe znatan broj primljenih predstavki u kojima je riječ o kršenju i pogrešnoj primjeni zakonodavstva EU-a u tim područjima, kao i u mnogim drugim područjima djelovanja; žali zbog nedostatka podataka o broju predstavki koje je obradila Komisija te zbog broja predstavki koje su dovele do pokretanja postupaka EU Pilot i postupaka zbog povrede prava;

8. u tom pogledu pozdravlja povećanu transparentnost i objavljivanje većeg broja informacija u izvješću za 2018. o broju predstavki kojima se bavi Komisija i o daljnjim mjerama; međutim žali zbog toga što u velikoj većini slučajeva Komisija nije pokrenula istragu i nije poduzela daljnje mjere; u tom je pogledu posebno zabrinut zbog prakse upućivanja velikog broja podnositelja predstavki na druga tijela na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini; napominje da ta praksa odražava novu politiku provođenja zakonodavstva koju je Komisija objavila u svojoj komunikaciji iz 2016. naslovljenoj „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata” (C(2016) 8600), čiji je cilj uputiti građane na nacionalnu razinu kad se pritužbe ili predstavke ne odnose na šire načelo ili sustavno nepridržavanje prava EU-a i mogu se na zadovoljavajući način riješiti drugim mehanizmima; ponovno ističe svoje ustrajno protivljenje tom pristupu i traži od Komisije da pokrene istrage u slučajevima u kojima su otkrivene moguće povrede prava EU-a; poziva Komisiju da učinkovitije obrađuje predstavke tako što će brzo i sveobuhvatno reagirati te surađivati s državama članicama na učinkovitom rješavanju predstavki u skladu s načelom supsidijarnosti; potiče Komisiju da radi na novim mehanizmima za smanjenje vremena potrebnog za davanje odgovora pri obradi predstavki; smatra nedostatnima odgovore Komisije u kojima navodi samo da nema nadležnost za poduzimanje daljnjih mjera na razini EU-a;

9. ponovno ističe zabrinutost zbog činjenice da bi zbog tog pristupa građani mogli smatrati da se u institucijama EU-a ne čuje njihov glas i da bi im se u konačnici mogla uskratiti pravna zaštita u situaciji kad bi pravni lijek na razini EU-a bio učinkovitiji zbog nacionalnih okolnosti ili prirode interesa o kojima je riječ; ističe da zbog te prakse Komisije dolazi do razočaranja građana, koji se uzdaju u EU-u u pogledu zaštite svojih prava, a posebno u Komisiju koja je u skladu s člankom 17. UEU-a čuvarica Ugovorâ; poziva na preispitivanje navedene politike provedbe kako bi se osiguralo da se njome ni na koji način ne ugrožava postupanje s određenim predmetima koji bi se mogli učinkovitije rješavati na razini EU-a; smatra to nedopustivim i poziva Komisiju da objasni na koji način namjerava riješiti problem jaza između očekivanja građana i stvarnog stanja u pogledu mogućnosti dobivanja pravnog lijeka na razini EU-a te kako se taj pristup uklapa u njezinu ulogu čuvarice Ugovorâ i u njezine odgovornosti u pogledu nadzora u skladu s člankom 17. stavkom 1. UEU-a;

 

10. podsjeća da Odbor za predstavke prima znatan broj predstavki građana koji su u nepovoljnom položaju zbog odluka nacionalnih pravosudnih tijela; ističe da je pravo na pošteno suđenje temeljno pravo i da ga pravosudna tijela u svim državama članicama moraju poštovati;

11. poziva Komisiju da temeljito ispituje predstavke koje se odnose na prava osoba s invaliditetom; potiče Komisiju da učinkovito provodi zakonodavstvo EU-a u području zaštite okoliša, imajući na umu broj predstavki zaprimljenih 2018. u vezi s odlagalištima otpada koja nisu u skladu sa zakonom, neodgovarajućim pročišćavanjem gradskih otpadnih voda ili lošom kvalitetom zraka u određenim područjima;

12. napominje da je broj novih pritužbi koje je Komisija evidentirala 2018. i 2017. dosegnuo najvišu razinu od 2011., a 2018. bilo je rekordnih 3 850 novih pritužbi; pozdravlja jačanje položaja građana u pogledu postupka praćenja i provedbe prava EU-a, o čemu svjedoči znatan broj pritužbi i predstavki; međutim ističe da je, kao i u slučaju predstavki, broj pritužbi koje su dovele do istraga 2018. i 2017. i dalje bio vrlo mali u odnosu na ukupni broj zaprimljenih pritužbi; traži transparentniju politiku provedbe zakonodavstva; potiče Komisiju da zauzme aktivniji pristup pri prikupljanju informacija i reagiranju na zabrinutost građana te da se posebno pozabavi pitanjem okrivljavanja Bruxellesa za sve;

13. ističe važnu ulogu socijalnih partnera, nevladinih organizacija, europskih građana i drugih dionika u praćenju nedostataka pri prenošenju i provedbi zakonodavstva EU-a u državama članicama te u izvještavanju o njima; stoga pozdravlja veću razinu javne svijesti u vezi s preispitivanjem zakonodavstva EU-a, uključujući ključnu ulogu zviždača u privatnom i javnom sektoru; ističe da građani EU-a imaju pravo na brze, jasne, istinski pristupačne i transparentne informacije u vezi sa zakonima koje su države članice donijele za potrebe prenošenja zakonodavstva EU-a u nacionalno zakonodavstvo te u vezi s nacionalnim tijelima odgovornima za osiguravanje njihove pravilne provedbe;

14. u tom pogledu uviđa da je od presudne važnosti i dalje poticati užu suradnju i jačanje veza s nacionalnim parlamentima u zakonodavnom postupku; ističe da kašnjenja u provedbi imaju negativan učinak na pravnu sigurnost; poziva Komisiju i države članice da poduzmu snažnije mjere protiv svakog kasnog ili nepravilnog prenošenja direktiva kako bi se osigurali potpuna provedba i izvršenje zakonodavstva EU-a, čime se jamči vladavina prava i demokracija; ističe važnost službenih putovanja u države članice radi utvrđivanja činjenica kako bi se poboljšala istraga o tvrdnjama podnositelja predstavki te važnost tih putovanja kao jedinstvenog načina približavanja građanima i pokazivanja da se njihova zabrinutost shvaća ozbiljno; stoga poziva Komisiju da uzima u obzir izvješća i rezolucije Parlamenta o posjetima u svrhu utvrđivanja činjenica na temelju predstavki;

15. žali zbog činjenice da, unatoč naporima uloženima u posljednjih nekoliko godina kako bi poboljšala transparentnost svojih aktivnosti praćenja i provedbe (npr. preko centralizirane platforme za pružanje informacija o povredama prava), Komisija još nije odgovorila na opetovane pozive Parlamenta da ga redovito obavještava o svakom pokrenutom postupku EU Pilot i postupku zbog povrede prava, posebno kad proizlaze predstavki; ističe da je važno redovito primati novosti o razvoju događaja u postupcima zbog povrede prava povezanima s otvorenim predstavkama te pritom poštovati zahtjeve u pogledu povjerljivosti utvrđene u sudskoj praksi Suda Europske unije; žali zbog kontinuirane nepredanosti Komisije pri reagiranju na zabrinutosti u postupcima EU Pilot; podsjeća Komisiju na velika očekivanja građana u pogledu transparentnosti njezinih nadzornih aktivnosti; stoga potiče Komisiju da te informacije podijeli s Parlamentom pravodobno i u duhu lojalne suradnje kako bi mu omogućila provođenje nadzora nad izvršnom vlašću u skladu s člankom 14. UEU-a i, u konačnici, povećanje legitimnosti i odgovornosti u pogledu provedbenih mjera Komisije, izgradnje povjerenja u projekt EU-a te, u konačnici, povećanja legitimnosti postupka EU Pilot;

16. ističe da je blizak i strukturiran dijalog između Komisije i država članica u ranoj fazi ključan za djelotvornu i pravilnu primjenu zakonodavstva EU-a; s tim u vezi poziva Komisiju da poboljša sustav rješavanja problema u okviru projekta EU Pilot i ponovno uspostavi njegovu širu upotrebu radi brzog i neformalnog rješavanja pitanja mogućih kršenja zakonodavstva EU-a u ranoj fazi, a da se pritom u znatnom broju slučajeva ne mora pribjeći službenom postupku zbog povrede prava; napominje da u okviru novih politika koje je Komisija usvojila kako bi se osigurala usklađenost s pravom EU-a, cilj projekta EU Pilot nije produljenje postupka zbog povrede prava nego pružanje pomoći u učinkovitom rješavanju problema;

17. podsjeća na to da se i u panoramskom pregledu Europskog revizorskog suda iz 2018. naslovljenom „Primjena prava EU-a u praksi: nadzorne odgovornosti Europske komisije u skladu s člankom 17. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji” i u odluci europske ombudsmanice iz 2017. u kojoj se iznose prijedlozi nakon njezine strateške istrage OI/5/2016/AB o pravovremenosti i transparentnosti postupanja Europske komisije s pritužbama o povredama prava Komisija poziva da osigura pravodobniji, transparentniji i pravedniji postupak prije postupaka zbog povrede prava, uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti i jednakog postupanja;

18. poziva Komisiju da ispita pojavu diskriminacije na temelju službenog jezika (službenih jezika) određene države članice u školama i tijelima javne uprave na područjima koja imaju više od jednog službenog jezika, čime se ometa slobodno kretanje i krše odredbe o unutarnjem tržištu (članak 26. stavak 2. UFEU-a).


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

19.2.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

27

0

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Alex Agius Saliba, Andris Ameriks, Anna-Michelle Asimakopoulou, Alexander Bernhuber, Ryszard Czarnecki, Eleonora Evi, Agnès Evren, Mario Furore, Gianna Gancia, Radan Kanev, Frédérique Ries, Alfred Sant, Massimiliano Smeriglio, Yana Toom, Loránt Vincze, Thomas Waitz, Tatjana Ždanoka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Isabel Benjumea Benjumea, Jarosław Duda, Angel Dzhambazki, Ádám Kósa, Maite Pagazaurtundúa, Anne-Sophie Pelletier, Andrey Slabakov, Ramona Strugariu, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.

Clara Aguilera, Estrella Durá Ferrandis, Mounir Satouri

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

27

+

ECR

Ryszard Czarnecki, Angel Dzhambazki, Andrey Slabakov

NI

Eleonora Evi, Mario Furore

PPE

Anna-Michelle Asimakopoulou, Isabel Benjumea Benjumea, Alexander Bernhuber, Jarosław Duda, Agnès Evren, Radan Kanev, Ádám Kósa, Loránt Vincze, Rainer Wieland

RENEW

Maite Pagazaurtundúa, Frédérique Ries, Ramona Strugariu, Yana Toom

S&D

Alex Agius Saliba, Clara Aguilera, Andris Ameriks, Estrella Durá Ferrandis, Alfred Sant, Massimiliano Smeriglio

VERTS/ALE

Mounir Satouri, Thomas Waitz, Tatjana Ždanoka

 

0

-

 

 

 

2

0

GUE/NGL

Anne-Sophie Pelletier

ID

Gianna Gancia

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

10.12.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

5

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gunnar Beck, Geoffroy Didier, Angel Dzhambazki, Ibán García Del Blanco, Jean-Paul Garraud, Esteban González Pons, Sergey Lagodinsky, Gilles Lebreton, Karen Melchior, Jiří Pospíšil, Franco Roberti, Marcos Ros Sempere, Stéphane Séjourné, Raffaele Stancanelli, Adrián Vázquez Lázara, Axel Voss, Marion Walsmann, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniel Buda, Pascal Durand, Heidi Hautala, Emmanuel Maurel, Sabrina Pignedoli, Bettina Vollath

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.

Juan Ignacio Zoido Álvarez

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

20

+

EPP

Daniel Buda, Geoffroy Didier, Esteban González Pons, Jiří Pospíšil, Axel Voss, Marion Walsmann, Juan Ignacio Zoido Álvarez

S&D

Ibán García Del Blanco, Franco Roberti, Marcos Ros Sempere, Tiemo Wölken, Bettina Vollath

RENEW

Pascal Durand, Karen Melchior, Stéphane Séjourné, Adrián Vázquez Lázara

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Sergey Lagodinsky

GUE/NGL

Emmanuel Maurel

NI

Sabrina Pignedoli

 

5

-

ID

Gunnar Beck, Jean-Paul Garraud, Gilles Lebreton

ECR

Angel Dzhambazki, Raffaele Stancanelli

 

0

0

 

 

 

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

Posljednje ažuriranje: 7. siječnja 2021.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti