IZVJEŠĆE o uspostavi mehanizma EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika koji je usklađen s pravilima WTO-a

15.2.2021 - (2020/2043(INI))

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Izvjestitelj: Yannick Jadot
Izvjestitelji za mišljenje (*):
Karin Karlsbro, Odbor za međunarodnu trgovinu
Luis Garicano, Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku
(*) Pridruženi odbori – članak 57. Poslovnika

Amandmani

• 001-001 (PDF - 111 KB)
• 001-001 (DOC - 71 KB)
• 002-004 (PDF - 137 KB)
• 002-004 (DOC - 77 KB)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o uspostavi mehanizma EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika koji je usklađen s pravilima WTO-a

(2020/2043(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir sporazum potpisan 12. prosinca 2015. na 21. konferenciji stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) u Parizu (Pariški sporazum),

– uzimajući u obzir izvješće Programa UN-a za okoliš o odstupanjima u vrijednostima emisija za 2019.,

– uzimajući u obzir posebna izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o globalnom zatopljenju od 1,5 °C te o oceanima i kriosferi,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. rujna 2020. naslovljenu „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030.” (COM(2020)0562) i priloženu procjenu učinka (SWD(2020)0176),

– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 12. prosinca 2019. i od 17. do 21. srpnja 2020.,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. srpnja 2020. o zaključcima izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020.[1],

– uzimajući u obzir zaključke i preporuke Europskog revizorskog suda u njegovu posebnom izvješću br. 18/2020 od 15. rujna 2020. pod nazivom „The EU’s Emissions Trading System: free allocation of allowances needed better targeting“ (Sustav EU-a za trgovanje emisijama: besplatne emisijske jedinice trebalo je dodjeljivati ciljanije),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi[2],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu[3],

– uzimajući u obzir svoje mišljenje o klimatskim ciljevima za 2030., posebice smanjenje od 60 % u emisijama stakleničkih plinova u usporedbi s razinama emisija iz 1990.[4],

– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za proračune i Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0019/2021),

A. budući da negativni učinci klimatskih promjena predstavljaju izravnu prijetnju za ljudsku egzistenciju te kopnene i morske ekosustave, kako je potvrđeno u posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zatopljenju od 1,5 °C te o oceanima i kriosferi; budući da su ti učinci neravnomjerno raspodijeljeni, pri čemu siromašnije zemlje i ljudi osjećaju najnepovoljnije učinke;

B. budući da se prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) očekuje da će od 2030. klimatske promjene uzrokovati oko 250 000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje, i to zbog pothranjenosti, malarije, proljeva i toplinskog stresa;

C. budući da je prosječna globalna temperatura već porasla za više od 1,1 °C u odnosu na predindustrijske razine[5];

D. budući da su se EU i države članice Pariškim sporazumom obvezale na djelovanje u području klime na temelju najnovijih dostupnih znanstvenih dokaza te da sada imamo cilj postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.;

E. budući da je posljednjih desetljeća EU uspio odvojiti teritorijalne emisije stakleničkih plinova od gospodarskog rasta, pri čemu su emisije stakleničkih plinova smanjene za 24 %, a BDP je narastao za više od 60 % u razdoblju od 1990. do 2019.; budući da se time ne uzima u obzir emisije EU-a ugrađene u njegovu međunarodnu trgovinu i stoga se podcjenjuje njegov globalni ugljični otisak;

F. budući da je 2015. omjer uvezenih emisija u odnosu na izvezene emisije u EU bio otprilike 3:1, odnosno 1,317 milijardi tona uvezenog CO2 i 424 milijuna tona izvezenog[6];

G. budući da je postojeće zakonodavstvo EU-a dosad bilo uspješno u ispunjavanju usvojenih klimatskih ciljeva; budući da se trenutačnim modelom sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS), posebice postojećim odredbama o izmještanju emisija ugljika, ne osiguravaju učinkoviti poticaji za potrebnu dekarbonizaciju određenih sektora, posebice u industriji, te je u nekim slučajevima došlo do neopravdane dobiti za poduzeće korisnika, što je naglasio i Europski revizorski sud[7];

H. budući da bi Komisija trebala nastaviti razvijati metodologije za utvrđivanje ugljičnog i okolišnog otiska proizvoda upotrebom pristupa cijelog životnog ciklusa i osiguravanjem da obračun sadržanih emisija u proizvodima u što većoj mjeri odražava stvarnu situaciju, uključujući emisije iz međunarodnog prometa;

I. budući da bi Komisija također trebala ispitati sljedivost proizvoda i usluga kako bi preciznije utvrdila sve učinke njihovih životnih ciklusa, kao što su vađenje i upotreba materijala, proces proizvodnje, upotreba energije te korištene vrste prijevoza, u cilju uspostavljanja baza podataka;

J. budući da je otprilike 27 % svjetskih emisija CO2 iz izgaranja goriva trenutačno povezano s međunarodnom trgovinom robom[8]; budući da se 90 % međunarodnog prijevoza robe odvija na moru, što stvara značajne emisije stakleničkih plinova; budući da su samo staklenički plinovi iz unutarnjeg morskog prometa uključeni u početne nacionalno utvrđene doprinose EU-a; budući da je to podložno reviziji s obzirom na poboljšani cilj EU-a za 2030.;

K. budući da nas je kriza izazvana bolešću COVID-19 naučila nekim važnim lekcijama, zato se prijedlogom Komisije za novi instrument za oporavak, Next Generation EU, naglašava potreba za ojačanjem europske neovisnosti i otpornosti te za brzim reakcijama, posebice u pogledu kraćih lanaca opskrbe hranom;

L. budući da je neophodno da Komisija ima cjelovitu viziju klimatskih politika, primjerice rješavanjem ciljeva smanjenja emisija, kao što su oni u području pomorskog prijevoza, zajedno sa strategijama određivanja cijena ugljika;

M. budući da jamčenje učinkovitog i smislenog određivanja cijena ugljika, kao dio šireg regulatornog okruženja, može poslužiti kao gospodarski poticaj za metode proizvodnje s manjim emisijama stakleničkih plinova i stimulirati ulaganja u inovacije i nove tehnologije, osiguravajući tako dekarbonizaciju i kružnost gospodarstva Unije; budući da učinkovit mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM) može imati ulogu u tom kontekstu;

N. budući da trgovina može biti važan alat za promicanje održivog razvoja i borbu protiv klimatskih promjena; budući da je jedinstveno tržište EU-a drugo najveće svjetsko potrošačko tržište, što Uniju stavlja u jedinstven položaj postavljanja globalnih standarda;

O. budući da je borba protiv klimatskih promjena čimbenik u konkurentnosti i socijalnoj pravdi te pruža velik potencijal u pogledu industrijskog razvoja, stvaranja radnih mjesta, inovacija i regionalnog razvoja;

P. budući da se člankom XX. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) članovima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) omogućuje da provode mjere koje su potrebne za zaštitu ljudskog, životinjskog ili biljnog svijeta, zdravlja (b) ili prirodnih resursa (g);

Q. budući da bi EU trebao prihvatiti da treća zemlja može uspostaviti mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika ako ta zemlja uvede višu cijenu ugljika;

R. budući da je američki predsjednik Joe Biden zauzeo pozitivno stajalište putem svoje izborne platforme o uvođenju naknada za prilagodbu emisija ugljika ili kvote za robu s višom razinom emisija ugljika iz zemalja koje ne ispunjavaju svoje obveze u vezi s klimom i okolišem; budući da bi to stvorilo novu priliku za suradnju između EU-a i SAD-a u borbi protiv klimatskih promjena i obnovu ovog ključnog partnerstva;

S. budući da povećana ambicija EU-a u pogledu klimatskih promjena ne bi trebala povećati rizik od izmještanja emisija ugljika za europske industrijske djelatnosti;

Opće napomene

1. duboko je zabrinut zbog toga što nijedan od dostavljenih nacionalno utvrđenih doprinosa, uključujući doprinose Unije i njezinih država članica, nije u skladu s ciljem zadržavanja globalnog porasta temperature, kako je predviđeno Pariškim sporazumom, znatno ispod 2 °C, istodobno nastojeći ograničiti globalni porast temperature na 1,5 °C iznad predindustrijske razine;

2. zabrinut je zbog manjka suradnje nekih trgovinskih partnera EU-a u međunarodnim pregovorima o klimi posljednjih godina, što, kao je bilo vidljivo na konferenciji COP25, narušava našu kolektivnu globalnu mogućnost za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma; potiče sve stranke da pruže podršku kolektivnom i znanstveno utemeljenom globalnom nastojanju kojime se može postići ostvarenje tih ciljeva; poziva Komisiju i Vijeće da podrže transparentan, pošten i inkluzivan postupak donošenja odluka u Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama;

3. naglašava da EU i njegove države članice imaju odgovornost i priliku i dalje zauzimati vodeću ulogu u globalnom djelovanju u području klime zajedno s drugim vodećim svjetskim onečišćivačima; ističe da EU vodi svjetsko djelovanje u području klime, što je jasno potvrđeno usvajanjem cilja za postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. i njegovim planom za povećanje cilja za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 2030.; snažno potiče Komisiju i države članice da pojačaju svoju predstojeću klimatsku diplomaciju i nakon usvajanja zakonodavnog prijedloga za mehanizam za graničnu prilagodbu ugljika te da konkretno osiguraju neprekinuti razgovor s trgovinskim partnerima kako bi potaknuli globalno djelovanje u području klime; naglašava potrebu za usporednim diplomatskim nastojanjima kojima bi se osiguralo rano uključivanje susjednih zemalja EU-a;

4. ističe središnju ulogu građana i potrošača u energetskoj tranziciji i važnost poticanja i podržavanja izbora potrošača kako bi se ublažili učinci klimatskih promjena promicanjem održivih aktivnosti i posrednih koristi koje vode do veće kvalitete života;

5. prima na znanje prijedlog Komisije da se klimatski cilj EU-a za 2030. postavi na „najmanje 55 % smanjenja neto emisija” u usporedbi s razinama iz 1990.; ipak naglašava činjenicu da je Parlament usvojio veći cilj od 60 %;

6. napominje da emisije stakleničkih plinova sadržane u uvoze u EU kontinuirano rastu unatoč tome što je EU značajno smanjio svoje domaće emisije stakleničkih plinova, čime se narušavaju nastojanja Unije za smanjenje globalnog otiska u području stakleničkih plinova; ističe da neto uvoz robe i usluga u EU predstavlja više od 20 % domaćih emisija CO2 u Uniji; smatra da se sadržaj stakleničkih plinova u uvozu mora bolje nadzirati radi identificiranja mogućih mjera za smanjenje globalnog otiska EU-a u području stakleničkih plinova;

Osmišljavanje mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika usklađenog s pravilima WTO-a

7. podržava uvođenje mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, pod uvjetom da je usklađen s pravilima WTO-a i sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini na način da je nediskriminirajući i da ne predstavlja prikriveno ograničenje za međunarodnu trgovinu; smatra da bi, kao takav, mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika potaknuo europske industrije i trgovinske partnere EU-a da dekarboniziraju svoje industrije, a time i podupru klimatske politike EU-a i globalne klimatske politike pri postizanju neutralnosti emisija stakleničkih plinova u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma; nedvosmisleno navodi da bi se mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebao osmisliti isključivo na način da unaprijedi klimatske ciljeve te da se ne smije zloupotrebljavati kao alat za jačanje protekcionizma, neopravdane diskriminacije ili ograničenja; naglašava da bi se tim mehanizmom trebala pružiti podrška zelenim ciljevima EU-a, posebice boljem rješavanju problema emisija stakleničkih plinova kao sastavnog dijela industrije EU-a i međunarodne trgovine, uz istodobnu nediskriminatornu prirodu i težnju ka jednakim uvjetima tržišnog natjecanja;

8. naglašava da bi se prema najmanje razvijenim zemljama i malim otočnim zemljama u razvoju trebalo odnositi na poseban način kako bi se u obzir uzele njihove posebnosti i mogući negativni učinci mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika na njihov razvoj;

9. podsjeća na posebna ograničenja i izazove s kojima se moraju suočiti najudaljenije regije, prvenstveno zbog svoje udaljenosti, izoliranosti i male veličine tržišta te poziva na to da se mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika, a na temelju članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), propisno u obzir uzmu njihove posebnosti;

10. ponavlja da uvođenje mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika treba biti dio paketa zakonodavnih mjera kojim će se osigurati brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova iz proizvodnje i potrošnje u EU-u, posebice povećanjem energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora; naglašava da se mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika treba kombinirati s politikama usmjerenima na osiguravanje i promicanje ulaganja u niskougljične industrijske procese, uključujući inovativne alate financiranja, novi akcijski plan za kružno gospodarstvo i širu industrijsku politiku EU-a koja je okolišno ambiciozna i socijalno poštena, s ciljem usmjeravanja dekarbonizirane reindustrijalizacije Europe radi stvaranja kvalitetnih radnih mjesta na lokalnoj razini i osiguravanja konkurentnosti europskog gospodarstva uz istodobno ispunjavanje klimatskih ambicija EU-a i pružanje predvidljivosti i sigurnosti za osiguravanje ulaganja u klimatsku neutralnost;

11. naglašava da se standardima proizvoda može osigurati niskougljična, resursno učinkovita proizvodnja, kao i pomoći zajamčiti minimalne negativne ekološke učinke upotrebe proizvoda; stoga od Komisije traži da predloži, kao dopunu uvođenju mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, ambicioznije i obvezujuće norme i standarde za proizvode stavljene na tržište EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova, uštede resursa i energije, u cilju podržavanja okvira politike za održive proizvode i novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo;

12. smatra da bi se, radi sprječavanja mogućih poremećaja na unutarnjem tržištu i uzduž lanca vrijednosti, mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebalo obuhvatiti sav uvoz proizvoda i robe koji su dio sustava EU-a za trgovanje emisijama, među ostalim kada je sastavni dio poluproizvoda ili konačnih proizvoda; ističe da bi se, u prvoj fazi (već do 2023.) i nakon procjene učinka, mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebalo obuhvatiti energetski sektor i energetski intenzivne industrijske sektore kao što su sektor cementa, čelika, aluminija, rafiniranja nafte, papira, stakla, kemikalija i gnojiva, za koje se i dalje dodjeljuju znatne besplatne emisijske jedinice i koji i dalje predstavljaju 94 % industrijskih emisija u EU-u;

13. ističe da bi se sadržaj emisija stakleničkih plinova u uvozu trebao uzeti u obzir na temelju transparentnih, pouzdanih i ažuriranih referentnih vrijednosti za pojedinačne proizvode na razini postrojenja u trećim zemljama i da, u pravilu, ako uvoznik podatke ne stavi na raspolaganje, treba u obzir uzeti prosječni globalni sadržaj emisija stakleničkih plinova pojedinačnih proizvoda, podijeljen na temelju različitih proizvodnih metoda s različitim intenzitetom emisija; smatra da bi se pri određivanju cijena ugljika u okviru uvoza trebalo obuhvatiti i izravne i neizravne emisije te također uzeti u obzir intenzitet ugljika elektroenergetske mreže specifičan za pojedinu zemlju ili, ako uvoznik podatke stavi na raspolaganje, ugljični intenzitet potrošnje energije na razini postrojenja;

14. napominje da Komisija trenutačno procjenjuje sve različite mogućnosti za uvođenje mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, u rasponu od poreznih instrumenata do mehanizama koji upotrebljavaju sustav EU-a za trgovanje emisijama; naglašava da bi se modaliteti za izradu mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebali istražiti zajedno s revizijom sustava EU-a za trgovanje emisijama kako bi se osigurala njihova komplementarnost i usklađenost te izbjeglo preklapanje koje bi dovelo do dvostruke zaštite industrija EU-a; naglašava važnost transparentnost procesa u okviru mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, među ostalim uključivanjem WTO-a i trgovinskih partnera EU-a u koordinaciji s Europskim parlamentom i pažljivom ocjenom i usporedbom učinkovitosti, djelotvornosti i pravne izvedivosti različitih oblika mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika s ciljem smanjenja ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova; ustraje u tome da je primarni cilj mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika povezan s okolišem i da bi stoga okolišni kriteriji trebali imati ključnu ulogu u odabiru instrumenta, osiguravanju predvidljive i dovoljno visoke cijene ugljika kojom se potiču ulaganja u dekarbonizaciju radi ostvarivanja ciljeva iz Pariškog sporazuma;

15. naglašava važnost procjene učinaka svake opcije na životni standard potrošača, posebno potrošača koji pripadaju osjetljivijim skupinama, kao i njihovog učinka na prihode; poziva Komisiju da procjenom učinka obuhvati i posljedice koje će prihodi ostvareni u okviru mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, kao vlastita sredstava, imati za proračun EU-a, ovisno o odabranom modelu i načinima;

16. smatra da se u okviru mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika naknada za udio ugljika u uvoznim proizvodima mora naplaćivati na način u kojem se odražavaju troškovi ugljika koje plaćaju proizvođači iz EU-a kako bi se uklonio potencijalni rizik od izmještanja emisija ugljika, uz istovremeno poštivanje pravila WTO-a; naglašava da bi određivanje cijena ugljika u okviru mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebalo odražavati dinamičan razvoj cijena emisijskih jedinica EU-a u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama uz istodobno osiguravanje predvidljivosti i smanjenja nepredvidljivosti cijena ugljika; smatra da bi uvoznici trebali kupovati emisijske jedinice iz zasebnog fonda emisijskih jedinica za sustav EU-a za trgovanje emisijama čija cijena ugljika odgovara cijeni na dan transakcije u sustav EU-a za trgovanje emisijama; ističe da je uvođenje mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika samo jedna od mjera u provedbi ciljeva europskog zelenog plana i da mora biti popraćeno potrebnim mjerama u sektorima bez sustava trgovine emisijama, kao i ambicioznom reformom sustava EU-a za trgovanje emisijama da bi se osiguralo smisleno određivanje cijena ugljika koje u potpunosti poštuje načelo „onečišćivač plaća” i doprinijelo potrebnom smanjenju emisija stakleničkih plinova u skladu s ažuriranim klimatskim ciljem EU-a za 2030. i ciljem postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050., među ostalim rješavanjem problema linearnog čimbenika smanjenja, ponovnim postavljanjem gornje granice i ocjenom potencijalne potrebe za donjom granicom cijena ugljika;

17. naglašava da se trošarinom (ili porezom) na udio ugljika u svim konzumiranim proizvodima, kako domaćim tako i uvoznim, ne bi u potpunosti otklonio rizik od izmještanja emisija ugljika, da bi takva trošarina ili porez bili tehnički zahtjevni s obzirom na složenost praćenja ugljika u globalnim lancima vrijednosti te da bi se njima mogli znatno opteretiti potrošači; potvrđuje da bi fiksna pristojba ili porez na uvoz mogli biti jednostavan alat kojim bi se poslala snažna i stabilna poruka o ekološkoj cijeni uvezenog ugljika; smatra, međutim, da bi takav porez s obzirom na svoju fiksnu narav bio manje fleksibilan alat u pogledu odražavanja promjenjivih cijena iz sustava EU-a za trgovanje emisijama; naglašava da bi promjenjivi porez kojim bi se automatski odražavala cijena iz sustava EU-a za trgovanje emisijama u praksi bio ekvivalentan zamišljenom sustavu za trgovanje emisijama; uvažava da postoji mogućnost uvođenja mehanizma utemeljenog na članku 192. stavku 2. UFEU-a u slučaju da mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika bude fiskalne naravi;

18. naglašava da bi uvoznici trebali imati mogućnost dokazati, u skladu s EU-ovim standardima za praćenje, izvješćivanje i provjeru sustava EU-a za trgovanje emisijama, da je udio ugljika u njihovim proizvodima manji od tih vrijednosti te iskoristiti odgovarajući prilagođeni iznos obveze kako bi se poticale inovacije i ulaganja u održive tehnologije u cijelom svijetu; smatra da time ne bi trebalo MSP-ovima nametati nesrazmjerno opterećenje; naglašava da će provedbu mehanizma biti potrebno poduprijeti skupom standarda EU-a kojima će se spriječiti njegovo zaobilaženje ili zloupotreba te da će za upravljanje mehanizmom biti potrebna snažna neovisna infrastruktura;

19. naglašava da bi mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebalo osigurati da se uvoznicima iz trećih zemalja sadržaj ugljika u njihovim proizvodima ne naplaćuje dvaput kako bi se zajamčilo da se ti izvoznici tretiraju ravnopravno, bez diskriminacije; poziva Komisiju da pažljivo procijeni učinak različitih mogućnosti mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika na najslabije razvijene zemlje;

20. ističe da za razliku od sustava za trgovanje emisijama taj mehanizam ne bi trebao ogrjevno drvo za gorivo smatrati ugljično neutralnim, a u okviru revidiranog i ažuriranog okvira ugljik sadržan u posjećenom drvu i osiromašenom tlu treba imati cijenu;

21. traži od Komisije da osigura da su na najmanju moguću mjeru svedeni rizici da će izvoznici u Uniju pokušavati zaobići mehanizam ili ugroziti njegovu učinkovitost, primjerice preusmjeravanjem proizvodnje među tržištima ili izvozom poluproizvoda;

Aspekti mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika povezani s trgovinom

22. poziva na to da Pariški sporazum i njegov cilj od 1,5 °C postanu jedno od glavnih vodećih načela trgovinske politike kojem se moraju prilagoditi sve trgovinske inicijative i njihovi politički instrumenti, tako što će se taj cilj uključiti, među ostalim, u sporazume o slobodnoj trgovini kao njihov ključni element; uvjeren je da takva ciljana trgovinska politika može biti važan pokretač u usmjeravanju gospodarstava prema dekarbonizaciji kako bi se postigli klimatski ciljevi utvrđeni u Pariškom sporazumu i europskom zelenom planu;

23. izražava duboku zabrinutost zbog slabljenja multilateralnog trgovinskog sustava; poziva Komisiju da aktivno surađuje s vladama trgovinskih partnera kako bi se osigurao kontinuirani dijalog o toj inicijativi, čime bi se potaknulo djelovanje u području klime unutar Unije i njezinih trgovinskih partnera; ističe da se trgovinska politika može i da bi se trebala koristiti za promicanje pozitivnog programa u području zaštite okoliša i kako bi se izbjegle velike razlike u razinama ekoloških ambicija između EU-a i ostatka svijeta te da bi mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebao biti osmišljen kao mjera kojom se dopunjuju mjere u okviru poglavlja o trgovini i održivom razvoju iz sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a; ističe da bi konačni cilj inicijative trebalo biti globalno djelovanje zbog kojeg bi mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika postao suvišan, s obzirom na to da se ostatak svijeta približava ambiciji EU-a u pogledu smanjenja emisija CO2; stoga smatra da bi mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebalo smatrati sredstvom za ubrzavanje tog procesa, a ne sredstvom u svrhu protekcionizma; očekuje od Komisije da započne pregovore o globalnom pristupu u okviru WTO-a ili skupine G20;

24. smatra da su međunarodna trgovina i trgovinska politika ključni pokretači tranzicije prema klimatski neutralnom, resursno učinkovitom i kružnom globalnom gospodarstvu te stoga podupiru globalne napore za postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja i Pariškog sporazuma; smatra da je hitno potrebno provesti sveobuhvatnu reformu WTO-a, kako bi WTO mogao jamčiti poštenu trgovinu i istovremeno se boriti protiv globalnog zatopljenja; napominje da pravila GATT-a potječu iz 1947. i smatra da ih je u aktualnom kontekstu klimatske krize potrebno ponovno razmotriti; očekuje od Komisije da poduzme hitne inicijative za reformu WTO-a kako bi se postigla usklađenost s klimatskim ciljevima; poziva Komisiju da pojača napore u globalnom određivanju cijena CO2 te da olakša trgovinu u području tehnologija klimatske i okolišne zaštite, primjerice u okviru inicijativa trgovinske politike kao što je Sporazum WTO-a o ekološkim proizvodima;

25. poziva Komisiju na provođenje multilateralnih reformi WTO-a kojima se međunarodno trgovačko pravo usklađuje s ciljevima Pariškog sporazuma i drugim aspektima međunarodnog prava, a posebice konvencijama Međunarodne organizacije rada; ističe da je mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika usklađen s pravilima WTO-a ako je osmišljen s jasnim ciljem zaštite okoliša radi smanjenja globalnih emisija stakleničkih plinova i ako podupire najvišu razinu cjelovitosti okoliša;

26. naglašava da mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika može doprinijeti ciljevima održivog razvoja; podsjeća da je promicanje dostojanstvenog rada također cilj održivog razvoja i potiče Komisiju da osigura da se roba stavljena na tržište EU-a proizvodi pod uvjetima kojima se poštuju konvencije Međunarodne organizacije rada;

27. napominje da bi, kako bi bile u skladu s pravilima WTO-a, odredbe Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT), kao što su članak I. (načelo tretmana najpovlaštenije nacije), članak III. (načelo nacionalnog tretmana) i, prema potrebi, članak XX. (opće iznimke), mogle biti osnova za svaki model mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, čija bi jedina logika kojom se taj mehanizam vodi trebala biti isključivo i strogo okolišna – smanjenje globalnih emisija CO2 i sprečavanje izmještanja emisija ugljika;

28. ističe načelo nediskriminacije u skladu s člankom III. GATT-a; naglašava da je jednako postupanje s uvozom i domaćom proizvodnjom ključan kriterij za usklađenost svih mjera s WTO-om; naglašava da mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika treba predstavljati alternativu postojećim mjerama o izmještanju emisija ugljika u zakonodavstvu EU-a u sektorima obuhvaćenima sustavom EU-a za trgovanje emisijama u mjeri u kojoj bi to stvorilo jednake uvjete tržišnog natjecanja za domaće proizvođače iz EU-a i strane proizvođače primjenom naknade za emisije ugljika za svu robu u tim sektorima, bez obzira na njezino podrijetlo, čime se osigurava potpuna zaštita od izmještanja emisija ugljika za europsku industriju i izbjegava prijenos emisija u treće zemlje; naglašava da bi provedba mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebala biti popraćena paralelnim, postupnim, brzim i u konačnici potpunim ukidanjem tih mjera za relevantne sektore da bi se izbjegla dvostruka zaštita postrojenja EU-a uz istodobnu procjenu učinka na izvoz i ovisne sektore uzduž lanca vrijednosti; naglašava da bi dizajn mehanizma za granične prilagodbe emisija ugljika trebao slijediti jednostavno načelo po kojemu se jedna tona ugljika ne bi trebala dvaput štititi;

29. ističe važnost osiguravanja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja na globalnoj razini za konkurentnost europskih industrija bez stvaranja štetnog utjecaja na klimu i okoliš; stoga potiče Komisiju da razmotri moguće uvođenje izvoznih rabata, no samo ako može u potpunosti pokazati njihov pozitivan učinak na klimu i njihovu kompatibilnost s pravilima WTO-a; ističe da bi, radi sprječavanja neželjenih klimatskih učinaka poticanjem manje učinkovitih proizvodnih metoda u europskim izvoznim industrijama i osiguravanja usklađenosti s pravilima WTO-a, svaki oblik potencijalne podrške izvozu trebao biti transparentan, proporcionalan i ne uzrokovati nikakav oblik konkurentske prednosti za izvozne industrije EU-a u trećim zemljama te bi trebao biti strogo ograničen na najučinkovitija postrojenja da bi se zadržali poticaji za smanjenje emisija stakleničkih plinova za izvozna poduzeća EU-a;

30. naglašava da svaki mehanizam mora industrije u EU-u i inozemstvu potaknuti da proizvode čiste i konkurentne proizvode te da izbjegavaju izmještanje emisija ugljika bez ugrožavanja trgovinskih prilika;

31. napominje da je mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika dio europskog zelenog plana i alat za postizanje cilja EU-a o dostizanju nulte stope neto emisija stakleničkih plinova do 2050.; napominje da bi mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika mogao izravno ili neizravno utjecati na mnoge industrijske sektore s visokim emisijama ugljika i pojačanom trgovinom te da bi se tijekom cijelog procesa trebalo s njima konzultirati; nadalje napominje da bi mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika mogao utjecati na lance opskrbe na način da će oni internalizirati troškove ugljika; naglašava da bi svaki mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebao biti jednostavno primjenjiv i ne bi trebao predstavljati nepotrebno financijsko i administrativno opterećenje za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća;

Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika i vlastita sredstva

32. prihvaća da bi se mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika mogao realizirati ili kao proširenje trenutačnog sustava carinskih pristojbi ili kao dopunski program unutar postojećeg okvira sustava EU-a za trgovanje emisijama; naglašava da bi oba pristupa mogla biti u potpunosti usklađena s inicijativom za vlastita sredstva;

33. podržava namjeru Komisije da prihode ostvarene mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika iskoristi kao nova vlastita sredstva za proračun EU-a te traži od Komisije da osigura potpunu transparentnost u pogledu upotrebe tih prihoda; ipak naglašava da bi proračunska uloga mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebala biti samo nusproizvod instrumenta; smatra da bi se tim novim prihodima trebala omogućiti veća potpora djelovanju u području klime i ciljevima zelenog plana, kao što je pravedna tranzicija i dekarbonizacija europskog gospodarstva, te povećanju doprinosa EU-a međunarodnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena u korist najmanje razvijenih zemalja i malih otočnih država u razvoju, koje su najosjetljivije na klimatske promjene, posebice poticanjem tih država na proces industrijalizacije utemeljen na čistim i dekarboniziranim tehnologijama; poziva Komisiju da u nadolazećem prijedlogu uzme u obzir socijalne učinke mehanizma kako bi ih svela na najmanju moguću razinu; naglašava da se prihodi ostvareni mehanizmom granične prilagodbe emisija ugljika nikako ne bi trebali koristiti kao prikrivene subvencije europskim industrijama koje znatno zagađuju jer bi to u konačnici ugrozilo njegovu usklađenost s pravilima WTO-a;

34. podsjeća da su se Parlament, Vijeće i Komisija dogovorili o uspostavi novih vlastitih sredstava tijekom sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, uključujući mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika, u skladu s Međuinstitucionalnim sporazumom o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju, kao i o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava[9]; ističe da bi se usmjeravanjem financijskih tokova uspostavljenih na temelju tog mehanizma u proračun EU-a pomoglo u ublažavanju problema fiskalne istovjetnosti te bi se zajamčila pravedna raspodjela njegova učinka među državama članicama i osigurala uspostava racionalne strukture s minimalnim neizravnim administrativnim troškovima; stoga zaključuje da bi se određivanjem tih prihoda kao vlastitih sredstava EU-a smanjio udio doprinosa temeljenih na BND-u u financiranju proračuna EU-a te bi se tako pomoglo u raspodjeli učinka tog mehanizma na sve države članice; smatra da će se svim uštedama na nacionalnoj razini koje se ostvare zahvaljujući nižim doprinosima temeljenim na BND-u povećati fiskalni prostor država članica; naglašava da bi provedba mehanizma trebala biti popraćena ukidanjem ekološki štetnih subvencija dodijeljenih energetski intenzivnim industrijama, posebice oslobođenja od poreza i poreznih olakšica za energiju kojima se koriste energetski intenzivne industrije;

35. prima na znanje različite razborite procjene prihoda u rasponu od 5 do 14 milijardi EUR godišnje, ovisno o području primjene i modelu novog instrumenta; ističe činjenicu da je proračun EU-a u svakom slučaju jedinstveno pogodan za apsorbiranje fluktuacija prihoda, pa čak i dugoročnih regresivnih učinaka;

36. odlučan je osigurati da vlastita sredstva utemeljena na mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika budu dio skupa vlastitih sredstava dostatnog za pokrivanje razine ukupnih očekivanih izdataka za troškove otplate glavnice i kamata na zaduženje nastalo u okviru instrumenta Next Generation EU, uz poštivanje načela univerzalnosti; nadalje podsjeća da svaki višak koji preostane od plana otplate mora i dalje ostati u proračunu EU-a kao opći prihod;

37. naglašava da bi se uvođenjem skupa novih vlastitih sredstava, kako je utvrđeno planom za uvođenje novih vlastitih sredstava u okviru Međuinstitucijskog sporazuma, moglo pridonijeti boljem usmjeravanju rashoda na razini EU-a u prioritetna područja i zajednička javna dobra, uz veliko povećanje učinkovitosti u usporedbi s nacionalnom potrošnjom; podsjeća da bi protiv institucije koja se ne pridržava uvjeta dogovorenih u Međuinstitucijskom sporazumu ostale institucije mogle pokrenuti pravni spor;

38. poziva institucije da aktivno djeluju na temelju i u duhu plana za uvođenje novih vlastitih sredstava u okviru Međuinstitucijskog sporazuma kojim se propisuje da ta nova vlastita sredstva stupaju na snagu najkasnije do 1. siječnja 2023.;

Provedba mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika i ostali aspekti

39. naglašava da provedba mehanizma granične prilagodbe emisija ugljika mora biti popraćena ukidanjem svih oblika ekološki štetnih subvencija dodijeljenih energetski intenzivnim industrijama na nacionalnoj razini; poziva Komisiju da procijeni različite prakse država članica u tom pogledu s obzirom na načelo „onečišćivač plaća”;

40. zahtijeva da se mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika nadzire putem neovisnog tijela, pod pokroviteljstvom Komisije, koje bi trebalo redovito izvještavati i pružati transparentne informacije Parlamentu, Vijeću i Komisiji na njihov zahtjev i najmanje dvaput godišnje;

41. napominje da je EU najveći svjetski uvoznik ugljika i da je udio ugljika u robi koja se izvozi iz Europe daleko ispod udjela ugljika u uvezenoj robi; zaključuje da su napori u borbi protiv klimatskih promjena na europskoj razini veći nego prosječni napori na međunarodnoj razini; ističe da je za mjerenje ukupnog učinka Unije na klimu potrebna pouzdana metoda izvješćivanja kojom se uzimaju u obzir emisije uvezene robe i usluga u EU;

42. ističe da će dostatni napori u borbi protiv klimatskih promjena na međunarodnoj razini, kao što su čvrsto, rašireno i konzistentno određivanje cijena ugljika na međunarodnoj razini i cjelovita konkurentna rješenja u pogledu tehnologija, proizvoda i postupaka proizvodnje s niskom razinom emisija ugljika s vremenom učiniti taj mehanizam bespotrebnim; smatra da su klimatske promjene globalni problem za koji su potrebna rješenja na globalnoj razini, stoga bi EU trebao nastaviti podržavati uspostavu cijene za emisiju CO2 na globalnoj razini u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma; potiče Komisiju da osmisli mehanizam s jasnim i ambicioznim vremenskim okvirom za njegovu provedbu i razvoj; podsjeća da su neka tehnička rješenja za smanjenje emisija CO2 još uvijek u pilot-fazi te stoga poziva Komisiju da nastavi ulagati napore u njihov daljnji razvoj; poziva Komisiju da oblikuje taj mehanizam u sklopu sveobuhvatnog i dugoročnog paketa politika koji je u skladu s postizanjem gospodarstva s visokom energetskom i resursnom učinkovitošću i s nultom neto stopom emisije stakleničkih plinova najkasnije do 2050.;

43. podsjeća da klimatska i industrijska politika EU-a te cilj održavanja i povećanja održivog gospodarskog rasta moraju biti usko povezani; naglašava da takav mehanizam mora biti uvršten u našu industrijsku strategiju kako bi se industrije potaknulo na proizvodnju čistih i konkurentnih proizvoda;

44. naglašava da bi se ispravnim mehanizmom trebalo osigurati smanjenje emisija uvezenih u EU i zajamčiti najučinkovitija zaštita klime od rizika od izmještanja emisija ugljika, uz poštivanje pravila WTO-a; ističe da bi mehanizam trebao biti osmišljen tako da se može učinkovito i jednostavno primjenjivati, a istovremeno spriječiti zaobilaženje mjera primjerice miješanjem resursa ili uvozom poluproizvoda odnosno krajnjih proizvoda koji nisu obuhvaćeni mehanizmom;

45. poziva Komisiju da pruži tehnički savjet i podršku industrijama kod kuće i u inozemstvu, posebno MSP-ovima, pri uspostavi pouzdanih sustava izračuna emisija stakleničkih plinova za uvoz kako bi se očuvala snažna europska industrija, a trgovinski partneri zaštitili od tehničkih poteškoća;

46. poziva na posebnu procjenu učinka mehanizma na MSP-ove i tržišno natjecanje unutar unutarnjeg tržišta; poziva na oblikovanje, ako je to potrebno, mehanizma za podršku MSP-ovima kako bi se uspješno prilagodili novoj tržišnoj stvarnosti te kako bi se spriječilo da postanu žrtve nepravednih praksi većih tržišnih igrača;

47. nadalje napominje da se mehanizmom ne bi trebale stvarati nepovoljne konkurentske prilike među kompetitivnim materijalima kako bi se spriječilo nepravedno tržišno natjecanje na europskom tržištu; ističe da materijali koji su najprihvatljiviji za klimu ne bi smjeli biti u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurenciju;

48. naglašava njegovu važnost u osiguravanju zastupljenosti europskih građana i njihovih interesa te u doprinosu postizanju prioriteta EU-a kao što su zaštita klime, održiv rast i konkurentnost na međunarodnoj razini; stoga poziva Komisiju i Vijeće da u potpunosti uključe Parlament kao suzakonodavca u zakonodavnom postupku za uspostavu mehanizma;

°

° °

49. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

 

 

OBRAZLOŽENJE

Klimatske promjene više nisu samo pitanje za znanstvenike i buduće generacije. Njihove dramatične posljedice na našim područjima, u našoj neposrednoj blizini pogađaju nas svakodnevno. I šokirani smo slikama katastrofa koje nam stižu iz cijeloga svijeta. Klimatske katastrofe poput požara, toplinskih valova, suša, poplava, plimnih valova koji potapaju obale, ciklona, topljenja leda, pandemija, raseljavanja stanovništva naša su stvarnost. A tek smo na 1,1 °C prosječnog zagrijavanja!

Pariški sporazum pozvao je na opću mobilizaciju. Moramo djelovati brže i s više ambicija jer naše dosadašnje klimatske politike zapravo vode ka zagrijavanju od 3 do 4 °C, a prema najpesimističnijim scenarijima čak i više. U nepoznati svijet kaosa! Europska unija ima svoj dio odgovornosti za emisije stakleničkih plinova koje proizvodi i za sve veće emisije koje uvozi. Jer je u srcu neophodnog multilateralizma i međunarodne suradnje. Jer je gospodarska i trgovačka sila te kao takva mora biti primjer drugima.

Europljanke i Europljani postali su svjesni pogibeljnosti i hitnosti situacije. Oni djeluju na svojoj razini. Mladi sudjeluju u prosvjednim marševima za klimu. Sve više gospodarskih subjekata masovno ulaže u obnovljive izvore energije, u frugalnost i energetsku učinkovitost u zgradama i prometu te u dekarbonizaciju industrije i usluga. Poljoprivrednici dokazuju da poljoprivreda može doprinijeti hlađenju planeta, a ne pregrijavanju. Nije riječ samo o borbi protiv opasnosti koje prijete, već i o kolektivnoj težnji da se naš model razvoja promijeni te učini održivijim, socijalno pravednijim, otpornijim i neovisnijim. Dekarbonizacija nije samo goruća potreba, ona je postala prilika, izvanredna poluga za stvaranje radnih mjesta, uravnoteženo prostorno planiranje te tehnološke, socijalne, industrijske i demokratske inovacije.

S ciljem klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., zelenim planom i propisom o klimi, borba protiv klimatskih promjena u središtu je političkog programa EU-a. Rezolucije Europskog parlamenta, program Komisije i rasprave u Vijeću pozivaju da se čini više i bolje. Cilj smanjenja emisija za 40 % do 2030. zastario je. Znanstvenici preporučuju njegovo povećanje na 65 %. Bez obzira na to koji će novi cilj biti odabran, potrebno je vrlo ozbiljno i sustavno preispitati sve relevantne europske politike, a posebno Direktivu o ETS-u koja uvelike utječe na cijenu ugljika, a time i na poticaje za dekarbonizaciju. Ambiciozna klimatska politika ne može postojati bez znatnog smanjenja dodijeljenih emisijskih jedinica ugljika, bez rapidnog pročišćavanja besplatnih emisijskih jedinica koje pridonose niskoj učinkovitosti tržišta ugljika i bez definiranja minimalne cijene po toni CO2.

Iako je nedostatna, klimatska politika Unije ambicioznija je od klimatske politike brojnih njezinih trgovinskih partnera. Iako borba protiv klimatskih promjena mora biti prilika za industriju, gospodarstvo i društvo, dekarbonizacija našega gospodarstva ne smije dovesti do daljnje deindustrijalizacije, uz izmještanje emisija ugljika i gubitak ulaganja. Na nama leži odgovornost da se pobrinemo za to da poduzeća, od kojih očekujemo da ulože napor, ne budu osuđena na nepoštenu konkurenciju aktera koji proizvode u zemljama manje ambicioznim od Unije, a čiji proizvodi dospiju na unutarnje tržište. To je svrha mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM).

CBAM je neophodan alat koji ispunjava nekoliko ciljeva te alimentira isti pozitivni krug čiji je primarni cilj zaštita klime. Ima nekoliko ciljeva:

• pridonijeti jačanju djelovanja u području klime u Uniji,

• poticati veće ambicije naših partnera,

• zaštititi naše proizvođače od nepoštenog tržišnog natjecanja,

• promicati premještanje gospodarskih aktivnosti na europsko područje,

• Uniji osigurati vlastita sredstva za budućnost.

Kako bi se to postiglo, CBAM mora poštovati niz načela.

• U konačnici se mora primjenjivati na sve uvezene proizvode kako bi se obuhvatio naš cjelokupni ugljični otisak i izbjegli poremećaji na unutarnjem tržištu. Kao prijelazna mjera primjenjivat će se na glavne sirovine čija proizvodnja u velikoj mjeri uzrokuje emisije CO2 i koja je obuhvaćena europskim tržištem ugljika.

• Mora profunkcionirati što je prije moguće, već od 2023. Koordinacija s tržištem ETS-a bit će učinkovitija ako je prijelazno razdoblje brzo. Učinkovit CBAM trebao bi omogućiti ukidanje besplatnih emisijskih jedinica. Te jedinice, glavni instrument u borbi protiv izmještanja emisija ugljika, imale su jake pogrešne učinke i ostvarile neopravdanu dobit, kako je istaknuo Europski revizorski sud u svojem tematskom izvješću 18/2020 pod nazivom „The EU´s Emissions Trading Sytem: free allocation of allowances needed better targeting” (Sustav EU-a za trgovanje emisijama: besplatne emisijske jedinice trebalo je dodjeljivati ciljanije).

• Mora biti u skladu s multilateralnim trgovinskim pravilima u mjeri u kojoj nekoliko članaka GATT-a omogućuje poduzimanje mjera u korist interesa koji nadmašuju trgovinu, kao što su okoliš i zdravlje.

• Mora alimentirati europski proračun kao novi vlastiti resurs. Slažemo se s ciljem da se taj resurs prvenstveno koristi za zeleni plan i pravednu tranziciju, ali i da jedan značajan dio ide za potporu tranzicijama u najsiromašnijim zemljama te onima koje su najviše pogođene klimatskim promjenama.

Europske građanke i građani očekuju od Europske unije odlučnije i ambicioznije djelovanje u području klime. Žele da u trgovinskoj politici prestane djelovati naivno ili cinično, prečesto zanemarujući društvenu, ekološku i industrijsku cijenu sporazuma koje potpisuje.

Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika izvrsna je prilika za usklađivanje klime, industrije, zapošljavanja, otpornosti, suvereniteta i izmještanja. To je važan politički i demokratski test za EU. Europski parlament mora biti predvodnik!

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU (14.12.2020)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o uspostavi mehanizma EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika koji je usklađen s pravilima WTO-a

(2020/2043(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje (*): Karin Karlsbro

(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika

 

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja cilj Europske unije da do 2050. ostvari socijalno pravednu tranziciju na klimatsku neutralnost, kao i cilj smanjenja emisija za 60 % do 2030., u skladu s prijedlogom Parlamenta; poziva na nastavak ambicioznijih napora u području klime u trgovinskoj politici EU-a, kao i u mnogim drugim područjima politika; poziva na to da Pariški sporazum i njegov cilj od 1,5 °C postanu jedno od glavnih vodećih načela trgovinske politike kojem se moraju prilagoditi sve trgovinske inicijative i njihovi politički instrumenti, tako što će se taj cilj uključiti, među ostalim, u sporazume o slobodnoj trgovini kao njihov ključni element; uvjeren je da takva ciljana trgovinska politika može biti važan pokretač u usmjeravanju gospodarstava prema dekarbonizaciji kako bi se postigli klimatski ciljevi utvrđeni u Pariškom sporazumu i europskom zelenom planu; naglašava da bi se zbog povećane razine ambicija EU-a u pogledu klimatskih promjena mogao povećati rizik od izmještanja emisija ugljika; potiče Komisiju da u svim svojim politikama osigura potpunu zaštitu od izmještanja emisija ugljika, uzimajući pritom u obzir konkurentnost europske industrije te malih i srednjih poduzeća; napominje da, iako je Unija 2018. smanjila svoje domaće emisije stakleničkih plinova za 23,2 % u odnosu na razine iz 1990., njezine emisije stakleničkih plinova u okviru međunarodne trgovine neprestano rastu; ističe da neto uvoz robe i usluga u EU predstavlja više od 20 % domaćih emisija CO2 u Uniji;

2. podržava, u nedostatku jedinstvene globalne cijene ugljika i multilateralnog rješenja, namjeru Komisije da predloži pravedan i transparentan, učinkovit i tržišno utemeljen mehanizam EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM), pod uvjetom da je usklađen s pravilima WTO-a i sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini (tj. da nije diskriminirajući i da ne predstavlja prikriveno ograničenje za međunarodnu trgovinu) te da je proporcionalan, utemeljen na načelu „onečišćivač plaća” i svrsishodan za učinkovito postizanje klimatskih ciljeva; smatra da se mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika mora primjenjivati na robu iz svih trećih zemalja koje još nisu dio učinkovitog sustava određivanja cijena ugljika ili istovjetnih mjera s ciljevima i troškovima sličnim sustavu EU-a za trgovanje emisijama (EU-ETS) kako bi se izbjegla svaka diskriminacija na temelju podrijetla te da se troškovi za manje ambiciozno određivanje cijena ugljika moraju odbiti od mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika;

3. uvjeren je da bi cilj mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebao biti izbjegavanje rizika od izmještanja emisija ugljika za EU, čime bi pridonio općem cilju smanjenja globalnih emisija i pomogao EU-u da ispuni svoje obveze; ističe činjenicu da je mehanizam EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika osmišljen isključivo za ostvarivanje klimatskih ciljeva, kao i za smanjenje rizika od izmještanja emisija ugljika, a to bi se trebalo činiti na razmjeran i uravnotežen način, temeljiti se na dokazima i ne bi se smjelo zloupotrijebiti kao sredstvo za jačanje protekcionizma, neopravdane diskriminacije ili ograničenja u već opterećenom globalnom okruženju međunarodne trgovine; poziva da se u tom kontekstu izbjegne prekomjerna birokracija; napominje da će jedna od posljedica te mjere biti sprečavanje rizika od premještanja proizvodnje izvan EU-a jer bi takvo premještanje moglo poništiti napore EU-a za smanjenje emisija i promicanje međunarodnih politika zaštite okoliša EU-a;

4. napominje da bi, kako bi bile u skladu s pravilima WTO-a, odredbe Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT), kao što su članak I. (načelo tretmana najpovlaštenije nacije), članak III. (načelo nacionalnog tretmana) i, prema potrebi, članak XX. (opće iznimke), mogle biti osnova za svaki model mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, pri čemu bi jedina logika kojom se taj mehanizam vodi trebala biti ona okolišna – smanjenje globalnih emisija CO2 i sprečavanje izmještanja emisija ugljika;

5. poziva da se do sredine 2021. podnesu temeljite procjene učinka, zajedno sa zakonodavnim prijedlogom, da se postigne potpuna transparentnost te da se pruže poticaji za suradnju i angažman s WTO-om i trgovinskim partnerima EU-a, u koordinaciji s Europskim parlamentom; napominje da se procjena učinka mora provesti s ciljem smanjenja rizika od izmještanja emisija ugljika, a time i od ukupnih globalnih emisija; stoga traži od Komisije da u procjenu učinka uključi sljedeće aspekte:

a. učinke mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika na održive inovacije i promjene u trgovinskim tokovima i lancima opskrbe;

b. procjenu dodane vrijednosti mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika u usporedbi s alternativnim mogućnostima;

c. moguće pilot-sektore za ranu provedbu u kojima je lako moguće identificirati udio ugljika u robi;

d. mogući učinak na industriju EU-a koji bi mogao proizaći iz mehanizma usmjerenog isključivo na osnovne materijale i koji bi mogao dovesti do preusmjeravanja uvoza prema poluproizvodima i konačnim proizvodima koji nisu obuhvaćeni mehanizmom, posebno ako se mehanizmom zamjenjuju postojeće mjere protiv izmještanja emisija ugljika;

e. treba li i na koji način energetski sektor uključiti u poseban slučaj uvoza električne energije s visokim udjelom ugljika;

f.  moguće učinke na poduzeća iz EU-a, posebno MSP-ove, u pogledu globalnog tržišnog natjecanja, ako na proizvode utječu više cijene njihovih dijelova;

g. analizu kombinacija ključnih varijabli, uključujući sektore, zemlje i emisije stakleničkih plinova uključene u mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika, i njihovu povezanost s postojećim mjerama protiv izmještanja emisija ugljika;

h. posebnu pozornost prema najslabije razvijenim zemljama i zemljama u razvoju kako bi se osiguralo da mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika nema negativan učinak na njihov razvoj;

6. napominje da se u procjeni učinka mora pažljivo razmotriti kako će mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika djelovati zajedno s postojećim mjerama protiv izmještanja emisija ugljika u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS), trebaju li trenutačne mjere ili besplatne emisijske jedinice biti komplementarne mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika u početnoj fazi ili bi ih trebalo ukloniti, izbjegavajući pritom dvostruku zaštitu i diskriminaciju uvoza, te treba li mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika uvoditi postupno ili ne, kako bi se osigurala usklađenost s pravilima WTO-a, zadržavajući pritom predvidljivost i stabilnost za poduzeća iz EU-a;

7. naglašava da svaki mehanizam mora industrije u EU-u i inozemstvu potaknuti da proizvode čiste i konkurentne proizvode te da izbjegavaju izmještanje emisija ugljika, bez ugrožavanja trgovinskih prilika; ističe ulogu koju bi takav mehanizam, ako se provede na uravnotežen i odgovarajući način, mogao imati u energetski intenzivnim industrijama, kao što su industrije čelika, cementa i aluminija, uzimajući u obzir njihovu izloženost trgovini i njihovo sudjelovanje u sustavu trgovanja emisijama;

8. napominje da je mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika dio europskog zelenog plana i alat za postizanje cilja EU-a o dostizanju nulte stope neto emisija stakleničkih plinova do 2050.; napominje da bi se mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika moglo izravno ili neizravno utjecati na mnoge industrijske sektore s visokim emisijama ugljika i pojačanom trgovinom te da bi se tijekom cijelog procesa trebalo s njima savjetovati; nadalje napominje da bi mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika mogao utjecati na lance opskrbe na način da će oni internalizirati troškove ugljika; naglašava da bi svaki mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebao biti jednostavno primjenjiv i ne bi trebao predstavljati nepotrebno financijsko i administrativno opterećenje za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća;

9. poziva da se prihodi od mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika iskoriste za potporu globalnom i europskom djelovanju u području klime; predlaže da se prihodi ponovno ulože u proračun EU-a u svrhu istraživanja, inovacija i razvoja ugljično neutralnih tehnologija za potporu održivoj tranziciji industrije te za pomoć u borbi protiv klimatskih promjena, kako bi se osigurala usklađenost s pravilima WTO-a;

10. izražava duboku zabrinutost zbog slabljenja multilateralnog trgovinskog sustava; poziva Komisiju da aktivno surađuje s vladama trgovinskih partnera kako bi se osigurao kontinuirani dijalog o toj inicijativi, čime bi se potaknulo djelovanje u području klime unutar Unije i njezinih trgovinskih partnera; ističe da se trgovinska politika može i da bi se trebala koristiti za promicanje pozitivnog programa u području zaštite okoliša i kako bi se izbjegle velike razlike u razinama ekoloških ambicija između EU-a i ostatka svijeta te da bi mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebao biti osmišljen kao mjera kojom se dopunjuju mjere u okviru poglavlja o trgovini i održivom razvoju iz sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a; ističe da bi konačni cilj inicijative trebalo biti globalno djelovanje zbog kojeg bi mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika postao suvišan, s obzirom na to da se ostatak svijeta približava ambiciji EU-a u pogledu smanjenja emisija CO2; stoga smatra da bi mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebalo smatrati sredstvom za ubrzavanje tog procesa, a ne sredstvom u svrhu protekcionizma; očekuje od Komisije da započne pregovore o globalnom pristupu u okviru WTO-a ili skupine G20;

11. poziva na metodu izračuna sadržaja ugljika kojom se ne pravi razlika između proizvođača iz EU-a i trećih zemalja i koja je što sličnija stvarnom udjelu ugljika u dotičnoj robi; prima na znanje poteškoće povezane s izračunima udjela ugljika u proizvodima iz država članica EU-a i trećih zemalja te poziva na stalne napore kako bi se zajamčila usporedivost udjela ugljika u proizvodima; ističe da bi tehnologija za praćenje i sljedivost udjela ugljika i ugljične učinkovitosti složenih proizvoda mogla biti korisna u provedbi mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika za te proizvode; napominje da mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika mora potaknuti zemlje i proizvođače na razmjenu informacija o određivanju cijena ugljika i o udjelu ugljika u proizvodima;

12. smatra da su međunarodna trgovina i trgovinska politika ključni pokretači tranzicije prema klimatski neutralnom, resursno učinkovitom i kružnom globalnom gospodarstvu te stoga podupiru globalne napore za postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja i Pariškog sporazuma; smatra da je hitno potrebno provesti sveobuhvatnu reformu WTO-a, kako bi WTO mogao jamčiti poštenu trgovinu i istovremeno se boriti protiv globalnog zatopljenja; napominje da pravila GATT-a potječu iz 1947. i smatra da ih je u aktualnom kontekstu klimatske krize potrebno ponovno razmotriti; očekuje od Komisije da poduzme hitne inicijative za reformu WTO-a kako bi se postigla usklađenost s klimatskim ciljevima; poziva Komisiju da pojača napore u globalnom određivanju cijena CO2 te da olakša trgovinu u području tehnologija klimatske i okolišne zaštite, primjerice u okviru inicijativa trgovinske politike kao što je Sporazum WTO-a o ekološkim proizvodima.

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	10.12.2020
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	34 2 5
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Barry Andrews, Anna-Michelle Asimakopoulou, Tiziana Beghin, Geert Bourgeois, Udo Bullmann, Jordi Cañas, Daniel Caspary, Miroslav Číž, Arnaud Danjean, Paolo De Castro, Emmanouil Fragkos, Raphaël Glucksmann, Enikő Győri, Roman Haider, Christophe Hansen, Heidi Hautala, Danuta Maria Hübner, Herve Juvin, Karin Karlsbro, Maximilian Krah, Danilo Oscar Lancini, Bernd Lange, Margarida Marques, Gabriel Mato, Sara Matthieu, Emmanuel Maurel, Carles Puigdemont i Casamajó, Samira Rafaela, Inma Rodríguez-Piñero, Massimiliano Salini, Helmut Scholz, Sven Simon, Dominik Tarczyński, Mihai Tudose, Kathleen Van Brempt, Marie-Pierre Vedrenne, Jörgen Warborn, Jan Zahradil
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Marco Campomenosi, Nicola Danti, Manuela Ripa

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

34	+
EPP	Anna-Michelle Asimakopoulou, Daniel Caspary, Arnaud Danjean, Enikő Győri, Christophe Hansen, Danuta Maria Hübner, Gabriel Mato, Massimiliano Salini, Sven Simon, Jörgen Warborn
S&D	Udo Bullmann, Miroslav Číž, Paolo De Castro, Raphaël Glucksmann, Bernd Lange, Margarida Marques, Inma Rodríguez-Piñero, Mihai Tudose, Kathleen Van Brempt
Klub zastupnika Renew Europe	Barry Andrews, Jordi Cañas, Karin Karlsbro, Samira Rafaela, Nicola Danti, Marie-Pierre Vedrenne
ID	Herve Juvin, Danilo Oscar Lancini, Marco Campomenosi
ZELENI/ESS	Manuela Ripa, Heidi Hautala, Sara Matthieu
ECR	Emmanouil Fragkos
NI	Tiziana Beghin, Carles Puigdemont i Casamajó

 

2	-
ID	Roman Haider, Maximilian Krah

 

5	0
ECR	Geert Bourgeois, Dominik Tarczynski, Jan Zahradil
GUE/NGL	Emmanuel Maurel, Helmut Scholz

 

Značenje simbola:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU (11.12.2020)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o uspostavi mehanizma EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika koji je usklađen s pravilima WTO-a

(2020/2043(INI))

Izvjestitelj za mišljenje (*): Luis Garicano

 

(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. smatra da bi glavni cilj mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebao biti borba protiv klimatskih promjena i potpora ostvarenju klimatskih ciljeva EU-a uklanjanjem rizika od izmještanja emisija ugljika te osiguravanjem poticaja za ulaganja u zelene i energetski učinkovite tehnologije na razini EU-a i globalnoj razini, doprinoseći tako globalnom smanjenju emisija stakleničkih plinova; smatra da bi krajnji cilj trebao biti rad na učinkovitoj globalnoj klimatskoj politici;

2. smatra da će nedavno usvojeni cilj europskog zelenog plana o ostvarenju klimatske neutralnosti do 2050., kao i cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 60 % do 2030. koji je dogovorio Parlament te međunarodne obveze koje je Unija preuzela u okviru Pariškog sporazuma, zahtijevati znatne napore u pogledu dekarbonizacije na razini EU-a, što će dovesti do povećanja cijene ugljika koju plaćaju domaći proizvođači u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS), vjerojatno do razine znatno više od trenutačne; stoga smatra da bi se rizik od izmještanja emisija ugljika mogao pojačati u odsustvu globalne cijene emisija ugljika; u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da su se Vijeće i Komisija obvezali na provedbu mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika koji je usklađen s pravilima WTO-a, a kojim bi se osiguralo da se u cijeni uvezenih proizvoda odražava njihov udio ugljika, čime bi se doprinijelo ujednačavanju uvjeta za domaće i strane proizvođače te bi se time osiguralo da se ostvarenje klimatskih ciljeva EU-a ne potkopava premještanjem proizvodnje i povećanjem uvoza iz zemalja koje imaju manje ambiciozne klimatske politike, čime bi se pak doprinijelo osiguravanju pravedne tranzicije;

3. napominje da Komisija trenutačno procjenjuje sve različite mogućnosti za uvođenje mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, u rasponu od poreznih instrumenata do mehanizama koji se oslanjaju na sustav EU-a za trgovanje emisijama; naglašava da se trošarinom (ili porezom) na udio ugljika u svim konzumiranim proizvodima, kako domaćim tako i uvoznim, ne bi u potpunosti otklonio rizik od izmještanja emisija ugljika, da bi takva trošarina ili porez bili tehnički zahtjevni s obzirom na složenost praćenja ugljika u globalnim lancima vrijednosti te da bi se njima mogli znatno opteretiti potrošači; smatra da se u okviru mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika naknada za udio ugljika u uvoznim proizvodima mora naplaćivati na način u kojem se odražavaju troškovi ugljika koje plaćaju proizvođači iz EU-a kako bi se uklonio rizik od izmještanja emisija ugljika, uz istovremeno poštivanje pravila WTO-a; u tom pogledu smatra da bi u okviru mehanizma trebalo osigurati jedinstvenu cijenu ugljika za domaće proizvođače i za uvoznike kako bi se ispoštovalo WTO-ovo načelo nediskriminacije; mišljenja je da je mehanizam utemeljen na sustavu EU-a za trgovanje emisijama mogućnost koja na najbolji način odražava trošak ugljika koji plaćaju proizvođači iz EU-a, čime se osigurava automatska prilagodba cijene i poštivanje načela nediskriminacije; potiče Komisiju da stoga uvede sustav u okviru kojeg bi se od uvoznika zahtijevalo da otkupljuju emisijske jedinice za količinu emisija ugljika sadržanu u njihovim proizvodima; smatra da bi se to moglo postići uspostavom posebnog fonda emisijskih jedinica za uvoz, povezanog s cijenama iz sustava za trgovanje emisijama (zamišljeni sustav za trgovanje emisijama), ili uključivanjem uvoznika u postojeći fond emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama; napominje da bi potonje rješenje moglo uključivati dodatne tehničke izazove kao što su osiguravanje stabilnosti cijena (što bi se možda moglo riješiti podizanjem postojeće gornje granice na odgovarajuću razinu i iskorištavanjem rezerve za stabilnost tržišta) te uvođenje mjera zaštite kako bi se izbjegao rizik od mogućeg ometanja tržišta; potvrđuje da bi fiksna pristojba ili porez na uvoz mogli biti jednostavan alat kojim bi se poslala snažna i stabilna poruka o ekološkoj cijeni uvezenog ugljika; smatra, međutim, da bi takav porez s obzirom na svoju fiksnu narav bio manje fleksibilan alat u pogledu odražavanja promjenjivih cijena iz sustava EU-a za trgovanje emisijama; naglašava da bi promjenjivi porez kojim bi se automatski odražavala cijena iz sustava EU-a za trgovanje emisijama u praksi bio ekvivalentan zamišljenom sustavu za trgovanje emisijama; uvažava da postoji mogućnost uvođenja mehanizma utemeljenog na članku 192. stavku 2. UFEU-a u slučaju da mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika bude fiskalne naravi; ustraje na tome da je osnovni cilj mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika ekološki te da bi ekološki kriteriji stoga trebali imati ključnu ulogu u izboru instrumenta; naglašava da bi se, u skladu s tim ciljem, odabranim instrumentom trebala osigurati predvidljiva i dovoljno visoka cijena ugljika kojom bi se poticala ulaganja u dekarbonizaciju kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma;

4. smatra da bi se mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika u idealnom slučaju trebao primjenjivati na sav uvoz (od sirovina do poluproizvoda ili konačnih proizvoda) te da bi u njega trebali biti uključeni osnovni materijali obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama kako bi se izbjegli poremećaji među proizvodima na unutarnjem tržištu i u lancu vrijednosti; uvažava tehničke poteškoće povezane s uključivanjem svih osnovnih materijala koji su obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama već 2023. te razumije da bi se u početnoj fazi moglo dati prednost sektorima u kojima se smatra da je rizik od izmještanja emisija ugljika najviši; ipak, upozorava Komisiju na moguću štetu koju će pretrpjeti industrije EU-a ako se ne obuhvate svi sektori sustava EU-a za trgovanje emisijama te poziva Komisiju da predloži najšire moguće sektorsko područje primjene; u slučaju da se Komisija odluči na postupan pristup, poziva je da uključi obvezujuće rokove za proširenje područja primjene mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika;

5. smatra da bi mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika u idealnom slučaju trebalo što preciznije mjeriti udio ugljika u uvezenim proizvodima koji su obuhvaćeni njegovim područjem primjene; ipak, preporučuje da se uvede izvediv model kojim se objektivno mjeri udio ugljika u svakom uvezenom proizvodu na temelju njegovog sastava osnovnih materijala (kako je izloženo u prijedlogu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora); podsjeća da bi se u okviru te procjene mjerila težina svakog osnovnog materijala na koji se primjenjuje sustav EU-a za trgovanje emisijama te bi se pomnožila s njegovom zadanom vrijednošću intenziteta ugljika; naglašava, međutim, da bi uvoznici trebali imati mogućnost dokazati, u skladu s EU-ovim standardima za praćenje, izvješćivanje i provjeru sustava EU-a za trgovanje emisijama, da je udio ugljika u njihovim proizvodima manji od tih vrijednosti te iskoristiti odgovarajući prilagođeni iznos obveze kako bi se poticale inovacije i ulaganja u održive tehnologije u cijelom svijetu; smatra da time ne bi trebalo MSP-ovima nametati nesrazmjerno opterećenje; naglašava da će provedbu mehanizma biti potrebno poduprijeti skupom standarda EU-a kojima će se spriječiti njegovo zaobilaženje ili zloupotreba te da će za upravljanje mehanizmom biti potrebna snažna neovisna infrastruktura;

6. predlaže da se primjenom mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika nakon primjerenog prijelaznog razdoblja potakne postupno ukidanje besplatne dodjele emisijskih jedinica, do potpune eliminacije, budući da bi tim mehanizmom trebalo osigurati da proizvođači iz EU-a i uvoznici moraju snositi iste troškove ugljika na tržištu EU-a; naglašava da je besplatne emisijske jedinice potrebno ukinuti tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s predvidljivim rokovima; smatra da bi resursno i energetski intenzivnim industrijama trebalo zajamčiti regulatornu sigurnost uvođenjem prijelaznog razdoblja; naglašava da ne bi trebala postojati dvostruka zaštita i da mehanizam treba biti usklađen s pravilima WTO-a; smatra da bi u tu svrhu trebalo odbiti vrijednost besplatnih emisijskih jedinica u okviru mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika od obveza koje se naplaćuju uvoznicima kako bi mehanizam i besplatne emisijske jedinice mogli istodobno postojati, a da to ne dovede do dvostrukih naknada i kako bi se održala usklađenost s pravilima WTO-a; napominje da bi postupno ukidanje trebalo popratiti uvođenjem mjera potpore izvozu koje bi ostale usklađene s pravilima WTO-a, kao i s EU-ovim ciljevima zaštite okoliša; poziva Komisiju da razmotri uvođenje djelomičnih uvoznih rabata utemeljenih na postojećoj logici referentnih vrijednosti proizvođača s najnižim emisijama ugljika, uz povrate koji ne bi bili veći od trenutačne razine besplatnih emisijskih jedinica, kako bi se zadržali snažni poticaji za dekarbonizaciju i istovremeno osigurali ravnopravni uvjeti za izvoznike iz EU-a;

7. naglašava da bi se mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika trebalo osigurati da se uvoznicima iz trećih zemalja udio ugljika u njihovim proizvodima ne naplaćuje dvaput kako bi se zajamčilo da se ti izvoznici tretiraju ravnopravno, bez diskriminacije; poziva Komisiju da pažljivo procijeni utjecaj različitih mogućnosti mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika na najslabije razvijene zemlje;

8. poziva na to da se prihodi od mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika smatraju prihodima EU-a;

9. smatra da se navedenim prijedlogom osigurava snažna osnova za usklađenost s pravilima WTO-a, budući da nema diskriminacije proizvođača ili uvoznika (kao ni diskriminacije unutar bilo koje od tih kategorija), budući da se prijedlog temelji na transparentnim i znanstveno utemeljenim objektivnim kriterijima, te da se njime ostvaruje njegov glavni cilj, a to je zaštita okoliša i zdravlja; poziva Komisiju da se uključi u bilateralne i multilateralne rasprave s trgovinskim partnerima kako bi olakšala provedbu mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika i izbjegla odmazdu; ustraje na unapređenju Komisijina rada na ekološkoj održivosti u okviru WTO-a kako bi se međunarodno trgovačko pravo uskladilo s klimatskim ciljevima Pariškog sporazuma; poziva Komisiju da uključi Parlament u sve faze procesa razvoja mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika; poziva na uspostavu mehanizma za praćenje te postupka preispitivanja u koje će Parlament biti uključen u najvećoj mogućoj mjeri.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	10.12.2020
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	39 7 8
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Gunnar Beck, Marek Belka, Isabel Benjumea Benjumea, Stefan Berger, Gilles Boyer, Francesca Donato, Derk Jan Eppink, Engin Eroglu, Jonás Fernández, Raffaele Fitto, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Sven Giegold, Valentino Grant, Claude Gruffat, José Gusmão, Enikő Győri, Danuta Maria Hübner, Othmar Karas, Billy Kelleher, Aurore Lalucq, Philippe Lamberts, Aušra Maldeikienė, Pedro Marques, Jörg Meuthen, Csaba Molnár, Siegfried Mureşan, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Lefteris Nikolaou-Alavanos, Lídia Pereira, Kira Marie Peter-Hansen, Sirpa Pietikäinen, Dragoș Pîslaru, Antonio Maria Rinaldi, Joachim Schuster, Ralf Seekatz, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Irene Tinagli, Ernest Urtasun, Inese Vaidere, Johan Van Overtveldt, Stéphanie Yon-Courtin, Marco Zanni, Roberts Zīle
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Marc Angel, Manon Aubry, Gabriele Bischoff, Damien Carême, Eugen Jurzyca, Chris MacManus, Margarida Marques, Andreas Schwab

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

39	+
GUE/NGL	Manon Aubry, José Gusmão
EPP	Isabel Benjumea Benjumea, Stefan Berger, Frances Fitzgerald, José Manuel García Margallo y Marfil, Danuta Maria Hübner, Othmar Karas, Aušra Maldeikienė, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Lídia Pereira, Sirpa Pietikäinen, Andreas Schwab, Ralf Seekatz, Inese Vaidere
Klub zastupnika Renew Europe	Gilles Boyer, Engin Eroglu, Billy Kelleher, Dragoș Pîslaru, Stéphanie Yon Courtin
S&D	Marc Angel, Marek Belka, Gabriele Bischoff, Jonás Fernández, Aurore Lalucq, Margarida Marques, Pedro Marques, Csaba Molnár, Joachim Schuster, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Irene Tinagli
Zeleni/ESS	Damien Carême, Sven Giegold, Claude Gruffat, Philippe Lamberts, Kira Marie Peter Hansen, Ernest Urtasun

 

7	-
ECR	Derk Jan Eppink, Eugen Jurzyca, Roberts Zīle
ID	Gunnar Beck, Jörg Meuthen
NI	Lefteris Nikolaou Alavanos
EPP	Enikő Győri

 

8	0
ECR	Raffaele Fitto, Johan Van Overtveldt
GUE/NGL	Chris MacManus
ID	Francesca Donato, Valentino Grant, Antonio Maria Rinaldi, Marco Zanni
Klub zastupnika Renew Europe	Caroline Nagtegaal

 

Značenje simbola:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNE (11.12.2020)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o uspostavi mehanizma EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika koji je usklađen s pravilima WTO-a

(2020/2043(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Elisabetta Gualmini

 

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. podsjeća da je mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika već duže vrijeme kandidat za istinski ekološki izvor vlastitih prihoda u proračunu EU-a i da je bio sastavni dio skupa preferiranih opcija za nova vlastita sredstva u zakonodavnoj rezoluciji Parlamenta od 16. rujna 2020.[10];

2. uvažava činjenicu da osnovne svrhe mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika moraju biti zaštita klime, ublažavanje dileme povezane s izmještanjem emisija ugljika, osiguravanje ravnopravnih uvjeta u pogledu troškova dekarbonizacije, povećavanje potražnje za proizvodima i procesima s niskim emisijama ugljika te sprečavanje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine i zaštita konkurentnosti industrija EU-a; ističe da će taj mehanizam pomoći EU-u da ostvari svoje klimatske ciljeve i istovremeno osigura ravnopravne uvjete u međunarodnoj trgovini, smanjujući premještanje proizvodnje u treće zemlje s manje ambicioznim propisima o okolišu te poštujući načelo „onečišćivač plaća”, s ciljem poticanja ostatka svijeta na djelovanje u području klime u skladu s Pariškim sporazumom i europskim zelenim planom; smatra da će uvođenje mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika u konačnici dovesti do više inovacija i ulaganja u zelenije tehnologije; nadalje naglašava da je pri osmišljavanju tog mehanizma potrebno voditi računa o najvećem okolišnom integritetu;

3. poziva Komisiju da prije predstavljanja zakonodavnog prijedloga provede temeljitu procjenu učinka različitih modela za provedbu mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika; poziva da se tom procjenom učinka od početka uzmu u obzir različiti scenariji kao što je mogućnost obuhvaćanja svih sadašnjih i eventualnih budućih sektora sustava za trgovanje emisijama (ETS) te posebnih svojstava sektora koji bi se mogli obuhvatiti mehanizmom; smatra neophodnim da se tom ocjenom obuhvati učinak različitih modela na njihovu mogućnost smanjenja emisija stakleničkih plinova, njihove gospodarske i socijalne posljedice za industrijski sektor EU-a, s posebnim osvrtom na MSP-ove, konkurentnost izvoznika iz EU-a te moguće protumjere koje bi mogle uvesti treće zemlje i njihovi dobavljači u odnosu na industrije EU-a; smatra da bi u okviru procjene učinka istovremeno trebalo ispitati i prednosti te vjerojatne posljedice izvoznih rabata (među ostalim u slučaju njihova postupnog uvođenja) u sektorima koji su obuhvaćeni mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika i u sektorima koji nisu njime obuhvaćeni, kao i njihovu komplementarnost s mjerama povezanim s izmještanjem emisija ugljika u okviru sustava za trgovanje emisijama, kako bi se zadržali snažni poticaji za dekarbonizaciju i osigurali ravnopravni uvjeti za robu iz EU-a na trećim tržištima; naglašava važnost procjene učinaka svake opcije na životni standard potrošača, posebno potrošača koji pripadaju osjetljivijim skupinama, kao i njihovog učinka na prihode; poziva Komisiju da procjenom učinka obuhvati i posljedice koje će prihodi ostvareni u okviru mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, kao vlastita sredstava, imati za proračun EU-a, ovisno o odabranom modelu i načinima;

4. naglašava da je važno izbjeći narušavanja unutarnjeg tržišta, kao i protekcionističke mjere protiv EU-a; napominje da veća ambicioznost EU-a u pogledu klimatskih promjena dovodi do povećanog rizika od izmještanja emisija ugljika zbog nižih standarda zaštite okoliša i nedostatka ambicioznih djelovanja u području klime u trećim zemljama; stoga apelira na Komisiju da u skladu s time osigura potpunu zaštitu od izmještanja emisija ugljika u svim svojim politikama; predlaže nediskriminirajući i progresivni mehanizam, usklađen s pravilima Svjetske trgovinske organizacije, te snažno potiče Komisiju da ostane otvorena za multilateralni pristup kojim se može djelotvorno doprinijeti globalnim djelovanjima u području klime u skladu s Pariškim sporazumom te kojim bi se mogla izbjeći odmazda protiv gospodarstva EU-a; istovremeno apelira na Komisiju da nastavi provoditi multilateralne reforme WTO-a kojima se međunarodno trgovačko pravo usklađuje s ciljevima Pariškog sporazuma; smatra da potreba za razvojem međunarodnih politika kojima se imperativi povezani s djelovanjem u području klime mogu uskladiti s industrijskom konkurentnošću i poštenom trgovinom postaje još veća s obzirom na globalnu pandemiju i gospodarske krize koje je ona izazvala;

5. prihvaća da bi se mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika mogao realizirati ili kao proširenje trenutačnog sustava carinskih pristojbi ili kao dopunski program unutar postojećeg okvira sustava trgovanja emisijama; naglašava da bi oba pristupa mogla biti u potpunosti usklađena s inicijativom za vlastita sredstva; ističe da bi se potonjim modelom, centraliziranim u skladu sa standardima sustava trgovanja emisijama za sektore, materijale i cijene ugljika, olakšala uspostava jednakih razina cijena ugljika za proizvode iz EU-a i one koji nisu iz EU-a te bi se stoga zajamčili ravnopravni uvjeti u međunarodnoj trgovini i usklađenost s pravom WTO-a, a posebno s člankom III. Općeg sporazuma o carinama i trgovini; napominje da bi se početni model mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika moglo ograničiti na određene sektore gospodarstva, odabrane na temelju procjene učinka, iako bi konačnim mehanizmom s vremenom trebalo obuhvatiti što širi raspon uvoza;

6. podsjeća da su se Parlament, Vijeće i Komisija dogovorili o uspostavi novih vlastitih sredstava tijekom sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), uključujući mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika, u Međuinstitucionalnom sporazumu o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju, kao i o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava; ističe da bi se usmjeravanjem financijskih tokova uspostavljenih na temelju tog mehanizma u proračun EU-a pomoglo u ublažavanju problema fiskalne istovjetnosti te bi se zajamčila pravedna raspodjela njegova učinka među državama članicama i osigurala uspostava racionalne strukture s minimalnim neizravnim administrativnim troškovima; stoga zaključuje da bi se određivanjem tih prihoda kao vlastitih sredstava EU-a smanjio udio doprinosa temeljenih na BND-u u financiranju proračuna EU-a te bi se tako pomoglo u raspodjeli učinka tog mehanizma na sve države članice; smatra da će se svim uštedama na nacionalnoj razini koje se ostvare zahvaljujući nižim doprinosima temeljenim na BND-u povećati fiskalni prostor država članica; naglašava da bi provedba mehanizma trebala biti popraćena ukidanjem ekološki štetnih subvencija dodijeljenih energetski intenzivnim industrijama, posebice oslobođenja od poreza i poreznih olakšica za energiju kojima se koriste energetski intenzivne industrije;

7. pozdravlja činjenicu da će mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika, ako postane osnova za vlastita sredstva u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom, doprinijeti boljem usklađivanju prihodovne strane proračuna EU-a sa strateškim ciljevima politika, primjerice europskim zelenim planom, borbom protiv klimatskih promjena, kružnim gospodarstvom i pravednom tranzicijom, te time doprinijeti ostvarivanju posrednih koristi, poticaja i dodane vrijednosti za EU; smatra da bi prihodi od tog mehanizma po svojoj naravi i podrijetlu bili usko povezani s klimatskim politikama, vanjskim granicama i trgovinskom politikom na razini EU-a te bi stoga predstavljali vrlo prikladnu osnovu za vlastita sredstva EU-a; smatra da se prihodi ostvareni u okviru mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika iz razloga povezanih s okolišnim integritetom tako ne bi upotrebljavali za subvencioniranje politika ili mjera protivnih Pariškom sporazumu i ciljevima europskog zelenog plana;

8. ističe da bi se sadržaj emisija stakleničkih plinova za predmetni uvoz trebao obračunavati na temelju transparentnih i pouzdanih referentnih vrijednosti za pojedinačne proizvode koje predstavljaju prosječni globalni sadržaj emisija stakleničkih plinova pojedinačnih proizvoda, istodobno uzimajući u obzir različite načine proizvodnje s različitim intenzitetima emisija; smatra da bi se pri određivanju cijena ugljika u okviru uvoza također trebao uzeti u obzir intenzitet ugljika elektroenergetske mreže za pojedinu zemlju;

9. prima na znanje različite razborite procjene prihoda u rasponu od 5 do 14 milijardi EUR godišnje, ovisno o području primjene i modelu novog instrumenta; ističe činjenicu da je proračun EU-a u svakom slučaju jedinstveno pogodan za apsorbiranje fluktuacija prihoda, pa čak i dugoročnih regresivnih učinaka;

10. odlučan je osigurati da vlastita sredstva utemeljena na mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika budu dio skupa vlastitih sredstava dostatnog za pokrivanje razine ukupnih očekivanih izdataka za troškove otplate glavnice i kamata na zaduženje nastalo u okviru instrumenta Next Generation EU, uz poštivanje načela univerzalnosti; nadalje podsjeća da svaki višak koji preostane od plana otplate mora i dalje ostati u proračunu EU-a kao opći prihod; ističe da bi svako raspoređivanje prihoda tog mehanizma bilo u suprotnosti s Međuinstitucijskim sporazumom, Odlukom o vlastitim sredstvima i Financijskom uredbom;

11. naglašava da bi se uvođenjem skupa novih vlastitih sredstava, kako je utvrđeno planom za uvođenje novih vlastitih sredstava u okviru Međuinstitucijskog sporazuma, moglo pridonijeti boljem usmjeravanju rashoda na razini Unije u prioritetna područja i zajednička javna dobra, uz veliko povećanje učinkovitosti u usporedbi s nacionalnom potrošnjom; podsjeća da bi protiv institucije koja se ne pridržava uvjeta dogovorenih u Međuinstitucijskom sporazumu ostale institucije mogle pokrenuti pravni spor;

12. poziva institucije na aktivno daljnje postupanje u skladu s duhom i slovom plana za uvođenje novih vlastitih sredstava u okviru Međuinstitucijskog sporazuma, kojim se propisuje da ta nova vlastita sredstva stupaju na snagu najkasnije do 1. siječnja 2023.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	10.12.2020
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	33 2 4
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Rasmus Andresen, Robert Biedroń, Anna Bonfrisco, Olivier Chastel, Lefteris Christoforou, David Cormand, Paolo De Castro, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Vlad Gheorghe, Elisabetta Gualmini, Francisco Guerreiro, Valérie Hayer, Eero Heinäluoma, Niclas Herbst, Monika Hohlmeier, Moritz Körner, Joachim Kuhs, Zbigniew Kuźmiuk, Ioannis Lagos, Hélène Laporte, Pierre Larrouturou, Janusz Lewandowski, Margarida Marques, Siegfried Mureşan, Victor Negrescu, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Dimitrios Papadimoulis, Bogdan Rzońca, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds, Nils Ušakovs, Johan Van Overtveldt, Rainer Wieland, Angelika Winzig
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Herbert Dorfmann, Niclas Herbst, Petros Kokkalis

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

33	+
Zeleni/ESS	Rasmus Andresen, Damian Boeselager, David Cormand, Francisco Guerreiro
GUE/NGL	Petros Kokkalis, Dimitrios Papadimoulis
ID	Hélène Laporte
EPP	Lefteris Christoforou, Herbert Dorfmann, José Manuel Fernandes, Niclas Herbst, Monika Hohlmeier, Janusz Lewandowski, Siegfried Mureşan, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Rainer Wieland, Angelika Winzig
Klub zastupnika Renew Europe	Olivier Chastel, Vlad Gheorghe, Valérie Hayer, Moritz Körner, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds
S&D	Robert Biedroń, Paolo De Castro, Eider Gardiazabal Rubial, Elisabetta Gualmini, Eero Heinäluoma, Pierre Larrouturou, Margarida Marques, Victor Negrescu, Nils Ušakovs

 

2	-
ID	Joachim Kuhs
NI	Ioannis Lagos

 

4	0
ECR	Zbigniew Kuźmiuk, Bogdan Rzońca, Johan Van Overtveldt
ID	Anna Bonfrisco

 

Značenje simbola:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTAŽIVANJE I ENERGETIKU (17.12.2020)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o uspostavi mehanizma EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika koji je usklađen s pravilima WTO-a

(2020/2043(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Jens Geier

 

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da se člankom XX. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) članovima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) omogućuje da provode mjere koje su potrebne za zaštitu ljudskog, životinjskog ili biljnog svijeta, zdravlja (b) ili prirodnih resursa (g);

1. pozdravlja Pariški sporazum kao međunarodnu obvezu za borbu protiv klimatskih promjena i ističe da je potrebno provesti temeljitu evaluaciju usklađenosti svih međunarodnih pravilnika s tim klimatskim ciljevima; napominje da je EU odgovoran za 9 % globalnih razina emisija stakleničkih plinova te da je treći najveći izvor emisija stakleničkih plinova u svijetu; također sa zabrinutošću primjećuje nedostatak dovoljno ambicioznih međunarodnih napora i mjera u području klime kada je riječ o provedbi odluka koje su donesene u okviru Pariškog sporazuma, kao i povlačenje SAD-a iz Sporazuma;

2. u tom pogledu pozdravlja europske napore kao što su uvođenje europskog zelenog plana i cilj postizanja isplative, pravedne, socijalno uravnotežene i nenarušene tranzicije koja vodi ka klimatskoj neutralnosti najkasnije do 2050.; naglašava da je potrebno pridržavati se smanjenja emisija stakleničkih plinova za 60 % do 2030. uz osiguravanje dosljedne primjene načela „onečišćivač plaća”;

3. smatra da asimetrične mjere za zaštitu klime nisu dostatne za borbu protiv klimatskih promjena; ističe da se trgovinska politika može i da bi se trebala koristiti za promicanje pozitivnog programa u području zaštite okoliša, uz istodobno održavanje konkurentnosti EU-a, i kako bi se izbjegle velike razlike u razinama ekoloških ambicija između EU-a i ostatka svijeta; nadalje smatra da mehanizam EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika („mehanizam”) koji je usklađen s pravilima WTO-a može potaknuti niskougljični uvoz u EU i stvaranje niskougljičnih tehnologija i proizvoda u EU-u, što bi dovelo do hitno potrebnog smanjenja emisija uvezenih u EU; smatra da bi taj mehanizam mogao dovesti do povećanja međunarodnih napora u borbi protiv klimatskih promjena te da bi mogao biti prvi korak prema međunarodnom određivanju cijena ugljika ako se provede na proporcionalan i uravnotežen način; nadalje navodi da bi taj mehanizam trebao dovesti do generiranja pozitivnih učinaka u borbi protiv klimatskih promjena na međunarodnoj razini, npr. uključivanjem tog mehanizma u pregovore o multilateralnim sporazumima o okolišu;

4. napominje da je EU najveći svjetski uvoznik ugljika i da je udio ugljika u robi koja se izvozi iz Europe daleko ispod udjela ugljika u uvezenoj robi; zaključuje da su napori u borbi protiv klimatskih promjena na europskoj razini veći nego prosječni napori na međunarodnoj razini; ističe da je za mjerenje ukupnog učinka Unije na klimu potrebna pouzdana metoda izvješćivanja kojom se uzimaju u obzir emisije uvezene robe i usluga u EU;

5. naglašava da je glavni cilj mehanizma olakšati postizanje ugljične neutralnosti i potaknuti napore u borbi protiv klimatskih promjena na međunarodnoj razini; ističe da bi se tim mehanizmom trebalo omogućiti europskoj industriji da znatno doprinese klimatskim ciljevima EU-a, a trećim zemljama da znatno doprinesu međunarodnim klimatskim ciljevima poticanjem konkretnih napora za dekarbonizaciju proizvodnih procesa te istodobno naglašava da bi se time trebali stvoriti jednaki uvjeti za europsku industriju; nadalje, ističe da je pri određivanju cijene udjela ugljika potrebno uzeti u obzir emisije koje potječu od uvoza; smatra da je potrebno da se u područje mehanizma uvrsti što je veći mogući dio ugljičnog otiska proizvoda, tj. da se uvrste emisije prouzročene energijom u proizvodnji, a da se pritom ne uzrokuju poremećaji na unutarnjem tržištu, posebno na silaznim tržištima;

6. ističe da će dostatni napori u borbi protiv klimatskih promjena na međunarodnoj razini, kao što su čvrsto, rašireno i konzistentno određivanje cijena ugljika na međunarodnoj razini i cjelovita konkurentna rješenja u pogledu tehnologija, proizvoda i postupaka proizvodnje s niskom razinom emisija ugljika s vremenom učiniti taj mehanizam bespotrebnim; smatra da su klimatske promjene globalni problem za koji su potrebna rješenja na globalnoj razini, stoga bi EU trebao nastaviti podržavati uspostavu cijene za emisiju CO2 na globalnoj razini u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma; potiče Komisiju da osmisli mehanizam s jasnim i ambicioznim vremenskim okvirom za njegovu provedbu i razvoj; podsjeća da su neka tehnička rješenja za smanjenje emisija CO2 još uvijek u pilot-fazi te stoga poziva Komisiju da nastavi ulagati napore u njihov daljnji razvoj; nadalje poziva Komisiju da zajamči ciljanu i pravovremenu zaštitu od izmještanja emisija ugljika za sve sektore koji se smatraju rizičnima; naposljetku, poziva Komisiju da taj oblikuje mehanizam u sklopu sveobuhvatnog i dugoročnog paketa politika koji je u skladu s postizanjem gospodarstva s visokom energetskom i resursnom učinkovitošću i s nultom neto stopom emisije stakleničkih plinova najkasnije do 2050.;

7. naglašava da bi mehanizam trebao biti dio šireg skupa politika i komplementarnih mjera kako bi se omogućilo i promicalo ulaganje u niskougljične industrijske postupke, smanjenje intenziteta emisija industrije i kako bi se poticalo uvođenje mjera za energetsku učinkovitost i upotreba energije iz obnovljivih izvora; navodi da mehanizam treba biti popraćen industrijskom politikom koja je ekološki ambiciozna, gospodarski prihvatljiva, socijalno pravedna i kojom se jača otpornost i globalna konkurentnost; nadalje predlaže da se pruži potpora obnovi fonda zgrada, zamjeni sirovina, provedbi mehanizma za pravednu tranziciju i poticajima za kupnju niskougljičnih materijala putem javne nabave, kao i snažnim javnim inovacijskim politikama koje isključuju potporu tehnologijama ovisnosti o fosilnim gorivima; ističe da je potrebno razmotriti nadopunjujuću ulogu poboljšanih standarda proizvoda u skladu s akcijskim planom EU-a za kružno gospodarstvo;

8. podsjeća na rezultate koje je Unija postigla u pogledu pravila o zahtjevima i označivanju proizvoda, kojima se uspjelo potaknuti odgovorna potrošnja, angažirati europske građane i podržati industrijsku konkurentnost i inovacije; poziva Komisiju da istraži slične politike proizvoda kojima bi se mogle poticati nove norme i stvoriti vodeća tržišta za proizvode i tehnologije s niskim emisijama ugljika koji se učinkovito koriste resursima kako bi se osigurala tranzicija na održivo gospodarstvo i kako bi se zajamčilo da uporaba proizvoda ima najmanji mogući negativan utjecaj na okoliš;

9. naglašava da bi asimetrične klimatske mjere diljem svijeta, a posebno nedostatak ambicioznih klimatskih mjera europskih trgovinskih partnera, mogle povećati rizik od izmještanja emisija ugljika, što bi dovelo do povećanja globalnih emisija i oslabilo konkurentnost industrije EU-a na međunarodnom tržištu te da se time dovode u opasnost europska radna mjesta i lanci vrijednosti; naglašava da je europska industrija izložena povećanom gospodarskom pritisku zbog jeftinog uvoza trgovinskih partnera i krize uzrokovane bolešću COVID-19; stoga apelira da Komisija pri osmišljavanju mehanizma zajamči usmjereniju i učinkovitiju zaštitu od klimatskih promjena i izmještanja emisija ugljika;

10. naglašava da sprečavanje rizika od izmještanja emisija ugljika ide ruku pod ruku s očuvanjem industrijske konkurentnosti EU-a i izbjegavanjem prijenosa emisija u treće zemlje preraspodjelom industrijskih aktivnosti, ulaganja i radnih mjesta; ističe da bi aktivnosti poduzete kako bi se spriječio rizik od izmještanja emisija ugljika trebale biti u skladu s klimatskim ciljevima; ističe da su strateški sektori posebno izloženi u pogledu učinaka na njihov izlazni kapacitet i kapacitet proizvodnje; ističe da je potrebno procijeniti eventualne rizike industrijske delokalizacije i eksternalizacije izvan EU-a; nadalje ističe da je potrebno uvesti poticaje kako bi vlade trećih zemalja i njihovi izvoznici smanjili svoje emisije;

11. podsjeća da klimatska i industrijska politika EU-a te cilj održavanja i povećanja održivog gospodarskog rasta moraju biti usko povezani; naglašava da takav mehanizam mora biti uvršten u našu industrijsku strategiju kako bi se industrije potaknulo na proizvodnju čistih i konkurentnih proizvoda;

12. predlaže uvođenje progresivnog i sektorskog mehanizma koji, nakon temeljite procjene učinka, prvo uključuje sektore s najvećim udjelom ugljika i najvećim intenzitetom trgovine, kao što su energetski intenzivne industrije čelika, cementa i aluminija, energetski sektor i industrija plastike, kemikalija i gnojiva, prije nego što se s vremenom proširi; smatra da bi takav oblik mogao smanjiti odmazdu na međunarodnoj razini i služiti kao pokusna faza za europsku industriju; naglašava, međutim, da to ne bi smjelo dovesti do narušavanja unutarnjeg tržišta ili prekomjernog administrativnog opterećenja, kojima bi se moglo ograničiti pravedno, otvoreno tržišno natjecanje utemeljeno na pravilima te koji bi mogli imati posebno negativan učinak na MSP-ove ili postati sredstvo protekcionizma;

Trgovinski aspekti

13. naglašava da bi europska industrija, uključujući mala i srednja poduzeća, trebala imati mogućnost pristupa globalnom opskrbnom lancu i globalnim tržištima kako bi ostala konkurentna; izražava duboku zabrinutost zbog posljedica koje narušavanje multilateralnog sustava trgovine, povećane trgovinske prepreke i sukobi mogu imati na konkurentnost industrije EU-a; ustraje u tome da se mehanizam osmisli na način kojim se smanjuje rizik od obnovljenih trgovinskih sporova; stoga poziva Komisiju da zauzme multilateralan pristup, ne dovodeći u pitanje učinkovitost mehanizma, kontinuiranim dijalozima sa svojim međunarodnim trgovinskim partnerima, posebno s onima koji imaju različite pristupe zaštiti klime, kako bi se izbjegle moguće međunarodne mjere odmazde protiv EU-a;

14. potiče Komisiju da zajamči da je mehanizam nediskriminirajući i usklađen s pravnom stečevinom WTO-a te s odredbama trgovinskih sporazuma EU-a, po mogućnosti primjenom članka XX. točaka (b) i (g) Sporazuma o GATT-u; potiče Komisiju da osigura jednake uvjete u međunarodnoj trgovini, imajući na umu status EU-a kao najvećeg trgovinskog bloka na svijetu; naglašava da se mora poštovati načelo slobodnog i pravednog globalnog tržišta;

15. poziva Komisiju da nastavi promicati globalni okvir za određivanje cijena CO2 i olakšavanje trgovine na području tehnologija klimatske i okolišne zaštite, primjerice u okviru inicijativa trgovinske politike kao što je Sporazum WTO-a o ekološkim dobrima; naglašava da Unija može igrati vodeću ulogu ako u svoje trgovinske sporazume uključi ambiciozna poglavlja o energiji i održivosti;

Metodologija

16. naglašava da bi se ispravnim mehanizmom trebalo osigurati smanjenje emisija uvezenih u EU i zajamčiti najučinkovitija zaštita klime od rizika od izmještanja emisija ugljika, uz poštivanje pravila WTO-a; ističe da bi mehanizam trebao biti osmišljen tako da se može učinkovito i jednostavno primjenjivati, a istovremeno spriječiti zaobilaženje mjera primjerice miješanjem resursa ili uvozom poluproizvoda odnosno krajnjih proizvoda koji nisu obuhvaćeni mehanizmom;

17. smatra da je prilikom izračuna potrebno u najvećoj mogućoj mjeri u obzir uzeti stvarni udio ugljika u uvezenoj robi, a da se pritom ne uzrokuju dodatne poteškoće i nedostaci za europsku industriju; prima na znanje poteškoće u prikupljanju provjerenih i pouzdanih podataka o udjelu ugljika u konačnom proizvodu ili poluproizvodu zbog međunarodnih lanaca vrijednosti; stoga traži od Komisije da procijeni tehničku izvedivost i dostupnost pouzdanih podataka od uvoznika i izvoznika, npr. istraživanjem potencijala naprednih tehnologija kao što je lanac blokova, te da po potrebi predloži rješenja; stoga naglašava da je važno uspostaviti temeljiti sustav za nadzor, izvještavanje i provjeru kako bi se procijenila učinkovitost mehanizma; smatra da bi neovisna provjera treće strane mogla biti sredstvo za jamčenje pouzdanosti podataka;

18. poziva Komisiju da pruži tehnički savjet i podršku industrijama kod kuće i u inozemstvu, posebno MSP-ovima, pri uspostavi pouzdanih sustava izračuna emisija stakleničkih plinova za uvoz kako bi se očuvala snažna europska industrija, a trgovinski partneri zaštitili od tehničkih poteškoća; nadalje poziva Komisiju da zajamči da se uvoznicima dopusti dokazivanje niskog udjela ugljika u njihovim proizvodima te da im se pruži prilika da za te proizvode plate manje ili da ih se oslobodi plaćanja; poziva Komisiju da zajamči izvedivost i usklađenost sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama;

19. nadalje napominje da se mehanizmom ne bi trebale stvarati nepovoljne konkurentske prilike među kompetitivnim materijalima kako bi se spriječilo nepravedno tržišno natjecanje na europskom tržištu; ističe da materijali koji su najprihvatljiviji za klimu ne bi smjeli biti u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurenciju;

20. smatra da bi se mehanizmom u obzir trebale uzeti posebne situacije najmanje razvijenih zemalja koje u povijesti nisu imale veliku emisiju stakleničkih plinova; naglašava da to ne bi smjelo ometati njihov održivi razvoj i da se njihova situacija ne bi trebala dodatno pogoršati premještanjem onečišćujućih industrija koje su štetne za okoliš i lokalno stanovništvo;

21. poziva Komisiju da analizira mogućnost početka provedbe mehanizma s postupnim ukidanjem besplatnih emisijskih jedinica, koje bi se zadržale tijekom prijelazne faze dok se mehanizam u potpunosti ne uvede i ne postane učinkovit; naglašava da ne bi trebala postojati dvostruka zaštita i da mehanizam treba biti usklađen s pravilima WTO-a;

22. poziva Komisiju da prilikom osmišljavanja mehanizma za najuspješnije industrijske subjekte u pogledu učinkovitosti emisija ugljika ocijeni mogućnost uspostave izvoznih rabata koji su u potpunosti usklađeni s pravilima WTO-a;

23. ističe da se, u skladu sa svojom Rezolucijom od 14. studenoga 2018. naslovljenom „Višegodišnji financijski okvir 2021.–2027. – stajalište Parlamenta s ciljem postizanja dogovora”[11] i njegovom zakonodavnom rezolucijom usvojenom na plenarnoj sjednici 16. rujna 2020. o nacrtu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije[12], sredstva ostvarena mehanizmom smatraju europskim vlastitim sredstvima;

24. poziva Komisiju da u nadolazećem prijedlogu uzme u obzir socijalnu dimenziju mehanizma kako bi osigurala pravednu raspodjelu opterećenja; napominje da bi mehanizam mogao prouzročiti više cijene proizvoda za potrošače; naglašava da kupovna moć potrošača, posebno onih s niskim dohotkom, ne bi trebala biti više opterećena; poziva Komisiju i države članice da procijene moguće učinke na životni standard, posebno onih iz ranjivih skupina i država članica koje se u velikoj mjeri oslanjaju na uvoz iz trećih zemalja, te da poduzmu učinkovite mjere za potporu kućanstvima s niskim prihodima i da nastoje kompenzirati rizik od eventualnog porasta cijene uvezene robe koji bi bio posljedica provedbe mehanizma;

25. poziva Komisiju da prije predstavljanja zakonodavnog prijedloga provede temeljitu procjenu učinka svih dostupnih mogućnosti za različite mehanizme, dizajne i alternative kako bi se ocijenilo u kojoj se mjeri njima potiče međunarodno djelovanje u području klime te sprečava rizik od izmještanja emisija ugljika i odljeva ulaganja te da utvrdi kojim se instrumentom na najučinkovitiji način ostvaruje globalna klimatska ambicija; savjetuje Komisiji da joj glavni faktor pri izboru vrste mehanizma bude postizanje klimatske neutralnosti do 2050.;

26. poziva Komisiju da u svojoj procjeni učinka odredi mjere za sektore u kojima je rizik od izmještanja emisija ugljika najviši, uzimajući u obzir njihovu konkurentnost; poziva Komisiju da procijeni učinke tog mehanizma na trgovinske partnere, uključujući na naše susjedne zemlje i zemlje u razvoju; nadalje poziva Komisiju da rezultate procjene učinka učini javno dostupnima što je prije moguće te prije objave zakonodavnog prijedloga;

27. poziva na posebnu procjenu učinka mehanizma na MSP-ove i tržišno natjecanje unutar unutarnjeg tržišta; poziva na oblikovanje, ako je to potrebno, mehanizma za podršku MSP-ovima kako bi se uspješno prilagodili novoj tržišnoj stvarnosti te kako bi se spriječilo da postanu žrtve nepravednih praksi većih tržišnih igrača;

28. naglašava njegovu važnost u osiguravanju zastupljenosti europskih građana i njihovih interesa te u doprinosu postizanju prioriteta EU-a kao što su zaštita klime, održiv rast i konkurentnost na međunarodnoj razini; stoga poziva Komisiju i Vijeće da u potpunosti uključe Parlament kao suzakonodavca u zakonodavnom postupku za uspostavu mehanizma.

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	15.12.2020
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	37 32 4
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	François Alfonsi, Nicola Beer, François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Manuel Bompard, Paolo Borchia, Markus Buchheit, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Carlo Calenda, Andrea Caroppo, Maria da Graça Carvalho, Ciarán Cuffe, Nicola Danti, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Valter Flego, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Claudia Gamon, Jens Geier, Nicolás González Casares, Bart Groothuis, Christophe Grudler, András Gyürk, Henrike Hahn, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Ivars Ijabs, Romana Jerković, Eva Kaili, Seán Kelly, Izabela-Helena Kloc, Łukasz Kohut, Zdzisław Krasnodębski, Andrius Kubilius, Miapetra Kumpula-Natri, Thierry Mariani, Eva Maydell, Joëlle Mélin, Iskra Mihaylova, Dan Nica, Angelika Niebler, Ville Niinistö, Aldo Patriciello, Mauri Pekkarinen, Mikuláš Peksa, Tsvetelina Penkova, Morten Petersen, Markus Pieper, Clara Ponsatí Obiols, Jérôme Rivière, Robert Roos, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Jessica Stegrud, Beata Szydło, Riho Terras, Grzegorz Tobiszowski, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Marie Toussaint, Isabella Tovaglieri, Henna Virkkunen, Pernille Weiss, Carlos Zorrinho
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Damien Carême, Eleonora Evi, Klemen Grošelj, Alicia Homs Ginel, Elena Lizzi

 

 

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

37	+
EPP	François-Xavier Bellamy
S&D	Carlo Calenda, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Jens Geier, Nicolás González Casares, Robert Hajšel, Alicia Homs Ginel, Ivo Hristov, Romana Jerković, Eva Kaili, Łukasz Kohut, Miapetra Kumpula-Natri, Dan Nica, Tsvetelina Penkova, Patrizia Toia, Carlos Zorrinho
Klub zastupnika Renew Europe	Nicola Beer, Nicola Danti, Valter Flego, Claudia Gamon, Klemen Groselj, Christophe Grudler, Ivars Ijabs, Iskra Mihaylova, Mauri Pekkarinen, Morten Petersen
Zeleni	François Alfonsi, Damien Carême, Ciarán Cuffe, Eleonora Evi, Henrike Hahn, Ville Niinistö, Mikuláš Peksa, Marie Toussaint
GUE/NGL	Manuel Bompard
NI	Clara Ponsatí Obiols

 

32	-
EPP	Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria da Graça Carvalho, Pilar Del Castillo Vera, Christian Ehler, András Gyurk, Seán Kelly, Andrius Kubilius, Eva Maydell, Angelika Niebler, Aldo Patriciello, Markus Pieper, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Riho Terras, Henna Virkkunen, Pernille Weiss
ID	Paolo Borchia, Markus Buchheit, Elena Lizzi, Isabella Tovaglieri
ECR	Izabela-Helena Kloc, Zdzisław Krasnodębski, Robert Roos, Jessica Stegrud, Beata Szydło, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský
NI	Andrea Caroppo

 

4	0
Klub zastupnika Renew Europe	Bart Groothuis
ID	Thierry Mariani, Joëlle Mélin, Jérôme Rivière

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	5.2.2021
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	58 8 10
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Nikos Androulakis, Margrete Auken, Simona Baldassarre, Marek Paweł Balt, Traian Băsescu, Aurélia Beigneux, Monika Beňová, Sergio Berlato, Alexander Bernhuber, Malin Björk, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Pascal Canfin, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Nathalie Colin-Oesterlé, Esther de Lange, Christian Doleschal, Marco Dreosto, Bas Eickhout, Cyrus Engerer, Eleonora Evi, Agnès Evren, Pietro Fiocchi, Andreas Glück, Catherine Griset, Jytte Guteland, Teuvo Hakkarainen, Martin Hojsík, Pär Holmgren, Jan Huitema, Yannick Jadot, Adam Jarubas, Karin Karlsbro, Petros Kokkalis, Joanna Kopcińska, Ryszard Antoni Legutko, Javi López, César Luena, Fulvio Martusciello, Liudas Mažylis, Joëlle Mélin, Tilly Metz, Silvia Modig, Dolors Montserrat, Alessandra Moretti, Dan-Ştefan Motreanu, Ljudmila Novak, Grace O’Sullivan, Jutta Paulus, Stanislav Polčák, Jessica Polfjärd, Luisa Regimenti, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Rob Rooken, Silvia Sardone, Christine Schneider, Günther Sidl, Ivan Vilibor Sinčić, Linea Søgaard-Lidell, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds, Edina Tóth, Véronique Trillet-Lenoir, Petar Vitanov, Alexandr Vondra, Mick Wallace, Pernille Weiss, Michal Wiezik, Tiemo Wölken, Anna Zalewska
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Manuel Bompard, István Ujhelyi, Inese Vaidere

 

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

58	+
NI	Ivan Vilibor Sinčić
EPP	Traian Băsescu, Alexander Bernhuber, Nathalie Colin-Oesterlé, Christian Doleschal, Agnès Evren, Adam Jarubas, Fulvio Martusciello, Liudas Mažylis, Dolors Montserrat, Dan-Ştefan Motreanu, Ljudmila Novak, Stanislav Polčák, Jessica Polfjärd, Christine Schneider, Edina Tóth, Inese Vaidere, Pernille Weiss, Michal Wiezik
Klub zastupnika Renew Europe	Pascal Canfin, Martin Hojsík, Jan Huitema, Karin Karlsbro, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Nicolae Ştefănuță, Linea Søgaard-Lidell, Nils Torvalds, Véronique Trillet-Lenoir
S&D	Nikos Androulakis, Marek Paweł Balt, Monika Beňová, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Cyrus Engerer, Jytte Guteland, Javi López, César Luena, Alessandra Moretti, Günther Sidl, István Ujhelyi, Petar Vitanov, Tiemo Wölken
Lijevi	Malin Björk, Petros Kokkalis, Silvia Modig, Mick Wallace
Zeleni/ESS	Margrete Auken, Bas Eickhout, Eleonora Evi, Pär Holmgren, Yannick Jadot, Tilly Metz, Grace O'Sullivan, Jutta Paulus

 

8	-
ECR	Sergio Berlato, Pietro Fiocchi, Joanna Kopcińska, Ryszard Antoni Legutko, Rob Rooken, Alexandr Vondra, Anna Zalewska
Lijevi	Manuel Bompard

 

10	0
ID	Simona Baldassarre, Aurelia Beigneux, Marco Dreosto, Catherine Griset, Teuvo Hakkarainen, Joëlle Mélin, Luisa Regimenti, Silvia Sardone
EPP	Esther de Lange
Klub zastupnika Renew Europe	Andreas Glück

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

• [1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0206.
• [2] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0078.
• [3] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.
• [4] Amandmani koje je donio Europski parlament 8. listopada 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi), Usvojeni tekstovi P9_TA(2020)0253.
• [5] Svjetska meteorološka organizacija, Izjava o stanju globalne klime 2019.
• [6] Fezzigna, P., Borghesi, S., Caro, D., „Revising Emission Responsibilities through Consumption-Based Accounting: A European and Post-Brexit Perspective (Preispitivanje odgovornosti za emisije putem obračuna temeljenih na potrošnji: europska perspektiva i perspektiva nakon Brexita), u časopisu Sustainability, 17. siječnja 2019.
• [7] Vidi Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 18/2020.
• [8] Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), „CO2 emissions embodied in international trade and domestic final demand: methodology and results using the OECD inter-country input-output database” (Emisije CO2 ugrađene u međunarodnu trgovinu i domaću konačnu potražnju: metodologija i rezultati upotrebom OECD-ove međudržavne ulazno-izlazne bate podataka), 23. studenoga 2020.
• [9] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0358.
• [10] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0220.
• [11] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0449.
• [12] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0220.