IZVJEŠĆE o uspostavi strategije EU-a za održivi turizam

3.3.2021 - (2020/2038(INI))

Odbor za promet i turizam
Izvjestiteljica: Cláudia Monteiro de Aguiar

Amandmani

• 001-001 (PDF - 110 KB)
• 001-001 (DOC - 72 KB)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o uspostavi strategije EU-a za održivi turizam

(2020/2038(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 195.,

– uzimajući u obzir članak 349. UFEU-a, kojim se uspostavlja poseban režim za najudaljenije regije,

– uzimajući u obzir članak 174. UFEU-a,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. lipnja 2020. o prometu i turizmu od 2020. nadalje[1],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2020. naslovljenu „Turizam i promet od 2020. nadalje” (COM(2020)0550) te donošenje Paketa za turizam i promet,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2020. naslovljenu „Europa na djelu: popravak i priprema za sljedeću generaciju” (COM(2020)0456) i prateći radni dokument službi Komisije naslovljen „Utvrđivanje potreba oporavka Europe” (SWD(2020)0098),

– uzimajući u obzir izvješće Komisije od 11. lipnja 2020. o plavom gospodarstvu u Uniji,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2019. o negativnom učinku stečaja Thomasa Cooka na turizam EU-a[2],

– uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 27. svibnja 2019. o konkurentnosti turističkog sektora kao pokretača održivog razvoja, otvaranja radnih mjesta i socijalne kohezije u EU-u tijekom sljedećeg desetljeća,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora[3],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. svibnja 2018. naslovljenu „Nova europska agenda za kulturu” (COM(2018)0267),

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 24. listopada 2017. o jačem i obnovljenom strateškom partnerstvu s najudaljenijim regijama EU-a (COM(2017)0623),

– uzimajući u obzir Odluku (EU) 2017/864 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o Europskoj godini kulturne baštine (2018.)[4],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. veljače 2014. naslovljenu „Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu” (COM(2014)0086) i Radni dokument službi Komisije od 30. ožujka 2017. o nautičkom turizmu (SWD(2017)0126),

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2016. o Europskom programu za ekonomiju suradnje (COM(2016)0356) i Rezoluciju Parlamenta od 15. lipnja 2017. o tome[5],

– uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava[6],

– uzimajući u obzir Deklaraciju iz Corka 2.0 od 5. i 6. rujna 2016.,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. listopada 2015. o novim izazovima i konceptima za poticanje turizma u Europi[7],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. naslovljenu „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi”[8],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. lipnja 2010. naslovljenu „Europa, vodeće svjetsko turističko odredište – novi politički okvir za turizam u Europi” (COM(2010)0352),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. rujna 2011. o Europi, prvoj turističkoj destinaciji svijeta – novom političkom okviru za turizam u Europi[9],

– uzimajući u obzir svoje rezolucije od 25. listopada 2011. o mobilnosti i uključivanju osoba s invaliditetom i Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.[10] te 18. lipnja 2020. o Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom nakon 2020.[11],

– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 18. rujna 2020. naslovljeno „Prema održivijem turizmu za gradove i regije EU-a”,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. rujna 2020. o turizmu i prometu od 2020. nadalje,

– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za kulturu i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A9-0033/2021),

A. budući da je turizam međusektorska gospodarska djelatnost koja ima velik utjecaj na okoliš i klimu te gospodarstvo EU-a u cjelini, posebno na gospodarski rast, zapošljavanje te socijalni i održivi razvoj regija;

B. budući da je u turističkom sektoru direktno ili indirektno zaposleno 27 milijuna ljudi, što odgovara udjelu od 11,2 % ukupne zaposlenosti u EU-u, te da je taj sektor 2019. činio 10,3 % BDP-a u Uniji; budući da turizam pomaže u promicanju uravnotežene regionalne strukture, pozitivno utječe na regionalni razvoj te bi trebao doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti, društvenoj dobrobiti i ekonomskoj sigurnosti lokalnih zajednica;

C. budući da je vrijednosni lanac turističkog sektora jedan od glavnih europskih industrijskih ekosustava koje je utvrdila Komisija, da je složen i da ga čine četiri usko povezana temeljna elementa: promet, smještaj, iskustvo i posredovanje; budući da je za uspjeh tog sektora ključna razina međusobne povezanosti tih elemenata; budući da turizam utječe na klimatske promjene jer s udjelom od 8 % doprinosi globalnim emisijama CO2[12]; budući da je u sektoru turizma zastupljena velika raznolikost usluga i profesija; budući da u tom sektoru prevladavaju uglavnom mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) čija djelatnost stvara radna mjesta i bogatstvo u regijama koje o njemu ovise;

D. budući da se 51,7 % turističkih smještajnih objekata u EU-u 2018. nalazilo u obalnim i pomorskim područjima koja su posebno osjetljiva na učinke klimatskih promjena, a 32,9 % njih u ruralnim područjima; budući da najudaljenije regije Unije karakterizira udaljenost, izoliranost i snažna gospodarska i socijalna ovisnost o turističkom i prometnom sektoru, što ih čini još osjetljivijima na posljedice pandemije bolesti COVID-19;

E. budući da su turizam i promet među sektorima koji su najviše pogođeni krizom prouzročenom bolešću COVID 19; budući da je u EU-u ugroženo najmanje šest milijuna radnih mjesta, što se primjerice odnosi na sezonske i osjetljive radnike; budući da ograničenja putovanja uvedena kao odgovor na pandemiju i dalje teško pogađaju globalni i europski turizam, a najnoviji podaci Svjetske turističke organizacije UN-a pokazuju pad međunarodnih turističkih dolazaka za 70 % tijekom 2020.; budući da je u okviru instrumenta „Next Generation EU” Komisija utvrdila da su za turistički ekosustav potrebna osnovna ulaganja u iznosu od 161 milijarde EUR, što je 22 % ukupnog investicijskog jaza u EU-u; budući da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 imala znatan utjecaj na sve vrste prijevoza, posebno na zračnu povezanost i smanjenje usluga zračnog prijevoza, što je u nekim slučajevima dovelo do ukidanja ruta; budući da je potonje posebno utjecalo na najudaljenije i otočne regije EU-a, u kojima su pristupačnost i povezanost od ključne važnosti; budući da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 milijune putnika i potrošača dovela u nesigurnost u pogledu njihovih prava, uključujući složene i često neispunjene zahtjeve za povrat troškova; budući da je ponovna izgradnja povjerenja potrošača ključna za budućnost sektora;

F. budući da se člankom 195. UFEU-a predviđa da Unija koordinira i dopunjuje djelovanje država članica u sektoru turizma, osobito promicanjem konkurentnosti poduzeća Unije u tom sektoru; budući da se države članice suočavaju sa zajedničkim izazovima i prilikama u sektoru turizma, kao što su sprečavanje kriza i upravljanje njima, napredak prema digitalnoj i zelenoj tranziciji, socioekonomska i ekološka održivost, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, stručno osposobljavanje i osposobljavanje radnika te potpora MSP-ovima;

G. budući da su mjere u korist turističke i putničke industrije najučinkovitije kada se poduzimaju kao dio koordinirane strategije EU-a, uzimajući u obzir nacionalne i regionalne potrebe i posebnosti;

H. budući da sektor predano radi na ubrzavanju i provedbi mjera i aktivnosti kojima se osigurava veća održivost i otpornost te doprinosi postizanju ciljeva u području smanjenja ekološkog otiska, kao i na ispunjavanju ciljeva europskog zelenog plana, posebno klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.;

I. budući da se ostvaruje napredak u području održive mobilnosti i povezanih ruta, čime se odgovara na želje europskih potrošača za turističkim mogućnostima koje su zelenije i bliže prirodi;

J. budući da bi učinkovit, siguran, multimodalan i održiv sustav kolektivnog prijevoza pozitivno pridonio gospodarstvu u područjima turizma, turističkih putovanja i ugostiteljstva jer omogućuje održiva i fleksibilna rješenja za mobilnost diljem EU-a i pomaže u očuvanju prirodnih ekosustava te lokalnih urbanih i prirodnih okoliša;

K. budući da bi Europska godina željeznice trebala predstavljati idealan okvir za inicijative za poboljšanje održivog turizma kako bi se povećala privlačnost turističkih odredišta;

L. budući da će razvoj mreže TEN-T i njezine povezanosti s gradskim, lokalnim i obalnim područjima imati ključnu ulogu u pružanju održivih, alternativnih i fleksibilnih prometnih rješenja za putovanja i turizam;

M. budući da se pojavljuju novi trendovi u turizmu uglavnom zbog digitalizacije, uključujući alternativne oblike turizma kao što su ekoturizam, agroturizam, ruralni i medicinski turizam;

Oživljavanje sektora: planovi odgovora na krizu prouzročenu bolešću COVID-19

1. naglašava da je pandemija bolesti COVID-19 paralizirala turistički sektor EU-a, zbog čega je njegov ekosustav pod nezapamćenim pritiskom; ističe da je trajna kratkoročna financijska potpora ključna za opstanak sektora, posebno u svjetlu drugog i trećeg vala pandemije; međutim, smatra da bi zbog trenutačne krize Komisija i države članice trebale u potpunosti prepoznati važnost turističke industrije, u potpunosti je integrirati u europske i nacionalne planove razvoja, poboljšati njezinu kvalitetu, učiniti je održivijom i pristupačnijom za sve, pokrenuti odavno potrebna javna i privatna ulaganja u digitalizaciju i opću modernizaciju sektora;

2. traži od država članica da bez odgode u potpunosti provedu zajedničke i koordinirane kriterije za sigurno putovanje, kako ih je Vijeće usvojilo u svojoj preporuci o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja[13], uz istodobno olakšavanje uvođenja obrasca EU-a za lociranje putnika, ako je to moguće u digitalnom obliku, uz potpuno poštovanje pravila o zaštiti podataka; ističe važnost dobrovoljnih, interoperabilnih i anonimiziranih aplikacija za praćenje i upozoravanje, uz korištenje Komisijinog pristupnika za interoperabilnost, pri čemu se nijedan podatak ne upotrebljava u druge svrhe, kao što su komercijalne svrhe ili svrhe kaznenog progona, te važnost utvrđivanja zajedničkih higijenskih kriterija u glavnim prometnim čvorištima;

3. traži od Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti da nadzire i nastavi pravodobno objavljivati bojama označenu kartu zemalja i regija Unije, uključujući otoke ako su dostupne dostatne informacije, kako bi se putnicima i poduzećima ponudio koordiniran i učinkovit odgovor; poziva države članice da promiču širenje karte s pomoću nacionalnih radiotelevizijskih kuća kako bi se osiguralo da ona dopre do građana s ograničenim ili nikakvim širokopojasnim pristupom;

4. poziva države članice da u skladu s preporukom Komisije o strategijama testiranja na bolest COVID-19[14] i smjernicama Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti i Europske agencije za sigurnost zračnog prometa uspostave zajednički i nediskriminirajući protokol EU-a o zdravstvenoj sigurnosti za testiranje prije polaska, koji bi trebao biti pouzdan i pristupačan, uključujući tehnologije brzog testiranja, PCR testove i ostale; apelira na to da se karantena treba koristiti samo kao krajnja mjera, ali ako je primjenjivo, trajanje karantene treba se smanjiti na minimalan broj dana i standardizirati u cijeloj Uniji; naglašava da svako ograničenje slobode kretanja mora biti razmjerno, privremeno i jasno povezano s pandemijom bolesti COVID-19; ističe da bi, kako bi se Protokol ispravno proveo, sve države članice trebale dobiti financijsku potporu EU-a; poziva države članice da koordiniraju upravljanje testiranjem u različitim razdobljima trajanja putovanja;

5. poziva Komisiju i države članice da kao prioritet izrade zajednički certifikat o cijepljenju i sustav uzajamnog priznavanja postupaka cijepljenja u medicinske svrhe, koji bi se trebao uvesti usporedno s distribucijom cjepiva, uz istodobno očuvanje prava pojedinaca na privatnost i zaštitu podataka; smatra da bi se, nakon što cjepiva postanu dostupna javnosti i nakon što budu postojali dostatni znanstveni dokazi da cijepljene osobe ne prenose virus, certifikat u svrhu putovanja mogao smatrati alternativom PCR testovima i zahtjevima u pogledu karantene, zadržavajući pritom potrebu poštovanja trenutačnih sanitarnih mjera, kao što su nošenje maski za lice u javnosti i pridržavanje mjera socijalnog distanciranja; naglašava da je potrebno i važno ponovno uspostaviti slobodu kretanja u EU-u i osigurati postupan povratak normalnosti u prometnom i turističkom sektoru;

6. pozdravlja osnivanje portala „Re-open EU” i poziva države članice da Komisiji osiguraju jasno razumljive informacije o primjeni ili ukidanju budućih ograničenja slobodnog kretanja čim se donese odluka o takvim izmjenama kako bi se osigurala pouzdanost portala za putnike; poziva Komisiju da predstavi mobilnu aplikaciju kako bi se bolje širile informacije i da nastavi pružati informacije u stvarnom vremenu o stanju na granicama i o prometnim i turističkim uslugama dostupnima u zemljama EU-a, uključujući informacije o javnom zdravlju i sigurnosnim mjerama te druge relevantne informacije; smatra da bi države članice taj portal EU-a trebale dopuniti informacijama o kontaktnim točkama u odgovarajućim odredištima, na primjer u obliku javne internetske stranice i informativnog ureda;

7. poziva Komisiju da pokrene posebnu komunikacijsku kampanju EU-a o putovanjima i turizmu s pomoću „turističkog brenda EU-a” usmjerenog na promicanje putovanja u EU-u i ponovnu izgradnju povjerenja građana u putovanja i turizam tijekom pandemije bolesti COVID-19;

8. poziva Komisiju i države članice da uvedu zajednički sustav označivanja bojama i zajedničke kriterije za putovanja u treće zemlje, i to kroz uzajamno priznavanje usporedivih mjera zaštite od bolesti COVID-19 za sve načine putovanja, posebno u zrakoplovnom i pomorskom sektoru; poziva Komisiju i države članice da uspostave sustav ranog upozoravanja kojim bi se turiste s pomoću novih tehnologija na korisnicima prilagođen način upozorilo na moguće prijetnje zdravlju u trećoj zemlji; traži od Komisije i država članica da podrže pružatelje turističkih usluga u organizaciji putovanja u odabranim područjima u trećim zemljama, uz potpuno poštovanje striktnih zdravstvenih protokola kojima se rizik od zaraze svodi na najmanju moguću mjeru;

9. apelira na Komisiju da uvede oznaku zdravstvenog certifikata EU-a koju bi zajedno trebali razviti Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti i države članice i kojom bi se trebale certificirati turističke aktivnosti, osiguravajući usklađenost s minimalnim higijenskim standardima za sprečavanje i kontrolu bolesti COVID-19 i drugih mogućih infekcija; smatra da bi cilj te oznake trebao biti utvrđivanje zdravstvenih standarda na razini Europe koji bi pomogli u vraćanju povjerenja potrošača u turistički sektor i tako doprinijeli njegovoj revitalizaciji, izbjegavajući pritom administrativna opterećenja za mikropoduzeća i MSP-ove;

10. žali zbog toga što se u okviru instrumenta „Next Generation EU” ne osigurava izravno financiranje sektora turizma te poziva države članice, regionalne i lokalne vlasti da sektore turizma i putovanja uključe u svoje planove oporavka i u inicijativu „React-EU”, uz poštovanje okolišnih i socijalnih standarda; naglašava da, iako je važno da mjere u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost budu retroaktivno prihvatljive za potporu sektoru i sprečavanje stečajeva, one same po sebi nisu dovoljne; poziva Komisiju da poduzme konkretne mjere za europske regije u kojima turizam ima znatnu ulogu u bruto domaćem proizvodu te za otoke i najudaljenije regije; u tom kontekstu naglašava da financijska potpora iz fondova EU-a koja se raspodjeljuje u državama članicama u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 ne dopire uvijek do onih pružatelja turističkih usluga kojima je hitno potrebno izravno financiranje u cilju nastavka i održavanja njihovih gospodarskih aktivnosti;

11. poziva Komisiju da potakne države članice da privremeno utvrde snižene stope PDV-a na usluge putovanja i turističke usluge, popraćene posebnim poticajnim paketom za sva mikropoduzeća i MSP-ove za razdoblje 2020. – 2024., kako bi se smanjio broj stečajeva i očuvala radna mjesta i prava radnika u europskoj turističkoj industriji, uz istodobno iskorištavanje ulaganja za poticanje prijelaza na sve više digitalizirani i održivi turistički ekosustav;

12. poziva države članice i regionalna tijela da uključe turizam kao horizontalni prioritet u svoje operativne programe, strategije pametne specijalizacije i sporazume o partnerstvu za razdoblje 2021. – 2027. kako bi se financirali projekti turizma;

13. poziva Komisiju da zajedno s Parlamentom provede usvojeno pripremno djelovanje „Europski mehanizam za upravljanje krizama u turizmu” kako bi se osigurala spremnost za suočavanje s budućim krizama i turističkim odredištima pomoglo u izradi kriznih planova, mjera za izvanredne situacije te planova i mjera pripravnosti;

14. traži od Komisije da surađuje s Parlamentom i redovito ga izvješćuje o pripremnim radovima i napretku u razvoju pilot-projekata i pripremnih djelovanja kako bi nadležni parlamentarni odbor i zastupnici koji su pokrenuli projekte i dalje bili uključeni u taj proces;

Promjena fokusa: politika upravljanja u okviru Unije

15. poziva Komisiju da uspostavi novi model upravljanja među institucijama EU-a kojim će se ojačati organizacijska, financijska i kadrovska struktura uspostavom posebne Uprave koja će se baviti konkretno turizmom, uz odgovarajuće financiranje, u cilju provedbe integriranog i učinkovitog pristupa turizmu, podupiranja ponovnog pokretanja turizma u europskim zemljama i pružanja pomoći poduzećima u provedbi mjera potrebnih za postizanje ključnih ciljeva u područjima održivosti i inovacija te povećanja njihove konkurentnosti i atraktivnosti;

16. poziva Komisiju da, osim toga, uzme u obzir moguće sinergije između različitih glavnih uprava s obzirom na međusektorsku prirodu turizma u područjima kao što su poljoprivreda, promet, kultura, pomorstvo, regionalni razvoj, zapošljavanje i klima;

17. poziva na to da se u okviru Konferencije o budućnosti Europe pokrene rasprava o pitanju kako turizam može postati podijeljena nadležnost EU-a umjesto da bude samo komplementarna nadležnost kao što je trenutačno slučaj; naglašava da Ugovori trenutačno pružaju znatnu fleksibilnost za politike EU-a u području turizma, što Komisija ne koristi u potpunosti; stoga poziva Komisiju da počne u potpunosti koristiti Ugovore kako bi razvila sveobuhvatnu europsku politiku turizma;

18. žali zbog toga što višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. ne sadrži posebnu stavku za održivi turizam u obliku obvezivanja na provedbu europske turističke politike koju je donio Europski parlament u svojoj Rezoluciji o prometu i turizmu od 2020. nadalje; napominje da se ta linija neće preklapati ili zamijeniti financijsku potporu koja je dostupna sektoru putovanja i turizma u okviru postojećih fondova EU-a; žali zbog toga što turizam još nije uključen kao neovisan cilj u uredbe o europskim strukturnim i investicijskim fondovima ili Program za jedinstveno tržište;

19. poziva Komisiju da uspostavi mehanizam EU-a za praćenje pružanja potpore mikropoduzećima i MSP-ovima, s naglaskom na likvidnost i ostvarivanje dodane vrijednosti EU-a i transparentnosti kako bi se povećala sposobnost tih poduzeća da pristupe fondovima i financijskim instrumentima EU-a i koriste ih kako bi se olakšala modernizacija i provedba inovativnih i održivih projekata, čime bi se osigurala odgovornost i administrativno pojednostavnjenje;

20. pohvaljuje Komisiju za organizaciju Europske konvencije o turizmu 2020. te je poziva da 2021. predstavi akcijski plan i pravovremeno izradi strategiju EU-a za održivi i strateški turizam usklađenu s Digitalnom agendom, zelenim planom i ciljevima održivog razvoja UN-a, koja će zamijeniti strategiju iz 2010. kako bi se održao položaj Europe kao vodećeg odredišta; ističe da je pri izradi te nove strategije ključno savjetovati se sa stručnjacima iz sektora turizma; u tom pogledu naglašava važnost konkretnih mjera za prevladavanje trenutačne krize i promicanje alternativnih oblika turizma kao što su kulturni i održivi turizam, agroturizam, turizam povezan s divljom faunom i florom, ekoturizam i druga iskustva, kojima bi se trebali poštovati okoliš i kulturna baština lokalnog stanovništva kako bi se izbjegao prekomjerni turizam;

21. smatra da je turizam globalna industrija te da je od ključne važnosti poticati dijalog i suradnju sa Svjetskom turističkom organizacijom UN-a (UNWTO) na temelju Memoranduma o razumijevanju koji su potpisali Parlament i UNWTO 2018.;

22. poziva Komisiju da ažurira vodič EU-a za financijsku potporu i da u njega uvrsti poveznicu na nacionalnu kontaktnu točku kojom se mikropoduzećima i MSP-ovima olakšava pristup informacijama s pomoću jedinstvene kontaktne točke ili internetskog alata uz pomoć i usmjeravanje država članica, ako je to potrebno; poziva Komisiju da podigne razinu osviještenosti o tom vodiču među trgovačkim društvima i MSP-ovima u sektoru turizma;

23. poziva Komisiju da uspostavi Europsku agenciju za turizam u sljedećem VFO-u i da osmisli kratkoročno rješenje stvaranjem odjela za turizam u jednoj od postojećih izvršnih agencija, posebno u Izvršnoj agenciji za mala i srednja poduzeća ili budućoj Europskoj izvršnoj agenciji za zdravlje i digitalno gospodarstvo;

Europska agencija za turizam trebala bi biti odgovorna, među ostalim, za sljedeće:

– pružanje EU-u i državama članicama činjeničnog pregleda i podataka za kreatore politika, čime će im se omogućiti da oblikuju dokumentirane strategije na temelju prikupljenih i analiziranih turističkih podataka, među ostalim o mogućim socijalnim, gospodarskim i ekološkim učincima tih podataka,

–  upravljanje mehanizmom za upravljanje krizom kako bi se osiguralo da turistički sektor, u područjima u kojima su se nacionalni odgovori pokazali nedostatnima, na odgovarajući način bude pripremljen za buduće krize,

– pružanje tehničke i administrativne potpore mikropoduzećima i MSP-ovima kako bi se povećala njihova sposobnost pristupa financiranju i korištenja financijskih instrumenata EU-a,

–  potpora turističkom ekosustavu, na primjer, razmjenom dobrih praksi kako bi se donijele utemeljene odluke o poboljšanju turističkih politika,

– promicanje Europe kao turističkog brenda u trećim zemljama i usmjeravanje na diversifikaciju europskog turističkog proizvoda.

Jačanje: prijelaz na održiv, odgovoran i pametan turizam

24. smatra da bi se u okviru održivog turizma trebali uzeti u obzir trenutačni i budući gospodarski, društveni i ekološki učinci, kao odgovor na potrebe posjetitelja, sektora, okoliša i lokalnih zajednica[15]; podsjeća da turizam i sektor putovanja uzrokuju ekološki otisak diljem svijeta; ističe da je potrebno osmisliti održiva i fleksibilna rješenja za multimodalni prijevoz i razviti politike za očuvanje prirodne baštine i biološke raznolikosti, uz poštovanje društveno-kulturne autentičnosti zajednica domaćina, jamčenje održivosti i pružanje društveno-gospodarskih koristi svim dionicima;

25. poziva Komisiju da brzo razvije plan za održivi turizam koji obuhvaća inovativne mjere za smanjenje utjecaja tog sektora na klimu i okoliš osmišljavanjem održivijih oblika turizma, diversificiranjem ponude, promicanjem novih inicijativa suradnje i razvojem novih digitalnih usluga;

26. poziva države članice da u suradnji s dionicima i civilnim društvom te u skladu s budućim europskim planom za održivi turizam izrade održive akcijske planove za turizam na nacionalnoj i regionalnoj razini te da u potpunosti iskoriste sredstva instrumenta „Next Generation EU” za financiranje akcijskih planova za tranziciju turizma;

27. ističe da je pandemija bolesti COVID-19 dovela do promjene u prirodi potražnje putnika u pogledu sigurnog, čistog i održivog turizma; ističe da su lokalne obrtničke aktivnosti, agroturizam, ruralni turizam i ekoturizam sastavni dio održivog turizma, s naglaskom na otkrivanju prirode i krajolika u Europi odgovarajućim pješačkim, biciklističkim ili konjičkim rutama koje su dostupne svima;

28. poziva Komisiju da provede u djelo Europski sustav pokazatelja za turizam (ETIS), da mu odredi trajnu upravljačku strukturu i da ga u partnerstvu s regijama uvede u turističkim odredištima uz korištenje statičnih pokazatelja i podataka u stvarnom vremenu za njihovu evaluaciju i upravljanje njima; naglašava da je cilj tablice pokazatelja ETIS-a pratiti gospodarski, socijalni i ekološki učinak turizma;

29. poziva Komisiju da analizira prepreke u pogledu dobivanja oznake za okoliš i da proširi područje njezine primjene na druge turističke usluge, kao dodatak sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja EU-a za turizam, te da uspostavi mehanizme za potporu tih sustava certificiranja i promicanje pružatelja turističkih usluga kojima je dodijeljen certifikat u skladu s njima;

30. poziva države članice, nacionalna turistička tijela i turistički sektor da ojačaju koordinaciju kriterija za postojeće oznake kvalitete u Uniji i njihovu primjenu te da potaknu Komisiju da zadrži svoju ulogu koordinatora i da podrži lokalne inicijative;

31. pohvaljuje Komisiju za osnivanje skupine za održivost turizma i poziva skupinu da nastavi s radom i preispita Europsku povelju o održivom i odgovornom turizmu iz 2012. kao način poticanja sudjelovanja i provedbe dobrih praksi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; smatra da ta skupina može poslužiti kao referenca za europsku mrežu dionika održivog turizma, predstaviti nove instrumente i inicijative za procjenu ekonomskog, socijalnog i ekološkog učinka turističkih aktivnosti, uključiti putnike i omogućiti putnicima i turističkim poduzećima da budu svjesni svog ekološkog otiska;

32. naglašava važnost Statističkog okvira UNWTO-a za mjerenje održivosti turizma, čiji je cilj integrirati statističke podatke o gospodarskoj, okolišnoj i socijalnoj dimenziji održivog turizma;

33. podsjeća na to da nedostatak točnih kvantitativnih i kvalitativnih mjernih podataka o učincima turizma na održivost ometa javne i privatne dionike u donošenju odluka; poziva Eurostat da izradi referentni okvir za prikupljanje podataka u pogledu održivosti, prekomjernog turizma i turizma smanjenog kapaciteta te kriterije o radnim uvjetima, te poziva na ažuriranje Uredbe (EU) br. 692/2011[16]; ističe golem potencijal velikih podataka i ažurnih podataka, to jest o podrijetlu i vrsti rezervacije, duljini boravka, prosječnoj potrošnji po kategoriji te stopi popunjenosti, za razumijevanje razvoja turističkih tokova i promjena u potražnji te za prilagodbu ponude i provedbu odgovarajućih politika;

34. pozdravlja europsku podatkovnu strategiju i prijedlog Komisije za akt o upravljanju podacima; poziva Komisiju da uključi turizam u okvir upravljanja zajedničkim podatkovnim prostorima te da bolje regulira aktivnosti internetskih platformi za rezervacije i posrednika za putovanja, čime bi se turističkim poduzećima omogućilo da se u potpunosti obvežu na inovacije i digitalizaciju s obzirom na to da su potonji elementi ključni za modernizaciju cijelog sektora, kao i za razvoj novih usluga i šire visokokvalitetne ponude; nadalje, poziva Komisiju da promiče objedinjavanje podataka za turizam i regionalne inkubatore te akceleratore za turistička poduzeća, uz korištenje istraživanja i inovacija kako bi se brojnim malim i srednjim poduzećima u tom sektoru pomoglo u prikupljanju, obradi i korištenju podataka koje oni proizvode omogućujući im da u potpunosti iskoriste podatkovno gospodarstvo i provedu održiva rješenja;

35. napominje da se sve veći broj turističkih proizvoda i usluga kupuje na internetu; prepoznaje poboljšanu ulogu platformi ekonomije suradnje kao posrednika i njihove prednosti u pogledu inovacija i održivosti; pozdravlja prijedloge Komisije za Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima te ističe da je potrebno osigurati jednake uvjete za poduzeća na internetu i izvan njega kako bi se izbjeglo narušavanje tržišta i očuvalo zdravo tržišno natjecanje, posebno u vezi s razlikovanjem između ravnopravnih partnera i pružatelja profesionalnih usluga; naglašava u tom promjenjivom okruženju utjecaj internetskih recenzija i ocjena na turistička iskustva;

36. jednako važnim smatra osiguravanje suradnje između zajednica znanja i inovacija u prehrambenom i kulturnom sektoru; smatra da su promicanje tržišnog znanja, boljih kvalifikacija, učinkovitije uprave, stvarnih partnerstava i ciljanih mogućnosti umrežavanja, kao i razvoj inovativnih mjera za budućnost, ključni čimbenici uspjeha u agroturizmu; također smatra da su potrebne bolja suradnja i koordinacija među dionicima, veća uključenost lokalnih tijela u turizam i istraživanje tržišta te strategije profesionalne komunikacije i oglašavanja kako bi se povećala društvena, gospodarska i ekološka učinkovitost agroturizma;

37. poziva Komisiju da poštuje pravo lokalnih vlasti na donošenje propisa protiv štetnih učinaka prekomjernog turizma;

 38. konstatira da je turizam usko povezan s mobilnošću i da države članice uz financijsku potporu EU-a moraju povećati ulaganja u prijelaz na čišća goriva, u vozila s niskim i nultim emisijama, kad god je to moguće, u pristupačnije načine prijevoza, među ostalim za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti za sve načine prijevoza, te u potporu mobilnosti kao usluzi i platformama koje jamče interoperabilnost i intermodalnost sustava izdavanja karata kako bi se ponudile transnacionalne i intermodalne karte od vrata do vrata;

39. smatra da bi se u okviru turističke mobilnosti trebala kao prioritet istaknuti upotreba najodrživijih prijevoznih sredstava koja uzrokuju manji ugljični otisak; podsjeća na potrebu da sve države članice imaju modernu, sigurnu i održivu prometnu infrastrukturu kako bi se olakšala putovanja diljem EU-a i kako bi najudaljenije regije, rubna i udaljena područja i otoci postali pristupačniji za unutareuropski i međunarodni turizam te kako bi se osnažila teritorijalna kohezija; ističe da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti prekograničnim vezama koje nedostaju i njihovu dovršenju te poštovanju rokova za TEN-T 2030. i 2050.;

40. ističe da bi Europska godina željeznice mogla biti prilika za podizanje javne svijesti o održivom turizmu i novim prekograničnim rutama koje europski građani mogu otkriti zahvaljujući željezničkim vezama; stoga poziva Komisiju da poboljša željezničku mrežu u Europi; pozdravlja inicijativu Unije DiscoverEU kojom se prvenstveno mladima pruža prilika da otkriju Europu kroz iskustva učenja i kulturna iskustva te promicanjem lokalne kulturne baštine;

41. ističe važnost kulture i kulturne baštine u europskom turizmu; stoga poziva države članice da dodijele dostatna sredstva kulturnim lokalitetima i lokalitetima kulturne baštine, a da se pritom ne zaboravi njihova stvarna vrijednost kao dijela naše kulturne baštine koju treba zaštititi, između ostalog od klimatskih promjena i prekomjernog turizma;

42. naglašava potrebu za proučavanjem otpornosti kulturne baštine i primjećuje vezu između održivog turizma i kulturne baštine; smatra da kulturni turizam može djelovati kao katalizator za jačanje međusobnog razumijevanja ljudi u EU-u tako što će im omogućiti da otkriju europsku kulturnu baštinu u svoj njezinoj raznolikosti; ističe da je potrebno uzeti u obzir iskustva stečena tijekom Europske godine kulturne baštine; podsjeća da se na razini EU-a te nacionalnoj i lokalnoj razini pokreću mnoge inicijative za poboljšanje održivog turizma uključivanjem kulturne baštine u politike zaštite okoliša, arhitekture i planiranja; smatra da je potrebno zaštititi industrijsku baštinu regija u tranziciji kako bi se omogućile nove gospodarske i profesionalne mogućnosti u tim područjima; ponavlja da je potrebno podizati razinu osviještenosti o zaštiti baštine među svim akterima, uključujući o riziku od nezakonite trgovine kulturnim dobrima; ističe da se u okviru promišljanja o održivom turizmu također moraju uzeti u obzir djela i kulturna dobra opljačkana, ukradena ili nezakonito stečena tijekom ratova; potiče promicanje izvrsnosti u održivom kulturnom turizmu; poziva države članice da uvedu mjere kojima se potiče suradnja među stručnjacima u sektoru kulturnog turizma, kao i da promiču suradnju i razmjenu dobrih praksi unutar tog sektora;

43. smatra da će program kulturnih ruta koji je pokrenulo Vijeće Europe pomoći u isticanju raznolikosti europske povijesti i promicanju kulturne baštine; primjećuje važnost povezivanja turističkih atrakcija; smatra da program ima velik potencijal za mala poduzeća, međukulturni dijalog i transnacionalnu suradnju te da se mora razvijati tako da se sve više zalaže za održivost turizma, uključujući zaštitu kulturne baštine;

44. poziva Komisiju da istraži moguće sinergije s mrežom EuroVelo i njezinih 17 koridora, posebno povećanjem financijske potpore, kako bi se promicao biciklistički turizam u Europi; poziva Komisiju da potiče prenamjenu željezničkih linija koje su izvan upotrebe, među ostalim i potporom projektima „bicikl i vlak”, te da aktivno podupire intermodalnost bicikla i vlaka; predlaže promicanje biciklističkih paket-aranžmana u kombinaciji s drugim održivim ponudama; smatra da prekogranične rute za aktivnosti na otvorenom, uključujući ruralni, planinski ili nautički turizam, koje se promiču posebnim mrežama koje se podupiru sredstvima EU-a, mogu imati ključnu ulogu u povezivanju različitih regija država članica i učinkovitom preusmjeravanju turističkih tokova, uz istodobno pružanje mogućnosti za poticanje turizma u manje razvijenim regijama;

45. poziva Komisiju da predloži novi europski program uključivog turizma po uzoru na inicijativu Calypso, koji bi ranjivim društvenim skupinama omogućio korištenje nacionalnih turističkih vaučera u povezanim objektima u drugim državama članicama koje svojim građanima također nude program socijalnog turizma; napominje da se takvi programi u mnogim državama članicama provode s vrlo dobrim rezultatima i smatra da bi bilo vrlo pozitivno da ti programi postanu interoperabilni na razini EU-a;

46. traži od Komisije da predstavi rezultate pilot-projekta „Pametna odredišta” i smjernice za njegovu provedbu, povezujući inovacije sa zaštitom UNESCO-vih i prirodnih lokaliteta te tradicionalnih lokalnih specijaliteta i kulturnih središta;

 

47. poziva države članice i Komisiju da Europsku prijestolnicu pametnog turizma pretvore u trajni projekt sa sveobuhvatnijim i pravednijim kriterijima te da prednost daju lokalnom gospodarstvu i lokalnim lancima opskrbe; poziva na veći angažman za postupno povećanje mogućnosti za održivu mobilnost u cijeloj Europi;

48. pohvaljuje Komisiju za nagradu za pristupačnost grada i poziva na provedbu sličnih inicijativa na nacionalnoj i regionalnoj razini;

49. pohvaljuje Komisiju za njezin rad u vezi s 14 mjera koje čine Strategiju za obalni i pomorski turizam te je poziva da iznese zaključke koji se mogu koristiti za usmjeravanje financijskih sredstava u infrastrukturu (luke i marine), logističku i operativnu potporu, sprečavanje nastanka otpada te uporabu obnovljive energije; naglašava potrebu za poštovanjem pomorskog ekosustava, promicanjem dijaloga među državama članicama, regionalnim i lokalnim tijelima, dionicima i civilnim društvom te poticanjem održivog razvoja obalnog i pomorskog turizma; poziva Komisiju da u dogovoru s državama članicama poduzme mjere za potporu sektoru kružnih putovanja, koji zbog pandemije bolesti COVID-19 i dalje trpi golemu štetu te da olakša njegovo ponovno pokretanje, poštujući pritom socijalne i ekološke standarde;

50. poziva Komisiju da razvije inicijative za nautički i obalni turizam u pogledu priznavanja kvalifikacija skipera, pravila o PDV-u za brodove, marine i priveze, kako bi se suzbila sezonalnost i promicale prekogranične rute, kao što je mreža ruta za nautički turizam, te da priopći trenutačno stanje pilot-projekta: povelja o dobrim praksama za održivi turizam kružnih putovanja;

51. potiče Komisiju da uključi lokalne aktere koji rade u ruralnim i obalnim područjima u inicijative za diversifikaciju dohotka stvaranjem turističkih proizvoda, usluga ili iskustava, u dizajniranje novih inicijativa i traženje sinergija između postojećih; potiče napore da se u te inicijative uključe proizvođači iz primarnog sektora (poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo) i da se istraži mogu li se te inicijative koristiti kao način prodaje proizvoda tih proizvođača i širenja njihove kulturne ili gastronomske tradicije;

52. ističe potencijal za zapošljavanje državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom u ruralnim područjima, čime se promiče njihova socijalna i ekonomska uključenost;

53. ističe pozitivan doprinos ruralnom turizmu u očuvanju poljoprivrede utemeljene na malim gospodarstvima i raznovrsnosti, borbi protiv socijalnih nejednakosti i stvaranju mogućnosti za zapošljavanje žena, pri čemu udio žena u tom sektoru u EU-u iznosi oko 50 % te time doprinosi generacijskoj obnovi i smanjenju depopulacije;

54. naglašava potrebu da se u buduće mjere za razvoj turizma u Europi, s obzirom na demografske promjene i podizanje razine osviještenosti o javnom zdravlju, uključi zdravstveni turizam, posebno termalni i wellness turizam, kao odvojeni sektor s visokim konkurentnim i inovativnim potencijalom;

Nova perspektiva: predviđanje budućnosti turističkog sektora

55. naglašava potrebu za pružanjem potpore turističkoj industriji u provedbi načela kružnog gospodarstva, na primjer poticanjem opskrbe klimatski neutralnim proizvodima, upotrebom čiste energije, smanjenjem uporabe štetnih kemikalija i plastike za jednokratnu upotrebu, poboljšanjem energetske učinkovitosti zgrada s pomoću poticanja obnove fonda turističkih zgrada, provedbom postupaka recikliranja kišnice i otpadnih voda iz kućanstava, olakšavanjem recikliranja i sprečavanjem nastanka otpada;

56. apelira na Komisiju da u prvoj polovici 2021. predstavi analizu zaprimljenih zahtjeva iz država članica u vezi s programima državne potpore u sektoru turizma i sredstava EU-a upotrijebljenih za suzbijanje učinaka krize izazvane bolešću COVID-19, uključujući primjenjivost programa SURE; poziva Komisiju da konsolidira i produlji program SURE do kraja 2022. s obzirom na socioekonomske poteškoće s kojima se suočavaju države članice;

57. poziva Komisiju i države članice da se pozabave situacijom radnika u turističkom sektoru pogođenima krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 i razmotre mogućnost da kao sastavni dio akcijskog plana za europski stup socijalnih prava uspostave europski okvir u cijelom vrijednosnom lancu sektora, u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima i poduzećima, s pomoću konstruktivnog dijaloga o radnim uvjetima u sektoru obilježenom sezonalnošću, skraćenim radnim vremenom i netipičnim oblicima zapošljavanja; naglašava da se mora zajamčiti pristup socijalnoj zaštiti;

58. poziva Komisiju da zajedno s Europskom investicijskom bankom uvede dostatnu ciljanu potporu dekarbonizaciji sektora turizma, digitalizaciji i inovativnim projektima kao i uvjete pristupa fondu InvestEU za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, čime će se omogućiti stjecanje novih vještina i otvaranje više kvalitetnih radnih mjesta; naglašava da je potrebna bolja koordinacija između EU-a i lokalne razine kako bi se riješilo pitanje pristupa financiranju; ističe da nove tehnologije, kao što su umjetna inteligencija, robotika, virtualna i proširena stvarnost, mogu imati znatan utjecaj na turistički sektor; konstatira da je za njihovu primjenu potrebno odgovarajuće financiranje turističkih objekata, posebno mikropoduzeća i MSP-ova;

59. poziva Komisiju da predloži nove programe za potporu inovacijama u turističkom sektoru uz pomoć pristupa „dizajn razmišljanja” (engl. design thinking);

60. poziva Komisiju da zajedno s državama članicama podrži najbolje prakse koje trenutačno primjenjuju nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, prijelaz na neometanu intermodalnost u prijevozu i razvoj izdavanja jedinstvenih karata za putovanje željeznicom; podsjeća na važnost modernih neometanih mreža TEN-T i brzih prekograničnih usluga diljem Europe za oslobađanje potencijala međunarodnog zajedničkog održivog prijevoza kako bi turizam postao održiviji tijekom svakog doba u godini; u tom pogledu podsjeća na to da je potrebno jačati gradska čvorišta i javni prijevoz, koji su važan dio turističkog iskustva i svakodnevnog života građana u turističkim odredištima;

61. traži od Komisije da uvede e-vizu, kao i vizu za privremeni boravak i druge mjere kojima se posjetiteljima omogućuje zakonit ulazak u Uniju;

62. smatra da se promicanje europskog turističkog brenda u trećim zemljama mora usredotočiti na diversifikaciju turističkog proizvoda kako bi se privukao širi raspon turista i povećao tržišni udio, uz istodobno promicanje ključnih odredišta koja nude alternativu područjima masovnog turizma; ističe privlačnost paneuropskih turističkih proizvoda i usluga, kao što su transnacionalne rute;

63. ističe velik doprinos sporta u europskom turizmu i naglašava mogućnosti koje proizlaze iz sportskih događanja i aktivnosti, ne zaboravljajući pritom važnost poboljšanja održivosti velikih događanja; ističe važnost europske gastronomije, gastronomskih ruta i sektora hotelijerstva i ugostiteljstva (Horeca) za turističku industriju; ističe važnost zdravstvenog i lječilišnog turizma te poziva Komisiju da promiče turističke inicijative koje bi mogle pomoći u smanjenju zdravstvenih troškova preventivnim mjerama i smanjenom konzumacijom lijekova; vjeruje da bi se promicanje europskog turizma kao turističkog brenda trebalo usmjeriti na diversifikaciju ponude EU-a u područjima kulturne i prirodne baštine, gastronomije i zdravlja, u suradnji s turističkim odredištima i pružateljima turističkih usluga;

64. apelira na Komisiju da podnese prijedlog o oznakama zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode, među ostalim u svjetlu rezultata javnog savjetovanja iz 2014., koje je pokazalo da bi takvo priznavanje ojačalo sektor turizma u vidu neposredne identifikacije proizvoda s određenim područjem;

65. poziva Komisiju da promiče zanimanja iz područja tradicionalnog i umjetničkog obrta koji su primjer izvrsnosti proizvoda „made in Europe” kao izraz identiteta i tradicija europskih područja, među ostalim u okviru sektora turizma, njihovim službenim priznavanjem kao sastavnog dijela europske kulturne baštine;

66. poziva Komisiju da ocijeni i po potrebi revidira Direktivu o putovanjima u paket aranžmanima[17] i odblokira pregovore u Vijeću o reviziji Uredbe (EZ) br. 261/2004 o pravima putnika u zračnom prometu[18] kako bi se ublažili učinci nedavne krize i spriječile buduće situacije pravne nesigurnosti te osigurala zaštita prava potrošača; traži od Komisije da analizira mogućnost jačanja odredbi o zaštiti u slučaju nesolventnosti uvođenjem pristupa prevencije kako bi se pružila potpora poduzećima i MSP-ovima u ranijoj fazi te kako bi se zaštitili radnici u slučaju sistemskih šokova i/ili nesolventnosti;

67. poziva Komisiju da uspostavi europski program jamstva za putnike, na temelju iskustva s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 i sličnim programima u državama članicama, kako bi se poduzećima osigurala financijska likvidnost i putnicima zajamčili povrat novca i troškovi repatrijacije, uz pravednu naknadu za svu štetu nastalu u slučaju stečaja;

68. poziva Komisiju da uvede jedinstvenu platformu za uspostavu programa za osposobljavanje u području digitalnih inovacija namijenjenih višem rukovodstvu mikropoduzeća i MSP-ova, pružajući im vještine koje su im potrebne za optimizaciju njihova potencijala za stvaranje bogatstva; smatra da su redovito osposobljavanje i prekvalifikacija postojeće radne snage u sektoru turizma od iznimne važnosti, s posebnim naglaskom na digitalnim vještinama i inovativnim tehnologijama; poziva Komisiju da izradi plan EU-a za usavršavanje radnika u sektoru, uključujući sustav financiranja EU-a u tu svrhu;

69. napominje da vještine i kvalifikacije nisu uvijek usklađene među zemljama i da postoji nedostatak uzajamnog priznavanja; stoga poziva Komisiju da procijeni mogućnosti usklađivanja pravila i zakonodavstva u tom pogledu;

70. apelira na Komisiju da surađuje s udrugama u sektoru i da se koristi najboljim praksama za izdavanje preporuka i pružanje financijske potpore organizaciji trgovinskih i turističkih događanja, sajmova, kongresa i turizma povezanog s umjetničkim i zabavnim događanjima kao što su koncerti i festivali;

71. poziva Komisiju da objavi i s dionicima i državama članicama podijeli dobre prakse u pogledu obavljanja zanimanja profesionalnog turističkog vodiča kako bi se riješili problemi koji utječu na taj sektor; smatra da profesionalni turistički vodiči imaju ključnu ulogu u promicanju kulturne baštine u sinergiji s lokalnim teritorijem, njegovim tradicijama i posebnostima; stoga smatra da bi ta profesija trebala imati odgovarajuću zaštitu na tržištu rada kako bi se zajamčile visokokvalitetne usluge uz očuvanje otvorenog i poštenog tržišnog natjecanja; poziva Komisiju da analizira nedostatak uzajamnog priznavanja u tom sektoru kako bi se utvrdilo u kojim područjima Unija može ostvariti potrebna poboljšanja;

72. ističe važnost pristupačnosti usluga putovanja i turizma za sve, među ostalim za djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom bez obzira na njihovu ekonomsku situaciju ili potencijalnu osjetljivost; poziva Komisiju da uloži napore kako bi se olakšala moguća šira primjena i priznavanje europske iskaznice za osobe s invaliditetom; ističe da se turizam dostupan svima može postići samo uz odgovarajuću kombinaciju pravnih standarda koje provode države članice, inovacija i tehnološkog razvoja, osposobljavanje osoblja, podizanje razine osviještenosti, odgovarajuće promicanje i komunikaciju u cijelom lancu opskrbe turističke ponude; u tom pogledu naglašava važnost europskih mreža u kojima javni i privatni dionici mogu surađivati i razmjenjivati najbolje prakse; nadalje poziva Komisiju i države članice da aktivno potiču trenutačni razvoj norme Međunarodne organizacije za normizaciju u pogledu pristupačnih turističkih usluga te da zajamče njezinu brzu i ispravnu provedbu nakon donošenja, istodobno osiguravajući da pružatelji usluga poštuju relevantne norme pristupačnosti koje su već na snazi ili su u postupku provedbe te da osiguraju informacije o pristupačnosti svojih usluga;

73. poziva Komisiju da predloži standardiziranu metodu za prikupljanje interaktivnih povratnih informacija o pristupačnosti odredišta za poduzeća i turiste te da promiče njezinu upotrebu u cijelom turističkom sektoru;

74. poziva Komisiju da pri oblikovanju i procjeni učinka zakonodavstva u području turizma uzme u obzir posebna obilježja i dodatna ograničenja najudaljenijih regija, u skladu s člankom 349. UFEU-a, s obzirom na to da se te regije za svoj gospodarski, društveni i kulturni razvoj u velikoj mjeri oslanjaju na turizam; u tom kontekstu upozorava da je potrebno zajamčiti primjereno financiranje kako bi se osigurala pristupačnost najudaljenijih regija; nadalje poziva Komisiju da uzme u obzir klimatsku i digitalnu tranziciju u najudaljenijim regijama;

75. poziva Komisiju da obrati posebnu pozornost planinskim regijama, otocima te otočnim regijama i ruralnim područjima te ističe važnost dobro strukturirane institucijske suradnje sa svim zainteresiranim regionalnim akterima, kao i s Odborom regija;

76. potiče Komisiju i države članice da osiguraju mobilnost na otočnim teritorijima koja su dvostruko i trostruko izolirana, s obzirom na nagli pad opskrbe; ističe mogućnost uspostave sigurnih sanitarnih koridora za promet s najudaljenijim regijama i otocima, što će pomoći u ublažavanju neprestanih ograničavanja s kojima se suočavaju;

77. naglašava da mjere EU-a za ruralni razvoj doprinose jačanju poljoprivredno-prehrambenog sektora EU-a, ekološkoj održivosti i dobrobiti ruralnih područja;

°

° °

78. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

 

 

OBRAZLOŽENJE

Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, člankom 195. UFEU-a prvi se put prepoznaje važnost turizma u institucionalnom okviru Unije. Na taj način EU dopunjuje djelovanje država članica promicanjem konkurentnosti poduzeća u turističkom sektoru.

 

Uniji se tako omogućuje da djeluje na europskoj razini i odgovara na zajedničke izazove tog sektora te da zajamči stvaranje i prilagodbu poslovnog okruženja kojim se omogućuje gospodarski i socijalni razvoj turističkih odredišta uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti i nadležnosti država članica. 

 

Međutim, pandemija bolesti COVID-19 i kriza koja je uslijedila pokazale su da je hitno potrebno učiniti više na europskoj razini te šire tumačiti i primjenjivati članak 195. UFEU-a.

 

U razdoblju od siječnja do kolovoza turistički i putnički sektor zabilježio je drastičan pad rezervacija za 92 % u usporedbi s prethodnom godinom, uz gubitke od 85 % u pogledu smještaja, restorana, turoperatora i putnika na dugim željezničkim linijama te 90 % kada je riječ o zračnim prijevoznicima i kružnim putovanjima. Prema najumjerenijim scenarijima u Uniji je trenutačno ugroženo 6 milijuna radnih mjesta. 

 

Europa, prva svjetska turistička destinacija, 2020. primila je 66 % manje međunarodnih turista u prvoj polovini godine i 97 % manje u drugoj polovini. S obzirom na to da je 2019. taj sektor zapošljavao 22,6 milijuna ljudi, odnosno 11,2 % ukupnog broja zaposlenih u Uniji, te da je turizam BDP-u Unije pridonosio s 9,5 %, pokazalo se da je taj nagli pad djelomično posljedica nekoordiniranosti država članica u području putovanja. Nedostatak zajedničkih kriterija te razlike u nacionalnim i regionalnim mjerama koje provode vlade svih država članica i najudaljenijih regija doveli su do nejasnoća i nepovjerenja među putnicima.

 

S obzirom na međunarodni kontekst i ozbiljan utjecaj trenutačne krize na turistički i putnički sektor, ovo izvješće o vlastitoj inicijativi usmjereno je na četiri smjernice kojima će se omogućiti: (1) oživljavanje sektora zahvaljujući planovima za odgovor na pandemiju, (2) preusmjeravanje politike upravljanja unutar okvira Unije, (3) jačanje sektorskih inicijativa za održiv, odgovoran i pametan turizam, (4) predviđanje budućnosti turističkog sektora i promjena koje će se dogoditi na strani potražnje, a koje bi mogle zahtijevati prilagodbu ponude. 

 

Uniji je potreban zajednički okvir za putovanja koja su nužna i ona koja to nisu, s jasnim i transparentnim kriterijima kako bi putnik donio informirane odluke te kako bi se sektoru omogućilo da se prilagodi i provede usklađene sanitarne mjere. Zajednički kriteriji potrebni su za utvrđivanje rizičnih područja i primjenu sustava boja koji je predložila Komisija, za testiranje prije polaska, zahvaljujući kojemu se može izbjeći karantena, za uporabu maski, za standardizaciju obrazaca za lociranje putnika u svim vrstama prijevoza i za dijeljenje tih obrazaca s odredišnim zemljama, čime se smanjuje moguće opterećenje. Istodobno, uvođenje novih ograničenja u slučaju pogoršanja epidemioloških uvjeta ne bi se trebalo primjenjivati na putnike koji su već na odredištu. Priznavanje tih kriterija na razini Unije ključno je za otvorenost prema trećim zemljama kroz uzajamno priznavanje, posebno u sektoru zrakoplovstva i kružnih putovanja. U tu bi svrhu bilo ključno učiti iz primjera dobre prakse u državama članicama i uspostaviti oznaku zdravstvenog certifikata Unije koji bi bio prepoznat izvan EU-a, pri čemu bi naglasak trebalo staviti na kvalitetu i strože zdravstvene kriterije.

 

Nedostatak izravnog financiranja turizma u prijedlozima Unije i dalje je prisutan u trenutačnom financijskom okviru te predstavlja obvezu koju se treba ispuniti još od zadnjeg zakonodavnog razdoblja. Bilo bi neophodno i pravedno staviti ta sredstva na raspolaganje sektoru koji je u tolikoj mjeri doprinio rastu i razvoju europskoga gospodarstva, a koji trenutno prolazi kroz tešku krizu s globalnim obilježjima i učinkom. Nestvaranjem europske politike turizma Unija propušta svoju priliku jer bi se njome omogućilo financiranje, a time i izravna potpora poduzećima, organizacijama i ljudima. Umjesto da sama posluži kao primjer, Unija državama članicama prepušta pružanje potpore tom sektoru putem instrumenata „NextGenerationEU”, „React-EU”, SURE i drugih postojećih izvora financiranja. Stoga se od Komisije traži da zajedno s odborom TRAN i Radnom skupinom za turizam odobri pilot-projekte i pripremna djelovanja kao dopunski izvor potpore. Kako bi se osiguralo da financijska sredstva dopru do poduzeća, izvjestiteljica smatra da je važno uspostaviti europski mehanizam za praćenje provedbe potpore. Isto tako smatra da je ključno da Europska investicijska banka u suradnji s Komisijom stvori posebne projekte i uvjete za pristup fondu InvestEU za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća.

 

Vrijeme je i za pripremu tog sektora za razdoblje nakon pronalaska cjepiva te stoga izvjestiteljica savjetuje Komisiji da istraži mogućnost uvođenja digitalne zdravstvene putovnice u Uniji na temelju različitih studija Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (World Travel and Tourism Council, WTTC). Također je od ključne važnosti pripremiti Uniju za buduće krize te je prijeko potrebno podržati provedbu mehanizma Unije za upravljanje krizama, koji je predložio Europski parlament.

 

S obzirom na horizontalnu prirodu turizma i putovanja, trebalo bi ojačati institucijsku upravljačku strukturu u Uniji. Trebaju se promicati sinergije i mehanizam redovite komunikacije među europskim institucijama, uz potporu organizacijske strukture Odjela za turizam, s više ljudskih i financijskih resursa. Istovremeno, koordinacija među službama unutar Komisije ključna je za provedbu međusektorske dimenzije tog sektora u različitim inicijativama. Vrijeme je da se osnuje Europska turistička agencija koja će potporu sektoru turizma pružati i preko opservatorija za analizu podataka i preko upravljanja i provedbe pravila.

 

Kako bi se osiguralo da taj sektor bude dio zelene i digitalne tranzicije, potrebno je provesti inicijative koje je Europska komisija već financijski podržala u prošlosti, ali čija provedba nije nastavljena u odgovarajućoj mjeri. Europski sustav pokazatelja za turizam (ETIS) trebao bi imati trajnu strukturu koju financijski podupire Europska komisija uz podršku turističkih odredišta te uz vanjsku kontrolu i praćenje. Rad Skupine za održivost turizma trebalo bi preusmjeriti na provedbu novog upravljanja ETIS-om, pronalaženje načina za promicanje ETIS-a i drugih certifikata koje je uvela i izdala Unija, kao što je oznaka za okoliš, koju bi trebalo proširiti na druge usluge i proizvode. Izvjestiteljica vjeruje u važnost ažuriranja i promicanja Europske povelje o održivom i odgovornom turizmu iz 2012. kao način uključivanja tog sektora.

 

 

Kako bi ta dvostruka tranzicija bila učinkovita, potrebno je prikupiti, analizirati i razumjeti podatke te stoga izvjestiteljica smatra da je važno da Eurostat uspostavi referentni okvir za precizno utvrđivanje utjecaja turizma na održivost u pogledu prekomjernog turizma i turizma smanjenog kapaciteta te da po potrebi s pomoću velike količine podataka ažurira Uredbu o europskoj statistici o turizmu. Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća moraju imati pristup pametnoj analizi podataka, stoga bi u turizam trebalo uključiti okvir upravljanja za zajedničke podatkovne prostore, što je suprotno prijedlogu Komisije. Budućnost turizma ovisi o tom pristupu podacima, koji je moguće postići samo kao integrirani klaster. Kako bi se ocijenile inovacije i digitalizacija sektora, logično je provesti pripremno djelovanje pod nazivom „Pametna odredišta” i Europsku prijestolnicu pametnog turizma učiniti trajnim projektom Unije sa sveobuhvatnijim i pravednijim kriterijima za uključivanje većeg broja europskih odredišta.

 

Važno je promicati mobilnost, interoperabilnost i sustav izdavanja karata te poboljšati željezničku infrastrukturu, biciklističke staze itd., čime će se omogućiti promicanje unutarnjeg i prekograničnog turizma. Međutim, ne smije se zaboraviti da zabrana jednog načina prijevoza na štetu drugog nije rješenje, posebno za brojne periferne regije i države Unije. 

 

Obalni, pomorski i nautički turizam za Uniju je važan zbog njezine pomorske dimenzije. U Uniji se 2018. godine 51,7 % turističkih smještajnih objekata nalazilo u obalnim područjima, zbog čega se poseban naglasak stavlja na taj segment te je potrebno preispitati 14 strateških mjera Unije za obalni i pomorski turizam, smjernice za financiranje budućeg VFO-a i postojeća financijska sredstva za zelenu i digitalnu tranziciju. Inicijative koje su već u fazi razvoja kao što su zajednički životopis za skipere, Priručnik za dobru praksu za kružna putovanja (pripremna djelovanja Parlamenta), pravila o PDV-u za brodove i sidrišta te inicijative za borbu protiv sezonske naravi turizma trebale bi biti referentni okvir za ažuriranje tih 14 mjera. 

 

Biološka raznolikost i zaštićena morska područja mogu se smatrati središnjim istraživačkim centrima te je stoga potrebno potaknuti razvoj znanstvenog turizma u regijama od najvećeg interesa za međunarodnu znanstvenu zajednicu. Ključno je utvrditi trendove u budućim zanimanjima u turističkom sektoru osposobljavanjem i prilagođavanjem tradicionalnih aktivnosti, ulaganjem u osposobljavanje i pismenost višeg rukovodstva mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća kao i pružanjem sredstava za optimizaciju njihova potencijala za stvaranje bogatstva.

 

U sadašnjem je trenutku od ključne važnosti predvidjeti budućnost turističkog sektora. Procjena trendova i dinamike potražnje, mogućnosti odabira za putnike, prelazak na modele kojima se vodi računa o čišćem gospodarstvu trebali bi biti prioriteti Unije u sljedećem desetljeću. Turizam i putovanja trebali bi biti dio rješenja za cilj klimatske neutralnosti do 2050. te bi sve napore trebalo usmjeriti k ostvarenju tog cilja i financijski ih poticati. Umrežavanje regija, operatera te javnih i privatnih subjekata ključno je za pronalaženje rješenja za zajedničke probleme. Neophodno je raščlaniti potporu u skladu s udjelom sektora u BDP-u, kao i voditi računa o tome da najudaljenije europske regije imaju trajna i nepremostiva ograničenja.

 

 

Želimo modernizirati zakonodavstvo koje će biti prilagođeno budućim krizama i nuditi usmjerenija rješenja kako bi se osigurala ravnoteža između prava potrošača i poslovne održivosti.

 

Inovacije su globalni imperativ te izvjestiteljica traži da se putnicima omogući neometana intermodalnost od trenutka izbora do kupnje karata, u različitim vrstama prijevoza, kao i u samom odredištu.

 

Smatramo da postoji potreba za europskom e-vizom, kao i hitna potreba za raspravom o vizi za privremeni boravak, koju je Europska komisija predstavila u prošlosti.

 

Prije svega, potrebni su nam politička volja i strateška vizija budućnosti za turistički i putnički sektor.

 

Izvjestiteljica smatra da je ključno do kraja godine podnijeti akcijski plan s konkretnim ciljevima i izraditi europsku strategiju za turizam, čime će se stvoriti zajednička rješenja te zajamčiti socijalni i gospodarski razvoj različitih europskih turističkih regija i odredišta.

 

Ključno je naglasiti golem potencijal koji turizam ima u pogledu poštovanja vrijednosti, tradicija i kulture drugih naroda te da on zahvaljujući tome može biti jamstvo stabilnosti i mira među narodima, što je vrijednost koju dijeli i s Europskom unijom. 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ (4.12.2020)

upućeno Odboru za promet i turizam

o uspostavi strategije EU-a za održivi turizam

(2020/2038(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Marlene Mortler 

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja činjenicu da je Komisija, prije više od 10 godina, nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, izradila turističku strategiju kako bi se održao status Europe kao vodećeg svjetskog turističkog odredišta i turizma kao treće po veličini socioekonomske djelatnosti jačanjem njezine kulturne i regionalne raznolikosti te schengenskog prekograničnog putničkog područja; također pozdravlja program održivog europskog turizma koji je uslijedio i u kojem se podsjeća da ruralna područja moraju ulagati u turizam kako bi bila privlačnija, kako bi diversificirala svoja gospodarstva i povećala svoju dodanu vrijednost te time ostvarila dugoročnu prednost nad konkurencijom;

2. podsjeća da je prema podacima Eurostata iz 2018. 45 % turističkih smještajnih kapaciteta EU-a bilo u ruralnim područjima; također podsjeća da turističke djelatnosti stvaraju 10 – 20 % prihoda i radnih mjesta u ruralnim sredinama, što je dvostruko viša razina od europskog prosjeka te ističe potrebu za boljim mapiranjem socijalnog, gospodarskog i okolišnog učinka ruralnog turizma;

3. smatra da je učinkovito rješavanje problema iseljavanja iz ruralnih područja jedan od glavnih prioriteta; naglašava da agroturizam daje značajan doprinos ruralnom gospodarstvu i rastu, posebno u regijama koje su u nepovoljnom položaju s obzirom na svoje prirodne resurse te kulturni i socijalni razvoj; ističe da je ta djelatnost važan dodatni izvor prihoda za brojna poljoprivredna gospodarstva i nudi širok raspon mogućnosti za održavanje privlačnosti ruralnih područja i otvaranje radnih mjesta poboljšanjem poslovnog okruženja za sektor obrtništva i ruralne poslovne subjekte te diversifikacijom poljoprivrednih gospodarstava;

4. ističe pozitivan doprinos ruralnom turizmu u očuvanju poljoprivrede utemeljene na malim gospodarstvima i raznovrsnosti, borbi protiv socijalnih nejednakosti i stvaranju mogućnosti za zapošljavanje žena, pri čemu udio žena u tom sektoru u EU-u iznosi oko 50 % te time doprinosi generacijskoj obnovi i smanjenju depopulacije;

5. stoga poziva Komisiju i države članice da nastave promicati i podupirati inicijative kojima se stvaraju dodatni izvori prihoda u ruralnim područjima; u tom pogledu ističe važnost odvojenih, ažuriranih podataka o doprinosu ruralnog turizma gospodarskom razvoju i zapošljavanju;

6. ističe potencijal za zapošljavanje državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom u ruralnim područjima, čime se promiče njihova socijalna i ekonomska uključenost;

7. ističe da proizvodni procesi i širok raspon usluga od zajedničkog interesa koje pruža poljoprivreda, kao i raznolikost određenih djelatnosti i objekata, pretvaraju poljoprivredna gospodarstva u mjesta novih otkrića i doživljaja na kojima ljudi svih dobnih skupina mogu otkriti ruralne krajolike te kulturnu i prirodnu baštinu koju čuvaju ruralne zajednice i praktično doživjeti poljoprivredu te bolje razumjeti odgovornost u postupanju prema životinjama i prirodnim resursima; u tom pogledu ističe sinergije između ruralnog turizma, zaštite okoliša, očuvanja biološke raznolikosti i svijesti o dobrobiti životinja; napominje da se održivi turizam obično povezuje s ruralnim turizmom;

8. podsjeća da turističke djelatnosti u ruralnim područjima mogu dati pozitivan doprinos europskom zelenom planu i ciljevima održivog razvoja te bi trebale promicati održivu i odgovornu potrošnju i proizvodnju, posebno u pogledu vode, hrane, energije i upotrebe plastike; poziva Komisiju i države članice da podrže kampanje za podizanje razine osviještenosti o pozitivnom utjecaju održivog ekoturizma na očuvanje biološke raznolikosti, odgovornu potrošnju prirodnih resursa i iskustva učenja te na obrazovanje i utjecanje na odabir životnog stila usmjerenog prema zelenijem i održivijem životu; ističe potrebu uključivanja svih dionika u izradu smjernica kako bi se osigurala odgovarajuća ravnoteža između turizma i očuvanja biološke raznolikosti, poljoprivrede i kulturnih tradicija;

9. pozdravlja sve veću sklonost prema lokalnim i autentičnim putovanjima, što može znatno doprinijeti smanjenju udaljenosti koju svaka osoba prijeđe i smanjenju utjecaja na klimu, poboljšanju upravljanja okolišem u okviru turizma smanjenjem pritiska na prenapučena turistička odredišta; smatra da je odmor na poljoprivrednom gospodarstvu najodrživiji i najučinkovitiji oblik ruralnog turizma u Europi koji doprinosi pružanju potpore lokalnim poduzećima i kojim se promiču poljoprivredna i prirodna područja; preporučuje državama članicama da osiguraju optimalnu diversifikaciju ponude agroturizma, smanjenje sezonske naravi turizma i poboljšanje njegove kvalitete; ističe neodgodivu potrebu za ulaganje financijskih sredstava u očuvanje arhitekture povijesno i kulturno važnih sela;

10. smatra da se integracijom i umrežavanjem lokalne proizvodnje, prerade i oglašavanja s uslugama turističkog smještaja, aktivnostima na otvorenom i sektorom gastronomije promiču europska kulturna baština i običaji, kao i različiti krajolici, tradicionalni poljoprivredni načini života i rada, kultura hrane i gastronomija kao jedinstveno iskustvo;

11. naglašava da turizam znatno doprinosi promicanju regionalnih robnih marki i međusobno povezuje potrošače i proizvođače, što se i zagovara u strategiji „od polja do stola”; u tom pogledu ističe ulogu i potencijal europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih sustava kvalitete u kojima predstavnici turističkog sektora sudjeluju zajedno s proizvođačima i poziva sva nadležna tijela da potaknu takve inicijative;

12. jednako važnim smatra osiguravanje suradnje između zajednica znanja i inovacija u prehrambenom i kulturnom sektoru; smatra da su promicanje tržišnog znanja, boljih kvalifikacija, učinkovitije uprave, stvarnih partnerstava i ciljanih mogućnosti umrežavanja, kao i razvoj inovativnih mjera za budućnost, ključni čimbenici uspjeha u agroturizmu; također smatra da su potrebne bolja suradnja i koordinacija među dionicima, veća uključenost lokalnih tijela u turizam i istraživanje tržišta te strategije profesionalne komunikacije i oglašavanja kako bi se povećala društvena, gospodarska i ekološka učinkovitost agroturizma;

13. naglašava ključnu ulogu eno-gastronomskog turizma koji ima neizmjernu važnost u oživljavanju ruralnog turizma i potpori stvaranju radnih mjesta u ruralnim i gradskim područjima; u tom pogledu ističe potrebu za snažnim i odlučnim suzbijanjem tržišta krivotvorenih prehrambenih i vinskih proizvoda koji se općenito prodaju pod oznakama ZOI, ZOZP, ZTS i OZP; također ističe važnost promicanja sustava kratkog lanca opskrbe radi smanjenja depopulacije u ruralnim područjima te izravnih inicijativa kao što su mobilne prodavaonice prehrambenih proizvoda te radionice „hrana i vino” usmjerene na proizvodnju i postupnu preradu određenih poljoprivrednih proizvoda;

14. upućuje na goleme mogućnosti modernih informacijskih tehnologija u pogledu planiranja, organizacije i primjene turističkih proizvoda; pozdravlja činjenicu da programi ruralnog razvoja podupiru mala sela, što doprinosi razvoju održivog turizma i utječe na ostanak mladih u ruralnim područjima; ističe potrebu za digitalnim ulaganjem u agroturizam da bi ga se učinilo privlačnijim, pristupačnijim i konkurentnijim;

15. poziva Komisiju i države članice da razviju učinkovitu strategiju ulaganja u sektor ruralnog turizma, da dodatno razviju djelovanje u području inovacija i upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u ruralnim i rubnim područjima te da u tom pogledu poboljšaju stručne kvalifikacije; posebno ustraje u važnosti proširenja širokopojasne mreže koja je temeljna za digitalnu transformaciju turističkih usluga i koja će nuditi više mogućnosti, bolju dodjelu sredstava i nove načine upravljanja putovanjem i turističkim tokovima, uzimajući u obzir da se kolibe i poljoprivredna gospodarstva ne nalaze uvijek na pristupačnim lokacijama; predlaže osmišljavanje usluga podrške za turističke poslovne subjekte koji posluju u ruralnim područjima, čime bi se zajamčilo besplatno poslovno savjetovanje te distribuirao materijal kako bi se izbjegao utjecaj na okoliš;

16. naglašava da mjere EU-a za ruralni razvoj doprinose jačanju poljoprivredno-prehrambenog sektora EU-a, ekološkoj održivosti i dobrobiti ruralnih područja;

17. napominje da se pristupačnost i drugi zahtjevi koji se odnose na povećanje konkurentnosti mogu poduprijeti strateškim planovima u okviru ZPP-a, EPFRR-om i mjerama LEADER kako bi se poduprle vlastite ciljane strategije lokalnog razvoja i potaknuli inovativni pristupi koji su sami po sebi povezani s ruralnim zajednicama i koji pridonose održivom turizmu; poziva Komisiju i države članice da zadrže odgovarajuću razinu financiranja za povećanje konkurentnosti poljoprivrede, osiguraju održivo upravljanje prirodnim resursima i podupru uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih gospodarstava i zajednica stvaranjem mogućnosti za zapošljavanje i sprječavanjem depopulacije, kao i iskorištavanjem potencijala za stvaranje bogatstva na regionalnoj i lokalnoj razini te podupiranjem očuvanja europskog ruralnog kulturnog nasljeđa;

18. naglašava da je turizam važan za radna mjesta, rast te gospodarsku i socijalnu koheziju te da ima važnu ulogu u gospodarskom oporavku; napominje da su pandemija bolesti COVID-19 i povezane zabrane kretanja snažno pogodile turističke djelatnosti u ruralnim područjima i loše se odrazile na njihove prihode; naglašava da se sektor pokazao sposobnim za brzu prilagodbu na nove uvjete koji su mu nametnuti zabranama; poziva Komisiju i države članice da podupru održive i odgovorne inicijative za agroturizam u okviru plana oporavka i da izdvoje konkretna sredstva.

 

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	1.12.2020.
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	40 0 5
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Mazaly Aguilar, Clara Aguilera, Atidzhe Alieva-Veli, Álvaro Amaro, Attila Ara-Kovács, Carmen Avram, Adrian-Dragoş Benea, Benoît Biteau, Mara Bizzotto, Daniel Buda, Isabel Carvalhais, Asger Christensen, Angelo Ciocca, Ivan David, Paolo De Castro, Jérémy Decerle, Salvatore De Meo, Herbert Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Cristian Ghinea, Dino Giarrusso, Francisco Guerreiro, Martin Häusling, Martin Hlaváček, Krzysztof Jurgiel, Jarosław Kalinowski, Elsi Katainen, Gilles Lebreton, Norbert Lins, Chris MacManus, Marlene Mortler, Ulrike Müller, Juozas Olekas, Pina Picierno, Maxette Pirbakas, Bronis Ropė, Anne Sander, Petri Sarvamaa, Simone Schmiedtbauer, Annie Schreijer-Pierik, Veronika Vrecionová, Sarah Wiener, Juan Ignacio Zoido Álvarez
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Petros Kokkalis, Ruža Tomašić

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

 

40	+
EPP	Álvaro Amaro, Daniel Buda, Salvatore De Meo, Herbert Dorfmann, Jarosław Kalinowski, Norbert Lins, Marlene Mortler, Anne Sander, Petri Sarvamaa, Simone Schmiedtbauer, Annie Schreijer-Pierik, Juan Ignacio Zoido Álvarez
S&D	Clara Aguilera, Attila Ara-Kovács, Carmen Avram, Adrian-Dragoş Benea, Isabel Carvalhais, Paolo De Castro, Juozas Olekas, Pina Picierno
Renew	Atidzhe Alieva-Veli, Asger Christensen, Jérémy Decerle, Cristian Ghinea, Martin Hlaváček, Elsi Katainen, Ulrike Müller
ID	Mara Bizzotto, Angelo Ciocca, Ivan David, Gilles Lebreton, Maxette Pirbakas
ECR	Mazaly Aguilar, Krzysztof Jurgiel, Ruža Tomašić, Veronika Vrecionová
GUE/NGL	Luke Ming Flanagan, Petros Kokkalis, Chris MacManus
nezavisni zastupnik	Dino Giarrusso

 

0

-

 

5	0
Zeleni/ESS	Benoît Biteau, Francisco Guerreiro, Martin Häusling, Bronis Ropė, Sarah Wiener

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE (0  :  suzdržani29.10.2020)

upućeno Odboru za promet i turizam

o uspostavi strategije EU-a za održivi turizam

(2020/2038(INI))

Izvjestiteljica: Dace Melbārde 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. zalaže se za inkluzivnu viziju turizma i prepoznaje potrebu za postizanjem ravnoteže među gospodarskim, socijalnim, kulturnim i okolišnim potrebama, uključujući zaštitu kulturne baštine, kako bi se na sveobuhvatan način osigurala dugoročna održivost turizma;

2. prepoznaje da kulturni turizam ima znatan potencijal za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta u EU-u jer čak četvero od deset turista odredište bira na temelju njegove kulturne ponude; napominje, međutim, da se u okviru ponude kulturne baštine nadoknađuje samo mali dio gospodarske vrijednosti koju ona stvara, zbog čega su potrebni novi, alternativni i stabilni izvori financiranja koji bi nastavili djelovati kao osnova održivog turizma; primjećuje da neke regije u Europi koje imaju bogatu kulturnu ponudu i dalje imaju nedovoljno razvijene turističke sektore; smatra da bi se razvojem i promicanjem turizma u tim regijama proširio izbor za osobe koje traže nova odredišta i iskustva, ali bi se također moglo pomoći u smanjenju turističkih tokova u pretjerano posjećena i popularna mjesta i lokacije te doprinijeti smanjenju socioekonomskih nejednakosti među različitim regijama i državama članicama; poziva na to da se potakne suradnja javnog i privatnog sektora na inicijativama te da se olakša pristup tržištu za mala i srednja poduzeća;

3. ističe da postojanje lokaliteta kulturne baštine potiče ljude da putuju i uče o različitim društvima i kulturama; time se promiču raznolikost, kohezija, socijalna uključenost, solidarnost i zajedničko građanstvo, dijalog i uzajamno razumijevanje; podsjeća na to da se, na temelju posebnog istraživanja Eurobarometra br. 466 o kulturnoj baštini iz prosinca 2017., 72 % ispitanika u dobi između 15 i 24 godine slaže s tim da kulturna baština može utjecati na njihov odabir odredišta za odmor[19]; ističe ulogu koju u tom pogledu može imati inicijativa DiscoverEU; napominje da bi se ta inicijativa trebala promicati kao dopuna obrazovanju i osposobljavanju mladih; podsjeća, međutim, na svoje stajalište da je nastavak te inicijative u okviru programa Erasmus+ moguć samo uz odgovarajuća financijska sredstva za taj program u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru; osim toga, napominje da mladi od te inicijative ne ostvaruju jednaku korist; poziva Komisiju da i dalje podupire jednake prilike za pristup toj inicijativi, uz posebnu pozornost na uključivanje mladih koji imaju manje mogućnosti, koji dolaze iz ruralnih i udaljenih područja država članica te iz država članica koje nemaju dobre željezničke veze s drugim državama EU-a;

4. ponovno ističe pozitivan učinak kulturnih i kreativnih sektora na promicanje održivog turizma te poziva Komisiju da dodatno ocijeni načine na koje se mogu podržati; podsjeća na ulogu EPFRR-a, a posebno programa LEADER; ističe da se programima u sklopu Erasmusa+ i Europskih snaga solidarnosti potiču unutareuropski turizam i kulturne razmjene te da predstavljaju priliku za očuvanje kulturnih vrijednosti u Europskoj uniji; prepoznaje presudnu važnost koju institucija europskih prijestolnica kulture ima u promicanju gradova i regija; one naime izgradnjom gospodarskog okvira oko kulturnih, umjetničkih i društvenih projekata integriraju pojmove održivog turizma;

5. poziva države članice i ostale relevantne dionike da i dalje promiču održivi kulturni turizam, što može dovesti do općeg lokalnog i regionalnog razvoja, te da pritom pridaju posebnu pozornost lokalnim gospodarstvima, kulturama, načinima života i tradicijama i da osiguraju dobru uključenost lokalnih zajednica i industrija, MSP-ova i ostalih relevantnih dionika utemeljenu na sudjelovanju i pravednosti; primjećuje važnost vlasništva zajednice kako bi se poboljšala uključenost lokalnih zajednica; smatra da bi trebalo predložiti mjere za regije kojima je potrebna pomoć za prelazak na modele održivog turizma;

6. ukazuje na mogućnosti koje nove tehnologije pružaju u promicanju turizma i traži mjere za ubrzanje digitalne transformacije kako bi se bolje pripremili za buduće scenarije; ističe važnost digitalizacije kulturne baštine kao izvor za obrazovanje i istraživanje te kao alat za očuvanje; poziva Komisiju da potiče i podržava upotrebu digitalnih alata u sektoru kulturnog turizma; ističe ulogu Kohezijskog fonda, a posebno EFRR-a, u omogućavanju financiranja turističkih inicijativa i tehnika rekonstrukcije i očuvanja upotrebom digitalnih sredstava kad su lokaliteti previše osjetljivi za posjećivanje;

7. smatra da organizatori putovanja mogu i moraju imati sve veću ulogu u promicanju održivog turizma, među ostalim poticanjem potrošača na smanjenje količine otpada, promicanjem održivih aktivnosti i edukacijom o mjestima koja posjećuju, posebno o vrijednosti i zaštiti kulturne baštine; smatra da profesionalni turistički vodiči imaju ključnu ulogu u promicanju kulturne baštine te stoga poziva države članice da osiguraju da je njihovo zanimanje adekvatno priznato i da uživa odgovarajuću zaštitu na tržištu rada; naglašava da je potrebno promicati održivi turizam ne samo u EU-u nego i u trećim zemljama;

8. zauzima stajalište da holistički pristup održivom kulturnom turizmu mora obuhvaćati i suradnju s mrežama civilnog društva i bolju suradnju među državama članicama i između država članica i lokalnih tijela vlasti;

9. ne dovodeći u pitanje načelo supsidijarnosti, ustraje u tome da je potrebno promicati i dopunjavati kapacitete država članica za obrazovanje i osposobljavanje u području održivog i odgovornog turizma; poziva na ulaganje u obrazovne programe, uključujući upotrebu virtualnih tehnologija, kako bi se istaknula vrijednost zaštite kulturne baštine; podsjeća na važnost osposobljavanja kvalificiranih obrtnika i na potrebu europske razmjene znanja i vještina naših predaka; smatra da je potreban razvoj prilagođenih programa osposobljavanja i usavršavanja u području turizma; potiče volontersko angažiranje u okviru programa i inicijativa Unije kao što su Europske snage solidarnosti;

10. naglašava potrebu za proučavanjem otpornosti kulturne baštine i primjećuje vezu između održivog turizma i kulturne baštine; smatra da kulturni turizam može djelovati kao katalizator za jačanje međusobnog razumijevanja ljudi u EU-u tako što će im omogućiti da otkriju europsku kulturnu baštinu u svoj njezinoj raznolikosti; ističe da je potrebno uzeti u obzir iskustva stečena tijekom Europske godine kulturne baštine; podsjeća da se na razini EU-a te nacionalnoj i lokalnoj razini pokreću mnoge inicijative za poboljšanje održivog turizma uključivanjem kulturne baštine u politike zaštite okoliša, arhitekture i planiranja; smatra da je potrebno zaštititi industrijsku baštinu regija u tranziciji kako bi se omogućile nove gospodarske i profesionalne mogućnosti u tim područjima; ponavlja da je potrebno podizati razinu osviještenosti o zaštiti baštine među svim akterima, uključujući o riziku od nezakonite trgovine kulturnim dobrima; ističe da se u okviru promišljanja o održivom turizmu također moraju uzeti u obzir djela i kulturna dobra opljačkana, ukradena ili nezakonito stečena tijekom ratova; potiče promicanje izvrsnosti u održivom kulturnom turizmu; poziva države članice da uvedu mjere kojima se potiče suradnja među stručnjacima u sektoru kulturnog turizma, kao i da promiču suradnju i razmjenu dobrih praksi unutar tog sektora;

11. zabrinut je zbog nepostojanja dobrih planova upravljanja lokalitetima kulturne baštine te zbog utjecaja lošeg upravljanja turističkim tokovima, nekontroliranog razvoja i prekomjerne komodifikacije; nadalje je zabrinut zbog toga što bi zbog gospodarske krize, koja može utjecati na financiranje kulture i na nacionalnoj razini i na razini EU-a, financiranje zaštite kulturne baštine moglo biti smanjeno; potiče države članice da uspostave čvrste mehanizme za sprečavanje neodrživih turističkih tokova; ističe potrebu za odgovarajućim preventivnim mjerama i mjerama prilagodbe kako bi se ograničile posljedice klimatskih promjena i elementarnih nepogoda; poziva Komisiju da predloži konkretne mjere za očuvanje i zaštitu kulturne baštine s obzirom na te prirodne opasnosti i opasnosti koje prouzročuje čovjek; poziva na utvrđivanje najugroženijih europskih kulturnih lokaliteta na razini EU-a; ističe važnost sredstava EU-a za zaštitu lokaliteta kulturne baštine i poziva na adekvatna financijska sredstva u tom pogledu;

12. ističe važnu ulogu koju obrazovanje i promicanje inicijativa EU-a mogu odigrati u otkrivanju i poticanju putovanja na manje poznata i manje popularna odredišta, kao što su ruralna područja, kao i putovanja izvan sezone; preporučuje ulaganje dodatnih napora kako bi se promicala održivost i pristupačnost u turizmu, posebno za starije osobe i osobe s invaliditetom te uzimajući u obzir trenutačna srednjoročna ograničenja putovanja; ističe važnost inicijativa kojima se promiče autonoman pristup lokalitetima za osobe sa smanjenom pokretljivošću; pozdravlja europske nagrade za pametni turizam s četiri posebne kategorije nagrada za pristupačnost, održivost, digitalizaciju i kulturnu baštinu te kreativnost;

13. poziva Komisiju da dodatno podupre razvoj inicijativa u pogledu kulturnog turizma u onim područjima u kojima je potencijal neiskorišten; napominje da je važno promicati ekološki prihvatljive inicijative u svrhe održivog turizma, uključujući kulturne i tradicionalne rute i paneuropska kulturna događanja, kako bi se podigla svijest o važnosti europske kulture;

14. smatra da program kulturnih ruta koji je pokrenulo Vijeće Europe pomaže u isticanju raznolikosti europske povijesti i promicanju kulturne baštine; primjećuje važnost povezivanja turističkih atrakcija; smatra da program ima velik potencijal za mala poduzeća, međukulturni dijalog i transnacionalnu suradnju te da se mora razvijati tako da se sve više zalaže za održivost turizma, uključujući zaštitu kulturne baštine;

15. ističe da je nužno podržati države članice u promicanju poduzetničkog duha u sektoru turizma i povezanim industrijama s pomoću europskih strukturnih i investicijskih fondova; smatra da su najbolji ambasadori povijesti, kulturnog bogatstva i regionalnih tradicija sami građani; prepoznaje ulogu ekonomije suradnje u turističkom sektoru te pozdravlja sklapanje sporazuma između Komisije i platformi za ekonomiju suradnje u objavljivanju ključnih podataka o turističkom smještaju; ističe da je važno uspostaviti ravnotežu između transparentnosti i zaštite privatnosti uz nastavak suradnje s platformama kako bi se razvile politike održivog turizma utemeljene na dokazima;

16. ističe otpornost sektora tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19 i sa zadovoljstvom prima na znanje novonastale turističke ponude prilagođene digitalnom okružju, kao što su otvaranje muzeja na internetu ili virtualna razgledanja europskih gradova pod stručnim vodstvom; međutim, zabrinut je zbog utjecaja krize uzrokovane bolešću COVID-19 na turizam, koji je među najteže pogođenim sektorima zbog ograničenja putovanja i zatvaranja različitih objekata i kulturnih lokaliteta; smatra da učinak bolesti COVID-19 može dovesti do temeljitih promjena u postupanju turista i izboru turističkih odredišta; u tom pogledu primjećuje važnost promicanja prelaska s masovnog turizma na druge oblike kulturnog i održivog turizma; ističe važnost strategije za održivi turizam koja također ispunjava klimatske ciljeve EU-a do 2050., stavlja ljude u središte te uključuje relevantne mjere potpore i oporavka; naglašava da je potrebno uključiti turizam kao prioritetno područje u plan oporavka EU-a s naglaskom na održivom turizmu i odgovornom teritorijalnom marketingu; poziva države članice da provedu prilagođene mjere potpore za kulturni turizam; ističe da je važno da se nakon prijelaznog razdoblja iz Sporazuma o povlačenju očuvaju i održe aktivnima turistički tokovi između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine.

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	27.10.2020
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	26 1 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Isabella Adinolfi, Christine Anderson, Andrea Bocskor, Vlad-Marius Botoş, Ilana Cicurel, Gilbert Collard, Gianantonio Da Re, Laurence Farreng, Tomasz Frankowski, Romeo Franz, Hannes Heide, Irena Joveva, Petra Kammerevert, Niyazi Kizilyürek, Predrag Fred Matić, Dace Melbārde, Victor Negrescu, Niklas Nienaß, Peter Pollák, Marcos Ros Sempere, Domènec Ruiz Devesa, Andrey Slabakov, Massimiliano Smeriglio, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Salima Yenbou, Theodoros Zagorakis, Milan Zver
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Pernando Barrena Arza

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

 

 

26	+
PPE	Andrea Bocskor, Tomasz Frankowski, Peter Pollák, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Theodoros Zagorakis, Milan Zver
S&D	Hannes Heide, Petra Kammerevert, Predrag Fred Matić, Victor Negrescu, Marcos Ros Sempere, Domènec Ruiz Devesa, Massimiliano Smeriglio
RENEW	Vlad-Marius Botoş, Ilana Cicurel, Laurence Farreng, Irena Joveva
VERTS/ALE	Romeo Franz, Niklas Nienaß, Salima Yenbou
ECR	Dace Melbārde, Andrey Slabakov
GUE/NGL	Pernando Barrena Arza, Niyazi Kizilyürek
NI	Isabella Adinolfi

 

1	-
ID	Gilbert Collard

 

2	0
ID	Christine Anderson, Gianantonio Da Re

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	25.2.2021
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	47 2 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Magdalena Adamowicz, Andris Ameriks, José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Marco Campomenosi, Massimo Casanova, Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Andor Deli, Karima Delli, Anna Deparnay-Grunenberg, Ismail Ertug, Gheorghe Falcă, Giuseppe Ferrandino, João Ferreira, Mario Furore, Søren Gade, Isabel García Muñoz, Jens Gieseke, Elsi Katainen, Elena Kountoura, Julie Lechanteux, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Benoît Lutgen, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Tilly Metz, Giuseppe Milazzo, Cláudia Monteiro de Aguiar, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Philippe Olivier, Rovana Plumb, Dominique Riquet, Dorien Rookmaker, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Vera Tax, Barbara Thaler, István Ujhelyi, Petar Vitanov, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Lucia Vuolo, Roberts Zīle, Kosma Złotowski
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Clare Daly, Carlo Fidanza, Marianne Vind

 

 

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

47	+
ECR	Carlo Fidanza, Roberts Zīle, Kosma Złotowski
ID	Marco Campomenosi, Massimo Casanova, Julie Lechanteux, Philippe Olivier, Lucia Vuolo
NI	Mario Furore
PPE	Magdalena Adamowicz, Andor Deli, Gheorghe Falcă, Jens Gieseke, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Benoît Lutgen, Marian-Jean Marinescu, Giuseppe Milazzo, Cláudia Monteiro de Aguiar, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Barbara Thaler, Elissavet Vozemberg-Vrionidi
Renew	José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Elsi Katainen, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Dominique Riquet
S&D	Andris Ameriks, Ismail Ertug, Giuseppe Ferrandino, Isabel García Muñoz, Bogusław Liberadzki, Rovana Plumb, Vera Tax, István Ujhelyi, Marianne Vind, Petar Vitanov
The Left	Clare Daly, João Ferreira, Elena Kountoura
Verts/ALE	Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Karima Delli, Anna Deparnay-Grunenberg, Tilly Metz

 

2	-
ECR	Peter Lundgren
NI	Dorien Rookmaker

 

0	0

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0  :  suzdržani

• [1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0169.
• [2] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0047.
• [3] SL C 363, 28.10.2020., str. 179.
• [4] SL L 131, 20.5.2017., str. 1.
• [5] SL C 331, 18.9.2018., str. 125.
• [6] SL C 428, 13.12.2017., str. 10.
• [7] SL C 355, 20.10.2017., str. 71.
• [8] SL C 316, 22.9.2017., str. 88.
• [9] SL C 56 E, 26.2.2013., str. 41.
• [10] SL C 131 E, 8.5.2013., str. 9.
• [11] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0156.
• [12] „Ugljični otisak globalnog turizma”, Nature Climate Change, svibanj 2018.
• [13] Preporuka Vijeća (EU) 2020/1475 od 13. listopada 2020. o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 (SL L 337, 14.10.2020., str. 3.).
• [14] Preporuka Komisije (EU) 2020/1595 od 28. listopada 2020. o strategijama testiranja na bolest COVID-19, uključujući upotrebu brzih testova na antigene (SL L 360, 30.10.2020., str. 43.).
• [15] Program za okoliš UNWTO-a i UN-a: Making tourism more sustainable – A guide for policy makers („Povećanje održivosti turizma – vodič za tvorce politika”), 2005.
• [16] Uredba (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu i o stavljaju izvan snage Direktive Vijeća 95/57/EZ, SL L 192, 22.7.2011., str. 17.
• [17] SL L 326, 11.12.2015., str. 1.
• [18] SL L 46, 17.2.2004., str. 1.
• [19] https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/ResultDoc/download/DocumentKy/80882