Izvješće - A9-0131/2021Izvješće
A9-0131/2021

IZVJEŠĆE o izvješćima Komisije o Crnoj Gori za 2019. i 2020.

20.4.2021 - (2019/2173(INI))

Odbor za vanjske poslove
Izvjestitelj: Tonino Picula


Postupak : 2019/2173(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A9-0131/2021
Podneseni tekstovi :
A9-0131/2021
Doneseni tekstovi :

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o izvješćima Komisije o Crnoj Gori za 2019. i 2020.

(2019/2173(INI))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Crne Gore, s druge strane[1], koji je stupio na snagu 1. svibnja 2010.,

 uzimajući u obzir zahtjev Crne Gore od 15. prosinca 2008. za članstvo u Europskoj uniji,

 uzimajući u obzir mišljenje Komisije od 9. studenoga 2010. o zahtjevu Crne Gore za članstvo u Europskoj uniji (COM(2010)0670), odluku Europskog vijeća od 16. i 17. prosinca 2010. o dodjeli statusa zemlje kandidatkinje Crnoj Gori te odluku Europskog vijeća od 29. lipnja 2012. o otvaranju pregovora o pristupanju EU-u s Crnom Gorom,

 uzimajući u obzir pristupanje Crne Gore NATO-u 5. lipnja 2017.,

 uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Solunu od 19. i 20. lipnja 2003.,

 uzimajući u obzir Izjavu iz Sofije sa sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana od 17. svibnja 2018. te priloženi program prioriteta,

 uzimajući u obzir Berlinski proces pokrenut 28. kolovoza 2014.,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. studenoga 2018. o Izvješću Komisije o Crnoj Gori za 2018.[2],

 uzimajući u obzir izjavu i preporuke s 18. sjednice Parlamentarnog odbora Europske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) održane u Podgorici 25. i 26. veljače 2020.,

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. veljače 2020. naslovljenu „Unapređenje pristupnog procesa – Vjerodostojna perspektiva EU-a za zapadni Balkan” (COM(2020)0057),

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. svibnja 2019. naslovljenu „Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2019.” (COM(2019)0260) i priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o Crnoj Gori za 2019.” (SWD(2019)0217),

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2020. naslovljenu „Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2020.” (COM(2020)0660) i priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o Crnoj Gori za 2020.” (SWD(2020)0353),

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2020. naslovljenu „Gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan” (COM(2020)0641),

 uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 8. travnja 2020. naslovljenu „Komunikacija o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19” (JOIN(2020)0011),

 uzimajući u obzir Komisijinu procjenu programa gospodarske reforme Crne Gore za razdoblje 2020. – 2022. (SWD(2020)0066) od 21. travnja 2020. i zajedničke zaključke ekonomskog i financijskog dijaloga između EU-a i zapadnog Balkana i Turske koje je Vijeće usvojilo 19. svibnja 2020.,

 uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 29. travnja 2020. naslovljenu „Potpora zemljama zapadnog Balkana u borbi protiv bolesti COVID-19” (COM(2020)0315),

 uzimajući u obzir peti sastanak Konferencije o pristupanju s Crnom Gorom na razini zamjenika od 30. lipnja 2020. u Bruxellesu radi otvaranja pregovora o posljednjem pregledanom poglavlju, to jest poglavlju 8. „Politika tržišnog natjecanja”,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o toj zemlji;

 uzimajući u obzir izjavu o preliminarnim nalazima i zaključcima međunarodne izborne promatračke misije Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) na parlamentarnim izborima održanima 30. kolovoza 2020. u Crnoj Gori, objavljenu 11. prosinca 2020.,

 uzimajući u obzir svoju preporuku od 19. lipnja 2020. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o zapadnom Balkanu nakon sastanka na vrhu 2020.[3],

 uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu Europskog parlamenta i predsjednika parlamenata zemalja zapadnog Balkana održanog 28. siječnja 2020., koji je sazvao predsjednik Europskog parlamenta zajedno s vodstvom parlamenata zemalja zapadnog Balkana,

 uzimajući u obzir Izjavu iz Zagreba usuglašenu tijekom sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana održanog putem videokonferencije 6. svibnja 2020.,

 uzimajući u obzir sastanke na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa održane 5. srpnja 2019. u Poznańu i 10. studenoga 2020. u Sofiji,

 uzimajući u obzir drugo izvješće o praćenju Crne Gore (peti ciklus praćenja) Europske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI) objavljeno u rujnu 2017. i zaključke o Crnoj Gori u vezi sa stanjem provedbe preporuka iz 2017., objavljene u lipnju 2020.,

 uzimajući u obzir Deklaraciju partnera sa zapadnog Balkana o integraciji Roma u okviru procesa proširenja EU-a od 5. srpnja 2019. i Strategiju za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2016. – 2020.;

 uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0131/2021),

A. budući da se svaka država kandidatkinja za članstvo u EU-u pojedinačno ocjenjuje na temelju vlastitih zasluga i da raspored pristupanja ovisi o brzini provedbe i kvaliteti reformi;

B. budući da u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji svaka europska zemlja može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji pod uvjetom da ispunjava sve kriterije iz Kopenhagena, uključujući poštovanje i zaštitu manjina;

C. budući da su demokracija i vladavina prava temeljne vrijednosti na kojima se zasniva EU te su u središtu procesa proširenja i procesa stabilizacije i pridruživanja; budući da su potrebne reforme kako bi se savladali preostali izazovi u tim područjima;

D. budući da je Crna Gora trenutačno najnaprednija u postupku pregovora, da je otvorila sva 33 poglavlja pravne stečevine EU-a i da je privremeno zatvorila pregovore o trima poglavljima;

E. budući da Crna Gora i dalje ostvaruje dobre rezultate u provedbi obveza Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju;

F. budući da su parlamentarni izbori 30. kolovoza 2020. rezultirali prvom predajom vlasti u demokratskom okruženju u toj zemlji od uvođenja višestranačkog sustava; budući da je taj prijelaz proveden na uredan način;

G. budući da je prethodna vlada prihvatila izborne rezultate i prijenos vlasti, čime je potvrdila razinu demokratske zrelosti i napretka postignutog u Crnoj Gori;

H budući da je Europska unija najveći trgovinski partner Crne Gore koji obuhvaća 37 % ukupnog izvoza i 47 % ukupnog uvoza robe uz obujam trgovine u iznosu od 1,38 milijardi EUR 2019. godine;

I. budući da je EU najveći pružatelj financijske pomoći Crnoj Gori i budući da Crna Gora prima pretpristupnu pomoć u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), koja je razdoblju 2007. – 2020. iznosila ukupno 504,9 milijuna EUR;

J. budući da je EU mobilizirao 38 milijuna EUR za hitnu potporu zapadnom Balkanu za rješavanje zdravstvene krize prouzročene bolešću COVID-19;

K. budući da je EU pristao da se iz Instrumenta pretpristupne pomoći preraspodijeli 374 milijuna EUR kako bi se doprinijelo ublažavanju socioekonomskih posljedica bolesti COVID-19 u regiji zapadnog Balkana; budući da su Komisija i Crna Gora dogovorile iznos od 53 milijuna EUR;

L. budući da je paket makrofinancijske pomoći u vrijednosti od 60 milijuna EUR također ponuđen Crnoj Gori i budući da je od 1999. godine 804 milijuna EUR osigurano zajmovima Europske investicijske banke;

M. budući da je Komisija donijela paket od 70 milijuna EUR u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) za pomoć u financiranju pristupa zemalja zapadnog Balkana cjepivima protiv bolesti COVID-19 koja nabavljaju države članice EU-a; budući da je Crna Gora u listopadu 2020. potpisala sporazum u okviru inicijative COVAX radi primanja 248 800 doza cjepiva protiv bolesti COVID-19;

N. budući da su Romi i Egipćani posebno pogođeni pandemijom bolesti COVID-19 jer su i dalje žrtve duboko ukorijenjenih predrasuda u društvenom i profesionalnom okruženju;

Predanost proširenju

1. pozdravlja nastavak angažmana Crne Gore u procesu integracije u EU i njezin ukupni napredak;

2. naglašava važnost brze provedbe revidirane metodologije proširenja na temelju tematskih pregovaračkih poglavlja i postupnog uvođenja u pojedine politike i programe EU-a kako bi se ubrzao cjelokupni pregovarački proces i pružili jasni i opipljivi poticaji od izravnog interesa za građane Crne Gore;

3. pozdravlja otvaranje poglavlja 8. (Politika tržišnog natjecanja) i odluku Crne Gore o prihvaćanju načela revidirane metodologije proširenja; posebno poziva Crnu Goru da učinkovito ispuni privremena mjerila za poglavlja 23. i 24., koja će biti sljedeća prekretnica, te snažno podupire zatvaranje pristupnih poglavlja s obzirom na to da Crna Gora provodi reforme u skladu s traženim mjerilima; podsjeća da su od otvaranja prvog poglavlja u prosincu 2012. privremeno zatvorena tri poglavlja, te potiče Crnu Goru da se jasno usredotoči na rad na rješavanju mjerila za zatvaranje u svim ostalim poglavljima;

4. pozdravlja činjenicu da su izbori 30. kolovoza 2020. rezultirali prvom predajom vlasti od uvođenja višestranačkog sustava, uz potpuno poštovanje demokratskih standarda i Ustava Crne Gore, kao i činjenicu da je Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) utvrdio da su izbori provedeni na učinkovit, konkurentan i transparentan način; s odobravanjem primjećuje da rezultati izbora nisu osporavani i da su svi izabrani parlamentarci zaista ponovno počeli obavljati svoju dužnost; izražava zabrinutost zbog izvješća o vanjskom utjecaju na izborni postupak;

5. pozdravlja činjenicu da je na svoj prvi radni dan novoosnovana crnogorska vlada održala razmjenu gledišta sa zastupnicima u Europskom parlamentu i dužnosnicima EU-a, kao i izričitu obvezu nove vlade da nastavi s integracijom u EU, da ispuni potrebne standarde za napredak te zemlje na putu prema EU-u i da ojača transatlantski savez;

6. ističe da je ključno ne poništiti prethodna postignuća u procesu reformi i potiče novu vladu da iskoristi svoj mandat kako bi ubrzala reforme povezane s EU-om i pregovore o pristupanju; napominje da je za napredak Crne Gore na putu prema EU-u potreban otvoren i konstruktivan dijalog između svih političkih i društvenih dionika, kao i dogovor o ključnim pitanjima u vezi s cjelokupnim napretkom u toj zemlji;

7. naglašava potrebu za suradnjom i konstruktivnom kohabitacijom između predsjednika, nove vlade i novog parlamenta (Skupštine) radi daljnjeg jačanja napretka Crne Gore na njezinu putu prema EU-u i jačanja daljnjeg demokratskog napretka te zemlje; poziva sve strane da se pridržavaju demokratskih i ustavnih načela;

8. pozdravlja nedavne ankete javnog mišljenja koje pokazuju da sve veći broj crnogorskih građana (76,6%) podupire buduće članstvo te zemlje u EU-u, što je jasna poruka novoj vladi da građani žele reforme koje se temelje na europskim vrijednostima; napominje da je to jedna od najviših stopa javne potpore EU-u u regiji; u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da je Komisija 2020. dala novi poticaj proširenju novom strategijom za zapadni Balkan i gospodarskim i investicijskim planom;

9. pohvaljuje napredak Crne Gore u nekoliko područja pristupnih pregovora, uključujući međunarodnu policijsku suradnju i borbu protiv organiziranog kriminala (uključujući trgovinu ljudima i drogom); poziva vlasti da ubrzaju političke i gospodarske reforme, posebice u području vladavine prava i temeljnih prava, pravosuđa, slobode medija i borbe protiv korupcije, to jest područja u kojima je nužno ostvariti znatan daljnji napredak;

10. poziva na aktivno sudjelovanje i odgovarajuće uključivanje zemalja zapadnog Balkana, uključujući civilno društvo i mlade, u Konferenciju o budućnosti Europe te da se, s obzirom na njihovu predanost da u budućnosti postanu države članice EU-a, njihov doprinos uzme u obzir;

11. poziva na stvaranje novih prilika za politički dijalog i dijalog o politikama na visokoj razini sa zemljama zapadnog Balkana putem redovitih sastanaka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana i pojačanih ministarskih i parlamentarnih kontakata kako bi se ojačala politička vjerodostojnost procesa proširenja te osiguralo snažnije upravljanje i angažman na visokoj razini, kao što se zahtijeva i revidiranom metodologijom proširenja;

12. podsjeća da je u interesu vlade da osigura odgovarajuću zastupljenost u inozemstvu; u tom pogledu upućuje na još otvoreno imenovanje voditelja misije Crne Gore pri EU-u;

Demokracija i vladavina prava

13. prima na znanje nalaze i zaključke međunarodnih promatrača iz Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) te poziva vlasti da se u potpunosti posvete primjenjivanju njihovih preporuka i to učine pravodobno prije sljedećih nacionalnih izbora; pozdravlja vladino usvajanje odluke o osnivanju Vijeća za kontrolu popisa birača; napominje da je Skupština u prosincu 2020. donijela odluku o osnivanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i očekuje da će taj odbor započeti s radom bez daljnje odgode;

14. potiče Crnu Goru na istodobno održavanje lokalnih izbora diljem zemlje kako bi se povećala stabilnost demokracije, izbjeglo neprestano vođenje kampanja i ublažila napeta politička klima; izražava razočaranje zbog toga što se, unatoč međustranačkom sporazumu o održavanju lokalnih izbora istog dana, pravnim okvirom to pitanje još uvijek ne rješava u dovoljnoj mjeri; podsjeća da je potrebna dvotrećinska većina za izmjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika, za koji se traži široki konsenzus parlamentarnih stranaka;

15. poziva sve političke snage u novoizabranoj crnogorskoj Skupštini da sudjeluju u konstruktivnom, smislenom i uključivom dijalogu, s obzirom na to da je to ključ uspješne parlamentarne demokracije; pozdravlja odluku oporbe da ne bojkotira rad Skupštine i ponavlja da se funkcionalna parlamentarna demokracija temelji na sudjelovanju vlade i oporbe u parlamentarnom postupku donošenja odluka; ističe da je široki konsenzus i vladajuće većine i oporbe ključan za napredak na putu pristupanja EU-u i u reformama; poziva na donošenje mjera usmjerenih na poboljšanje dijaloga i povjerenja u cijelom političkom spektru;

16. pozdravlja nedavna imenovanja u izaslanstvo Crne Gore u Parlamentarnom odboru EU-a i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje, čime je sastav izaslanstva popunjen; poziva na nastavak rada Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje što je prije moguće;

17. pozdravlja korake usmjerene na poboljšanje nadzorne uloge Skupštine, kao i njezine transparentnosti i otvorenosti prema građanima i civilnom društvu; poziva novoizabranu Skupštinu da osigura uključiv politički dijalog u parlamentu i snažniju ulogu civilnog društva;

18. ponovno ističe važnost ubrzavanja rada na provedbi akcijskih planova za poglavlja 23. i 24. i drugih strateških dokumenata koji se odnose na vladavinu prava i temeljnih prava, posebice putem učinkovitog međustranačkog dijaloga čiji je cilj osigurati potrebnu kvalificiranu većinu za ključna imenovanja u sudstvu i državnom odvjetništvu te provođenjem javnih i stručnih savjetovanja o izmjenama ključnog zakonodavstva; izražava zabrinutost zbog toga što se radna skupina za poglavlje 24. nije sastala tijekom prošle godine;

19. zabrinut je zbog nedavnih događaja u vezi s posebnim tužiteljem za organizirani kriminal i korupciju, kao i onih u vezi s planiranim promjenama u sastavu tužiteljskog vijeća; poziva crnogorsku vladu da izmijeni ključne zakonodavne akte, među ostalim u slučaju predloženih izmjena Zakona o državnom odvjetništvu i Zakona o Uredu posebnog tužitelja, u skladu s demokratskim normama i ustaljenom europskom praksom te da u tom pogledu poduzme daljnje korake u vezi s mišljenjem Venecijanske komisije; ističe da su neovisno funkcioniranje i integritet Ureda posebnog tužitelja ključni za napredak Crne Gore u području vladavine prava;

20. žali zbog ograničenog napretka u pravosuđu, te poziva crnogorske vlasti da hitno rješavaju preostale izazove u pogledu neovisnosti, profesionalnosti, učinkovitosti i odgovornosti pravosuđa provedbom postojećeg zakonodavstva u skladu s preporukama Skupine država za borbu protiv korupcije (GRECO) i Venecijanske komisije; naglašava da Crna Gora treba ostvariti daljnji napredak u reformama vladavine prava, što obuhvaća napredovanje, a ne nazadovanje, u pogledu provedbe reforme pravosuđa u skladu s dobrim demokratskim normama i praksama; ponavlja da kao rezultat već provedenih reformi Crna Gora ima uspostavljena tijela i mehanizme za jamčenje neovisnosti i odgovornosti pravosuđa i tužiteljstva; potiče vlasti da se dosljedno koriste tim mehanizmima i da nadograđuju rad na daljnjem ostvarenju rezultata i dosadašnjeg uspjeha u borbi protiv korupcije i organiziranoga kriminala;

21. izražava duboku zabrinutost zbog načina na koji Pravosudno vijeće tumači Ustav, a kojim se odobrava nezakonito ponovno imenovanje predsjednika sudova na više od dva mandata; prima na znanje ostavku predsjednika Vrhovnog suda i predsjednikâ osnovnih sudova u Baru, Kotoru i Plavu nakon poziva da suci s višestrukim mandatima podnesu ostavke, u skladu s europskim demokratskim standardima;

22. pozdravlja činjenicu da je ostvaren određeni napredak u borbi protiv organiziranog kriminala, posebice u pogledu jačanja kapaciteta i profesionalnosti policije; potiče Crnu Goru da nastavi ulagati napore u tom području, posebno borbom protiv kriminalnih mreža koje djeluju na međunarodnoj razini, s posebnim naglaskom na borbi protiv pranja novca, trgovine ljudima, drogom i oružjem, nezakonitih igara na sreću i krijumčarenja cigareta te praćenja njihovih veza s lokalnim političarima i policijskim službenicima;

23. ističe da su i dalje prisutne sustavne manjkavosti u sustavu kaznenog pravosuđa i da njihovo rješavanje mora biti prioritet; apelira na vlasti da uvedu konkretne mjere kako bi se ograničila upotreba nagodbi sa sudom na iznimne slučajeve kako bi se povećala transparentnost i vjerodostojnost sudskog odgovora na organizirani kriminal;

24. ozbiljno je zabrinut zbog ograničenog napretka u borbi protiv korupcije te poziva odgovorne institucije da znatno poboljšaju učinak Crne Gore u oduzimanju imovine stečene kaznenim radnjama, kaznenom progonu i pravomoćnim presudama, posebno u predmetima na visokoj razini, osjetnim poboljšanjem kvalitete te neovisnosti kaznene istrage i provedbe zakona;

25. primjećuje neke pozitivne pomake u radu Agencije za sprečavanje korupcije; međutim naglašava da i dalje postoje problemi povezani s njezinom neovisnošću i određivanjem prioriteta te poziva Agenciju da djeluje neovisno i da dosljedno provodi Zakon o sprječavanju korupcije;

26. ponovno ističe potrebu za čvrstim kaznenopravnim odgovorom na korupciju na visokoj razini; podsjeća na potrebu za učinkovitim odgovorom na navodnu zlouporabu državnih sredstava za političke stranke i nezakonito financiranje političkih stranaka;

27. pozdravlja napore za provedbu reforme javne uprave i već postignute rezultate; zabrinut je zbog nalaza da članstvo u stranci i dalje snažno utječe na zapošljavanje u crnogorskom javnom sektoru te poziva novu vladu da izbjegava politički motivirana otpuštanja i zapošljavanje djelatnika u državnoj službi; poziva crnogorske vlasti da nastave s naporima usmjerenima na stvaranje učinkovite javne uprave i da održe stručno znanje, posebno o procesu pristupanja EU-u, te u tom pogledu pozdravlja transparentne postupke imenovanja; žali zbog toga što su institucionalni kapaciteti agencije za tržišno natjecanje i agencije za sprječavanje korupcije i dalje slabi;

28. izražava zabrinutost zbog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima usvojenih u Skupštini, kojima se snižavaju kriteriji za rad u javnoj upravi i kojima bi se mogao ugroziti napredak postignut u reformi javne uprave u cilju provedbe zapošljavanja temeljenog na zaslugama;

29. pozdravlja obećanja nove vlade da će znatno povećati transparentnost u svim područjima, uključujući javne financije, i potiče je da hitno izradi i donese poboljšani Zakon o slobodnom pristupu informacijama;

30. prima na znanje predstojeći popis stanovništva i stanova u Crnoj Gori te poziva odgovorne institucije da ga provedu u skladu s europskim standardima i međunarodnim preporukama; snažno potiče na izbjegavanje politizacije postupka i poziva na istragu svih optužbi povezanih sa stranim uplitanjem u postupak popisa stanovništva;

31. poziva crnogorske vlasti da posvete posebnu pozornost pranju novca, utaji poreza i svim drugim kriminalnim aktivnostima u okviru programa za dodjelu državljanstva ulagačima, istodobno razmatrajući njegovo postupno ukidanje;

Poštovanje temeljnih sloboda i ljudskih prava

32. izražava žaljenje zbog stanja slobode izražavanja i slobode medija, područja u kojem se u pet uzastopnih izvješća Komisije navelo „bez napretka”, posebno kad je riječ o radu javne medijske službe RTCG; snažno osuđuje sve vrste napada na medije i zastrašivanje novinara te traži hitnu i stvarnu istragu o tome, uključujući prošle slučajeve, kako bi se okončalo nekažnjavanje zločina nad novinarima; žali zbog toga što su neki slučajevi nasilja nad novinarima i dalje neriješeni; poziva na poduzimanje daljnjih koraka kako bi se zajamčila neovisnost medija i novinara; poziva Crnu Goru na stvaranje uvjeta koji pogoduju učinkovitom ostvarivanju slobode izražavanja, što je jedna od temeljnih vrijednosti EU-a i ključni element procesa pristupanja Crne Gore EU-u;

33. zabrinut je zbog velike polarizacije medijskog okruženja, posebno zbog sve veće količine dezinformacija, koja je također usmjerena na pogoršavanje etničkih napetosti, narušavanje izbornih procesa i smanjenje potpore stanovništva euroatlantskim integracijama; ističe da su medijska pismenost, sloboda medija i neovisnost ključni u suzbijanju dezinformacija; naglašava potrebu za poboljšanjem koordinacije radi borbe protiv regionalnih kampanja dezinformiranja;

34. poziva na jačanje europske suradnje s Crnom Gorom u borbi protiv dezinformiranja te kibernetičkih i hibridnih prijetnji kojima se nastoji ugroziti europska perspektiva regije; zabrinut je zbog sve veće ranjivosti Crne Gore zbog povećanja njezina javnog duga, posebno u odnosu na Kinu;

35. poziva Crnu Goru, države članice EU-a i Delegaciju Europske unije u Crnoj Gori da nastave provoditi aktivniju i učinkovitiju komunikacijsku politiku o europskoj perspektivi, usmjerenu i na lokalno stanovništvo i na građane EU-a, te da nastave s koordiniranim nastojanjima za povećanje vidljivosti projekata koje financira EU; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da podrže stvaranje centra izvrsnosti za borbu protiv dezinformiranja usmjerenog na Balkan;

36. poziva crnogorske vlasti da poduzmu konkretne korake u izgradnji otpornosti i kibersigurnosti u vrijeme kada se zemlja suočava sa sve većim pritiskom od stranih uplitanja kojima se nastoji ugroziti njezina državnost i prozapadna orijentacija te da provode veći nadzor medijskog okruženja kako bi se suzbile lažne vijesti i druge aktivnosti dezinformiranja, posebno one koje organiziraju štetni strani akteri, te kako bi se osigurala operativna neovisnost crnogorskih regulatora medija i javne radiotelevizije, uz postizanje ravnoteže između nerazmjernih ograničenja slobode izražavanja na internetu i borbe protiv dezinformiranja;

37. snažno osuđuje verbalne i fizičke napade te zastrašivanje nacionalnih manjina, posebno u Pljevlji nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020. te nedavno u Beranama i Nikšiću; apelira na crnogorske vlasti da temeljito istraže sve te incidente i počinitelje privedu pravdi;

38. naglašava potrebu za zaštitom prava svih nacionalnih manjina, posebice s obzirom na to da su neke od njih ostale bez predstavnika manjinskih stranaka u Skupštini; potiče crnogorske vlasti da obrate posebnu pozornost na pitanja povezana s nacionalnom i etničkom pripadnošću crnogorskih građana; traži da se poštuje multietnički identitet zemlje, uključujući jezike koji se ondje koriste, njezinu kulturnu baštinu i tradicije lokalnih zajednica; naglašava da je potrebno ostvariti daljnji napredak u pogledu socijalne uključenosti Roma i Egipćana u tržište rada, obrazovanje i javni život u Crnoj Gori te poziva vlasti da im osiguraju pristup osobnim dokumentima, zajamče njihov pravni status i poduzmu učinkovite mjere protiv govora mržnje;

39. prima na znanje Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i njegove izmjene te apelira na crnogorske vlasti da ga temeljito provedu, među ostalim dodjelom dostatnih sredstava, s obzirom na to da rodno uvjetovano nasilje, nasilje u obitelji i nasilje nad djecom i dalje izazivaju ozbiljnu zabrinutost; traži veću pozornost i uspostavu sustava potpore za žrtve obiteljskog zlostavljanja tijekom pandemije bolesti COVID-19;

40. poziva vlasti da osiguraju temeljitu provedbu standarda utvrđenih u Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), među ostalim povećanjem broja dobro osposobljenih i rodno osjetljivih policijskih službenika i sudaca kako bi se osigurala pravilna istraga i kazneni progon kaznenih djela nasilja u obitelji te uvele učinkovite mjere protiv spolnog uznemiravanja, među ostalim na radnom mjestu;

41. izražava zabrinutost zbog ograničenih rezultata postojećih politika i projekata usmjerenih na poticanje sudjelovanja žena na tržištu rada, kreiranju politika i politici te rješavanju problema ranjivosti u zapošljavanju i socijalnim politikama; u tom pogledu žali zbog sve manjeg broja zastupnica u parlamentu, nedostatka rodno uravnotežene političke zastupljenosti na izborima te u novoj Skupštini i vladi; poziva na potrebne pravne i političke mjere za promicanje sudjelovanja žena u politici;

42. podsjeća da, iako je crnogorska vlada odobrila godišnji akcijski plan Strategije za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti, ključni cilj i dalje ostaje njegova provedba; žali zbog toga što se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju s diskriminacijom i poteškoćama u pristupu pravosuđu; naglašava da je potrebno poboljšati pristup zdravstvenim uslugama za osobe s invaliditetom, interno raseljene osobe i druge ranjive skupine;

43. pozdravlja napredak u zaštiti prava pripadnika zajednice LGBTI i pozdravlja činjenicu da je Crna Gora prva zemlja u regiji koja je donijela zakon o istospolnim partnerstvima; poziva vlasti da zajamče ispunjavanje svih potrebnih uvjeta za njegovu odgovarajuću provedbu; naglašava da se treba poboljšati situacija transrodnih i nebinarnih osoba; pozdravlja mirno održavanje Povorke ponosa 2019.; poziva crnogorske vlasti da nastave poboljšavati ozračje društvene uključenosti i tolerancije te da prikupljaju raščlanjene podatke povezane s govorom mržnje i zločinima koji se temelje na spolnoj orijentaciji i rodnom identitetu;

44. poziva crnogorske vlasti da nastave istinski dijalog o slobodi vjeroispovijesti s predstavnicima vjerskih zajednica i drugim relevantnim dionicima te u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije od 24. lipnja 2019.; poziva susjedne zemlje da se suzdrže od uplitanja u ovo i u ostala unutarnja pitanja Crne Gore;

45. izražava zabrinutost zbog toga što je nova vlada donijela izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica u hitnom postupku, bez javne rasprave ili dijaloga sa svim vjerskim zajednicama i bez mišljenja Venecijanske komisije; prima na znanje da je predsjednik potpisao zakon;

Pomirenje, dobrosusjedski odnosi i međunarodna suradnja

 

46. pohvaljuje Crnu Goru za njezinu predanost uključivoj regionalnoj suradnji i za konstruktivnu ulogu koju igra u regiji zapadnog Balkana te pozdravlja njezino aktivno sudjelovanje u brojnim regionalnim inicijativama; ističe da su regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi povezani s europskom perspektivom Crne Gore;

47.  pozdravlja potpisivanje Protokola o određivanju granične točke između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije u svibnju 2019. i potiče Crnu Goru da nastavi rješavati, u konstruktivnom duhu i što je prije moguće u procesu pristupanja, neriješena bilateralna pitanja sa svojim susjedima, uključujući neriješena pitanja razgraničenja sa Srbijom i Hrvatskom; napominje da su bilateralne odnose sa Srbijom obilježile napetosti i ustraje u tome da se svi bilateralni sporovi rješavaju uključivim i nekonfrontacijskim dijalogom, izbjegavajući bilo kakav oblik stranog uplitanja u domaća pitanja;

48. pozdravlja uspostavu zajedničkog regionalnog tržišta, što će dovesti do potpunog pristupanja zemlje jedinstvenom tržištu EU-a; čvrsto vjeruje da bi takve inicijative mogle biti važan alat za povećanje potencijala, privlačnosti i konkurentnosti regije te da bi posebno mogle pomoći regionalnim gospodarstvima u njihovu procesu oporavka nakon pandemije;

49. pozdravlja potpisivanje protokola o suradnji u potrazi za nestalim osobama između vlada Bosne i Hercegovine i Crne Gore kao dobar primjer suradnje u istragama slučajeva nestalih osoba; zabrinut je zbog nedostatka napretka u postupanju s ratnim zločinima počinjenima u Crnoj Gori te poziva vlasti da pojačaju napore u pogledu kažnjavanja ratnih zločina i utvrđivanja sudbine nestalih osoba te da podrže i razviju uspostavljeni Informaciono-dokumentacioni centar;

50. ponovno iskazuje svoju potporu inicijativi za uspostavu regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na državnom području bivše Jugoslavije; pohvaljuje vlade Crne Gore za njihovu predanost i ispunjavanje obveza u okviru svojeg članstva u Regionalnom uredu za suradnju mladih (RYCO), naglašavajući važnost trenutačnog crnogorskog rotirajućeg predsjedanja tom organizacijom;

51. poziva crnogorske vlasti da u potpunosti poštuju odredbe o sukcesiji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, posebice u pogledu vojne imovine;

52. pohvaljuje potpunu usklađenost Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i njezinim aktivnim sudjelovanjem u misijama EU-a u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike, osobito u operaciji pomorskih snaga EU-a u Somaliji (operacija ATALANTA), misiji EU-a za osposobljavanje u Maliju i u drugim međunarodnim misijama, posebno u Misiji UN-a za referendum u Zapadnoj Sahari, mirovnim snagama UN-a na Cipru, misiji „Resolute Support” pod vodstvom NATO-a u Afganistanu i misiji NATO-a u Kosovu (KFOR);

53. izražava zabrinutost zbog vladinih imenovanja u sektoru sigurnosti i vojne obavještajne službe i smatra da postoji opasnost da ona dovedu u pitanje strateški savez Crne Gore s EU-om i NATO-om; naglašava stratešku važnost članstva Crne Gore u NATO-u i potiče crnogorske vlasti da surađuju u području otpornosti na vanjsko uplitanje i kibersigurnost s EU-om i NATO-om;

54. naglašava potrebu da EU i Sjedinjene Američke Države ojačaju svoje partnerstvo i koordinaciju na zapadnom Balkanu kako bi se unaprijedile ključne reforme, poboljšalo upravljanje i dovelo do pomirenja;

55. pohvaljuje napredak Crne Gore i obnovljenu predanost međunarodnoj policijskoj suradnji te je potiče da nastavi s naporima usmjerenima na nošenje s nezakonitim migracijama, tako da nastavi razvijati međunarodnu suradnju u području zaštite granica i ponovnog prihvata te da poveća kapacitete za kazneni progon mreža za krijumčarenje migranata;

56. napominje stupanje na snagu sporazuma o suradnji u upravljanju granicama između Crne Gore i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), kojim će se Frontexu omogućiti da pomaže Crnoj Gori u upravljanju granicama, provođenju zajedničkih operacija i borbi protiv prekograničnog kriminala na morskim granicama te zemlje, uključujući krijumčarenje droge i oružja te trgovinu ljudima i terorizam;

57. apelira na crnogorske vlasti da poštovanje ljudskih prava, temeljnih sloboda i međunarodnog prava i dalje budu u središtu politike u području migracije i granica; poziva na to da operacije Europske granične i obalne straže (Frontex) na teritoriju Crne Gore djeluju u skladu s tim standardima;

Gospodarstvo i pandemija bolesti COVID-19

 

58. pozdravlja napredak Crne Gore u povećanju stabilnosti financijskog sektora, kao i u provedbi konkretnih poboljšanja stanja na tržištu rada; napominje, međutim, da je stopa nezaposlenosti ostala visoka, osobito među ženama, mladima, Romima i niskokvalificiranim osobama; potiče vlasti da povećaju sudjelovanje žena na tržištu rada i da rješavaju pitanja kao što su rodne razlike u zapošljavanju i plaći te pristupačna skrb za djecu;

59. izražava zabrinutost zbog toga što Zakon o proračunu za 2021. nije predložen do kraja 2020. i poziva na transparentniji i pravodobniji postupak izrade nacionalnih proračuna;

60. pozdravlja činjenicu da Crna Gora provodi nužne reforme radi usklađivanja s načelima dobrog poreznog upravljanja EU-a te da je Vijeće uklonilo Crnu Goru (18. veljače 2020.) s popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe;

61. potiče Crnu Goru da pojača rad na boljem usklađivanju obrazovnog sustava s tržištem rada radi učinkovitijeg suzbijanja neusklađenosti vještina i odljeva mozgova među mladima; poziva crnogorske vlasti da teže otvorenoj i transparentnoj politici ljudskih resursa u javnoj upravi, kao i povećanju javnih ulaganja za održiv društveni i gospodarski razvoj;

62. sa zabrinutošću primjećuje utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na gospodarstvo Crne Gore s obzirom na to da je 2020. njezin BDP pao za 14,3 %; poziva vladu da provede odgovornu makroekonomsku i fiskalnu politiku s obzirom na visoki javni dug; potiče vlasti da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste pomoć EU-a kako bi se ublažio utjecaj krize, uključujući razvoj i provedbu ciljanih mjera za ublažavanje utjecaja pandemije na marginalizirane zajednice i ranjive skupine; naglašava važnost razvoja poduzetničkih vještina među mladima;

63. poziva Komisiju da podupre napore Crne Gore u smanjenju nezaposlenosti, koju je pandemija bolesti COVID-19 znatno pogoršala, posebno u turističkom sektoru koji čini više od 20 % BDP-a Crne Gore, uzimajući u obzir veliki pad broja turista;

64. ponovno ističe činjenicu da je Europska unija brzo mobilizirala neposrednu financijsku i materijalnu potporu zapadnom Balkanu namijenjenu rješavanju zdravstvene krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 te ubrzanju socioekonomskog oporavka regije; podsjeća da je Crnoj Gori dodijeljeno 53 milijuna EUR za nabavu hitne medicinske opreme i pomoć sektorima koji su najteže pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19; također podsjeća na odluku o pružanju makrofinancijske pomoći u iznosu do 60 milijuna EUR kako bi se Crnoj Gori pomoglo da ograniči negativne socioekonomske posljedice pandemije;

65. naglašava činjenicu da je pandemija bolesti COVID-19 imala štetan učinak na društvo u cjelini, posebno na žene, obitelji samohranih roditelja i ranjive skupine, kao što su Romi, Egipćani, LGBTI osobe, osobe s invaliditetom i druge manjine, tako što je produbila nejednakosti i pogoršala postojeće probleme; poziva crnogorske vlasti da pri stvaranju i provedbi mjera socioekonomske pomoći za COVID-19 uzmu u obzir potrebe tih skupina;

66. pohvaljuje ulogu Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu koji je osigurao prijeko potrebnu potporu u medicinskoj opremi i osobnoj zaštitnoj opremi u borbi protiv bolesti COVID-19 u Crnoj Gori;

67. izražava zabrinutost zbog tekućeg procesa otpuštanja čelnika u javnozdravstvenim ustanovama u vrijeme kada je Crna Gora ozbiljno pogođena pandemijom bolesti COVID-19, kao i zbog novog zajma vlade u iznosu od 750 milijuna EUR bez savjetovanja sa Skupštinom;

68. poziva Komisiju i Vijeće da pokažu solidarnost sa zemljama zapadnog Balkana pomažući im u dobivanju cjepiva protiv bolesti COVID-19 te da uključe Crnu Goru u zajedničku nabavu cjepiva EU-a; pozdravlja mjere koje su Komisija i Vijeće poduzeli kako bi Crnoj Gori pomogli nabaviti cjepiva protiv bolesti COVID-19 putem COVAX-a i drugim sredstvima kao što je koordiniranje donacija država članica EU-a; poziva na pružanje dodatne pomoći kako bi se što prije ljudima u svim zemljama zapadnog Balkana osigurala dostatna količina cjepiva protiv bolesti COVID-19, uzimajući u obzir pandemijsko stanje svake zemlje; čvrsto vjeruje da bi politike cijepljenja trebale biti isključivo humanitarne i da ne bi trebale služiti geopolitičkim interesima bilo koje vrste;

69. potiče Crnu Goru da u najvećoj mogućoj mjeri iskoristi Komisijin gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan; uviđa njegovu važnost u podupiranju održive povezanosti u području prometa i infrastrukture, ljudskog kapitala, konkurentnosti i uključivog rasta u regiji, uz naglasak da svako ulaganje mora biti u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima EU-a u pogledu dekarbonizacije;

70. napominje jednaku važnost svih ciljeva ulaganja u okviru instrumenta IPA III; u tom pogledu poziva Komisiju da odgovarajući dio sredstava iz instrumenta IPA III usmjeri na demokratsku tranziciju Crne Gore koja je u tijeku, posebno u svjetlu trajnih problema s investicijskom klimom, apsorpcijskim kapacitetom i ekološkim standardima u toj zemlji;

Okoliš, energetika i promet

71. pozdravlja napredak Crne Gore u diversifikaciji proizvodnje električne energije prema obnovljivim izvorima i premašivanje ukupnih ciljeva u pogledu obnovljivih izvora energije za 2020. i sektorskih ciljeva u područjima električne energije te grijanja i hlađenja, kao i njezino aktivno sudjelovanje u Programu za povezivanje zapadnog Balkana; poziva Crnu Goru na uvođenje racionaliziranih i pojednostavljenih pravila za olakšavanje daljnjeg uvođenja projekata obnovljive energije; naglašava važnost potpore EU-a prelasku na čišću i obnovljivu energiju;

72. pohvaljuje odluku Crne Gore o ukidanju financijske potpore malim hidroelektranama koje ne slijede odgovarajuće standarde zaštite okoliša; primjećuje spor napredak i kašnjenje u zatvaranju termoelektrane Pljevlja i poziva Crnu Goru da se bez odgode uskladi s pravilima Direktive o velikim uređajima za loženje[4];

73. uviđa korake koje je Crna Gora poduzela kako bi uspostavila elektronički sustav jamstava o podrijetlu te tako osigurala usklađenost sa standardiziranim sustavom europskih energetskih certifikata; prima na znanje da je Crna Gora u naprednoj fazi provedbe reformi u sektoru električne energije te je poziva da bez odgode prenese Uredbu REMIT[5] i mrežne kodekse u nacionalne mrežne kodekse; poziva Crnu Goru da poveća trenutačnu nisku razinu prekozonskih kapaciteta dostupnih sudionicima na tržištu električne energije u skladu s najboljim praksama EU-a; pohvaljuje Crnu Goru zbog toga što je predvodnik u uspostavi mehanizma za određivanje cijena ugljika i trgovanje emisijama u regiji; pozdravlja potpunu usklađenost s Direktivom o kakvoći goriva[6] i poziva na daljnji napredak u čuvanju zaliha nafte za slučaj nužde;

74. pozdravlja pozitivne pomake u daljnjem usklađivanju nacionalnog zakonodavstva Crne Gore u području okoliša i klimatskih promjena te nacionalnog energetskog i klimatskog plana s pravnom stečevinom EU-a te poziva na ulaganje daljnjih napora kako bi se dokument što prije dovršio u skladu s preporukama Vijeća ministara Energetske zajednice; pohvaljuje Crnu Goru zbog toga što je zaštitila rijeku Zetu proglasivši je parkom prirode; poziva vlasti da poduzmu hitne mjere za bolju zaštitu zaštićenih područja i potencijalnih područja mreže Natura 2000, uključujući ulcinjsku solanu, jezero Skadar, rijeku Taru i druge; poziva Crnu Goru na bolje gospodarenje otpadom i hvatanje u koštac s problemom nezakonitog odlaganja otpada; poziva vlasti da uključe lokalne zajednice i civilno društvo u provedbu politika i projekata zaštite okoliša, klime i energetike u zemlji;

75. sa zadovoljstvom podsjeća na to da je Crna Gora, u skladu s člankom 1. svojega ustava, ekološka zemlja; podsjeća da uspostava područja za vojnu obuku i testiranje oružja u zaštićenim područjima UNESCO-a u Sinjajevini mora biti u skladu s načelima UNESCO-a o društveno-kulturnoj i ekološkoj održivosti; napominje da bi razvoj dodatnih hidroenergetskih i turističkih kapaciteta, posebice onih u zaštićenim područjima, trebao uzeti u obzir standarde EU-a o području zaštite okoliša; poziva vlasti da procijene ekološke učinke izgradnje autoceste uz rijeku Taru te da bolje zaštite najvrjednija područja; ponavlja svoj poziv da se provedu temeljite i sveobuhvatne ex ante procjene učinka infrastrukturnih projekata na okoliš, gospodarstvo i društvo u skladu s europskim standardima;

76. pozdravlja pokretanje zelenog programa za zapadni Balkan, koji ima potencijal za poticanje prijelaza na održivo, ugljično neutralno gospodarstvo; poziva Crnu Goru da nastavi s uvođenjem i provedbom potrebnog zakonodavstva radi postizanja dogovorenih zajedničkih ciljeva o digitalnoj i zelenoj transformaciji;

77. poziva Crnu Goru, četvrtu najšumovitiju europsku zemlju, da poboljša upravljanje svojim šumama, posebice tako što će im posvetiti više resursa i aktivno se boriti protiv nezakonite sječe šuma; prima na znanje nedavnu studiju po kojoj se svake godine u Crnoj Gori proizvodi oko sto tisuća kubičnih metara drvenog otpada koji bi se lako mogao ponovno upotrijebiti; poziva vlasti da razmotre načine promicanja modela kružnog gospodarstva u ovom i drugim sektorima gospodarstva;

78. poziva crnogorske vlasti da osiguraju pravo na pristup informacijama o okolišu u pogledu infrastrukturnih projekata, u skladu sa svojim Ustavom i Aarhuškom konvencijom koju je Crna Gora ratificirala 2009.;

°

° °

79. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te predsjedniku, Vladi i parlamentu Crne Gore.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

13.4.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

58

4

9

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Alviina Alametsä, Alexander Alexandrov Yordanov, Maria Arena, Petras Auštrevičius, Traian Băsescu, Lars Patrick Berg, Anna Bonfrisco, Reinhard Bütikofer, Fabio Massimo Castaldo, Susanna Ceccardi, Włodzimierz Cimoszewicz, Katalin Cseh, Tanja Fajon, Anna Fotyga, Michael Gahler, Giorgos Georgiou, Sunčana Glavak, Raphaël Glucksmann, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Márton Gyöngyösi, Andrzej Halicki, Sandra Kalniete, Karol Karski, Dietmar Köster, Stelios Kouloglou, Andrius Kubilius, Ilhan Kyuchyuk, David Lega, Miriam Lexmann, Nathalie Loiseau, Antonio López-Istúriz White, Jaak Madison, Claudiu Manda, Thierry Mariani, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Sven Mikser, Francisco José Millán Mon, Gheorghe-Vlad Nistor, Urmas Paet, Demetris Papadakis, Kostas Papadakis, Tonino Picula, Manu Pineda, Giuliano Pisapia, Jérôme Rivière, María Soraya Rodríguez Ramos, Nacho Sánchez Amor, Isabel Santos, Jacek Saryusz-Wolski, Andreas Schieder, Radosław Sikorski, Jordi Solé, Sergei Stanishev, Tineke Strik, Hermann Tertsch, Hilde Vautmans, Harald Vilimsky, Viola Von Cramon-Taubadel, Thomas Waitz, Witold Jan Waszczykowski, Isabel Wiseler-Lima, Salima Yenbou

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Malik Azmani, Katarina Barley, Vladimír Bilčík, Andrey Kovatchev, Bert-Jan Ruissen, Christian Sagartz, Mick Wallace

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

58

+

ECR

Anna Fotyga, Karol Karski, Jacek Saryusz-Wolski, Hermann Tertsch, Witold Jan Waszczykowski

PPE

Alexander Alexandrov Yordanov, Vladimír Bilčík, Traian Băsescu, Michael Gahler, Sunčana Glavak, Andrzej Halicki, Sandra Kalniete, Andrey Kovatchev, Andrius Kubilius, David Lega, Miriam Lexmann, Antonio López-Istúriz White, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Francisco José Millán Mon, Gheorghe-Vlad Nistor, Christian Sagartz, Radosław Sikorski, Isabel Wiseler-Lima

Renew

Petras Auštrevičius, Malik Azmani, Katalin Cseh, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Ilhan Kyuchyuk, Nathalie Loiseau, Urmas Paet, María Soraya Rodríguez Ramos, Hilde Vautmans

S&D

Maria Arena, Barley Katarina, Włodzimierz Cimoszewicz, Tanja Fajon, Raphaël Glucksmann, Dietmar Köster, Claudiu Manda, Sven Mikser, Demetris Papadakis, Tonino Picula, Giuliano Pisapia, Isabel Santos, Andreas Schieder, Sergei Stanishev, Nacho Sánchez Amor

VERTS/ALE

Alviina Alametsä, Reinhard Bütikofer, Jordi Solé, Tineke Strik, Viola Von Cramon-Taubadel, Thomas Waitz Salima Yenbou

NI

Fabio Massimo Castaldo, Márton Gyöngyösi

 

4

-

ID

Lars Patrick Berg, Thierry Mariani, Jérôme Rivière

NI

Kostas Papadakis

 

9

0

ECR

Bert-Jan Ruissen

ID

Anna Bonfrisco, Susanna Ceccardi, Jaak Madison, Harald Vilimsky

The Left

Giorgos Georgiou, Stelios Kouloglou, Manu Pineda, Mick Wallace

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 7. svibnja 2021.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti